SDP predlaže uvođenje imovinske kartice koja bi omogućila usporedbu prijavljenih i oporezovanih prihoda i stečene imovine od 1992. godine kada je uvedena porezna kartica, najavili su danas na konferenciji za novinare saborski zastupnici Slavko Linić, Dragica Zgrebec i Ingrid Antičević – Marinović. Uspoređujući prihode i porez plaćen na njih te imovinu brzo bi se došlo do jasne slike o tome tko je i na koji način stekao imovinu tijekom devedesetih.
Zakon o imovinskoj kartici dio je SDP-ovih inicijativa već upućen Hrvatskom saboru jer smatramo da se od sankcioniranja nemoralno stečene dobiti u pretvorbi i privatizaciji ne smije odustati. SDP Hrvatskom saboru zato predlaže donošenje Zaključaka kojima od Vlade tražimo da problem nemoralne pretvorbe i privatizacije vrati na dnevni red. Od Hrvatskog sabora tražimo da Vladu obveže postupiti po zaključcima što ih je Sabor usvojio još 15. prosinca 2005., a Vlada se o njih oglušila.
Zastupnici SDP-a javnosti su danas predstavili sveukupno pet SDP-ovih prijedloga zakona – o imovinskoj kartici, o jednokratnom porezu na imovinu, stečaju, izmjene Kaznenog zakona i izmjene Zakona o sudovima, koji bi trebali osigurati učinkovito sankcioniranje svih koji su se nemoralno obogatili u pretvorbi i privatizaciji. Slavko Linić predviđa da bi se jednokratnim oporezivanjem nemoralno stečene dobiti državna blagajna napunila za čak 15 milijardi kuna. Sve je nepravde u pretvorbi i privatizaciji nemoguće ispraviti, realni su naši saborski zastupnici, ali može se spriječiti novo nemoralno bogaćenje i spasiti što se spasiti može. Jasno nam je da to ova Vlada ne želi učiniti, jer je stranka na vlasti uostalom osmislila i ozakonila nemoralno stjecanje dobiti u pretvorbi i privatizaciji devedesetih. Neefikasnost i izostanak političke volje ova Vlada iskazuje i odbijanjem izvršavanja Zaključaka na koje ju je obvezao Hrvatski sabor i najavljenim stavljanjem “točke na i” nemoralnoj i pljačkaškoj pretvorbi i privatizaciji. “Nitko a ni HDZ ni Ivo Sanader nemaju pravo reći da se razorne posljedice pretvorbe i privatizacije koje je u nekoliko navrata potvrdila i Državna revizija, moraju primiti samo na znanje i da se tu mora stati,” smatra Dragica Zgrebec, a Ingrid Antičević – Marinović tome dodaje: “Pa ne radi Državna revizija za Državni arhiv, nego za Državno odvjetništvo!”
Podsjećajući na te nalaze, koji potvrđuju kako je u privatizaciji i pretvorbi izgubljeno 400 tisuća radnih mjesta te kako je 95 posto poduzeća obuhvaćenih revizijom privatizirano na sumnjiv način, naši zastupnici upozorili su i kako je osuđeno samo 78 osoba, a tek je njih devet završilo iza rešetaka.
