Europski parlament u srijedu je usvojio izvješće kojim oštro kritizira vlasti u Srbiji, poziva Beograd da uskladi svoju vanjsku politiku s EU-om i proziva srbijanske vlasti predsjednika Aleksandra Vučića zbog napada na prosvjednike i oporbu.
Izvješće koje je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, izražava zabrinutost za stanje demokracije i vladavine prava te poziva Beograd da poboljša unutarnji politički dijalog, normalizira odnose s Kosovom i potpuno se uskladi s vanjskom politikom EU-a.
Eurozastupnici su izvješće usvojili s 419 glasova, a 113 zastupnika je glasalo protiv. Suzdržanih je bilo 88 zastupnika.
U izvješću se izražava žaljenje zbog činjenice da Srbija i dalje održava bliske odnose s Rusijom i zbog kontinuiranog pada javne potpore članstvu u EU-u u Srbiji uz sve veće potpore Putinovu režimu. Izvješće ocjenjuje se da je takvo stanje rezultat dugotrajne antieuropske i proruske retorike medija pod kontrolom vlade.
Rusija se koristi svojim utjecajem u Srbiji kako bi pokušala destabilizirati susjedne suverene države, upletati se u njih i prijetiti im te ugroziti europsku budućnost Srbije dok Srbija nastoji uspostaviti područje utjecaja kojim se podriva suverenitet susjednih zemalja, primjećuje se.
Srbija se mora suzdržati od utjecanja na domaću politiku susjednih zemalja zapadnog Balkana, među ostalim u vezi s neustavnom proslavom Dana Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i dovođenjem u pitanje sudskih odluka Bosne i Hercegovine, poručuje EP.
Eurozastupnici su izvješće usvojili dok Srbiju potresaju prosvjedi i protuprosvjedi u organizaciji vlasti zbog nesreće na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. u kojoj je smrtno stradalo 16 osoba.
EP traži provođenje cjelovitog i transparentnog sudskog postupka nakon istrage nadležnih tijela te ističe da je potrebno u širem smislu ispitati u kojoj je mjeri korupcija dovela do snižavanja sigurnosnih standarda i doprinijela toj tragediji, što je i zahtjev prosvjednika vođenih studentima od kojih su neki pratili raspravu u Strasbourgu.
Picula je predstavljajući izvješće o “izvješću Komisije o Srbiji za 2023. i 2024.” u utorak navečer na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu ocijenio da je “pad nadstrešnice na kolodvorskoj zgradi u Novom Sadu postao tragičnim simbolom sustavne korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štitili građane”.
“Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke, mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcionira, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme se izlaže javnim napadima”, sažeo je Picula neke od glavnih primjedbi izvješća.
“Osobni podaci prosvjednika se objavljuju javno, protiv njih se koriste neidentificirana ilegalna sredstva koja onda istražuju ruske službe, građane EU se privodi i protjeruje iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice EU-a i njihove dužnosnike se optužuje da stoje iza tzv. obojene revolucije”.
“Osim toga, Srbija konzistentno odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem EU i uvođenje sankcija Rusiji, dok se glasovanja u UN opravdavaju kao pogreška. Nedostaje osiguranje neovisnosti ključnih institucija, uključujući regulatore medija poput Regulatornog tijela za elektroničke medije”, nastavio je Picula.
Europski parlament je do sada bio najoštriji u kritikama vlasti Aleksandra Vučića no druge institucije EU-a bile su suzdržanije u svojim istupima.
Piculino izvješće “izražava zabrinutost” zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji u kontekstu njezina cjelogodišnjeg nazadovanja u području vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, kao i zbog njezina destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju.
Od Komisije traži da se koristi jasnijim jezikom prema Srbiji, među ostalim i na najvišoj razini, i da dosljedno riješi problem znatnih nedostataka, nepostojanja napretka, pa čak i nazadovanja, čime će se poštovati temeljne vrijednosti EU-a.
Picula je za Hinu ocijenio kako je do sada u Bruxellesu Vučić smatran vjerodostojnim sugovornikom, “jedinom političkom točkom u Srbiji koja odlučuje o svemu”, dijelom zahvaljujući i političkim neuspjesima srbijanske oporbe.
“Svaka kriza u Srbiji i oko Srbije je utjecala na potrebu Bruxellesa da obraćajući se Vučiću pokuša naći neko od rješenja, što je naprosto zabluda, ali od koje se očito teško odustaje. Međutim, ta multivektorska vanjska politika koju je nastavio provoditi Aleksandar Vučić nakon što ju je artikulirao Boris Tadić, dolazi objektivno u škripac. Zato što su upravo ti centri moći na koje računa srbijanski državni vrh došli u međusoban sukob. I naravno da se to mora na neki način odraziti i u međunarodnoj poziciji same Srbije”, drži Picula.
“Sada vidimo zadnju epizodu tog pokušaja da se Vučić nametne kao neko tko s lakoćom razgovara i sa zapadom i s istokom da naprosto to više ni operativno ni politički se ne može održati. Ali neke navike sa zapada se teško mijenjaju”, ocjenjuje SDP-ov europarlamentarac.
“Čini mi se da sad lagano ulazimo u jednu fazu u kojoj će Vučić imati ne samo probleme na unutarnjem političkom planu s obzirom na već šest mjeseci konstantnih prosvjeda i nezadovoljstva, ne samo studenata nego i u širokom krugu stanovništva Srbije. Njega se više ne doživljava kao partnera kao što ga se doživljavalo možda do prije tri, četiri godine. Kako u Bruxellesu, tako i u Washingtonu”, primjećuje Picula.
