12. Kako osigurati zdravstvo dostupno svima?
Zdravlje je jedna od temeljnih društvenih vrijednosti i ključan preduvjet kvalitete života svakog pojedinca, ali i gospodarskog i općeg razvoja društva. Zdravlje predstavlja temeljno pravo svih građanki i građana Republike Hrvatske, a mi kao socijaldemokrati težimo razvijanju takvog zdravstvenog sustava koji će biti prijatelj i pacijentu i zdravstvenom radniku. Zdravstvena zaštita mora biti jednako, lako i brzo dostupna svim našim građanima po načelima socijalne solidarnosti, a naša je temeljna zadaća osigurati jedinstveni, neovisni i samoodrživi zdravstveni sustav obveznog zdravstvenog osiguranja. U zdravstvu ne smije biti podjela na bogate i siromašne.
Nažalost, zdravstveni sustav Republike Hrvatske se danas suočava s brojnim izazovima. Dugovi u zdravstvu bujaju, a u većini bolnica manjka i najosnovnije medicinske opreme i lijekova. Bolnički sustav je financijski neodrživ, Hrvatska bilježi pad na ljestvicama koje mjere dostupnost zdravstvenih usluga i ishode liječenja, liste čekanja su ponovno neprihvatljivo duge i kroz održavanje lista čekanja dugima, provodi se, zapravo, tiha privatizacija zdravstva. Već sada postoji nedostatak liječnika i medicinskih sestara/tehničara koji zbog neadekvatnih uvjeta rada, niskih plaća i gubitka vjere u sustav napuštaju Hrvatsku.
SDP je predstavio svoju zdravstvenu politiku utemeljenu u četiri načela. Ta četiri načela su: 1. „SUPER“ sustav vrijednosti koji obuhvaća samoodrživost, učinkovitost, pristupačnost, efikasnost i racionalnost, 2. Sustav po mjeri čovjeka koji mora funkcionirati bez uvođenja dodatnih plaćanja zdravstvenih usluga i uz jednake cijene za sve građane, 3. Sustav integriranih rješenja koji će osigurati poboljšanje kvalitete usluga i kvalitete zdravlja građana kroz integraciju na regionalnoj razini uz zadržavanje radnih mjesta i bolju povezanost djelatnosti u zdravstvu i 4. Sustav otvorenih vrata koji podrazumijeva dodatne, nestandardne usluge u popodnevnoj i noćnoj smjeni – u periodu od 16h do 8h – kako bi se spriječila daljnja privatizacija zdravstva, otvorila nova radna mjesta te povećali prihodi za zdravstvo.
Pristup liječniku, bolničkim uslugama, terapijama i zdravstvenim uslugama je osnovno ljudsko pravo, koje ne smije biti tretirano kao obično tržišno dobro. Zalažemo se da svaki građanin Europske unije može dobiti kvalitetnu zdravstvenu njegu, bez obzira na to gdje živi i koliko zarađuje. Europska zdravstvena iskaznica je izvrstan projekt koji je mnogima olakšao liječenje u inozemstvu pa njezinu upotrebu treba poticati, ali i proširiti mogućnosti koje ona pruža.
Spasonosni i inovativni lijekovi i terapije ne smiju biti izvan dosega pacijenata jer su preskupi. Previsoke cijene lijekova koji su razvijani uz sufinanciranje država članica i EU su poseban problem. Takve lijekove građani plaćaju dvaput: najprije kroz porez, kada se njihov razvoj sufinancira iz javnih sredstava, a potom i kad se njima liječe. Zalažemo se za veću transparentnost farmaceutske industrije i procesa određivanja cijena lijekova.
Djelotvornost antibiotika, lijekova koji su spasili milijarde života, sve je slabija. Bez tih čudotvornih lijekova, obične posjekotine i rutinski medicinski zahvati mogu biti smrtonosni. Masovno korištenje antibiotika u proizvodnji hrane i njihovo nepotrebno propisivanje u liječenju doveli su do razvoja „superbakterija“ protiv koji je moderna medicina nemoćna. Zalažemo se za provedbu europskih mjera za smanjenje upotrebe antibiotika i poticanje razvoja novih lijekova kroz pojačano sufinanciranje istraživanja i znanosti.
E-zdravstvo i mobilne zdravstvene aplikacije mogu značajno podići učinkovitost i smanjiti troškove zdravstvenog sustava. Održivost nacionalnih zdravstvenih sustava je pod pritiskom sve većih troškova izazivanih starenjem stanovništva i širenjem ne-zaraznih kroničnih bolesti. Kako bi se svim građanima omogućilo kvalitetno i dostupno liječenje, potrebno je digitalizaciju zdravstva i zdravstvenih usluga označiti kao prioritet. Hrvatska se mora proaktivno uključiti u razvoj e-zdravstva u sklopu zajedničkog digitalnog tržišta EU. Zalažemo se za aktivne mjere smanjenja posljedica zloupotrebe alkohola, droga, duhana te pretilosti djece i odraslih. Hrvatska je nažalost pri europskom vrhu u ovim kategorijama, što podrazumijeva i značajnu zdravstvenu, ekonomsku i socijalnu štetu koju plaća društvo u cjelini. Potrebno je preuzeti primjere dobre prakse europskih zemalja koje su imale uspjeha u suzbijanju tih pojava te ih provesti kroz edukaciju, zakonodavstvo i prevenciju.