Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona. U ime Kluba SDP-a govorio je Mirando Mrsić. Zakon je ocijenio određenim napretkom u odnosu na sadašnji, izuzetno rigidan zakon. Međutim, ovakav zakon, ako bude donesen, neće riješiti probleme neplodnosti, od koje pati oko 15 posto hrvatskih građana. Najavio je donošenje Zakona o potpomognutoj oplodnji u novom sazivu Sabora, kao zakona koji će dopuštati zamrzavanje zametaka, za sve one kojima to bude trebalo. Donosimo važnije dijelove izlaganja Miranda Mrsića u ime Kluba SDP-a.

Uspjesi i dometi potpomognute oplodnje nisu posljedica zakona, nego su posljedica unošenja više financijskih sredstava u sustav, otvaranja više centara, omogućavanja da se više postupaka napravi. To nije posljedica zakona. To je posljedica zdravstvene politike. Kad govorimo o posljedicama zakona, onda o posljedicama zakona moramo govoriti o onome što taj zakon donosi građanima Republike Hrvatske koji zbog toga što ne mogu imati dijete prirodnim putem moraju se podvrgnuti ovoj metodi. Koliko parova u Hrvatskoj zbog ovog zakona nije moglo dobiti zagarantiranu zdravstvenu zaštitu, a izmjena ovog zakona govori da je tih građana bilo. Jer ove izmjene zakona onda ne bi bilo.

Kada govorimo o ovoj izmjeni zakona onda ti razlozi koji postoje za izmjenu zakona bili su i prije dvije godina kada smo donosili zakon. Kada smo raspravljali o ovom Zakonu mogli smo te probleme koje smo znali da postoje uvesti u zakon i zakon bi izgledao sasvim drugačije. No, reprodukcija je oduvijek bila političko pitanje. Ona je bilo da se potiče ili ograničava politika se uvijek u to miješala, miješat će se i ne treba bježati od toga. Ne treba se ljutiti ako netko kaže i nešto drugačije jer reprodukcijska politika može se gledati s jedne ili s druge strane. Sve zavisi kakve imate i svjetonazore, a i kakvu politiku trebate provoditi. Ono što je sasvim sigurno je da je reprodukcija pravo žene na slobodan izbor kada, s kime i koliko će djece imati. I to je jedno od temeljnih ženskih prava. A samo da napomenem sa zdravstvene strane da niti jedna hormonska stimulacija nije bezazlena. Zadiremo u životni i prirodni ciklus, prema tome trebali bi omogućiti metodu koja nam pruža najviše sigurnosti da tih hormonskih stimulacija bude što manje, da dođemo do tog začeća što prije, sa što manje problema i za ženu i za obitelj. Ono što ovaj zakon koji je pred nama donosi, donosi da se mogu oploditi samo tri jajne stanice. Ono što bi mene isto tako zanimalo, a nisam čuo, ja nisam ginekolog pa onda nisam ni sudjelovao na sastanku mislim u Plitvicama, koliko je bilo višeplodnih trudnoća, koliko je bilo blizanaca, koliko je bilo trojki, jer unošenje tri jajne stanice, unošenje više od dvije jajne stanice povećava rizik od višeplodnih trudnoća.

Današnje vrijeme u Europi je standard da se unosi jedna oplođena jajna stanica, sve sa time da se sačuva majka i djeca od rizika višeplodne trudnoće. Ono što je također mi žao što se vrlo često naglašava da je neplodnost ženski problem. Neplodnost nije ženski problem, samo žene, nego je problem i muškarca i u ovo vrijeme u Hrvatskoj imamo sve više muškaraca koji su neplodni, i to kroz ovaj zakon treba na neki način apostrofirati, i kroz ovaj zakon i to treba urediti. Moram priznati da taj zakon se tog dijela praktički nije ni taknuo.

Prije točno dvije godine donesen je ovaj zakon, koji je tada bio prvorazredno političko pitanje, ne samo zato što je to bio sukob HDZ-a i oporbe, nego zato što on zadire u temeljna ljudska prava, zadire u temeljne slobode žene, obitelji da biraju onaj postupak za koji smatraju da će im donijeti najbolje rezultate. Kada smo rekli da je zakon konzervativan, kontroverzan, da će donijeti probleme građanima, da ćemo imati građane koji će morati tražiti zdravstvenu skrb izvan zemlje, i da ćemo vrlo brzo doći do toga da ćemo zakon morati mijenjati. Tada smo to rekli, možete vidjeti u fonogramu sjednice, evo došli smo do trenutka kada zakon mijenjamo. Mijenjamo ga pod utjecajem struke, ali mijenjamo ga i pod utjecajem svih onih kojima je ova metoda, odnosno ova zdravstvena zaštita uskraćena.

Dakle bez obzira, ako bilo tko, tko gleda na ovaj zakon izvana da nije ni HDZ, ni oporba, ni SDP, reći će da u njemu postoje ozbiljne restrikcije, postoje ozbiljni problemi koji onemogućavaju da svi oni, opet napominjem, kojima treba zdravstvena zaštita tu zdravstvenu zaštitu i dobiju. Samo da napomenem da dio ovog zakona je da tako kažem kozmetički. Na pisanje tamo a da se praktički nije željelo, nije htjelo, nije smjelo provesti, pa eto u praksi ne postoji donacija reproduktivnog materijala, mi smo se tu hvalili da ćemo imati banke jajnih stanica, da ćemo imati banke muških spolnih stanica. Međutim, to i piše u zakonu, ali nema niti jedne banke jajnih stanica u Hrvatskoj, nekad smo imali banke muških spolnih stanica, imali smo ih više, a više nemamo niti jednu.

Dakle, zakon nije svemoguć, nije sve riješio, nije omogućio svima da dobiju zagarantiranu zdravstvenu zaštitu. A kad govorimo o statistici, statistika je onakva kakva je. Zavisi kako je gledate s koje strane, zavisi kako tumačite brojke koje ste dobili, zavisi kako interpretirate rezultate. Htio bih vidjeti vrlo jednostavnu statistiku, bez statistike koliko je rođeno djece, očito kad date više sredstava, kada otvorite nove centre, kada više ljudi u sustavu involvirate da rade ovu metodu da ćete imati i više djece. Ono što bih ja želio vidjeti statistiku dva centra u Hrvatskoj koji su zamrzavali zametke prije zakona i sada koji ne zamrzavaju. To su samo dva centra u Hrvatskoj, i to je jedina prava statistika koja nam može reći i odgovoriti da li je ovim zakonom uspješnost potpomognute oplodnje u tim centrima veća ili manja. Sve drugo je posljedica zdravstvene politike, više sredstava, više centara, prema tome to nema veze sa ovim zakonom.

Ovim zakonom uvodimo zamrzavanje zametaka na mala vrata u Hrvatsku. To je za sve one parove koji na žalost zbog toga što recimo boluju od maligne bolesti, što će primiti kemoterapiju pa nakon kemoterapije više neće moći postati majka i otac, u tim slučajevima se uzimaju jajne stanice i oplođuju i zamrzavaju. Što nam to govori? To govori da je za te parove kao i za jedan dio drugih parova koji nemaju ovu bolest zamrzavanje zametaka zlatni standard. Dakle ovom izmjenom zakona priznajemo da su zamrzavanje zametaka zlatni standard i da ga treba uvesti u samo liječenje. Maligne bolesti su veliki problem i u žena i u muškaraca, i očito da je to bilo i nešto što je vodilo zakonodavce da promijeni ovaj zakon, jer ti parovi, s obzirom da primaju kemoterapiju baš nemaju mogućnost, a i nisu baš ni sposobni da idu u Beč, u Prag, u Maribor. Oni trebaju tu zdravstvenu zaštitu tu, a ovom izmjenom zakona hvala vam priznajete da je zamrzavanje zametaka zlatni standard, priznajete da je to metoda izbora, i priznajete da u Hrvatskoj ta metoda treba postojati i razvijati.

Zajedno sa strukom, istom tom koja je pisala i ovaj zakon, donijet ćemo novi, kvalitetan zakon, koji će svim parovima koji se bore sa neplodnošću dati realne šanse da postanu roditelji, a to su dosada mogli samo u inozemstvu, dakle novi Zakon o potpomognutoj oplodnji u novom sazivu Sabora bit će zakon koji će dopuštati zamrzavanje zametaka za sve one kojima to bude trebalo. Jedini rezultat istraživanja koji je objektivan je rezultat ova dva centra u Hrvatskoj koji su zamrzavali zametke prije zakona i koji sada ne zamrzavaju. To su jedini relevantni i statistički podaci koji nam mogu pokazati da li ovaj zakon je donio dobra ili nije građanima RH. Klub SDP-a neće biti protiv ovog zakona jer donosi korist građanima kojima to treba, ali neće biti niti za jer ne rješava problem neplodnosti. 15 posto građana RH pati od neplodnosti, ne rješava sve njihove probleme. I nadam se da ćemo vrlo brzo imati novi Zakon o potpomognutoj oplodnji, u kojem će biti dopušteno zamrzavanje zametaka, kao što je dopušteno u svim modernim europskim državama, zaključio je Mrsić.

Zagreb, 05.10.2011.