Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona. U ime Kluba SDP-a govorila je Gordana Sobol. Donosimo važnije dijelove izlaganja Gordane Sobol.

Podsjetila je na početku da je 2008. godine na raspravi bio Zakon o trgovini: Možda nas valja podsjetiti da smo vrlo brzo nakon tog zakona, nakon usvajanja takvog zakona imali i izmjene i dopune Zakona o trgovini. Ako se sjećate tada je čak i sazvana telefonska sjednica Vlade na kojoj se na brzinu donosila odluka oko prilagodbe radnog vremena trgovina jer se ustanovilo da usred turističke sezone trgovine nisu mogle raditi, odnosno trgovci nisu mogli imati otvorene trgovine. Jedan period kad smo i donijeli taj Zakon o trgovini, kada je bila jedna velika akcija našeg Državnog inspektorata koji su inspektori kako smo mi to kasnije nazvali, razletjeli se po cijeloj Hrvatskoj i kontrolirali radno vrijeme do kojeg trgovine su otvorene, da li se krši ili ne. Sjećate se da je tada, prvenstveno kada su bili mali trgovci u pitanju, mali obrtnici, pekarnice i slično, naplaćeno niz kazni. Polovinom 2009. godine, Ustavni sud je donio odluku da članci Zakona o trgovini koji se odnose, čije odredbe se tiču radnog vremena nisu u skladu s Ustavom i to je od 19. lipnja 2009. godine. Sad je kraj rujna 2011. i mi raspravljamo o izmjenama i dopunama zakona čija je osnovna poanta brisanje iz Zakona o trgovini određenog broja članaka.

U Klubu SDP-a ne mislimo da će se sa ovim zakonom bilo što posebno promijeniti. Definitivno se neće promijeniti to da će sad masa trgovaca tražiti, odnosno da će se otvarati trgovine, da će raditi cijelu noć, da će se produžavati radno vrijeme trgovina. Iz sindikata trgovine upozoravaju da su trgovci već prilagodili svoje radno vrijeme odluci Ustavnog suda ne čekajući da mi danas ovdje dvije i više godine od odluke Ustavnog suda, ne čekajući dakle da mi raspravljamo o ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o trgovini. Oni koji su našli interesa da rade cijelu noć to već čine, obično je to na nekim frekventnim mjestima, možda u nekim turističkim mjestima, ali ako mi mislimo da će se sada to nekako pokrenut pa će trgovine se otvarati, pa će se zapošljavati novi ljudi, negdje su procjene Sindikata trgovine da bi se išlo u značajnije produženje radnog vremena trgovina da bi trebalo zaposliti otprilike oko 30 tisuća novih ljudi. Svima nam je jasno da to neće se desiti, ali isto tako nam je i svima jasno da je u protekle dvije, tri godine i u sektoru trgovine došlo do otpuštanja, da je došlo do zatvaranja trgovina, prvenstveno zbog toga što zakoni koje smo donosili ne samo ovaj nego i onaj drugi dio koji smo donosili sjetimo se onog kako smo ga zvali krizni porez, harač koji je u stvari na neki način dodatno onemogućio naše građane da više ulažu u potrošnju. Radili smo potpuno suprotno nego što je to radila čitava Europa ili šire od Europe.

U trgovini danas radi oko 100 tisuća ljudi. Od toga je gotovo 70 tisuća žena. To je ženska radna snaga u trgovini na malo. Ovaj Zakon neće riješiti problem njihovih premalih plaća, ovaj Zakon neće riješiti problem njihovog produženog radnog vremena, prekovremenih sati koji im se ne plaćaju. Ovaj Zakon neće riješiti pitanje plaćanja noćnog rada, pitanje rada blagdanom, nedjeljom. Pitanje njihovih dobivanja i prava da ostvaruju slobodne radne dane. Ovaj Zakon to neće riješiti. I dalje ćemo u tom dijelu imati velike probleme, pa postavljam pitanje ako su državni inspektori mogli u onom jednom periodu i bilo ih je dovoljno da po cijeloj Hrvatskoj kontroliraju radno vrijeme trgovaca, da li je možda došlo vrijeme da ti isti inspektori na isti takav način kontroliraju visinu plaća, ugovore koje te radnice imaju sa trgovačkim centrima ili malim trgovinama, obrtnicima itd., da kontroliraju da li im se uplaćuju doprinosi, da li je moguće kontrolirati da li im se plaćaju prekovremeni sati, da li imaju i koliko imaju pravo na slobodan dan. Kad govorimo o radnicama u trgovinama onda svi mislimo to je bit na blagajni ili ono što se kaže šetati iza nekakvog pulta ili oko polica. Upozoravam da radnice u trgovini rade sve poslove. One se mijenjaju ili guraju ili vuku palete sa robom, slažu svu robu na police, rade teške fizičke poslove koji im često puta nisu u opisu njihovog radnog mjesta ali su zbog straha da će ostati bez posla ako odbiju, da te poslove rade, one pristaju na tako nešto. Očekujemo i tražimo da rezultat ovoga Zakona ili dobro funkcioniranje ovog Zakona bude dobra organizacija ili drugačija organizacija ili efikasnija organizacija inspekcijskih službi. Bez toga možemo donositi ne znam kakve zakone iz ne znam kojih područja. Ali problemi će ostati isti.

SDP će, uz sve primjedbe dakle koje ima i upozorenja koja smo dali, ne samo danas nego i na prijašnjim raspravama i kada se donosio Zakon o trgovini, kada smo imali njegove izmjene, mi ćemo ovaj prijedlog zakona podržati, jer se ništa posebno neće promijeniti, s tim što ostaju naši zahtjevi za boljom organizacijom, boljom efikasnošću inspekcijskih službi i da konačno se kada je u pitanju i Zakon o trgovini, kada su u pitanju zaposleni u trgovini da se i u tim djelatnostima netko počne brinuti ne samo o, dakle i o uvjetima u kojima ti radnici rade, ali i u onome što bi im prema svim zakonskim propisima u Hrvatskoj trebalo pripasti - zaključila je Sobol.

Zagreb, 29.09.2011.