U Saboru je u četvrtak 12. rujna održana sjednica Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, koja je sazvana na inicijativu SDP-ove zastupnice Ivane Marković zbog situacije u Jadroliniji. Osim članova Odbora, sjednici su prisustvovali Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije, kao i čelnici triju sindikata koji djeluju u Jadroliniji.

SDP-ovi članovi Odbora podsjetili su na nesreću u Malom Lošinju, gdje su 11. kolovoza smrtno stradala trojica članova posade Jadrolinijinog trajekta Lastovo, a četvrti je teže ozlijeđen, uz niz drugih problema s trajektima nacionalnog brodara tijekom srpnja i kolovoza – kvar trajekta “Oliver” koji je, s putnicima, satima plutao, ostavši bez pogona, kvar rampe na trajektu “Tin Ujević”, na liniji Split – Supetar, zatim kvar rampe na trajektu “Hrvat” koji nije mogao spustiti rampu prilikom uplovljavanja u Split te padanje rampe na trajektu “Mljet” za vrijeme uplovljavanja u luku Supetar.

“O stanju Jadrolinije svakako treba razgovarati, kao i o situacijama u proteklom periodu te spornim nabavkama i načinu funkcioniranja kompanije, na što su upozoravali sindikati i predsjednik nadzornog odbora koji je dao ostavku. Naravno, treba razgovarati i o političkoj dimenziji cijele priče,” rekla je na Odboru Ivana Marković, dodajući kako je predsjednik NO Jadrolinije –  čovjek iz sustava koji je itekako dobro upoznat s funkcioniranjem Jadrolinije – svoju ostavku dao 5. srpnja 2024. godine, i to zbog neslaganja s politikom uprave.

“On je ministru napisao, citiram, da traži razrješenje s funkcije jer postava uprave Jadrolinije, na čelu s Davidom Soptom, nabavlja brodove po cijenama koje se nerijetko čine neopravdano visokim, na koje dolaze i troškovi održavanja i tako dalje. Posljedica toga je da većina nabavljenih brodova provodi mjesece u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije. Jedan od primjera je i brod sv. Duje,” rekla je Marković, dodajući kako je na taj događaj Jadrolinija reagirala s priopćenjem u kojemu tvrde da je “trajektna povezanost otoka nikad nije bila bolja i kvalitetnija”.

“Ja se mogu složiti s tim da nikad nije bolja, jer turistička smo zemlja, radimo sve na tome da otoci budu dostupniji, i naravno da u 2024. godini povezanost treba biti bolja nego ikad prije. Međutim, o kvaliteti o kojoj Uprava govori se ne mogu složiti. A to najbolje potvrđuju događaji koji su uslijedili u periodu ove sezone. Tu moram spomenuti 11. kolovoza i Mali Lošinj, još jednom izražavajući i saučešće obitelji, prijateljima i svim zaposlenicima Jadrolinije. No, to nije jedini povod ove sjednice, svjesni smo da je to bila užasna tragedija i da to treba ispitati, ali više o tome možemo govoriti kada završi istraga,” nastavila je Marković, rekavši kako postoji još niz slučajeva o kojima se može govoriti.

“Nabrojit ću ih nekoliko: 25. srpnja je trajekt “Oliver”, s 300 putnika, plutao doslovno 6 sati. Možemo zamisliti što bi bilo s brodom, da su puhale južina ili bura. Zatim, 14. kolovoza. Trajekt “Tin Ujević” nije isplovio iz Splita prema Supetru, zbog tehničkog kvara rampe. Neslužbeno se radilo o puknuću sajle, a službeno o redovnom održavanju. Zatim, 21. kolovoza, trajekt “Hrvat”. Rampa se nije mogla spustiti na ulazu, trajekt se morao okrenuti, a vozila su izlazila sa stražnje strane. Najslikovitija je bila situacija s trajektom “Mljet”. Kad je trajekt uplovljavao u supetarsku luku, pala mu je rampa, a mi smo bili svjedoci toga. Ne želim zamisliti što bi bilo da je i tu bila bura ili južina. Sve to izaziva u nama strah. Vjerujte, cijeli život putujemo trajektima od Jadrolinije, nikad nismo razmišljali o tome jesu li trajekti sigurni. No, ljude sada brine ono što nikad prije nije bila tema. Putnici se pitaju što ako se brod potopi, i slično. Mi moramo ljude uvjeriti da su ti trajekti sigurni za promet,” rekla je Marković, dodajući  je predsjednik NO odbora prije ostavke vrlo jasno ukazivao na probleme oko nabavke brodova, posebno kroz primjere nabavke “Olivera” i “Sv. Duje”, gdje se  jasno vidjelo da je princip nabavke tih brodova bio različit od onog kakav bi trebalo biti.

“Ono što na to ukazuje jest činjenica da se najprije izabere brod, pa se prema tome prilagođava javna nabava. Tu je i činjenica da se na sve te nabavke javi samo jedan ponuđivač radova, pa mene interesira tko je taj koji odabire koji se brodovi nabavljaju. Ne možemo reći da je javna nabava u tom dijelu transparentna. Zanima me postoji li neki strateški dokument za nabavu tih starih brodova, kad je, na primjer, za produljenje koncesijskih linija osnovni uvjet starost broda od 11 godina. Mi više takvih brodova nemamo. I kako će se produljivati te linije, kako će Jadrolinija dobivati nove koncesije kad se nabavljaju stari, istrošeni brodovi koji nisu prilagođeni našem plovnom području? Ove sezone smo vidjeli kako taj sustav ne funkcionira, a imamo informaciju i o inspekcijskom nadzoru jednog trajekta, kada su bile utvrđene brojne nepravilnosti što se tiče sigurnosti. Čelične sajle, i užad su necertificirani, taj potrošni materijal nema jamstvo, pa kako se onda kupuju ti brodovi? Kako se rade javne nabavke, jesu li to propusti sustava za upravljanje sigurnošću? Predsjednik uprave, nakon pada rampe trajekta “Mljet”, rekao je da svi brodovi Jadrolinije imaju sve potrebne certifikate i tehnički su ispravni, a njihovo se održavanje provodi u skladu s godišnjim planom. Ali, već ga je prva inspekcija demantirala”, rekla je Marković pa nastavila i o političkoj dimenziji slučaja Jadrolinija.

“U oko mi je upala izjava premijera Plenkovića o tome da na otoke mora ići policijskim gliserom. Pa, premijeru, mi otočani ne idemo policijskim gliserima na otoke, nemamo ni glisere za hitan prijevoz budući da je onaj koji ste kupili konstantno pokvaren. Mi idemo trajektima, nama trajekti trebaju i mi o njima ovisimo. Jedini cilj ove rasprave je da trajekti trebaju biti sigurni, da se naši putnici, gosti, turisti i otočani osjećaju sigurnima na njima. A to sada, nažalost, nije situacija”, zaključila je Marković, dodajući i kako je reakcija Vlade i premijera nakon tragedije na Malom Lošinju bila očajna.

“Premijer se mogao barem pojaviti tamo, kao odgovorna osoba pokazati jednu ljudsku dimenziju. No, jedino o čemu je on pričao nakon te tragedije bila je šteta koja je nanesena njegovoj Vladi. Kao da nas je u tom trenutku bilo briga za njegovu Vladu. Pritom nas je i pozivao da se koncentriramo na sezonu i da budemo odgovorni. Kao da javnost upravlja Jadrolinijom, a ne uprava,” rekla je SDP-ova zastupnica.

Na sjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu govorili su i SDP-ovi zastupnici Arsen Bauk, Mirela Ahmetović, Sabina Glasovac, Tomislav Golubić te Ana Puž Kukuljan, a sjednici je nazočila i zastupnica Tanja Sokolić.

Postavljajući pitanje Davidu Sopti, predsjedniku uprave Jadrolinije o čijim se kompetencijama razgovara od velike tragedije na Malom Lošinju, Arsen Bauk osvrnuo se na njegove reference.

“Priča se, gospodine Sopta, da vam je najbolja referenca košarkaška lopta, jer igrate s premijerom basket,” rekao je Bauk, nakon kojega su govorile i zastupnice Glasovac te Ahmetović.

“Dobro je da se raspravlja o sigurnosti putnika, kvaliteti usluge, ali žalosno je da ova sjednica dolazi nakon tragedije. Mislim da je važno govoriti i o cijeni usluge, ne samo o kvaliteti. Jeste li upoznati s činjenicom da je usluga Jadrolinije skuplja 42 % od usluge privatnih brodara? Postavlja se pitanje kako je moguće da, ako država subvencionira Jadroliniju, krajnji korisnici moraju plaćati sezonsku kartu za, primjerice, otok Rabu, čak 43 puta skuplje u Jadroliniji od privatnih brodara. Mole me žitelji zadarske županije da vas upitam o tim razlikama u cijenama. Mislite li da je to normalno?” upitala je na Odboru Sabina Glasovac.

Mirela Ahmetović osvrnula se na sporost u istraživanju tragedije na Malom Lošinju.

“Ako mjesec dana nakon nesreće ne znate sto se s tehničkog aspekta dogodilo, onda je krajnje vrijeme da date ostavku”, rekla je Ahmetović predsjedniku uprave Jadrolinije Davidu Sopti.