Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i globalne kampanje “16 dana aktivizma”, u Saboru je u organizaciji potpredsjednice Sabine Glasovac i Ženske mreže Hrvatske održan okrugli stol s temom “Sankcioniranje nasilja nad ženama – zakonska rješenja i praksa”.
Uoči obilježavanja kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” od iznimne je važnosti otvaranje prostora za dijalog vezano za pitanja sankcioniranja nasilja nad ženama, pravne prakse i primjene zakona, kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama članicama Europske unije. Ne manje važno je i pitanje razgraničenja prekršajnih i kaznenih sankcija te razmatranje mogućnosti premještanja nasilja u obitelji iz prekršajne domene u isključivo područje kaznenog prava kako bi se osiguralo strože kažnjavanje počinitelja i pružila adekvatnija zaštita žrtvama.
Sudionice su bile Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije, prof. dr. sc. Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Barbara Herceg s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Marina Švagelj Jažić, predsjednica udruge „Hera“ Križevci, Sandra Turkanović, predstavnica udruge SOS Rijeka, Višnja Ljubičić, dipl.iur., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a putem video-linka sudjelovale su i Irene Rosales, viša savjetnica za politiku iz European Women’s Lobbyja te prof. dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Posebno mi je zadovoljstvo što smo povodom 16 dana aktivizma koji se obilježava od 25. studenog do 10. prosinca uspjeli okupiti velik broj stručnjaka i stručnjakinja kako bismo otvorili ovu iznimno važnu temu i vidjeli gdje nakon donošenja zakonskih regulativa koje formalno, tehnički i normativno jesu unaprijedili borbu protiv nasilja nad ženama možemo napraviti određeni napredak u primjeni istih u praksi. Ono što smo imali prilike vidjeti i ove godine je da od donošenja novog zakona koji je definirao femicid, odnosno teško ubojstvo žena, mi smo u samo prvih šest mjeseci imali četiri teško ubojstvo žena i činjenica je da svaki od tih slučajeva se na neki način mogao spriječiti da su institucije na vrijeme percipirale razinu nasilja i prevenirale najbrutalniji oblik nasilja koji rezultira ubojstvom žene. Današnji okrugli stol je organiziran na inicijativu vrijednih, upornih i pametnih žena koje već desetljećima vode ovu borbu. Vjerujem da ćemo i zaključcima današnjeg okruglog stola dati doprinose, smjernice državnim tijelima na koji način ta borba može biti efikasnija, jača i da zaista postanemo društvom nulta tolerancije nasilja nad i prema ženom”, rekla je Sabina Glasovac.
Sanja Juras iz Ženske mreže istaknula je kako je važno razgovarati i o načinima sankcioniranja u provedbi postojećih zakonodavnih rješenja, ali i o njihovom mogućem unaprjeđenju, budući da postoje još jako mnogo problema u praksi.
“Isto tako smatramo da postoji i prostor za izmjene i dopune i postojećih zakona i možda donošenje nekih novih zakonskih rješenja. Ženska mreža Hrvatske zaleže se za strateški pristup nasilju nad ženama. Smatramo da je veliki iskorak učinjen donošenjem novih izmjena Kaznenog zakona i uvođenjem rodno utemeljenog nasilja, uvođenjem definicije femicida, ali smatramo da postoji još mnogo prostora za poboljšanje. Smatramo da je potrebno donijeti Nacionalnu strategiju borbe protiv nasilja nad ženama, smatramo da je potrebno unaprijediti postojeći zakonski okvir i želimo otvoriti javnu raspravu. Mi smatramo kao mreža organizacija koja direktno radi sa ženama žrtvama nasilja da je potrebno nasilje nad ženama premjestiti u kaznenu sferu i tretirati ga kao ozbiljnu društvenu opasnost i sankcionirati sukladnu tome”, rekla je Juras.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je podatak da je do današnjeg dana u 2024. godini ubijeno 16 žena, od čega 5 od bliskih muških osoba, 3 od njihovih sinova, a to je znatno veći podatak u odnosu na 2023. godinu kada je ubijeno 9 žena, 5 od njima bliskih muških partnerskih osoba.
“Kao institucija koja se bavi svim oblicima diskriminacije i rodno uvjetovanim nasiljem žena, mogu reći da smo izrazito puno radili na promicanju kako zakonodavnog okvira, tako i na potrebi jačanja pravosudnog sustava u smislu pooštravanja kazni za sve oblike nasilja nad ženama. Poznato je da imamo izrazito blage kazne. Radili smo jako puno na osnaživanju zakonodavnog okvira. Donijeli smo u četvrtom mjesecu 2024. godine izmjene Kaznenog zakona. Uvedeno je kazneno djelo femicida. Za sada je prerano reći na koji način pravosudni sustav se odnosi prema procesuiranju takvog novog kaznenog dijela. Međutim, vjerujem da ćemo krajem godine i početkom sljedećeg godine kroz obrade podataka imati i informacije o tome na koji način je ono što smo učinili u zakonodavnom smislu, na koji način je implementirano u stvarnosti, na koji način stručne osobe pravilno primjenjuju u postojećoj konvenciji zakone koje smo ugradili u naš sustav u Republici Hrvatskoj.
Želim naglasiti da seksualno nasilje je nasilje kojim se također bavimo, koje ima znatan broj sivih brojki, koje jednostavno nemaju svoju granicu, nemaju svoju svijetlu priliku za izlazak u javnosti zbog traumatizacije žrtve koja znatno pogađa sve žrtve seksualnog nasilja i to je nešto čime se želimo puno više baviti i puno više staviti u javnost i na razinu stručne javnosti koja će se baviti takvim slučajima. Tako da mislimo da ovakve rasprave ne samo prigodno, već i stručno doprinose svemu onome što moramo napraviti, još je posla pred nama što se tiče zakonodavnog okvira i u sustavu prevencije za koji kontinuirano naglašavamo da je edukacija svih stručnih osoba na svim razinama iznimno važna i držimo da je to jedino ono što će dovesti do suzbijanja svih vidova nasilja prema ženama”, rekla je Ljubičić.
Izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak navela je da se priče i životi žena i djevojčica u ovoj državi završavaju svakodnevno, gotovo svaki mjesec imamo izvještaj o nekoj ubijenoj ženi i ono što pokazuju rezultati i zakonodavne prakse jest da je naša prevencija nedostatna.
“Ne prepoznajemo kontinuum nasilja, a on je uvijek takav, on je uvijek strukturalni problem. Rodnom i obiteljskom nasilju kao takvom uvijek prethode etape nasilja od prisilne kontrole, ekonomskog nasilja, psiho-emocionalnog nasilja pa i samog fizičkog nasilja, i u tom smislu današnja rasprava pa i istraživanja i zaključke istraživanja koje ćemo predstaviti idu za tim da prokažemo koliko postojeći okvir na različite načine ne odgovara praksu i realitetu, prije svega tretirajući i dalje neke oblike nasilja na ženama vrlo paušalno, poput prekršajne kazne za nepropisno parkiranje ili vožnju u tramvaju bez odgovarajuće karte. U tom smislu, bez pojednostavljivanja i banaliziranja, želimo reći da je pred nama i dalje dug put prevencije, a ova rasprava bi trebala biti jedan od koraka u tom, ja se nadam, boljem smjeru”, rekla je Šušak.
