Ponukani intervjuom ravnateljice Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, Sandre Zokić, u posljednjoj emisiji „Plodovi zemlje“, članovi SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu žele podsjetiti na neke činjenice i dati određene preporuke.
SDP-ova Vlada je u 2012 godini nakon provedene analize utvrdila da mnoge jedinice lokalne samouprave nisu u zakonom propisanom roku donijele programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Suočeno s tim problemom Ministarstvo poljoprivrede je s ciljem bržeg i učinkovitijeg korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta pripremilo novi Zakon u kojem je nadležnost za te poslove s jedinice lokalne samouprave prenesena na Agenciju.
Razlozi za promjenom nadležnosti su bili sljedeći:
1. Ubrzana dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta proizvođačima prije ulaska u EU, jer brojni stočari, kreditno opterećeni i s velikim brojem stoke, nisu imali dovoljno zemlje; naglasak je bio stavljen na obradivo poljoprivredno zemljište, ali i na livade i pašnjake.
2. Nestručnost i nedostatni kapaciteti jedinica lokalne samouprave za provedbu ovog važnog posla.
3. Stvaranje preduvjeta za početak provedbe komasacije, jer bi Agencija pripremala i provodila odgovarajuće programe u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave.
Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede je prijedlog devetnaestih Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu stavilo na javnu raspravu u veljači ove godine, međutim on nikada nije dospio u saborsku proceduru. U srpnju ove godine pokreće se nova javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna istog Zakona pa se s pravo pitamo – što se događa? Možemo samo naslutiti da su izmjene i dopune iz veljače bile toliko nekvalitetne da su zahtijevale izradu novog prijedloga i pokretanje nove rasprave. Navedeno ukazuje na nestručnost Ministarstva poljoprivrede u ovom području i usuđujemo se reći nepostojanja razmjene informacija i komunikacije sa poljoprivrednim proizvođačima, ali i ostalim dionicima u sektoru poljoprivrede.
Svjedočili smo intervjuu navedene ravnateljice u emisiji „Plodovi zemlje“ u kojem tvrdi da se proces dodjele zemljišta odvija sporo zbog nedovoljnih resursa jedinica lokalne samouprave. To je jedan od razloga zbog kojeg je SDP-ova Vlada 2012 godine nadležnost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prenijela na Agenciju pa nam se čini da se vraćamo na početak, odnosno skoro deset godina unazad. Također, želimo naglasiti da navedena ravnateljica nema odgovarajuće radno iskustvo iz područja poljoprivrede ili geodezije, što je osnovni preduvjet za upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem na nacionalnoj razini. Poznato nam je da HDZ sve zakone i sustave uspostavlja uvijek ispočetka ne uzimajući u obzir prethodno učinjeno kao ni prijedloge koji se daju u procesima donošenja zakonodavnog okvira.
U svakoj normalnoj državi se ne bi ukidala Agencija za poljoprivredno zemljište, koja kao što smo naveli mora imati važnu ulogu i u provedbi komasacije. Nebrojeno puta smo isticali ako Zakon o komasaciji iz 2015. „nije provediv“, trebalo ga je odavno izmijeniti i početi provoditi. Pozdravljamo uključivanje komasacije u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali se ne slažemo da to bude samo na razini pilot projekata za koje se ne zna na koji način su odabrani. Ističemo da će borba protiv klimatskih promjena, čijim negativnim utjecajima svjedočimo ovih mjeseci, između ostalih u vidu suše, bez navodnjavanja iz godine u godinu biti sve teža, ako ne i nemoguća.
Podsjećamo stručnjake iz Ministarstva poljoprivrede da je preduvjet za navodnjavanje uspješna provedba komasacije poljoprivrednog zemljišta. Na kraju možemo samo zaključiti da Ministarstvo poljoprivrede pod HDZ-ovom vlašću i dalje provodi neuspješnu politiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na štetu poljoprivrednih proizvođača i sektora poljoprivrede kao strateške grane gospodarstva.
