Prije nekoliko dana premijer Plenković izjavio je da „Hrvati nikada nisu živjeli bolje“, a to podrobnije obrazložio statističkim podatcima koje smatra potvrdom te teze i dobrog rada njegove Vlade. Međutim, premijerovu sramotnu tezu demantirao je netom objavljeni Eurostat-ov regionalni godišnjak, alat za razumijevanje i kvantificiranje utjecaja političkih odluka na regionalnoj razini.

Iako vlast u Hrvatskoj želi prikazati trenutno stanje kao boljitak, a Projekt Slavonija, Baranja i Srijem velikim uspjehom koji je rezultirao blagostanjem u Slavoniji, ovaj skup podataka pokazuje ogromne regionalne razlike između četiri hrvatske regije.

Uvid u podatke jasno pokazuje da je standard prosječne obitelji u Slavoniji trostruko niži od standarda iste obitelji u Zagrebu, odnosno 54 posto niži od standarda prosječnog stanovnika na razini Europske unije. Uz to, zaposlenost u Slavoniji niža je za 25 posto od one u glavnom gradu, a udio stanovnika u riziku od siromaštva trostruko viši nego u Zagrebu. I pitanje životnog vijeka slavonskih ljudi bitno se razlikuje od onoga ljudi nastanjenih u glavnom gradu što je posljedica kvalitete života u Slavoniji, odnosno dostupnosti zdravstvene usluge koja je u glavnom gradu dvostruko dostupnija nego u Slavoniji.

Iako bi ovakav skup podataka odgovornim vlastima mogao poslužiti kao smjerokaz mogućeg razvoja i temelj za donošenje političkih odluka u cilju smanjenja regionalnih nejednakosti unutar države te osiguranja jednake kvalitete života u čitavoj državi, hrvatske vlasti nisu se o ovim saznanjima niti oglasile. Premijer će u ovome sigurno pronaći neke nove „urote“ ili „spregu opozicije i medija“, a Slavonija će zahvaljujući nedjelovanju i lošim političkim odlukama njegove Vlade, nastaviti gubiti radno sposobno stanovništvo i perspektivu. Ostat će tek tema za neku novu predizbornu farsu u režiji HDZ-a ili novu recitaciju.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije