Učitavanje...
Vlašić Iljkić: 70.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak čeka obradu
Lugarić: Menstruacija i menopauza nisu privatne stvari
Zašto institucije tri mjeseca šute o ilegalnom otpadu na Medvednici?
SDP upozorava na slučaj mogućeg nezakonitog odlaganja otpada na području Parka prirode Medvednica, u općini Stubičke Toplice, gdje nadležne institucije već tri mjeseca ne daju konkretne odgovore niti je javnosti poznato što je poduzeto kako bi se utvrdilo činjenično stanje i spriječilo daljnje odlaganje otpada. Dodatno zabrinjavaju navodi SDP-ove vijećnice u Općinskom vijeću Stubičkih Toplica Sabine Frgec, koja je nakon što je ponovno otišla dokumentirati stanje na lokaciji doživjela uznemiravanje i praćenje do vlastitog doma.
„Nitko ne smije biti zastrašivan, praćen ili ugrožavan zato što prijavljuje nepravilnosti, a pogotovo nezakonito odlaganje otpada. Sabina, kao i svi drugi građani koji upozoravaju na nepravilnosti, imat će punu podršku SDP-a. Ovo nije samo lokalni problem, nego još jedan primjer potpunog izostanka funkcioniranja institucija“, poručio je glavni tajnik SDP-a Jure Zubčić.
Sabina Frgec pojasnila je kako je SDP-ov klub vijećnika 10. kolovoza zaprimio fotografije i videosnimke koje upućuju na nezakonito odlaganje otpada na području Parka prirode Medvednica. O svemu su odmah obaviješteni komunalni redar, općinski načelnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i Javna ustanova Park prirode Medvednica. Dok je komunalni redar potvrdio da je izašao na teren i pokrenuo postupak, Javna ustanova izvijestila je da su njezini djelatnici utvrdili postojanje otpada, uključujući i zatrpani otpad, te slučaj proslijedili Državnom inspektoratu.
Unatoč tome, odgovora o konkretnim poduzetim mjerama nije bilo. Frgec je 3. rujna uputila pisani upit načelniku, a tijekom listopada dodatno kontaktirala Ministarstvo zaštite okoliša i Državni inspektorat. Početkom studenoga ponovno su joj se javili mještani upozoravajući da se otpad i dalje nalazi na istoj lokaciji. Nakon što je otišla fotografirati stanje s javne površine, na povratku kući pratio ju je automobil kojim je upravljala osoba za koju navodi da je obiteljski povezana s vlasnikom parcele na kojoj se otpad nalazi. Ta je osoba pokušala ući u njezino dvorište, zbog čega je pozvala policiju, koja je potom uzela njezinu izjavu.
„Danas, 11. studenoga, još uvijek nemamo odgovor općinskog načelnika niti nadležnih institucija. Ne znamo je li postupak uopće pokrenut, u kojoj je fazi niti je li sanacija započela. Ne znam zašto načelnik ne želi odgovoriti na vijećnička pitanja, iako su zakonski rokovi odavno prošli. Problem nije vijećnica koja postavlja pitanja, nego otpad koji se nezakonito odlaže u parku prirode“, istaknula je Frgec.
Naglasila je kako je zaštita okoliša pitanje zakonitosti i ustavnog prava građana na zdrav i čist okoliš. Od nadležnih institucija traži utvrđivanje tko je odložio otpad, o kojoj je vrsti i količini otpada riječ, je li dio otpada zatrpan te što se konkretno poduzima kako bi se lokacija sanirala. Upozorila je i da ovo nije prvi pokušaj njezina uznemiravanja ili diskreditacije zbog otvaranja pitanja od javnog interesa.
Zubčić je istaknuo kako slučaj iz Stubičkih Toplica pokazuje obrazac koji je doveo do velikih ilegalnih odlagališta u Gospiću i Benkovcu.
„Imamo Vladu i ministricu koje nas uvjeravaju da Državni inspektorat radi, da policija radi i da sustav funkcionira. Međutim, sustava nema ako nakon tri mjeseca jedino reagira komunalni redar, dok izostaje učinkovito postupanje institucija koje imaju ovlasti i odgovornost za ovakve slučajeve. Na ilegalna odlagališta i otpadnu mafiju ne šalje se komunalni redar s blokom i olovkom, nego inspekcija i policija“, poručio je Zubčić.
Dodao je kako je posebno opasno to što građani zbog izostanka reakcije institucija i straha od mogućih posljedica mogu odustati od prijavljivanja nepravilnosti. Upravo tako, upozorio je, nastaju velika ilegalna odlagališta – kada se prve prijave ignoriraju, a nezakonite aktivnosti nastavljaju kao da se ništa ne događa.
„Kada institucije znaju za problem, kada postoje prijave i dokazi, a mjesecima se ništa ne poduzima, onda se postavlja pitanje odgovornosti Vlade i HDZ-a koji upravlja sustavom. Koliko je još takvih slučajeva diljem Hrvatske i koliko je građana odustalo od prijavljivanja jer su se bojali posljedica? Država mora osigurati da inspekcija i policija ovakve slučajeve odmah uzmu u postupanje, a ne da građani i oni koji ih predstavljaju ostanu sami u borbi za javni interes“, zaključio je Zubčić.
SDP zahtijeva hitno postupanje nadležnih institucija, utvrđivanje odgovornosti za nezakonito odlaganje otpada i konkretne informacije o sanaciji lokacije. Građani koji štite okoliš i upozoravaju na nezakonitosti ne smiju zbog toga biti izloženi pritiscima i zastrašivanju. Problem nije onaj tko prijavljuje otpad. Problem je otpad, oni koji ga nezakonito odlažu i institucije koje na to ne reagiraju.
Đujić i Benčić: Ustavni suci moraju biti neovisni
Nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na kojoj je utvrđena lista od četiri kandidata za izbor triju ustavnih sudaca, politički tajnik SDP-a Saša Đujić i koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić poručili su kako s HDZ-om nije bilo nikakvih dogovora ni pregovora te da očekuju da se o kandidatima raspravlja javno, na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
„Želim prije svega naglasiti da s naše strane nema nikakvog dogovora s HDZ-om. Nismo ništa dogovarali, pregovarali ni razgovarali. Kao lijevi blok podržali smo tri kandidata za koje smatramo da su najprimjereniji za obavljanje funkcije ustavnih sudaca. HDZ-ova većina podržala je još dva kandidata, a na kraju je utvrđena lista od četiri kandidata koji idu na plenarnu sjednicu“, istaknuo je politički tajnik SDP-a Saša Đujić.
Dodao je kako je cilj od početka bio omogućiti izbor ustavnih sudaca i osigurati da Ustavni sud ponovno funkcionira u punom sastavu, no da je prethodni postupak bio kontaminiran političkim intervencijama Andreja Plenkovića.
Sandra Benčić pojasnila je kako su pri odabiru kandidata vodili računa o njihovim stručnim kvalitetama i različitim područjima ekspertize. Lijevi blok podržao je Gorana Selaneca, Željka Matijašića i Anu Horvat Vuković, pri čemu se za Gorana Selaneca radi o reizboru.
„Naš je princip od početka da reizbor ustavnih sudaca u pravilu treba omogućiti, osim ako postoje otegotne okolnosti koje bi to onemogućavale. Takav princip važan je kako ustavni suci ne bi bili ucjenjivi i kako bi mogli neovisno obavljati svoju funkciju“, naglasila je Benčić.
Istaknula je kako je neprihvatljivo da kriterij za izbor ustavnih sudaca bude želja parlamentarne većine da osigura vlastitu većinu u Ustavnom sudu.
„Ustavni suci moraju biti neovisni u svojoj funkciji i nevezani uz parlamentarnu većinu. Ustav i Zakon o Ustavnom sudu ne poznaju kriterij prema kojem bi parlamentarna većina trebala imati mogućnost izabrati većinu sudaca. Upravo zato postoji dvotrećinska većina – kako bi se o kandidatima dogovorili pozicija i opozicija. To je jedini kriterij na koji pristajemo“, poručila je Benčić.
Ponovno je apelirala na Ustavni sud i njegova predsjednika da Hrvatskom saboru dostave izvješće o praćenju ustavnosti, koje je zatraženo još ovog proljeća, a prije toga i od strane GONG-a. Izvješće bi trebalo razjasniti je li zahtjev da parlamentarna većina ima „svoju većinu“ u Ustavnom sudu uopće ustavan kriterij za izbor ustavnih sudaca.
Đujić i Benčić naglasili su kako će se o četvero kandidata sada raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, nakon čega slijedi glasanje. Ishod glasanja ovisit će o tome hoće li postojati politička volja za izbor sudaca uz poštovanje ustavnih kriterija.
Govoreći o načinu utvrđivanja redoslijeda kandidata na sjednici Odbora, Đujić je objasnio da su predstavnici lijevog bloka bili suzdržani jer nije postojao jasan i mjerljiv kriterij za takav poredak.
„Tražili smo da se redoslijed utvrdi prema jasnom kriteriju, primjerice abecednim redom ili prema broju dobivenih glasova. Budući da takav prijedlog nije prihvaćen, bili smo suzdržani“, pojasnio je Đujić.
Zaključno, predstavnici SDP-a i Možemo! ponovili su kako je u interesu građana da Ustavni sud obavlja svoju ustavnu funkciju u punom sastavu, ali ne pod političkim utjecajem bilo koje parlamentarne većine.
Zadnje vijesti
SDP protiv data centra u Topuskom: Donosi buku i zagađenje vode
SDP i građanska inicijativa iz Topuskog, povodom izgradnje podatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom, istaknuli su kako se protive da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a globalne korporacije iznose dobit, dok lokalcima ostaje samo buka i zagađenje voda.
„Svjedoci smo situaciji od prije nekoliko dana s američkih burza na kojima se cijeli balončić financiranja e-industrije i podatkovnih centara, kakav se planira raditi u Topuskom, rasplinuo. Dijelom se to dogodilo zbog rezultata američkih izbora, a dijelom zbog toga što su investitori izgubili povjerenje u projekte koji zahtijevaju visoku razinu investicija, a vrlo mali ili nikakav povrat”, upozorila je saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček.
Dodala je i kako je ove godine u SAD-u putem lokalnih referenduma odbijeno čak 40 takvih projekata, pri čemu su lokalne zajednice poput ove u Topuskom izrazile bojazan i želju da se stavi moratorij na daljnju izgradnju podatkovnih centara.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u stranačkoj središnjici naglasila je kako SDP nije protiv modernih tehnologija, inovacija ni investicija, no, zanimljivim smatra da u SAD-u s višedesetljetnim iskustvom izgradnje takvih projekata, oni više nisu dobrodošli niti investitori za njih mogu dobiti financiranje.
„No, u jednoj maloj Hrvatskoj, u ruralnoj sredini poznatoj po lječilišnom turizmu u koji je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem nedavno uložila 48 milijuna eura, prepoznaje se potencijal za podatkovni centar od jednog gigavata. Nismo protiv modernih tehnologija, ali smo protiv toga da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a da globalne korporacije iz zemlje iznose dobit, dok Hrvatska i lokalno stanovništvo ne dobivaju ništa osim buke, zagađenja voda i isušivanja vodonosnika”, upozorila je Ikić Baniček.
Kazala je da se takvi projekti zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju u brojnim europskim zemljama, te navela i dodatnu opasnost da se kod hlađenja pogona u podatkovnim centrima koriste tekućine koje u sebi imaju PFAS kemikalije. Usto, napominje da bi Pantheon Topusko trošio jedan gigavat električne energije, što je između trećine i polovice ukupne godišnje potrošnje Hrvatske te da HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) ne može jamčiti da neće biti povišenja cijene struje.
„To što je Vlada dala zeleno svjetlo korporaciji iz Delawerea, o kojoj ne znamo ništa, ni čiji je to novac, ni postoji li taj novac uopće, ne znači da građani Topuskog, Sisačko-moslavačke županije i Hrvatske daju zeleno svjetlo”, poručila je.
Predstavnik građanske inicijative iz Topuskog Nikola Brčić istaknuo je kako je njihova prva briga voda zato što takav data centar zahtijeva goleme količine rashladnih tekućina, oko 1,2 do 1,6 milijuna litara rashladne tekućine koja, između ostalog, uključuje glikole, biocide i antikorozive.
„Potrošnja energije dignula bi potrošnju cijele Hrvatske pa očekujemo rast cijene električne energije između 10 i 33 posto”, naglasio je Brčić. Osim što dio lokalnog stanovništva i stručne javnosti izražava zabrinutost zbog goleme potrošnje struje, utjecaja na okoliš, vodoopskrbu te postupaka izvlaštenja zemljišta, poručio je i kako građanska inicijativa traži aktivaciju Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi trebalo procijeniti rizike tolike koncentracije opasne infrastrukture svega pet kilometara od šengenske granice s BiH.
Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na potrese na tržištima kapitala na kojima pucaju baloni umjetne inteligencije, prvo u Kini, gdje je izgubljeno 500 milijardi dolara, a potom i u SAD-u gdje je na tržištu umjetne inteligencije prošli tjedan jednostavno izbrisano 2.500 milijardi dolara, što je ogroman udarac na tržištu kapitala i, kaže, sigurno će se prelijevati dalje.
Posebno je, dodaje, pitanje kako će se to odnositi na Europu, a potom na Hrvatsku. Od naših regulatora zatražio je da provjere koliko su hrvatska ekonomija i građani izloženi takvim oblicima korekcija na tržištu tehnoloških kompanija, dodavši da su europski građani izloženi dva bilijuna eura prema sedam vodećih tehnoloških kompanija. Za saniranje puknuća tog balona europski proračuni, pa tako ni hrvatski nemaju novca, to nema nitko, ustvrdio je Lalovac. „Zato i od Vlade i od regulatora tražimo da se aktivno uključe i razrade moguće scenarije kako nam se ne bi ponovile 2000. i 2008. godina jer ovo ne ide u dobrom smjeru, a tu su uložene i mirovine”, istaknuo je.
.jpeg&w=750&q=50)
