Sanja Bježančević ubraja se u nova lica SDP-a. Rođena je u Đakovu, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu, a 2020. godine doktorirala na Europskim studijima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Političku karijeru započela je u slavonsko-baranjskom SDP-u, čija je predsjednica postala 2021. godine.

U saborske klupe sjela je nakon parlamentarnih izbora 2024. godine. Imala je ulogu u pisanju novog programa SDP-a pod nazivom "Razvojni model – za snažnu, produktivnu i pravednu Hrvatsku", čiji je cilj povratak stranke na vlast nakon tri mandata u oporbi.

Je li SDP prošlu subotu i stranačku konvenciju iskoristio primarno kako bi priznao neke svoje zablude iz prošlosti i okrenuo novi list?

– Konvencija je prije svega bila usmjerena na budućnost, ali prikazan je i dokumentarni film koji je podsjetio da je SDP bio najjači upravo onda kada je bilo najteže. Povijesna uloga SDP-a očituje se u tome što smo u ključnim trenucima donosili ispravne odluke – od doprinosa mirnom osamostaljenju Hrvatske, izlaska iz međunarodne izolacije i promjene Ustava, preko ulaska u Europsku uniju i izgradnje autoceste Zagreb – Split, do zaštite građana zaduženih u "švicarcima".

U vrijeme SDP-ove Vlade donesena je i oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Kroz sve te godine ostali smo dosljedni u promicanju prava, slobode i jednakosti. Sve u svemu, nije riječ o simboličnom "okretanju novog lista", nego o stvarnoj promjeni u načinu rada, preuzimanju odgovornosti koju naši birači očekuju od nas i povratak snažnijoj komunikaciji s građanima.

Te pogreške prošlosti u dobro mjeri tiču se aktualnog šefa stranke Siniše Hajdaša Dončića, i to dok je vodio resor prometa u Milanovićevoj Vladi. Ponajviše se pamti njegov neuspjeli pokušaj monetizacije. Mislite li da mu birači, građani to mogu zaboraviti?

– Pitanje monetizacije bilo je dio jednog šireg političkog i gospodarskog konteksta toga vremena i o njemu se već godinama vodi javna rasprava. Važno je reći da odluke nisu donosili pojedinci, nego Vlada i institucije sustava. I to nije pokušaj opravdavanja ni traženja olakotnih okolnosti, već objektivna činjenica.

Danas je važnije, od stalnog vraćanja na stare rasprave, to da SDP pokazuje političku zrelost, sposobnost donošenja promišljenih odluka i jasnu viziju za budućnost. Povjerenje građana osvaja se onime što nudite danas i koliko ste uvjerljivi u rješavanju aktualnih problema.

Je li Hajdaš Dončić kapacitet za premijerskoga kandidata i koliko mu odmaže, a koliko pomaže ta sjena Zorana Milanovića nad njim i strankom?

– Siniša Hajdaš Dončić je predsjednik stranke i kao takav ima odgovornost voditi proces, ali svojim djelovanjem jasno pokazuje da SDP nije jedna osoba, nego zajednica ljudi s različitim iskustvima i znanjima koji se okupljaju oko zajedničkih vrijednosti i ciljeva. To se vidi i u njegovim javnim nastupima, gdje otvara prostor novim licima i ne pokušava centralizirati stranku oko sebe.

Što se tiče Zorana Milanovića, njegov politički trag dio je naše povijesti, a SDP svoju povijest ne briše niti je se srami, ali danas gradi vlastiti identitet u sadašnjem vremenu.

SDP se, (pre)očito je, sada želi pozicionirati lijevo, čak i otići s centra. Tamo je, međutim, već Možemo!. Ima li to smisla, ima li tamo dovoljno mjesta?

– SDP se ne ”seli" ulijevo niti napušta centar, SDP je oduvijek bio stranka lijevog centra. To je prostor u kojem se spajaju socijalna osjetljivost, ekonomska odgovornost i jasne demokratske vrijednosti. U tom smislu ne radi se o taktičkom pozicioniranju prema nekoj drugoj stranci, nego o povratku vlastitom identitetu. Hrvatski politički prostor nije jednosmjerna ulica i ne svodi se na jedno ime. Postoji dovoljno mjesta za stranku lijevog centra koja ima iskustvo upravljanja državom, ali i volju za promjenama. Građani ne biraju etikete, nego vjerodostojnost i rješenja za konkretne probleme, a to je prostor u kojemu SDP vidi svoju ulogu.

Najavljujete udar na kapital, imovinu i bogatstvo, pogotovo sveopće rentijerstvo nekretnina. Je li to kontraproduktivno kada se zna, recimo, da dobar dio ljudi na obali živi od toga?

– Riječ je o uvođenju reda i izgradnji pravednijeg sustava koji svima donosi jasna pravila i više jednakosti. SDP podržava rad, poduzetništvo i činjenicu da mnogi ljudi, osobito na obali, žive od turizma jer je to egzistencijalno važno. U središtu je uređenje tržišta stanovanja kroz suzbijanje nekontroliranog rentijerstva i špekulacija koje podižu cijene mladim obiteljima i radnicima u turizmu te otežavaju normalan život.

Cilj je jasno razlikovati male iznajmljivače koji od toga žive od velikih vlasnika koji gomilaju nekretnine bez društvene odgovornosti. To je pitanje pravednosti i zdravog sustava, a većina ljudi to vrlo dobro razumije.

Jeste li zaboravili na rezanje privilegija ljudi koji žive od politike i na državnim su jaslama? Otkako je Plenković uoči prošlih izbora (pre)platio državni sektor i dao dodatnog zamaha inflaciji, svi bi opet u politiku i javni sektor.

– Važno je razlikovati dvije stvari. Jedno su političke povlastice i klijentelizam, a drugo su ljudi koji rade u javnom sektoru, učitelji, medicinske sestre, policajci..., bez kojih sustav ne može funkcionirati. SDP se zalaže za rezanje privilegija onih koji žive od politike i jačanje pravednog sustava koji štiti ljude koji pošteno rade svoj posao. Inflacija nije nastala zato što su radnici u javnom sektoru previše plaćeni, nego zato što je Vlada bez jasne strategije kupovala socijalni mir uoči izbora.

To je kratkoročna politika koja dugoročno šteti svima. Nama je cilj urediti sustav tako da se u politiku ne ide zbog povlastica, nego zbog odgovornosti, i da javni sektor bude učinkovit, pravedan i profesionalan.

Pokušava li SDP novom strategijom od sindikata, kojima bi dao jaču ulogu, napraviti ono što je HDZ napravio s braniteljskim udrugama, a Možemo! s nevladinim sektorom?

– Sindikati su oduvijek naši socijalni partneri i to partnerstvo nije jednosmjerno ni politički instrumentalizirano. Razlika je u tome što SDP sindikate ne koristi kao produženu ruku stranke, nego ih vidi kao legitimne predstavnike radnika s kojima se razgovara, pa i onda kada se ne slažemo. To pokazuje i njihova prisutnost na našoj stranačkoj konvenciji na kojoj smo raspravljali o četiri ključne teme koje se tiču rada, plaća, javnih usluga i socijalne sigurnosti. Upravo to je pokazatelj važnosti transparentnog dijaloga za našu stranku. Mislim da je to zdravo za demokraciju i da se tako gradi ozbiljna i odgovorna politika.

Ubraja vas se u nova lica SDP-a, a neki vas, nakon istupa poput onoga kada ste se usprotivili sporazumu EU-Mercosur, vide kao stranačku kandidatkinju za ministricu poljoprivrede. Imate li vi takvih ambicija?

– Svoj posao radim najbolje što znam i osjećam snažnu odgovornost, jer poljoprivreda nije samo gospodarska grana, nego dio našeg identiteta i života zajednice. Uz to, u tom sektoru radila sam više od dvanaest godina pa dobro razumijem koliko je sigurnost hrane važna, ne samo lokalno, nego i kao nacionalni interes. O funkcijama ili imenovanjima ministara ne razmišljam, to je posao mandatara. Moj fokus je na radu koji danas mogu obaviti i na doprinosu koji mogu dati zajednici. Ako se u nekom trenutku ukaže prilika da mogu doprinijeti na drugoj razini, stranka i građani će odlučiti. Za mene je važno da danas odgovorno radim svoj posao i rješavam stvarne probleme naših građana.

Može li SDP, kao i oporba, računati na pobjedu na izborima dokle god je tako slab u vašoj Slavoniji ili Dalmaciji?

– Naravno da su nam rezultati u Slavoniji i Dalmaciji izazov, ali SDP se ne mjeri samo trenutnim rezultatima, nego sposobnošću da građanima pokaže jasne programe i rješenja za njihove probleme. Ljudi u Slavoniji, ali i Dalmaciji, svakodnevno osjećaju posljedice loših politika, lokalna ekonomija i infrastruktura ne napreduju, a Plenkovićeva PR politika prema Slavoniji i Baranji pokazala je stvarne rezultate koji su, nažalost, jako loši.

Odlazak mladih, propadanje poljoprivredne proizvodnje i industrije; postali smo sirovinska baza, a stopa rizika od siromaštva nam je iznad nacionalnog prosjeka. Moje iskustvo u Slavoniji i Baranji pokazuje da građani cijene konkretan rad, odgovornost i prisutnost, a ne prazne riječi. Ako SDP nastavi dosljedno raditi, slušati ljude i nuditi stvarna rješenja, uvjerena sam da možemo graditi povjerenje i mijenjati odnose snaga i u regijama gdje trenutno nismo jaki.

Što biste vi učinili na Tomaševićevu mjestu: uslišili želju rukometaša ili zabranili Thompsona?

– Reprezentacija mora ostati izvan politike, ona pripada svima i sramotno je koristiti je za ideološke ili stranačke poruke. Država se ne voli simbolima, nego poštovanjem Ustava i zakona. Upravo zato danas imamo ozbiljan problem, svjedočimo situaciji u kojoj HDZ, kako bi pod svaku cijenu zadržao vlast, poseže i za postupcima za koje pravni stručnjaci upozoravaju da su neustavni. Predsjednik HDZ-a pritom omalovažava i podcjenjuje naše najveće stručnjake, a takvo ponašanje nije dostojno državnika. To je ponašanje kukavice.

Kada se politika stavlja iznad zakona, iznad institucija i iznad Ustava, to je opasno za demokraciju. Pitanje nije Thompson ili bilo koje drugo ime, nego kakvu državu ostavljamo mladima. Mislim da se moramo okrenuti budućnosti, a ne stalno vraćati u mračne podjele prošlosti. Pravna država i poštovanje pravila moraju biti temelj bez iznimke, prvi koji to moraju pokazati su vlasti na svim razinama.

(tekst: Slobodna Dalmacija)

Danas je u Hrvatskom saboru održana važna rasprava o Izvješću o Uredbi koju je donijela Vlada na temelju zakonske ovlasti - o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, nakon što je Ustavni sud srušio temelje Zakona o osobnoj asistenciji, 19. prosinca 2025. godine te ga proglasio neustavnim i diskriminatornim.

Riječ je o problematici na koju SDP upozorava dulji period, a prijedlog za ocjenu ustavnosti je podnijela Udruga djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, kao i niz drugih pojedinaca. Bila je to pobjeda onih koji su bili direktno pogođeni štetnim i nepravednim zakonom, onih koje je ministar nazvao - „ulicom“.

Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a upozorila je da je Ustavni sud jasno poručio kako je država dužna osigurati podršku osobne asistencije sukladno individualnim potrebama pojedinca.

"Pravo na osobnu asistenciju proizlazi iz Ustava RH i iz pozitivnih obveza države prema osobama s invaliditetom, osobito nakon ratifikacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Svako postupanje države koje osobu s invaliditetom svodi na puko preživljavanje, a ne omogućuje dostojanstven život, Ustavni sud smatra nečovječnim. To su snažne poruke Ustavnog suda, ali i obvezujuće podloge za kreiranje svih politika i zakona u sustavu socijalne skrbi koji se tiču osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju," rečeno je u ime Kluba SDP-a, uz podsjetnik kako je SDP upozoravao na činjenicu da je Zakon diskriminatoran još 2023. godine.

"Nismo ga tada podržali. Predložili smo Izmjene Zakona ispred Kluba SDP-a u listopadu 2023. godine, na koje se Vlada nije niti očitovala. U našem prijedlogu bile su sadržane i izmjene zakona koje su obuhvaćene Odlukom Ustavnog suda. Kriteriji moraju biti ustavno utemeljeni, a država ima obvezu osigurati stvarnu dostupnost usluge, koje omogućuju neovisnost i društvenu uključenost osoba s invaliditetom," podsjetila je Vlašić Iljkić, uz upozorenje na činjenicu kako u javnom prostoru posljednjih tjedana ponovno slušamo narativ koji na neki način dodatno diskriminira osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji.

"Ponavlja se teza da se radi o preklapanju usluga. Propituje se broj sati usluge. I to unatoč tome što je Ustavni sud ukinuo štetne zapreke i utvrdio da su status roditelja njegovatelja, osobna asistencija i pravo na pomoć u kući zasebna prava, te da jedno drugo ne isključuju. Ona sustavno moraju biti dostupna. Prava se ne smiju ograničavati radi administrativne komocije ili proračunskih kalkulacija, nego moraju pratiti stvarne potrebe osoba s invaliditetom. Zato jasno poručujem da daljnje zagovaranje teza o dupliranju usluga ili dovođenje u pitanje broja sati na subjektivan način predstavlja kršenje Ustavne odluke," rekla je Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a, dodajući i kako je prošlo mjesec dana od donošenja Uredbe, no Pravilnik još nije u proceduri javnog savjetovanja. Podneseno je 407 zahtjeva za osobnu asistenciju - no stručni radnici i dalje nemaju nikakve upute resornog ministarstva.

"Upozorit ću i da još nema propisanog obrasca pri Zavodima za socijalni rad, za podnošenje zahtjeva za osobnu asistenciju za djecu s teškoćama u razvoju. Uredba je propisala kompenzacijsku mjeru za one koji podnesu zahtjev u ovoj godini - dobit će novčanu naknadu od 19.12. kada se smatralo da imaju pravo na osobnu asistenciju," rečeno je u ime Kluba SDP-a, uz podsjetnik da su korisnici izgubili pravo od 01.01.2024. godine (jer je do tada vrijedilo projektno financiranje).

"Još ne znamo ni koliko će kompenzacijska mjera iznositi. Po službenoj dužnosti je naloženo usklađivanje dosadašnje satnice postojećih korisnika, no trebalo je obuhvatiti sve korisnike koji su odbijeni. Ministarstvo je propisalo nedovoljnu satnicu od 11 eura bruto, i od tog iznosa nije određeno koliko pripada osobnom asistentu, a koliko pružatelju usluge, kao i koliko je pravo na putni trošak, pa dolazimo i do razlika u visini plaća ovisno o pružatelju usluga," navela je također Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a, rekavši i kako joj je ministar na pisani upit odgovorio kako ne zna kolika je prosječna plaća osobnog asistenta, te da pružatelji usluga pokrivaju sve troškove poslovanja - pa i plaću asistenata. Ministar je također putem medija apelirao na pružatelje usluga da isplate što veći iznos osobnim asistentima.

Tijekom rasprave SDP-ovci su upozorili i da se ne može staviti odgovornost na korisnika da si pronađe asistenta, te da sustav tu treba biti puno operativniji.

"Potrebno je standardizirati uvjete za zapošljavanje i ne dozvoliti različite prakse na terenu. Danas imamo 8065 rješenja o priznavanju prava na osobnu asistenciju - od toga 6388 aktivnih prava, a kada se Zakon o osobnoj asistenciji donosio, bilo je procijenjeno oko 14 000 korisnika. Dakle, bilo je prostora za unapređenje osobne asistencije i povećanje plaća, jer se predviđeni broj korisnika nije ostvario. I za kraj, moramo se svi zapitati - a posebno predsjednik Vlade, koji često govori da osjeća bilo naroda - tko će nadoknaditi obiteljima ono što nije mjerljivo novcem?  Nadamo se da je Vlada iz ove situacije izvukla pouku i da će korisnike i udruge smatrati sukreatorima sustava, a ne problemom," zaključila je Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a.

U Svjetskom centru Pušipela danas je održan stručni susret na temu koordiniranog odgovora na bolest vinove loze - zlatnu žuticu, koji je organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj. U suradnji s Međimurskom županijom i Općinom Štrigova, susret je okupio vinare i vinogradare Bregovite Hrvatske, regije koja je najviše pogođena ovom bolešću vinove loze. Stručnjacima iz Hrvatske te vinarima i vinogradarima iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije, pridružile su se kolege iz Slovenije, Austrije i Mađarske.

Na razini Europske unije, vinogradarstvo je jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora. Europska unija proizvodi oko 60 % svjetskog vina, ili 145,5 milijuna hektolitara vina samo prošle godine. Prema podacima industrije, sektor zapošljava 1,4 % radnika u Uniji i doprinosi s 0,8 posto njezina BDP-a, što je usporedivo s, primjerice, industrijom čelika. Ovi podaci govore kako je vino strateški proizvod Europe.

U Hrvatskoj vinogradarstvo obuhvaća oko 20 tisuća hektara vinograda, a iza tih brojki stoje tisuće obiteljskih gospodarstava. Ovaj sektor zapošljava i zadržava ljude u ruralnim područjima te povezuje poljoprivredu s turizmom, gastronomijom i izvozom.

Stoga je jasno kolika je opasnost za Hrvatsku bolest zlatne žutice koju širi američki cvrčak, a za koju nema izravnog lijeka i ako se ne reagira na vrijeme, može dovesti do potpunog propadanja vinograda. U nekim europskim regijama zabilježeni su gubici uroda i do 80 %, a pojedini vinogradi morali su se potpuno iskrčiti. Zlatna žutica nije problem pojedinca, to je sistemski problem jer ako jedan vinograd ostane nezaštićen, ugrožava cijelu regiju. U Hrvatskoj je bolest do danas potvrđena u 14 županija, ponajviše u kontinentalnom dijelu zemlje i Istri.

”Kroz novi vinski paket mjera koji će se idući tjedan glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, mi smo na razini Europske unije otvorili mogućnost da se zajedničke aktivnosti prevencije bolesti i nametnika, uključujući zlatne žutice, sufinanciraju u iznosu od 100%. To otvara mogućnost Vladi Republike Hrvatske da, kroz izmjene Strateškog plana ZPP-a, uvrsti nove intervencije usmjerene na borbu protiv zlatne žutice i tu svakako podupirem zahtjeve vinara te apeliram na Vladu da se bez odgode krene sa sufinanciranjem troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze kao i da se obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo obnova onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20%. Također, Hrvatska se mora ugledati i na neke druge, uspješnije primjere iz Europe, evo primjerice susjedna Slovenija. Njihov se model temelji na sustavnom državnom financiranju obveznog uklanjanja i zamjene zaraženih trsova, čime se vinogradare potiče na pravovremeno provođenje fitosanitarnih mjera, dok u Hrvatskoj takav ciljano financiran i stabilan sustav još uvijek nije uspostavljen i teret je na vinarima." rekao je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i jedini član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Mjere koje su na stručnom skupu formulirane kao nužnost, a za koje zastupnik Vešligaj ističe da ih je moguće financirati kroz europska sredstva i novi prijedlog stopostotnog  sufinanciranja su:

●     obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo vinograda u kojima je zaraza premašila 20%

●     100% sufinanciranja za insekticide i sredstva te sufinanciranje potencijalno korisne opreme (npr. oprema za termoterapiju)

●     krčenje zapuštenih vinograda na teret jedinica lokalne samouprave i države

Preduvjet za ovo je izmjena strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske te je zastupnik Vešligaj još jednom pozvao Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede da navedeno što prije učini. Također na Ministarstvu je provesti dodatne mjere za koje vinari smatraju kako su neophodne za suzbijanje i prevenciju zlatne žutice:

●     nadzor te upis svih vinogradarskih površina u Vinogradarski registar

●     veći broj inspektora i bolji nadzor

●     provedba sankcija za one koji krše pravila i obveze u pogledu suzbijanja zlatne žutice

Zaključci ovog stručnog susreta bit će predstavljeni u Europskom parlamentu u Bruxellesu sljedeći tjedan u sklopu plenarne rasprave na temu novog vinskog paketa i stanja u europskom vinogradarstvu.

Pred nama je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, deveti put da ovaj zakon parcijalno popravljamo, nadopisujemo i prilagođavamo trenutnim pritiscima i okolnostima, što je samo po sebi poruka o normativnoj tehnici, umjesto da se zapitamo služi li takav pristup više sustavu ili djeci zbog koje sustav uopće postoji. Ranom i predškolskom odgoju ne trebaju parcijalne intervencije, nego jasan, pravedan i održiv sustav.

Govorim danas u ime Kluba SDP-a, ali govorim i kao netko tko dolazi iz obrazovanja, tko duboko poštuje struku ranog i predškolskog odgoja i tko smatra da se upravo u ovom dijelu obrazovnog sustava najjasnije vidi koliko su političke odluke u stanju dugoročno pomoći – ili dugoročno naštetiti.

Ovaj zakon, u svom konačnom obliku, ne donosi razvojnu promjenu. On ustaljuje postojeće stanje, ali stanje koje već sada znamo da ne funkcionira dovoljno dobro, ni za djecu, ni za roditelje, ni za one koji u sustavu rade.

Krenimo od dostupnosti vrtića i upisa.

Ukidanjem prava prednosti za djecu koja navršavaju četiri godine formalno se ispravlja jedan problem, skoro i propust, koji se u praksi pokazao vrlo ozbiljnim. Djeca koja su već bila uključena u sustav ostajala su bez mjesta, jasličke skupine su se ukidale kako bi se administrativno zadovoljio kriterij, a roditelji su se s pravom osjećali prevarenima. Međutim, ono što se ovim zakonom sada opet ne radi jest uspostavljanje jasnog, ujednačenog i pravednog sustava upisa.

Umjesto toga, dobivamo širi krug kategorija prednosti, bez propisanog redoslijeda, bez nacionalnih kriterija, bez garancije jednakosti. Pravo na upis i dalje će uvelike ovisiti o tome u kojoj općini ili gradu dijete živi, o lokalnim pravilima i lokalnim financijskim mogućnostima. A to znači da o sudbini djeteta ne odlučuju njegove potrebe, nego geografska i fiskalna slučajnost. To je lutrija po mjestu rođenja.

Dok god raspravljamo o kriterijima prednosti, moramo biti iskreni i priznati da nemamo dovoljno mjesta u vrtićima. A cilj ozbiljne javne politike ne može biti svojevrsno upravljanje oskudicom da tako kažem, nego osiguravanje mjesta u vrtiću za svako dijete.

Drugo veliko pitanje odnosi se na kadrove i profesionalne standarde.

Posebno problematičnom smatramo odredbu koja omogućava da učitelji razredne nastave rade posao odgojitelja bez stjecanja pune kvalifikacije, uz dodatne kompetencije. Ovdje želim biti vrlo jasna i vrlo precizna: ovo nije pitanje omalovažavanja učitelja. Ovo je pitanje poštovanja struke ranog i predškolskog odgoja.

Rad s djecom rane i predškolske dobi zahtijeva specifična znanja, vještine i profesionalnu osjetljivost. Što je dijete mlađe, zahtjevnost tog rada raste. To nije vrijednosni sud, to je stručno i znanstveno utemeljena činjenica. Studijski programi postoje s razlogom, ishodi učenja postoje s razlogom, a kvalifikacije nisu administrativna formalnost.

Ovim zakonom država zapravo priznaje da nije uspjela provesti vlastiti zakon iz 2022, pa se sada standard prilagođava tom propustu. Umjesto da se sustavno ulaže u obrazovanje, zapošljavanje i zadržavanje odgojitelja, spušta se ljestvica. Dugoročno, to nije rješenje kadrovskog problema, nego njegovo produbljivanje. To je vrlo opasan presedan. Struka se ne smije prilagođavati neuspjehu politike. Politika se ora prilagoditi potrebama struke.

Treće, uvjeti rada i status odgojitelja.

U zakonu se povećavaju obveze, odgovornosti i administrativni zahtjevi, ali se ne rješavaju temeljna pitanja – plaće, koeficijenti, radni uvjeti. Posebno ističem problem koji se odnosi na primjenu članka 51. Zakona i promjene u Uredbi o koeficijentima. Taj problem je poznat, konkretan i već proizvodi pravne sporove i nepravde. Unatoč tome, u konačnom prijedlogu zakona on ostaje neriješen.

To nije tehnički propust. To je politička odluka da se stvarni problemi ljudi u sustavu ponovno ostave po strani.

Četvrto, pitanje financiranja i tzv. fiskalne održivosti.

U Hrvatskoj danas i dalje postoji velik broj sredina u kojima roditelji nemaju kamo upisati svoje dijete. Postoje mjesta u kojima jaslice uopće ne postoje. Dostupnost vrtića često ne ovisi o potrebama djece, nego o tome koliko je lokalni proračun snažan ili slab.

Ovaj zakon ne mijenja tu logiku. On pokušava održati sustav u pogonu administrativnim rješenjima i postupnim prebacivanjem odgovornosti – s države na lokalnu samoupravu, s lokalne samouprave na vrtiće, s vrtića na odgojitelje i na kraju na roditelje.

Najavljuju se velika ulaganja u izgradnju novih vrtića, ali se prešućuje da su i dosad lokalne zajednice snosile većinu troškova gradnje, dok je država sudjelovala manjim dijelom, a potom te iste zajednice ostavljala da same financiraju održavanje objekata i zapošljavanje kadra kojeg na tržištu nema.

To nije fiskalna održivost. To je sustavno opterećivanje najslabijih.

I da budem potpuno jasna – investicije u izgradnju novih vrtića su važne, ali to nije dovoljno. Zgrada bez ljudi, bez stabilnog financiranja i bez profesionalnih standarda nije sustav.

SDP već godinama zagovara rješenje koje je jednostavno i pravedno: država mora preuzeti sufinanciranje najmanje 50% ekonomske cijene vrtića za svako dijete, neovisno o mjestu stanovanja. Time se jačaju lokalne zajednice, osigurava stabilnost sustava i stvara prostor za dostojanstvene plaće i bolje uvjete rada.

Ovaj zakon ne donosi viziju. Ne gradi sustav koji će dugoročno osigurati dostupnost, kvalitetu i pravednost ranog i predškolskog odgoja. On zanemaruje glas struke, relativizira profesionalne standarde i zadržava snažnu političku kontrolu nad financiranjem.

Zato ga Klub SDP-a ne može podržati. Ne zato što smo protiv promjena, nego zato što smatramo da djeca, roditelji i odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu, a ne administrativno krpanje.

Ulaganje u rani i predškolski odgoj nije trošak. To je temelj društvene jednakosti i jedna od najpametnijih investicija koje jedno društvo može napraviti. Svako dijete koje ostane bez mjesta u vrtiću naš je zajednički poraz – a najveću odgovornost snose oni koji imaju moć sustav učiniti boljim, a to ne čine.

Marija Lugarić,
saborska zastupnica SDP-a

Boris Lalovac, zastupnik SDP-a, dao je izjavu za medije o inflaciji nakon što su mu na početku izneseni najnoviji podaci i postavljeno pitanje za komentar.

„Najnoviji podaci pokazuju da je inflacija porasla za 0,3 % u odnosu na prošli mjesec, dok na godišnjoj razini iznosi 3,4 %. Što nam to govori i što to znači za građane? To znači da se inflacija ne može pobijediti administrativnim mjerama, kako je Vlada ranije tvrdila. Također, vidimo da Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko veću stopu inflacije od prosjeka eurozone. Riječ je o ozbiljnom strukturnom problemu, na što smo iz oporbe stalno upozoravali – to nije problem oporbe, nego dugoročan problem koji će zahtijevati sustavna rješenja.

U ovoj inflaciji posebno se ističe snažan rast cijena usluga. Zanima me ulaze li u to i komunalne te kulturne usluge, odnosno koliko upravo te stavke utječu na rast. Također vidimo i visok rast cijena energije. Ako pogledamo inflaciju u eurozoni, koja iznosi oko 1,7 %, dok je naša harmonizirana stopa oko 3,6 %, vidimo da u eurozoni dolazi do snažnog pada cijena energije, dok Hrvatska i dalje bilježi njihov visok rast.

Problem je što Vlada pokušava inflaciju rješavati administrativnim mjerama i vjerojatno će to nastaviti činiti. Čak je i ministar gospodarstva najavio moguće promjene PDV-a na dio energenata. Pitanje je može li Vlada dugoročno održavati snižene stope PDV-a, s obzirom na fiskalne pritiske. Inflacija u Hrvatskoj ima strukturne uzroke i neće se moći jednostavno riješiti administrativnim odlukama.

Što očekujem od novog ministra financija? Pitao sam ga možemo li zadržati visoke stope gospodarskog rasta uz nisku inflaciju. Premijer je rekao da je ministar doveden upravo zato da osigura nastavak gospodarskog rasta uz stabilne cijene. Vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi. Postavio sam i pitanje treba li početi jasnije razdvajati visoke stope gospodarskog rasta od visokih stopa inflacije.

Sada je potez na ministru financija da, kao stručnjak, iskoristi sve instrumente fiskalne politike. Premijer je rekao da je upravo zato i doveden – da znanjem i iskustvom doprinese stabilizaciji gospodarstva i inflacije.”

U Studiju uživo N1 televizije gostovao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. Najviše je govorio o dočeku “brončanih” rukometaša na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, čiju je organizaciju, nakon propalog dogovora Hrvatskog rukometnog saveza i Grada Zagreba zbog inzistiranja HRS-a na gostovanju Marka Perkovića Thompsona, preuzela Vlada.

“Vlada, odnosno Andrej Plenković, koristi isti obrazac prema pjevaču kao što je koristio i njegov prethodnik Ivo Sanader. Dakle, dok im pjevač treba, oni su dobri s njim i mogu ga financirati i kontrolirati te dogovoriti da ne pjeva pjesme u kojima je ustaški pozdrav. To je klasični HDZ kakav smo vidjeli u doba Sanadera i Karamarka, a sada i Plenkovića”, rekao je Hajdaš Dončić.

Objasnio je kako je Plenković procijenio da je u Hrvatskoj veća “pjevačeva Hrvatska” od one koja to nije, dok on osobno smatra da je najviše “normalne Hrvatske”.

“Svugdje ima radikalne desnice, ali pristojni europski političari s njom ne surađuju”, kazao je.

Događaj u ponedjeljak nazvao je “civilizacijskim porazom pravne države”.

“U sljedećem trenutku može se dogoditi bilo što. Plenković može doći u vaše dvorište, u vaš stan i proglasiti da je to državna imovina.”

“Tomašević je premiran, ponekad i sramežljiv”

Za zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića rekao je da je “premiran, ponekad i sramežljiv” te da je u ponedjeljak trebao snažnije istupiti.

“Imao je još instrumenata na raspolaganju. Rekao sam mu to, ali taj će razgovor ostati između mene i njega”, dodao je.

Plenkoviću i HDZ-u zamjera uzurpaciju javnog prostora na dočeku rukometaša, držeći da je bilo gore od “piratskog napada”, kako je to ocijenio predsjednik Republike Zoran Milanović.

“Plenković misli da će zajahati na isključivoj Hrvatskoj i na tome dobiti jeftine političke poene. Svjestan je da koalicijskih partnera više nema – njegovi partneri u Vladi su na razini statističke pogreške. Ovo je njegova priprema za parlamentarne izbore, u kojoj se pokušava dodvoriti identitetu krajnje desnice.”

“Pjevač će jedini imati korist od jučerašnjeg događaja”

Na pitanje je li mu kod Thompsona sporna samo pjesma “Bojna Čavoglave”, Hajdaš Dončić je rekao da je “pjevač sporan jer kroz popularizaciju određene supkulture koja uključuje ustaški pozdrav iz Drugog svjetskog rata gradi svoj rejting”.

“On je jedina osoba koja će imati materijalnu korist od jučerašnjeg događaja. Nitko drugi. A gdje su Ustav, pravni poredak i Hrvatski rukometni savez? Sve sportske saveze u Hrvatskoj vode HDZ-ovci ili osobe bliske HDZ-u. Ovo je bio čisti dupli pas HDZ-a samome sebi. Ako postoji odluka Gradske skupštine, ona se mora poštovati – da pjevač ne može nastupiti. Nastupio je zahvaljujući grubom nasrtaju Plenkovića, i to ne u organizaciji Grada Zagreba.”

“Nije problem pjesma, nego ustaški poklič”

Predsjednik SDP-a smatra da je Plenković već krenuo u predizbornu kampanju za sljedeće parlamentarne izbore udarajući na Možemo! i SDP u Zagrebu.

“Od ljetnog Thompsonova koncerta izračunao je da je tzv. Hrvatska tog pjevača brojnija od Hrvatske nepjevača. On misli da će pobijediti u srazu s ljudima koji su generalno isključivi. Nitko nije za zabrane pjesama, nego ustaškog pokliča. Nije problem pjesma, nego taj poklič – sve se vrti oko toga.”

Dodao je da Plenković stvara duboki rascjep u hrvatskom društvu.

“Izigrava radikalnog desničara i pokušava skupiti nekoliko političkih poena, ne shvaćajući da to nije potez državnika.”

“Stavili smo HDZ malo na led”

Pojasnio je i odluku SDP-a da zamrzne pregovore s HDZ-om oko imenovanja preostala tri suca Ustavnog suda, koji su trebali biti nastavljeni sljedećeg tjedna.

“Smatramo da sada nema potrebe razgovarati o tome. Malo su na ledu neko vrijeme – to je odgojno-obrazovna mjera jer vidimo da krše Ustav. Oni su kršitelji Ustava. Izbor predsjednika Vrhovnog suda je dogovor predsjednika i premijera, a izbor ustavnih sudaca je dogovor oporbe i vladajućih. To su dva različita procesa. Apsolutno sam miran i ne vidim nikakvu paniku. Nisam zatvorio vrata razgovorima, samo su trenutno suspendirani zbog ponašanja HDZ-a.”

Samim načinom izbora ustavnih sudaca nije zadovoljan te kaže da je nudio konsenzus.

“Ovakav način izbora, sa striktnom demarkacijskom linijom HDZ-SDP, nije dobar. Suci bi se trebali birati konsenzusom, po stručnosti i po tome poštuju li Ustav. Ovakav model ne valja, iako je SDP u prošlosti u njemu sudjelovao. Priznajem da neke stvari ne valjaju ako ne funkcioniraju.”

“Mogu razumjeti desni pol, ali…”

Na pitanje smatra li da je HDZ otišao radikalno desno, a SDP radikalno lijevo, Hajdaš Dončić je rekao:

“Mogu razumjeti ljude na krajnjem desnom polu i mogu imati suživot s njima, ali ne mogu dopustiti da taj identitet prevlada u Hrvatskoj. To je ključna razlika između mene i HDZ-a. Govorimo o identitetima. Znam da ima više normalne Hrvatske. To ne znači da ljudi koji slušaju tog pjevača ne žele živjeti u normalnoj Hrvatskoj. Postoje ekstremi koji to ne žele. Loše je što su se i Plenković i Jandroković slizali s radikalnom desnicom. To je vidljivo svima. Budimo pametna Hrvatska.”

Konstatirao je i da bi situacija u Hrvatskoj bila puno relaksiranija da se Thompson ogradio od NDH.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izrazio je podršku gradonačelniku Grada Zagreba Tomislavu Tomaševiću i zagrebačkoj gradskoj vlasti u vezi s organizacijom dočeka hrvatskih rukometnih reprezentativaca, upozoravajući na grub i opasan presedan kojim Vlada i premijer Andrej Plenković izravno zadiru u ovlasti lokalne samouprave te svjesno politiziraju sport.

Istaknuo je da se ne radi o dočeku sportaša, već o političkom događaju dogovorenom između Vlade i Rukometnog saveza, koji je u suprotnosti s odlukama legitimno izabrane zagrebačke gradske vlasti.

„Savez popušta u dogovoru s HDZ-om i zapravo rade jedan dernek koji nije namijenjen hrvatskom sportu ni rukometašima, nego predstavlja čistu politizaciju. To je doček pjevača kojem je odlukom Zagrebačke gradske skupštine onemogućeno pjevanje na prostorima Grada Zagreba“, poručio je Hajdaš Dončić.

Naglasio je da ovakvo postupanje premijera predstavlja ozbiljan udar na ustavni poredak i temeljna načela demokracije.

„Ovo je mali državni udar. Plenković je mali državnik koji ne razumije Hrvatsku i ne razumije da se nacija sastoji od više identiteta. I da nismo svi isti“, rekao je.

Hajdaš Dončić upozorio je da je Vlada po prvi put svjesno i namjerno unijela duboke podjele u područje koje je do sada povezivalo sve građane – sport.

„Imali smo to da, kada je sport u pitanju, nije bilo važno tko je tko u društvu. Danas, nakon ove čiste politizacije Andreja Plenkovića, toga više nema.“

Posebno je istaknuo da se radi o pokušaju političkog ponižavanja zagrebačke gradske vlasti i gradonačelnika Tomaševića.

„Ovo je ponižavanje zagrebačke gradske vlasti samo kako bi Plenković pokazao da je on taj koji će se u Hrvatskoj za sve pitati. E, Andrej, taj film nećeš gledati.“

Predsjednik SDP-a naglasio je kako pristojna i normalna Hrvatska mora poštovati Ustav i različitosti, a ne ih koristiti za političke obračune.

„Za mene je Ustav svetinja. Tko ovdje ruši Ustav? Onaj koji stvara podjele u društvu. A podjele stvara Andrej Plenković.“

Govoreći o eskalaciji prijetnji i napetosti u društvu, Hajdaš Dončić upozorio je da one nisu slučajne, već izravna posljedica neodgovornog ponašanja vlasti.

„Uvijek se moramo pitati što je okidač u društvu. Biti državnik znači biti filigranski precizan i paziti na sve ljude.“

Zaključno je poručio da SDP ostaje dosljedan borbi za demokratsku, pristojnu i uključivu Hrvatsku.

„Pozivam građane Hrvatske da budu dostojanstveni, mirni i normalni. Ovo nije Hrvatska u kojoj većina građana želi živjeti. U takvoj Hrvatskoj ne želim živjeti ni ja. Zato ću se boriti – riječima, u Saboru i na izborima, kad god oni bili.“

Gradonačelnica Supetra i SDP-ova zastupnica Ivana Marković komentirala je u N1 studiju uživo s Natašom Božić doček rukometaša u Zagrebu kojeg će organizirati Vlada, nakon što je Grad Zagreb prethodno otkazao doček zbog najave dolaska Marka Perkovića Thompsona.

Upitana podržava li odluku Tomislava Tomaševića, Marković je odgovorila:

„Podržavam ovlasti gradonačelnika kojeg su izabrali legalno građani, podržavam Ustav Republike Hrvatske, članak 4. gdje piše pravo na lokalnu samoupravu, i podržavam zakone Republike Hrvatske.“
Povukla je paralelu sa situacijom u Supetru i uklanjanjem murala s HOS-ovim obilježjima s javnih površina, rekavši kako istu situaciju imamo sada u Zagrebu.

Marković je rekla da više nemamo pravnu državu, nego samovolju pojedinca koji ne može podnijeti da ne upravlja svakim segmentom života građana i institucijama. Govoreći o smanjenju ovlasti jedinica lokalne samouprave, posebno je spomenula kako se to odnosi na Zagreb kao glavni grad u kojem nije na vlasti HDZ.

Osvrnula se i na rukometni savez i doček rukometaša:

„Žao mi je što se ovo dešava, žao mi je vidjeti da mi kao država više nemamo svoju zajedničku zastavu, nemamo više zajedničke pjesme. Sport treba biti mjesto fair playa, natjecanja i zajedničkih vrijednosti koje smo do sada imali, ni to više nemamo. Žao mi je što se Hrvatski rukometni savez dao ovako izmanipulirati, žao mi je što nisu prepoznali da je ova medalja za sve hrvatske građane, a ne samo one koji podržavaju nelegalnog graditelja pjevača.“

Govoreći o ulozi Marka Perkovića Thompsona, Marković je navela da je on po njezinom mišljenju „alat HDZ-u“, te da vlast koristi njegovu popularnost. Prema njezinim riječima, Thompson i njegov tim najbolje profitiraju iz ove situacije, dok vlast ne prepoznaje da takve odluke dodatno dijele narod.

(tekst: N1 )

SDP‑ovac Mišel Jakšić gostovao je u emisiji Novi dan kod Nine Kljenak gdje je komentirao doček hrvatskih rukometaša.

„Što se tiče dočeka, reći ću da je jedini i isključivi krivac za ovo što imamo u Hrvatskoj, a to je očito ogromna polarizacija, Andrej Plenković. Moram reći da sam od Plenkovića na takvim temama očekivao puno više, ali valjda on zna što radi. Izabrao je put koji nije dobar za Hrvatsku. Mislim da će nam trebati jako puno vremena da se određene strasti primire, ali i da će ovdje biti potrebna i jedna snažna intervencija Ustavnog suda da doprinese tome“, rekao je Jakšić.

Govoreći o Marku Perkoviću Thompsom, Jakšić je rekao da na njega ne bi trošio puno vremena, ali je istaknuo: „Jedino mogu čestitati njegovom menadžmentu. Dali su si opet jako puno truda da glavna tema padne u totalno drugi plan i da to opet ispadne Marko Perković Thompson.“

Osvrnuo se i na ulogu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u cijeloj situaciji: „Tomislav Tomašević, bez obzira koliko to teško bilo Anušiću, Thompsonu ili kome već, je legitimno i legalno izabran gradonačelnik grada Zagreba i naravno da ga podržavamo i da ne osporavamo njegovo pravo da donosi odluke za koje misli da su dobre za grad Zagreb.“

Jakšić je također komentirao političku polarizaciju i izjavio: „Jasno je kao pekmez da je Anušiću puno lakše raspravljati o Thompsonu i Tomaševiću i stvarati polarizaciju među građanima nego odgovarati na pitanja kakav smo to genijalan posao napravili s Rafaleima ako sada ispada da su naši veliki partneri iz Francuske još bolji paket dali Vučiću.“

Na kraju se osvrnuo i na izvještajnu konvenciju SDP‑a, istaknuvši da stranka ne pristaje da itko ima „šapu nad domoljubljem i ljubavi prema Hrvatskoj i građanima ove zemlje“, jer se, kako kaže, oni koji se vole pokazivati kao domoljubi najviše povezani s korupcijskim aferama.

(tekst: N1 )

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o političkoj situaciji u Hrvatskoj, odnosima s HDZ-om, suradnji s partnerima te ključnim prijedlozima SDP-a uoči izbora.

Govoreći o razlozima optimizma i mogućnosti povratka SDP-a na vlast, istaknuo je važnost programa, ljudi i energije unutar stranke.

“Zbog ekonomskog programa, ljudi, zbog energije koja je bila vidljiva na konvenciji, ali i zbog snažne poruke mene i Tomislava Tomaševića da ćemo na izbore ići zajedno.”

Naglasio je kako SDP želi graditi pozitivno ozračje u društvu i ne planira se spuštati na razinu političkih sukoba.

“Stvarat ćemo pozitivno ozračje u društvu. Ja se stvarno ne planiram spuštati na nizak nivo HDZ-ovih pljuvačina.”

Dodao je da je njihova kritika HDZ-a usmjerena na sadržaj, a ne na osobne napade.

“Imali smo jednu konstruktivnu kritiku HDZ-a, ekonomskog modela koji je promašen. Rekao sam da je Andrej Plenković osvojio Eurojackpot, a naša cijela ekonomska politika ide prema promjeni tog modela.”

Četiri modela skraćivanja radnog tjedna

Jedna od ključnih tema razgovora bila je ideja skraćivanja radnog vremena. Hajdaš Dončić objasnio je da SDP nudi više modela prilagođenih različitim skupinama.

“Jednim se obraćamo starijoj populaciji, drugi je usmjeren na mlade, treći je namijenjen poslodavcima koji će skraćivati radno vrijeme, a četvrti je testni model u nekim industrijama.”

Naglasio je da se pritom ne želi ograničavati one koji žele raditi više.

“Mi nećemo destimulirati ljude koji žele raditi više.”

Kritika HDZ-ove politike i upravljanja državom

Hajdaš Dončić smatra da HDZ nema dugoročnu viziju razvoja.

“Oni su isključivo robovi europske kohezijske politike jer je to linija manjeg otpora. Skraćivanje radnog vremena je samo mala mjera u našoj generalnoj politici.”

Komentirajući mogućnost promjena unutar Vlade, rekao je kako ne vjeruje u ozbiljniji zaokret.

“Ne vjerujem u to, nažalost. U ovoj Vladi samo jedan čovjek odlučuje o svemu, a to je Plenković.”

Stav o Crkvi i društvu

Dotaknuo se i odnosa Crkve i društva, naglasivši da se u Hrvatskoj vidi rast ultrakonzervativizma.

“Ja sam katolik, ali smatram da je problem Crkve i problem zajednice ako jedan identitet prevlada. U Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj raste jedan ultrakonzervativizam i tome se treba suprotstaviti.”

Dodao je da se tom trendu najčešće suprotstavljaju praktični vjernici.

Atmosfera u SDP-u i odnosi s partnerima

Govoreći o stanju u stranci, rekao je da vlada dobra atmosfera i zajedništvo.

“Stanje u stranci je dobro. Nikad bolja energija i sloga SDP-a.”

O svojoj ulozi i očekivanjima unutar politike rekao je:

“Ne mogu očekivati da me svi vole. Fokusiran sam na promjenu hrvatskog političkog sustava i na to da zajedno s partnerima pobijedimo HDZ. To me jedino u životu zanima.”

Komentirao je i suradnju s političkim partnerima, posebno s platformom Možemo!.

“S njom sam razgovarao. Nije reterirala, samo je rekla da sada nećemo potpisati koaliciju. Potpisat ćemo je kad se dogovorimo.”

Završna poruka

Na kraju se osvrnuo i na pjesmu koja je obilježila stranačku konvenciju.

“To je moja pjesma. Poruka je jasna – svi nezaustavljivi ljudi u Hrvatskoj, budite i dalje nezaustavljivi.”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio je u subotu na 10. Izvještajno-tematskoj konvenciji stranke da će politika njegove buduće vlade biti smanjenje radnog vremena i jače oporezivanje kapitala dok je vjernike iz SDP-a pozvao da se suprotstave ultrakonzervativcima u svojim župama.

„Hrvatska je zastava na čijem je grbu prvo polje po Ustavu crveno, kao što je i naša stranačka zastava. To je zastava socijalne i demokratske republike, kao što je i naša stranka socijaldemokratska", poručio je Hajdaš Dončić na konvenciji pod sloganom „Budi normalna Hrvatska” na koju je došao praćen pljeskom, stajaćim ovacijama i uz zvuke pjesme Sije „Unstoppable” (Nezaustavljiva).

Ovo je zastava Republike, nastavio je, čije su najviše vrednote ustavnog poretka sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, socijalna pravda, mirotvorstvo i demokracija, što su i vrijednosti naše stranke koje nam baš nitko ne može oduzeti. 

Kazao je da domoljublje nije ono što nam nameću krajnja desnica i HDZ - isprazno mahanje simbolima i isključivost i mržnja prema manjinskim identitetima.

„Domoljublje nije povijesni revizionizam i iskazivanje pozitivnih sentimenata prema NDH. Za nas je domoljublje odgovornost i briga za budućnost naše zemlje. Domoljublje je briga za sve građane i nastojanje da se osigura što viša kvaliteta života svima”, poručio je.

„Plenković najveći dobitnik hrvatske političke povijesti”

Andreja Plenkovića ocijenio je najvećim dobitnikom hrvatske političke povijesti, koji je osvojio i jackpot i eurojackpot.

„Sve što se događalo tijekom njegovih mandata rezultiralo je povećanjem raspoloživog novca koji je njegova Vlada dijelila. Kada je izbio covid, EU je osigurala sredstva za saniranje posljedica zatvaranja gospodarstva, što je Plenković prikazao kao rezultat svoje politike i svoju zaslugu. Poslije potresa 2020., EU je osigurala sredstva za obnovu, a na to se nadovezao Europski plan za oporavak i otpornost, što je još europskih sredstava kojima je upravljala Plenkovićeva Vlada, uz redovitu europsku sedmogodišnju proračunsku omotnicu”, rezimirao je premijerov rad.

Sve je to, dodao je, stvorilo stabilne makroekonomske okolnosti, koje su posljedica vanjskih faktora i puke sreće, nitko prije njega nije dobio toliko novca i toliko prilika za reforme i stvarne promjene u hrvatskom gospodarstvu i društvu, a rezultat je gotovo ništa.

„Rezultat je stabilan gospodarski rast iznad prosjeka EU o kojem slušamo u medijima i određeno povećanje realnih prihoda građana, ali sve te prilike nisu rezultirale niti jednom strukturnom i dugoročno održivom promjenom. Struktura gospodarstva nam je ista kao i ranije. Dapače, još više smo ovisni o turizmu, osobnoj potrošnji i građevini. Udio prerađivačke industrije stagnira ili čak pada. Proizvodnja hrane se smanjuje. Ovisnost o uvozu roba i hrane raste, ustvrdio je.

Strukturno, naglasio je, naše gospodarstvo je manje zdravo, moderno i razvojno orijentirano nego što je bilo prije 10 godina i to je jedina usporedba s tom mitskom 2016. godinom, od koje HDZ i Plenković broje vrijeme.

„HDZ budućnost ove zemlje ne zanima nego samo sadašnjost i kako se još koji dan ili godinu zadržati na vlasti kupujući mir i parlamentarnu većinu. U tome koriste teme iz prošlosti, bez budućnosti, bez odgovornosti i bez istinskog domoljublja” ocijenio je šef SDP-a.

„HDZ nije proveo nijednu reformu”

Naglasio je da je HDZ stranka bez odgovornosti i hrabrosti da gleda u budućnost, a Plenković je političar koji nema hrabrosti za provođenje stvarnih reformi jer je propustio povijesne prilike za promjenu strukture gospodarstva i nije se usudio poduzeti niti jednu ozbiljnu reformu.

Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, članice EU i NATO-a, kazao je da moramo djelovati proaktivno, misliti svojom glavom, brinuti se za svoje interese i nastojati zajedničke interese oblikovati prema našim potrebama.

Danas, u trenutku iznimnih geopolitičkih izazova, ne smijemo dopustiti da o našoj budućnosti misli Beč ili Beograd, kao u prošlosti, ni Bruxelles kao u sadašnjosti nego isključivo Zagreb i zato hrvatsko društvo mora odmah jasno definirati vrijednosti koje će nas voditi kroz ove turbulencije, istaknuo je.

„Pravo na dostojanstvo svakog čovjeka, jednakost svih ljudi u dostojanstvu, jedna je od temeljnih vrijednosti kršćanstva, i tu vrijednost baštini naša kultura i civilizacija, ali i socijaldemokracija. Zato pozivam sve praktične vjernike među nama da se aktiviraju u svojim lokalnim zajednicama i župama te da se suprotstave ultrakonzervativcima koji žele iskriviti kršćanski nauk i iskoristiti ga za svoje političke ciljeve”, apelirao je Hajdaš Dončić.

Najavio je da će raditi na novoj stranačkoj industrijskoj politici, poreznoj politici u funkciji razvoja, ali i novim instrumentima raspodjele i osiguravanja stabilnih i sigurnih radnih mjesta jer Hrvatskoj nasušno treba ono što Plenković nije napravio - nova razvojna strategija koja će promijeniti strukturu gospodarstva.

„Bez stvaranja dodatne vrijednosti, bez proizvodnje, bez tehnologije i inovacija, nema ni rasta životnog standarda većine radnika i građana. Definirat ćemo i nove modele oporezivanja s ciljem da se gospodarstvo usmjeri na proizvodni i stvaralački model, kao i novu industrijsku politiku koja će biti kralježnica našeg razvoja”, najavio je.

„Treba razmišljati o skraćivanju radnog vremena”

Založio se za pravedniji i efikasniji porezni sustav, pri čemu treba oporezivati 'rente' kroz sveobuhvatnu reformu poreza na nekretnine, puno pametnije i socijalno osviješteno nego sada, kao i snažnije oporezivati dohodak od kapitala da ne budemo zemlja u vlasništvu banaka i trgovačkih lanaca.

„Potrebno je i da ljevica pomakne zahtjeve u pogledu radnog vremena jer skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje iste plaće je mehanizam preraspodjele koji će podići udio rada u ukupnoj vrijednosti i za nas je to pitanje političke ekonomije i raspodjele bogatstva”, istaknuo je.

Upozorio je i na prekarni rad i nesigurnost na tržištu rada. „HDZ-ova vlast je pogodovala poslodavcima omogućujući uvoz jeftine i nekvalificirane strane radne snage, i to po modelu koji je izrazito nesiguran. Na taj način je Vlada propustila iskoristiti povoljne prilike za kvalitativni pomak na tržištu rada, stvarajući uvjete za smanjenje razine nesigurnosti na njemu”, ustvrdio je.

Pozvao je političke partnere, cijelu oporbu, sindikate, stručnjake i građane da su odupru 'duhovima vremena' koji izravno idu protiv temeljnih vrijednosti socijaldemokracije.

U okviru konvencije održane su i četiri tematske radionice na kojima su sudjelovali članovi SDP-a i nestranački stručnjaci iz SDP-ovih Savjeta: Industrijska transformacija – produktivnost, rad i razvoj; Kraće radno vrijeme i mehanizmi pravednije raspodjele – raditi da bi živjeli; Pravedniji porezi – u službi plaća, stanovanja i razvoja regija; Prekarni rad – posao bez straha.

Zaključci radionica ugrađeni su u Programsku deklaraciju, kojom SDP predlaže novi razvojni model Hrvatske utemeljen na četiri ključna stupa: Ukidanje prekarijata i jačanje sigurnosti rada, uključujući snažniju zaštitu radničkih prava, jačanje sindikata i mehanizama suodlučivanja radnika; Postupno skraćivanje radnog tjedna uz očuvanje plaća, kao instrument pravednije raspodjele stvorene vrijednosti i povećanja kvalitete života; Nova industrijska politika, usmjerena na proizvodne djelatnosti i usluge s visokom dodanom vrijednošću, tehnološki razvoj i pametno korištenje europskih i nacionalnih sredstava; Pravednija porezna politika, s naglaskom na progresivnije oporezivanje kapitala, imovine i renti, uz rasterećenje rada i jačanje regionalnog razvoja.

Pored pitanja radništva i radničkih prava, poseban naglasak na konvenciji stavljen je i na aktivnu i odgovornu vanjsku politiku, snažnu potporu europskom putu susjednih zemalja, osobito Bosne i Hercegovine, te obranu demokracije, pluralizma i vladavine prava u vremenu rastućih geopolitičkih izazova.

Usvajanjem Programske deklaracije - koje je obilježilo i prvo elektroničko glasanje putem mobilne aplikacije SDP-a - stranka je najavila osnaživanje socijaldemokratske samosvijesti i otvorila prostor za široku društvenu raspravu o budućnosti Hrvatske, pozvavši političke partnere, sindikate, stručnjake i građane da se uključe u oblikovanje pravednijeg i održivijeg društva.

Ovom Izvještajno-tematskom konvencijom SDP je demonstrirao političku snagu i jedinstvo te se jasno profilirao kao jedina ozbiljna alternativa HDZ-u na sljedećim parlamentarnim izborima, ali i kao politička snaga koja dosljedno i bez zadrške zastupa interese radnika, štiti njihova prava i nudi konkretna rješenja za bolji, sigurniji i dostojanstveniji život svih građana Hrvatske.

Uz zajedništvo, jasnu viziju i snažnu programsku deklaraciju, SDP je sa zagrebačkog velesajma poslao poruku da je spreman preuzeti odgovornost za vođenje države putem snažnog gospodarstva, socijalne sigurnosti, snažnijih radničkih prava i višeg životnog standarda za većinu, a ne privilegiranu manjinu.

Izvješće OECD-a o Hrvatskoj oporba je u petak pozdravila jer, kažu, u njemu je detektirano sve na što već godinama upozoravaju te poručuju da je njegova ključna poruka da Andrej Plenković u deset godina koliko vodi Vladu nije proveo nijednu reformu.

„OECD je detektirao ono o čemu cijelo vrijeme govorimo i pitanje je koliko Hrvatska ispunjava uvjete za ulaz u OECD jer nije provela reforme koje su se od nje očekivale”, ustvrdila je Sanja Bježančević (SDP).

Podsjetila je da imamo stopu inflacije među najvišima u eurozoni, djelomično zbog rasta plaća brže od produktivnosti, te navela četiri prioriteta koje treba provesti da bismo udovoljili uvjetima. Naša fiskalna politika treba biti restriktivnija, potrebno je smanjiti javnu potrošnju, treba i konkretne mjere fokusirane na kućanstva i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, koliko god to bolno zvučalo, to je jedini put, istaknula je.

Također nam je, dodaje, problematično i upravljanje javnim poduzećima, koja imaju veću ulogu nego u drugim državama članicama, a ona imaju bolje rezultate od nas. Nužna je i profesionalizacija javne uprave jer, napominje, kod nas sve počne i završi na papiru.

„Premda zvuči nepopularno, treba povećati i vrijeme na tržištu rada, gdje se to može. No, bojimo se da ćemo pristupom naše Vlade imati umirovljenike prisiljene da nastave raditi nakon ulaska u mirovinu jer neće moći živjeti”, poručila je Bježančević. Apelirala je na političku volju vlasti, zapitavši hoće li željeti transparentno djelovanje ili će nastaviti s političkim kadroviranjem.