Aktualac: Vlada bez konkretnih odgovora na goruća pitanja Hrvatske

Nadica Jelaš pitala je predsjednicu Vlade koliko je dužno svako tek rođeno dijete u Hrvatskoj, pošto je prošle godine Vlada zadužila Hrvatsku za 3.4 milijarde eura, tako da sad ukupni dug iznosi 43 milijarde eura, ili gotovo 100% BDP-a, što je granica kad taj dug postaje neodrživ.

Romana Jerković je potpredsjednika Milinovića podsjetila da je od donošenja novog zakona uspješnost postupaka potpomognute oplodnje u bolnici Sv. Duh pala za trećinu. Pitala je ministra zbog čega u postupcima medicinski potpomognute oplodnje toliko ustraje na metodi koja u svijetu nije zlatni standard i koja u Hrvatskoj nije uhodana, značajno skuplja, daje lošije rezultate i koja je štetnija po zdravlje žena i konačno koja je u svojoj osnovi politička, a ne stručna odluka. 

Ingrid Antičević-Marinović upitala je predsjednicu Vlade što planira učiniti glede rješavanja slučaja ravnatelja Carinske uprave i dojučerašnjeg člana Središnjeg odbora HDZ-a Mladena Barišića zvanog "Torbar", budući da je izravno nadležna za njega. On kontinuirano vrši pritisak na sindikalne čelnike i to samo zbog toga što oni upozoravaju na silne nezakonitosti i zlouporabe. Ljudi koji otkrivaju korupciju i organizirani kriminal se degradiraju i montiraju im se čak i  disciplinski postupci. 

Igor Dragovan pitao je ministra Karamarka da li je, u skladu s najavama kad je stupao na dužnost ministra unutarnjih poslova i intervjua koje je davao, proveo depolitizaciju policije. Ministar je rekao da ga u policiji posebno zanimaju oni nestručni i koji ne obavljaju svoj posao. Postavio je pitanje ministru: koliko ste takvih nestručnih koji ne žele raditi svoj posao našli u policiji i na kojim pozicijama, koliko je konkretno policajaca na svim razinama u policiji zbog svoje profesionalizacije napredovalo, a koliko ih je zbog nerada smijenjeno? 

Davor Bernardić podsjetio je premijerku da je prošlo pola godine otkad je izabrana na čelo Vlade, te ustvrdio: Najavili ste odlučne i reformske poteze. Tri konkretna rezultata rada vaše Vlade su: uvođenje kriznog poreza s pravom zvanog harača, trošarine na mobilnu telefoniju i povećanje PDV-a. Moje je pitanje je vrlo jednostavno. Koliko ste s tom računicom uzeli iz džepova hrvatskih ljudi - zapitao je. 

Marin Jurjević pitao je ministra Karamarka kako je moguće da se ne sjeća kakav je status tražio Drago Maček, optuženi u aferi Brodosplit, na sastanku koji se odigrao prije dvije-tri godine, kad je sadašnji ministar bio na čelu obavještajne zajednice. Da li je moguće da se šef obavještajne zajednice ne može sjetiti da li je optuženi u aferi Brodosplit tražio status pokajnika, kako bi otkrio važne stvari u istrazi koja traje godinama, a sumnja pada na sve koji skrivaju informacije o aferi.

Nenad Stazić pitao je premijerku predlaže li treći put Bajića za državnog odvjetnika zato da i dalje sluša kao što je slušao Sanadera, da stvara dojam borbe protiv korupcije, ali da i dalje štiti one koji su HDZ-u donijeli 10 mandata i na koje se premijerka boji krenuti. Naime, šest  godina traje umrežavanje i pljačka, a afere poput "Brodosplit", "Maestro", "Kamioni, "Podravka" ne otkriva policija ni Državno odvjetništvo, nego mediji. Bajić pritom istragu zahtijeva samo za one HDZ-ove kadrove koji su već prije otpisani u samom HDZ-u. Zato se djeluje prema Rončeviću i Polančecu, pošto više nisu ministri, ali odgovornost Vukelića i Kalmete se ni ne spominje. 

Marija Lugarić upozorila je na porast nasilja u školama, iako tu činjenicu Vlada i saborska većina neprekidno negiraju, što se vidi i po tome što rasprava "Porast nasilju među mladima u RH" 10 mjeseci stoji u Dnevnom redu Sabora, a da  nije raspravljena. A proračunsko planiranje je za te stavke planiralo 80 lipa po učeniku godišnje, što je čak upola manje nego prošle godine.

Mirela Holy pitala je ministra Šukera zašto se PDV obračunava i na donacije i smatra li da je to moralno? Podsjetila je naime da su mnogi hrvatski građani odlučili donirati novac za stradale na Haitiju preko donatorskog telefona Crvenog križa, a ispada da pune Državni proračun. Na pet kuna donacije obračunava se PDV od 23 posto, te se dolazi do svote od 6.15 kuna za svaki telefonski poziv. 

Željko Jovanović pitao je ministra Popijača da li on, kao novi čovjek, vjerojatno s puno ideja, ima kakav dobar savjet za stotine tisuća nezaposlenih, kako bi preživjeli od prvog do prvog u mjesecu? Naime, u 70 dana otkad je gospodin Popijač postao ministrom, bez posla je ostalo 3 600 ljudi. U prošloj godini je primjerice zatvoreno 7 000 obrta, a bez posla je u obrtništvu ostalo 15 000 ljudi. Svakog sata se u Hrvatskoj zatvara jedan obrt. A ministar čak nije isplatio ni sav novac predviđen za financiranje zapošljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba. 

Davorko Vidović upozorio je na željezničke nesreće i kvarove koji se posljednjih mjeseci događaju na hrvatskim prugama i ozbiljno dovode u pitanje sigurnost željezničkog prometa i putnika uopće. Posebno je upozorio na posljednju nesreću kad se na stanici u Sisak Capragu na lokomotivi razletio transformator i samo pukom srećom nitko nije poginuo, jer nije bilo putnika na peronu. U tom naselju ljudi su ugroženi jer 7,8 kolosijeka prolazi kroz naselje, a Vlada punih pet godina odbija pomoći izgradnju pasarele koja bi koštala 2.5 milijuna kuna.

Dragica Zgrebec pitala je premijerku zašto uz sada najavljene mjere financijske potpore gospodarstvu, koje su dobre, iako kasno dolaze, ne predlaže i smanjenje neprimjereno visoke javne potrošnje, odnosno zašto već sada ne radi na prijedlogu rebalansa proračuna. Umjesto toga, uvedeni su novi nameti građanima, koji su direktno utjecali na pad kupovne moći građana, a time i na pad gospodarstva, dok je javna potrošnja i dalje pretjerano visoka. 

Gordan Maras pitao je predsjednicu Vlade da li se smatra uspješnom, kada zna da je protekle godine u Hrvatskoj 73 000 ljudi ostalo bez posla, a 73 000 obitelji ostalo bez izvora prihoda, da smo doživjeli rekordan pad BDP-a od rata, koji će biti preko 6.2%, da svaki dan novih 300 ljudi ostane bez posla, da su u jednoj godini nestale čitave industrijske grane, proizvodnja je pala za 9.5%, a unutarnja nelikvidnost u Hrvatskoj je 26 milijardi kuna, od čega država participira sa skoro 50%. 

Vlatko Podnar pitao je zašto u praksi ne postoje jednaki kriteriji pri prijavama na natječaje za pomoć u tekstilnoj i kožarskoj industriji, za one koji plaćaju i koji ne plaćaju porez. Kriterij za male, srednje i velike obrtnike i poduzetnike je bio podmirivanje obveza prema državi. No, neki, većinom mali obrtnici i mali poduzetnici su porez platili, a oni drugi su uspjeli podmiriti samo dio i samim tim su bili isključeni iz natječaja. Veliki obrtnici i poduzetnici su donijeli rješenje o obročnoj otplati poreznog duga, prijavili se na natječaj i nažalost dobili na natječaju te iste novce. Nije li to oblik korupcije na javnim natječajima - zapitao je Podnar.