Nadglasavanje zakona

"Ovo je prvi puta, od kada Zakon o HRT-u postoji, da se blokira izbor bilo kojeg člana programskog vijeća HRT-a", rekao je Nenad Stazić, predsjednik Odbora za informatizaciju i medije. 

Podsjetio je kako oporbi i prije neki predloženi članovi, od strane parlamentarne većine, nisu bili po volji, ali SDP nikada nije pokušao opstruirati izbor HDZ-ovih kandidata u Vijeće. Naveo je primjer Nade Gačešić Livaković koja je, u dva mandata kao članica programskog vijeća, istovremeno snimala i filmove u produkciji HRT-a koji su se  prikazivali na HRT-u. 

"Ali nikada, baš nikada, nismo dovodili u pitanje poštivanje Zakona o HRT-u.", istaknuo je i dodao "HDZ želi onemogućiti kompletiranje Programskog vijeća HRT-a u trenutku kada je pred njim važna zadaća izbora glavnog ravnatelja HRT-a", rekao je Stazić. 

Pozvao je članove Odbora iz redova HDZ-a da još jednom preispitaju svoju odluku i ulogu u Odboru te javnost "kojoj ne smije biti svejedno kako izgleda Hrvatski sabor i da li u njemu postoji ovakav oblik nasilja nad zakonom". 

Stazić je uputio i poziv premijerki koja se "gorljivo zalaže za poštivanje zakona" da tu gorljivost pokaže i u praksi. 

Antun Vujić ocijenio je da je došlo do "preglasavanja nad zakonom" te da je suspendiran demokratski temelj funkcioniranja Odbora za medije. "Ovaj pokušaj je bez presedana  i postavlja se pitanje ma li smisla raditi na takav način u Odborima i drugim paralamentarnim skupinama?", istaknuo je Vujić. 

Željka Antunović smatra da su argumenti HDZ-a i HSS-a  o mogućem sukobu interesa Vere Robić Škarice iskonstruirani te je uvjerena da takvo ponašanje HDZ-a i HSS-a blokiralo odabir člana Vijeća i rad Odbora, pa i "ugrozilo uravnoteženo funkcioniranje Sabora". 

HDZ-ovo odbijanje da prihvati kandidatkinju oporbe Goran Beus Richembergh nazvao je "klasičnim slučajem političkog siledžijstva, kojim se pokazuju mišići nad parlamentarnom manjinom, mimo propisa i parlamentarne prakse". 

Podsjetio je da je imenovanje Robić Škarice podržalo  sedam od  devet saborskih Klubova, a od tih sedam, čak tri Kluba su iz tzv. parlamentarne većine. "Ovdje govorimo o stavu HDZ-a i HSS-a naspram stava ostala tri kluba većine pa se postavlja pitanje nije li ovo na stanovit način teror manjine unutar parlamentarne većine", rekao je.