Svojim zlonamjernim i neistinitim priopćenjem, Ivan Turudić kao glavni državni odvjetnik svjesno je prekršio sve etičke, profesionalne i ljudske norme. Nekorektno, pristrano, tendenciozno i glupo je ustvrdio kako ni DORH ni USKOK nisu dobili poziv za Okrugli stol koji sam organizirala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije u Hrvatskom saboru, 9. prosinca 2025. Pri tom, svjesno manipulirajući, za „nedobiveni“ poziv traži javnu ispriku.

Ivanu Turudiću poručujem kako se ja ne bojim njegovih mračnih eskapada i zastrašivanja, ja mu nisam jedna od korumpiranih HDZ-ovih dužnosnika i nemam nikakve bojazni pred njegovim „autoritetom“.

Radi cjelokupne hrvatske javnosti mogu dokazati kako je i DORH-u i USKOK- u poziv na Okrugli stol poslan 2. prosinca u 13:34 sati na njihovu služben mail adresu, navedenu na njihovim službenim stranicama, sa službene saborske mail adrese Kluba zastupnika SDP-a, sa saborske domene. Ne samo to. Stručne službe Kluba u dva su navrata zvale DORH i USKOK kako bi provjerile hoće li netko doći na Okrugli stol. U oba navrata, službenici DORH-a i USKOK-a telefonski su poručili kako još nemaju službenu potvrdu o (ne)dolasku predstavnika DORH-a i USKOK-a te kako će se svakako javiti povratno. Nisu se nikada javili, nisu ni došli. Poziv prema njima uredno je poslan.

Danas su se iz DORH-a i USKOK-a telefonski obratili Klubu zastupnika SDP-a sa zahtjevom da im se dostavi e-mail poziva. Kada im je priopćeno da smo e-mail uredno poslali na njihovu službenu e-mail adresu s njihovih službenih stranica, počeli su se opravdavati kako taj mail ima mnogo filtera i da im pošaljemo poziv na drugi mail koji nije naveden na službenim stranicama jer se njihov fizički server nalazi u prostorima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Dakle, traže da im pošaljemo poziv dan nakon što se Okrugli stol održao i na mail koji nije naveden na njihovim službenim stranicama. Mogu samo konstatirati da Habijanova digitalizacija pravosuđa zbilja funkcionira. Ako saborski zastupnik ili Klub zastupnika najveće oporbene stranke nema saznanja koji mail DORH-a funkcionira, kako će to znati neki građanin kad poželi poslati upit, primjedbu ili prijavu kaznenog djela?

Ovakva razina amaterizma, neprofesionalnosti i bezobrazluka od strane Ivana Turudića jednostavno prelazi svaku mjeru. Do sada se Turudić prokazao kao čovjek koji u sitne sate druguje s kriminalcima, dopisuje se s optuženicama, šuruje s HDZ-ovcima i docira novinarima. Sada se legitimirao i kao lažljivac.

Iako je bio uredno pozvan, Turudić se nije odazvao na Okrugli stol o korupciji. Nakon današnjeg bezočnog priopćenja kojeg je potpisao, sada s punim pravom mogu reći da Ivana Turudića borba protiv korupcije ne zanima. Njega zanima politička i pravosudna moć, uz poneku sitnu ribicu koju uhvati kako bi se moglo reći da nešto radi. Rečenica iz njegovog priopćenja: „Iako smatramo posve neprimjerenim upućivanje takvog poziva neovisnim pravosudnim institucijama od strane jedne političke opcije, razmotrili bismo opravdanost i prihvatljivost sudjelovanja.“ sažima svu bijedu i kontradiktornost lika i djela Ivana Turudića. Jer ako poziv smatraš neprimjerenim, onda ga ne razmatraš.

Laganje da poziv nije dobio, Turudiću je trebalo poslužiti kao smokvin list. Tako rade denuncijanti i kukavice, vlastitu nečistu savjest prebacuju na tuđa pleća. I da parafraziram HDZ-ovog glavnog državnog odvjetnika: 'šamar svim poštenim građanima' predstavlja iznošenje upravo dokazanih neistina.

Ako je Ivan Turudić u stanju ovako lagati zbog jednog Okruglog stola, onda samo možemo zamisliti što je sve u stanju učiniti s moći koju uživa zahvaljujući glavnom čuvaru korupcije u Hrvatskoj, Andreju Plenkoviću.

Ivan Turudić zbog ovoga se treba ispričati cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, podnijeti ostavku i više se javno ne sramotiti.

Mirela Ahmetović,

potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a

Danas je u Hrvatskom saboru održana sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećena alarmantnom stanju u provedbi Zakona o inkluzivnom dodatku, koji se posljednje dvije godine provodi uz ozbiljne propuste, kašnjenja i nedostatak institucionalne odgovornosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sjednica je održana na inicijativu članice Odbora SDP-ove Martine Vlašić Iljkić, jer je HDZ prije mjesec dana odbio njen prijedlog za tematsku sjednicu vezano uz problem inkluzivnog dodatka u RH.

Na sjednici sudjelovale su predstavnice krajnjih korisnika i medija te zastupnici Socijaldemokratske partije Hrvatske, uključujući Martinu Vlašić Iljkić, Sandru Krpan, Mišu Krstičevića i potpredsjednicu Sabora Sabinu Glasovac, koji sustavno ukazuju na probleme i zahtijevaju hitne promjene. Sjednici su prisustvovale i saborske zastupnice iz Možemo, predstavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zavoda za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Domagoj Kronstein, kao i zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Nitko od zastupnika vladajuće većine nije prisustvovao sjednici.

U ime krajnjih korisnika govorila je Suzana Rešetar (Udruga Sjena), istaknuvši da se osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe i dalje nose s ponižavajuće dugim rokovima vještačenja koje traje i više od godinu dana. Naglasila je kako sustav ne prepoznaje pojedinca ni njegove životne potrebe, dok mnogi građani ostaju bez temeljnog prihoda upravo u trenucima kada im je najpotrebniji.

"Danas ponovno svjedočimo izostanku predstavnika Ministarstva, iako se najveći dio rasprave izravno odnosi na njihov rad i odgovornost. Iz perspektive korisnika i roditelja koji ovu stvarnost žive 24 sata dnevno jasno je da se sustav inkluzivnog dodatka, umjesto povijesnog iskoraka, pretvorio u izvor frustracije, nepravde i udaljenosti od stvarnih potreba ljudi," rekla je Suzana Rešetar, posebno istaknuvši potresni primjer djevojčice Tare, teško bolesnog djeteta koje je preminulo, a nikada nije ostvarilo pravo koje joj je po zakonu pripadalo.

"I sam ministar priznao je da je više od 15.000 ljudi umrlo ne dočekavši svoju naknadu, što ne može biti relativizirano brojkama onih koji su pravo napokon ostvarili. Sve to, uz birokratska kašnjenja i pogrešne procjene, ostavlja korisnike poniženima i nevidljivima. Na Međunarodni dan ljudskih prava posebno se postavlja pitanje gdje je nestalo poštovanje prema dostojanstvu osoba s invaliditetom, a nedolazak Ministarstva pokazuje da odgovornost više nitko ni ne pokušava preuzeti," rekla je također Rešetar.

Na sjednici sudjelovala je i novinarka Kristina Turčin, koja već godinama sustavno izvještava o problemima u sustavu socijalne skrbi i položaju osoba s invaliditetom. Istaknula je da se svakodnevno susreće s pričama ljudi koji žive bez ikakvih prihoda, čekajući rješenja koja kasne mjesecima, te da se broj takvih slučajeva ne smanjuje — naprotiv, sustav tone u sve dublji kolaps.

Turčin je istaknula da su novinari postali „posrednici bez kojih korisnici ne mogu ostvariti svoja zakonska prava“, što smatra ponižavajućim i za sustav i za same građane. Navela je primjer teško bolesne patronažne sestre Nedjeljka kojoj je rješenje stiglo tek nakon objave priče u medijima, što potvrđuje da se prava često ostvaruju tek nakon javnog pritiska. Turčin je podsjetila i da su svi stručni akteri unaprijed upozoravali da se ovakav zakon o inkluzivnom dodatku neće moći provoditi, a da danas, dvije godine kasnije, zaostaci i dalje rastu. Ukazala je i na apsurde poput toga da kronično bolesni nemaju pravo ako nisu samci te na raširenu zabrinutost da se postupci odugovlače zbog pogrešne procjene proračuna za čak pola milijarde eura. Zbog neodrživih rokova i pravne nesigurnosti, zaključila je, građani više ne vjeruju da sustav može ispuniti vlastite obveze.

Zastupnice SDP-a na sjednici su također upozorile na neprovediv i nepravedan zakon, kao i na izostanak reakcije nadležnog Ministarstva.

„Imamo zakon koji propisuje rokove od 15 do 30 dana, a stvarno čekanje prelazi i godinu dana. Sustav je potpuno preopterećen, a Ministarstvo ne čini ništa da ga ojača. Ljudi umiru čekajući pravo koje im pripada“, poručila je Vlašić Iljkić.

Na sjednici su istaknuti i SDP-ovi prijedlozi hitnih mjera: osiguravanje donošenja rješenja u zakonskom roku (15–30 dana), uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja, izmjena Uredbe o metodologiji vještačenja i, u konačnici, izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku tako da se ukine kriterij sastava kućanstva za osobe s II. stupnjem oštećenja zdravlja, imovinski cenzus za 4. i 5. razinu potpore, kao i obveza povrata naknada nakon novog nalaza. Također, na sjednici je upozoreno kako je potrebno osigurati donošenje rješenja u zakonskom roku kako se ne bi dogodile na desetke tisuća obustava postupaka i jasno proučiti sudsku praksu što u slučaju smrti korisnika. Naime, Ministarstvo mora znati o sudskoj praksi u slučajevima osobne invalidnine, kada su nasljednici pokrenuli tužbe i dobili sudske sporove upravo u sličnim slučajevima. 

Svi sudionici sjednice složili su se da je situacija neodrživa i da je nužno hitno djelovanje. Osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe ne mogu čekati — njihovi životi, zdravlje i dostojanstvo ovise o pravovremenom i pravednom sustavu podrške.

„Zakon se mora mijenjati. Danas smo dobili mnogo odgovora od predstavnika institucija vezano uz operativnost sustava, ali ono ključno i dalje izostaje — politička volja. Nedolazak predstavnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na ovu sjednicu to jasno pokazuje. Ovdje nedostaje političke spremnosti da priznamo da imamo problem, da se on jasno definira i da zajedno pronađemo rješenja za poboljšanje sustava“, zaključila je Martina Vlašić Iljkić.

SDP će nastaviti zahtijevati hitne mjere, izmjene zakona i osnaživanje institucija kako bi svaki korisnik ostvario svoje pravo u roku i bez ponižavajućih procedura.

Predsjednik SDP-a i lider oporbe Siniša Hajdaš Dončić danas je na konferenciji za medije oštro kritizirao paket zakona o gradnji i prostornom uređenju koji predlaže Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, poručivši da takva rješenja dugoročno mogu nanijeti ozbiljnu štetu hrvatskom prostoru i lokalnim zajednicama.

“Potvrdilo se ono na što smo upozoravali – sam ministar Bačić priznao je da će se o zakonima dogovarati i pregovarati izravno u ministarstvu. Danas su tamo možda ‘dobri dečki’, ali što će biti sutra? Poznavajući HDZ, koji je obrnuto proporcionalan odgovornosti, moramo se zapitati kakva će zakonska i podzakonska rješenja biti kada dođu ‘loši dečki’”, rekao je Hajdaš Dončić.

Naglasio je da je prostor ograničen i jedinstven, ali i duboko obilježen različitim lokalnim identitetima.

“Prostor na Visu nije isti kao u Čakovcu, Virovitici ili Puli. Svaka sredina ima svoju posebnost. Upravo zato je neprihvatljivo da se krovni zakon centralizira i isključuje gradove i općine iz odlučivanja. Tamo žive ljudi koji najbolje znaju što žele na svom prostoru i oni moraju biti uključeni u planiranje.”

Oštro je prozvao Vladu zbog otvaranja “prečaca” za određene investitore.

“Ne može postojati brži i lakši put za pojedine kvazi-investitore. Sustav mora biti jednak za sve. Umjesto da unapređujete proces digitalizacije i modernizacije sustava, vi ponovno uvodite iznimke koje će omogućiti pogodovanje. Već smo to vidjeli kod zakona o obnovljivim izvorima energije, gdje se uz 51 posto vlasništva ili lokacijsku dozvolu može doći do izvlaštenja privatne zemlje. To je ključna razdjelnica između nas i njih.”

Posebno je istaknuo da se ovakvim zakonima zanemaruju hrvatske specifičnosti u vremenu kada je država duboko integrirana u europsko i globalno gospodarstvo.

“Hrvatska je mala zemlja i moramo štititi svoje posebnosti. U zakonu o prostornom uređenju, osim pravilnog planiranja, mora biti jasno i snažno zaštićen javni interes. To je ključno.”

Hajdaš Dončić poručio je da će SDP u Saboru čvrsto zastupati načelo transparentnosti, jednakosti pred zakonom i zaštite prostora kao jednog od najvažnijih resursa koje Hrvatska posjeduje.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić primila je predstavnike grupe građana, Sanju Sarnavku, Marinu Škrabalo, Tanju Dabo, Karlu Pudar i Mladena Majetića kako bi joj uručili peticiju kojom se zahtijeva zabrana molitelja na glavnim trgovima u Hrvatskoj. Peticijom je prikupljeno više od 60 tisuća potpisa.

Pokretačica peticije, feministkinja i aktivistkinja Sanja Sarnavka, istaknula je da tako velik broj potpisnica i potpisnika jasno pokazuje kako građanke i građani očekuju konkretne mjere, a ne samo donošenje zakona i strategija koje, kako je naglasila, često ostaju „mrtvo slovo na papiru“. Podsjetila je i da se peticija predaje upravo na Međunarodni dan ljudskih prava, ujedno i završetak globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, čime se želi naglasiti važnost poštivanja prava svih osoba, bez obzira na njihov status, spol, rasu ili etničku pripadnost.

Predsjednica Odbora Marija Lugarić preuzela je peticiju te naglasila da broj potpisa i dalje raste. Pojasnila je kako će Odbor peticiju urudžbirati kao predstavku, proslijediti je i drugim nadležnim odborima te zatražiti očitovanje Vlade Republike Hrvatske. Istaknula je da se tako snažna volja građanki i građana ne smije ignorirati te da vjerske, političke i druge simboličke akcije, ali i ne samo simboličke, koje promoviraju poruke protiv prava žena ne mogu biti iznad temeljnih ljudskih prava. Podsjetila je i da je ravnopravnost spolova ustavna vrednota te temelj za tumačenje Ustava i svih drugih zakona, a da su zastupnici na to prisegnuli.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić rekla je da podržava sve akcije koje su ne samo simbolički, nego i sadržajno usmjerene protiv umanjenja prava žena. - Jer to je ono što se zapravo događa i tako ja čitam ovu peticiju, dodala je. - Ako se žene osjećaju diskriminirano jer netko moli protiv toga kako se one oblače, ako netko moli za čednost u odijevanju, da muškarac bude duhovni autoritet obitelji, onda žene koje se osjećaju diskriminirano imaju pravo na zaštitu države i najviših institucija, poručila je Lugarić.

U organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan je okrugli stol na temu „Dopunske djelatnosti na OPG-ovima - izazovi i prilike“. Uz predsjednicu udruge ruralnog turizma i predstavnika ministarstva poljoprivrede, panelist je bio i eurozastupnik SDP-a Marko Vešligaj. Na okruglom stolu sudjelovali su i Mate Vukušić, saborski zastupnik i član saborskog odbora za poljoprivredu, Timon Fabijanec, potpredsjednik Foruma mladih SDP-a i student na Agronomskom fakultetu te Goran Perović, član SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu, kao i predstavnici brojnih udruga poljoprivrednih proizvođača, studenti i drugi zainteresirani za ovu problematiku.

Zastupnik u EU parlamentu, Marko Vešligaj, kroz raspravu i tijekom izlaganja istaknuo je kako su naši mali poljoprivredni proizvođači često administrativno i porezno opterećeniji od mnogih kolega u EU. “Umjesto da ih Zakon o OPG-u i pravila o dopunskim djelatnostima guraju naprijed, pretvaramo ih u hibrid između fizičke osobe i tvrtke – s punim obvezama, ali bez zaštite obiteljske imovine i bez jednostavnih pravila za prvu preradu na gospodarstvu. Zato dio proizvodnje i dalje završava ili kao sirovina za mali novac, ili u sivoj zoni.

U novom proračunskom razdoblju EU otvaraju se važne prilike za naše male i mlade poljoprivrednike – od ciljanih početnih potpora i lakšeg pristupa zemljištu, do investicija Europske investicijske banke usmjerenih baš na mala gospodarstva i inovacije. Ali da bi ta sredstva imala smisla, Hrvatska mora pojednostaviti pravila za dopunske djelatnosti, zaštititi obiteljsku kuću i zemlju od poslovnih rizika te porezno i administrativno rasteretiti zadruge koje udružuju proizvođače.

Manje birokracije, više prerade na selu i pošteniji uvjeti na tržištu – to je cilj za snažna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. “Uporno za naše poljoprivrednike! Uporno za naše OPG-ove!”, naglasio je na kraju Vešligaj.

“Sva ova rasprava bi mogla stati u dvije rečenice: udruga ruralnog turizma, udruga OPG-ova, predstavnici maslinara, velika većina onih koji su pokrenuli dodatne djelatnosti na OPG-ovima, jednoglasno nisu zadovoljni rješenjima i pravilnicima, kao i samim zakonom o OPG-u kojeg brani ministarstvo poljoprivrede. Na žalost, njihove prijedloge ministarstvo uopće ne prihvaća, uporno se doslovno prepisuju zakoni nametnuti od EU-a ali bez bilo kakve zaštite nacionalnog resursa, hrvatskih proizvođača”, rekao je Mate Vukušić.

“Hrvatska u ovih 35 godina već 20 puta mijenja Zakon o poljoprivredi a proizvodnja ide silaznom putanjom. U 2022. godini donesena je Strategija poljoprivredne proizvodnje. Određeni su prioriteti, recimo stočarstvo, i što imamo kao rezultat?

Krah stočarske proizvodnje. Nikad manje mlijeka, muznih krava i mesnih goveda. Samodostatnost imamo u svega dva-tri proizvoda. Danas pričamo o dopunskoj djelatnosti u OPG-ovima, o nečemu što bi trebala biti nadogradnja, a nismo riješili primarnu proizvodnju kao temelj poljoprivrede. Brojni OPG-ovi, koji su se upustili u ruralni turizam, kupuju meso i slične proizvode vani jer ih u RH, valjda, ne znamo proizvesti.

Država nije donijela novi zakon o poljoprivrednom zemljištu a na terenu je kaos u kojemu najbolje plivaju lokalni šerifi. Natječaji za raspodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta provode se po dvije godine, zemlja se često dijeli mimo zakona, bez posljedica, bez sankcija. I to je jedan od razloga zašto mladi odlaze vani, pogotovo iz Slavonije. U velikom broju slučajeva `prioritetan zadatak` je dobiti 40-50 ha državnog zemljišta, posijati pšenicu, kukuruz, dobiti poticaj i potporu. I tu sva mudrost staje.

Fantastične primjere imamo u susjedstvu, u Austriji, Sloveniji, Italiji pa i dalje, u skandinavskim zemljama. Međutim, ova Vlada, na žalost, poljoprivrednu politiku u RH vodi na način da se uništi poljoprivredna proizvodnja. Blizu su!”, zaključio je Vukušić.

Student na Agronomskom fakultetu Timon Fabijanec rekao je kako "moramo razmišljati svojom glavom i kritizirati ono što ne funkcionira".

"Gospodin Jadna, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, u svom je izlaganju iznio drugačije poglede na stanje u poljoprivredi i na sliku poljoprivrede u Hrvatskoj. Zamolio sam da se, za početak, mlade rastereti administracije koja se, umjesto da se smanjuje, sve više povećava. Moram naglasiti i da se slažem s gospodinom Vešligajem u tome da smo premala zemlja da bismo, ako postoji problem u ministarstvu, krivili druge i prebacivali odgovornost na nekoga drugoga," rekao je Fabijanec.

Korupcija se događa tamo gdje nema kontrole, a političari imaju osjećaj nedodirljivosti, ustvrdio je Dario Čepo, profesor sociologije i političke znanosti, na okruglom stolu u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, u organizaciji zastupnice i potpredsjednice SDP-a Mirele Ahmetović.

Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ocijenio je da je korupcija rezultat lošeg institucionalnog okvira i nefunkcioniranja institucija koje su i kreirane da budu takve. Korupcija je strukturni problem i treba vidjet kako se institucije prema njoj odnose te da floskula "neka institucije rade svoj posao" potvrđuje da je duboko ukorijenjena, rekao je Ćepo u utorak na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

Dodao je kako je protivnik teze da je korupcija rezultat moralnog posrtaja i da je to "nematerijalna kulturna baština". Također je rekao kako nije iznenađen nedolaskom Glavnog državnog odvjetnika na skup, jer i svojim odnosom prema saborskim zastupnicima pokazuje da bi trebao biti razriješen. Po njegovom sudu situacija je danas gora nego 90-tih, jer je uništena ideja da institucije mogu nešto učiniti. 

Izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski ukazao je na tri faze borbe protiv korupcije.

Prva je bila 90-tih i karakterizira je nekažnjena visoka korupcija, a druga u drugoj polovici 2000-tih kada su na optuženičku klupu počeli dolaziti ministri pa i premijer kada je procesuirana visoka korupcija zaslugom i Europske unije.

Treću fazu, po njemu karakterizira učinkovitije sankcioniranje. Drži da je to bilo dobro, no da sada ponovno ulazimo u nedodirljivost pojedinaca, a i slabi uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je inače jako dobro radilo svoj posao. 

Nepojavljivanje predstavnika DORH-a i Uskoka na skupu, po njegovom sudu pokazuju nezainteresiranost za temu korupcije. Smatra da je potrebno osnaženje uloge europskog javnog tužitelja što se vidjelo u aferi "mikroskopi" i usklađivanje s europskim pravom te da bi o sukobu nadležnosti trebao odlučivati Vrhovni sud.

Također smatra da bi trebalo osnažiti i primjerenije zaštititi i zviždače. Maršavelski je ocijenio da zapravo ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije.

Govoreći o ulozi medija u ime Hrvatskog novinarskog društva novinar Ilko Ćimić ustvrdio je da se novinare progoni, nedovoljno štiti, kažnjava i onemogućava u radu, a za predstavnike vlasti su prijetnja i smetnja. 

Novinare se pokušava zastrašiti, upozorio je, dodavši da se i sam nalazi pod Slapp tužbom. Kaže da DORH ne poštuje Zakon o medijima i u pravilu ne daju tražene informacije pa čak i formalno ne odgovaraju na upite. Posebno je u tom smislu označio Vladin ured za informiranje. Općenito, vezano uz korupciju, smatra da se niskim kaznama šalje loša poruka.   

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasova ocijenila je kako je Hrvatski sabor jedna od najzatvorenijih institucija te da ju je osobno sram zbog donesenih zakona koji guše neovisnost institucija u borbi protiv korupcije.

Organizatorica skupa Mirela Ahmetović ocijenila je da je nedolazak na skup pozvanih predstavnika institucija, osim Ureda povjerenika za informiranje, predstavlja šamar svim poštenim građanima te upozorila da je Hrvatska pala na antikorupcijskoj listi za 6 mjesta, unatoč donesenim dvama nacionalnim programima i trima strategijama za suzbijanje korupcije.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije Forum mladih SDP-a danas je na Trgu bana Jelačića organizirao javni performans u kojem su građani imali priliku „čestitati“ premijeru Andreju Plenkoviću ono što je, po mnogima, postao njegov dan – dan borbe protiv korupcije koja razara hrvatske institucije i svakodnevni život građana.

Performansu su se pridružili i saborski zastupnici SDP-a Sanja Bježančević, Mate Vukušić i Ivana Ribarić Majanović, a građani su mogli ispisati svoje poruke, želje i dojmove premijeru. Odaziv je bio velik, a mnoge poruke koje su građani ostavili jasno pokazuju rastući revolt prema sustavu koji korupciju ne samo da tolerira - nego je često i proizvodi.

„Korupcija nije incident, niti iznimka, postala je obrazac vladanja Andreja Plenkovića. A hrvatski građani to vide i danas su to jasno poručili“, naglasili su SDP-ovci.

"Već godinama Forum mladih organizira javne performanse povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije kako bismo ukazali na sve dublju i opasniju ukorijenjenost korupcije u Hrvatskoj. Ove godine fokusirali smo se na rodonačelnika koruptivnog sustava čiji su inicijali AP, a puno ime Andrej Plenković. U posljednje vrijeme svjedočimo uhićenju glavnog državnog inspektora, skoro 30 uhićenih u aferi s Geodetskim fakultetom, slučaju povezanim s ministricom kulture... Jasno je da u Hrvatskoj korupcija nije anomalija, nego su to tvorničke postavke sustava koji je Andrej Plenković izgradio," rekao je Karlo Vedak, potpredsjednik Foruma mladih SDP-a, dodajući kako "radari" Andreja Plenkovića savršeno dobro rade – uvijek znaju savršeno detektirati tko su ljudi koji HDZ-u i njegovim satelitima mogu donijeti materijalnu korist.

„Povjerenje, integritet i transparentnost trebali bi biti temelj javnog djelovanja. Nažalost, u Hrvatskoj to nije slučaj. Podsjetit ću da je prije samo nekoliko dana uhićen glavni državni inspektor — može li dalje od toga? Beroš, Žalac, Tolušić... da ne nabrajam dalje. To hrvatski građani gledaju već devet godina i to je neprihvatljivo. SDP nikada neće odustati od borbe protiv korupcije," rekla je uoči performansa saborska zastupnica Sanja Bježančević.

„Kako će se protiv korupcije boriti čovjek koji se okružio ljudima kojima je to u krvi? Genetski kod HDZ-a prožet je korupcijom, a to se ponovno dokazalo i uhićenjem Andrije Mikulića. Ovo predblagdansko vrijeme je vrijeme za Andreja Plenkovića, neka građane ‘daruje’ svojim odlaskom, jer to je odavno trebao učiniti," izjavio je saborski zastupnik SDP-a Mate Vukušić.

Ovim performansom Forum mladih SDP-a i saborski zastupnici još su jednom upozorili na katastrofalne razmjere korupcije u Hrvatskoj te pozvali na istinsku političku odgovornost i borbu za transparentno, pravedno i odgovorno društvo.

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović održala je danas konferenciju za medije povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, na kojoj je najavila i okrugli stol koji će se održati istoga dana u Hrvatskom saboru, uz sudjelovanje predstavnika akademske zajednice, medija i civilnog društva.

Ahmetović je u uvodnom obraćanju poručila kako je borba protiv korupcije jedna od ključnih tema za budućnost Hrvatske te da se radi o pitanju koje izravno određuje kvalitetu života građana.

Govoreći o državnom proračunu vrijednom 36 milijardi eura, Ahmetović je naglasila da taj novac u potpunosti pripada građanima, a ne Vladi Republike Hrvatske. Upozorila je da će se, prema procjenama, čak 10 milijardi eura u 2026. godini “izvući” kroz mito, namještanje poslova i druge oblike korupcije.

“Te milijarde nisu apstraktne brojke. To je živi novac koji bi trebao biti uložen u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu, ali umjesto toga završava u privatnim džepovima ministara, državnih tajnika, direktora, savjetnika i njihovih pomagača”, istaknula je Ahmetović.

Ahmetović je naglasila da korupcija ne stvara samo financijsku štetu, već i dugoročne društvene posljedice – od pada povjerenja u institucije i lošije kvalitete javnih usluga, do izbjegavanja ulaganja u zemlju.

“Korupcija omogućuje političkim klanovima i mafiji da preuzimaju kontrolu nad institucijama. To vodi urušavanju demokracije i masovnom iseljavanju građana”, rekla je.

Podsjetila je da je Hrvatska na Indeksu percepcije korupcije pala na 63. mjesto u svijetu, a u Europskoj uniji lošije stoje samo četiri države – Malta, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

Posebno se osvrnula na slučaj bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, koji je potpisivao izvješća o uspješno provedenim aktivnostima borbe protiv korupcije – dok je istovremeno primao mito, namještao poslove i sudjelovao u kaznenim djelima.

“To je ponižavanje građana. Ako osoba koja bi trebala biti prva u borbi protiv korupcije zapravo sudjeluje u kriminalu, onda se moramo pitati čemu služe naše strategije i akcijski planovi”, poručila je Ahmetović.

Ahmetović je izrazila zabrinutost jer se, unatoč pozivu, na okrugli stol nisu odazvale ključne institucije – Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, USKOK i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Prisustvo je potvrdila jedino delegirana predstavnica Ureda povjerenika za informiranje.

“Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, izostanak institucija koje bi trebale biti lučonoše borbe protiv korupcije nije ništa drugo nego šamar poštenim građanima. Pitanje je jesu li te institucije pod nečijim utjecajem i je li im zapriječen dolazak”, rekla je.

Ahmetović je istaknula da je borba protiv korupcije prije svega moralna obveza.

“Porezni obveznici dali su nam povjerenje da upravljamo njihovim novcem. Borba protiv korupcije je čin patriotizma i naša odgovornost”, poručila je.

Zahvalila je predstavnicima akademske zajednice, Hrvatskog novinarskog društva i civilnog sektora koji sudjeluju na okruglom stolu, naglasivši da upravo oni pokazuju istinsku predanost borbi za javni interes.

Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, moramo si priznati da se kao društvo još uvijek nismo uspjeli obračunati s njom u onoj mjeri u kojoj to od nas traže i moralni i državni zakoni. I da ne bude zabune, svi smo za to odgovorni. Jer nije kriv samo onaj koji krade od vlastite države, kriv je i onaj koji na tu krađu šuti, kao što je kriv i onaj tko se istoj takvoj korupciji nada, samo još nije bio u prilici.

Puno se ovih dana priča o pravom domoljublju, o pravim Hrvatima, o pravim „Jugoslavenima“, o pravoj mjeri domoljublja, ali se vješto zamagljuje činjenica kako upravo oni koji najviše pričaju o domoljublju, hrvatskim braniteljima, Domovinskom ratu prvi završavaju u zatvorima zato jer su pokrali zemlju koje su im puna usta. Oni smatraju da je previše priče o Hrvatskoj i busanju u prava hrvatska prsa dovoljan razlog da se tu istu Hrvatsku bezočno potkrada. A potkradati je lakše kad se zaogrne hrvatskom zastavom jer onda je i ta krađa valjda domoljubna pa ju se ne treba preispitivati.

Kako objasniti nekom hrvatskom branitelju, koji radi, plaća porez ili je umirovljenik i redovno plaća režije, a ne miri se s korupcijom i rastom siromaštva, možda sudjeluje na prosvjedima za normalnu i građansku Hrvatsku, da je on protivnik ove države jer, eto, stalo mu je da zemlju koju je obranio, u miru ne potkradaju oni koji se u nju kunu? Tko je taj koji će takvom čovjeku reći da je antihrvatski nastrojen? A na posljednjim prosvjedima bilo je puno takvih branitelja. Hoće li mu to reći Andrija Mikulić, Vili Beroš, Gabrijela Žalac, Andrej Plenković?

Ne trebaju mu oni to govoriti jer niti jednom hrvatskom branitelju ti HDZ-ovi čuvari korupcije nisu dostojni zavezati vezice na cipelama. Istinski hrvatski branitelji svjesni su da je danas, poput njihove žrtve u ratu, ultimativni čin domoljublja prezirati svaki oblik korupcije i boriti se protiv nje u miru. Svjesni su da korupcija nije samo kriminal, ona je izdaja domovine.

Korupcija je bolest koja izjeda naše institucije, krade budućnost naše djece i pretvara domoljublje u praznu frazu. Oni koji se zaklinju u zastavu, a istovremeno potpisuju ugovore za vlastiti džep – nisu patrioti. Oni su izdajnici.

Pravi domoljub je onaj koji se bori protiv korupcije. Pravi domoljub je onaj koji čuva javni novac, štiti javne resurse i brani pravdu. Pravi domoljub je onaj koji voli svoju zemlju djelima, a ne riječima. Jer korupcija nije apstraktna. Ona ima lice i ime. To su oni koji misle da je domovina njihova privatna imovina, da su zakoni prepreka koju treba zaobići, da je narod slijep i glup.

Ali mi im poručujemo: domovina nije na prodaju. Domovina nije njihova blagajna. Domovina je naša – svih građana Republike Hrvatske. I baš zato, borba protiv korupcije traži hrabrost. Jer korupcija ima moć, ima novac, ima veze. Ali mi imamo nešto jače – imamo istinu i imamo odgovornost.

Političari imaju odgovornost prema biračima koji su ih izabrali. Ali prava odgovornost leži u biračima koji tu odgovornost poklanjaju na izborima. Svaka kuna ukradena iz proračuna znači manje za škole, manje za bolnice, manje za ceste. Stoga je borba protiv korupcije borba za domovinu.

Poštovane građanke i građani, borba protiv korupcije nije ideološko pitanje – ona je pitanje opstanka naše države i u njoj svi zajedno trebamo sudjelovati. A onima koji bi osiromašivali novčanike i hranili mržnju u srcima građana Hrvatske, mogu samo poručiti – neće vam proći! Građanska Hrvatska je u većini, našu vam zemlju predati nećemo!

Mirela Ahmetović,

potpredsjednica SDP-a i saborska zastupnica

Potpredsjednica saborskog Odbora za prostorno uređenje i i graditeljstvo SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da Vlada želi prisilno provesti zakone kako bi pogodovala krupnom kapitalu. 

"Nakon devedesetih godina privatizacije i pretvorbi, pa preko Sanadera, pa i Agrokora, sada žele uzeti ono što nam je najvrijednije i što nam je ostalo, a to je očuvana zemlja, prostor u kojem živimo i kakav je i sada, ali i za buduće generacije.

Više nije pet do dvanaest, nego već dvanaest i petnaest kada se i HAZU očitovao i tražio da se tri sporna zakona povuku iz procedure i barem, koliko se ja sjećam, ovo je po prvi puta da oni tako javno reagiraju i traže premijera da se ovi zakoni hitno povuku i da idu natrag na analizu", rekla je Auguštan-Pentek.

Na tvrdnju ministra da je osnovni cilj priuštivo stanovanje odgovorila je kako to ne može biti točno jer "imamo brojna, neizgrađena građevinska područja na kojima se može graditi priuštivo stanovanje". Dodala je i da se ni postojeći stanovi koje imamo nisu stavili u tu funkciju iako se to obećavalo.

Upozorila je i da je nemoguće da se urbanistički planovi donesu u zadanom roku koji je sada tri godine, ali i dalje nedovoljno, jer ni država nije bila u stanju u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, a sada očekuje da svi zavodi i privatnici koji se bave prostornim planiranjem u gradovima i općinama izrade urbanističke planove. Ističe da znaju da je to nemoguće i da će, kaže, doći neki investitor direktno u ministarstvo i dobiti dozvolu za gradnju.

Najavila je da će se boriti svim silama da zakoni ne zažive što uključuje i prosvjede i da se Vladi žuri jer želi nekome pogodovati. Dovoljno je reći, istaknula je, da je reagirao i HAZU koji to rijetko čini što samo potvrđuje koliko je situacija alarmantna.

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac bio je gost N1 Studija uživo gdje je govorio o inflaciji i njezinim posljedicama na životni standard građana.

Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bile su u prosjeku više za 3,8 posto u odnosu na studeni 2024., čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na listopad. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u studenom bila druga u eurozoni po visini inflacije.

Lalovac se osvrnuo na državni proračun za 2026. godinu.

"Državni proračun ima nekoliko visokih rizika. Prvenstveno, vrlo niska procijenjena stopa inflacije. Prošle godine su rekli da će inflacija ove godine biti 2,8 posto, a na kraju će biti 3,7 ili 3,8 posto. Veliki je rizik na rashodovnoj strani jer nigdje nema 860 milijuna eura dugova u zdravstvu, a ni u obrazloženju se ne navodi kako će se i kojom dinamikom to plaćati. To je ogroman dug, a nitko ne zna kako će se i kada to rješavati. Ove godine potrošit ćemo oko 3,7 milijardi eura, a sljedeće godine milijardu više. NPOO se mora iskoristiti do 30. lipnja. Bit će dosta izazova, osobito ako inflacija ne bude kako su planirali."

Upitan o inkluzivnom dodatku u proračunu za 2026., Lalovac je rekao.

"To je preko milijardu eura. Prošle godine planirali su 500 milijuna, a sada milijardu. Nemamo pojma koliko ljudi to očekuje, a što je s onima kojima nije isplaćeno, a umrli su. Vlada stalno govori da smo na 80 posto životnog standarda Europe, a nikad veća socijalna izdavanja u proračunu. Ljudi u Hrvatskoj žive teško jer moraju više izdvajati za mirovine i socijalna davanja – najugroženiji su u inflaciji. Ako se inflacija ne zaustavi, ovo će biti ozbiljan problem."

Lalovac upozorava i na širi ekonomski utjecaj.

"Ozbiljno pada konkurentnost hrvatskog turizma – naše glavne industrije i izvora prihoda. Inflacija ne pogađa samo građane, ona je puzajući udar na standard i ozbiljno ugrožava gospodarstvo."

Dodao je i da građani često ulaze u minuse, posebno u prosincu, jer žele održati blagdanski standard.

"Ako građani počnu štedjeti na hrani, to je signal za ozbiljno razmišljanje o strukturnim politikama."

Lalovac ističe da, unatoč strožim uvjetima, potrošački krediti i dalje rastu.

"Potrošački krediti su preko 10 milijardi eura. Građani troše očekivanja od inflacije, računajući na povećanje plaća, a Vlada je rekla da se barem u javnom sektoru plaće neće povećavati. To će biti problem sljedeće godine."

Najveći udar, prema Lalovcu, dolazi od lokalne samouprave.

"Lokalna samouprava prošle godine otišla je 300 milijuna eura u minus, sljedeće godine također. Dižu se komunalne naknade i svi ih dižu. To će biti ogroman udar za pojedine građane."

"Ganjamo ekonomski rast, ali svi se ugrađuju u cijene i to treba zaustaviti."

Objavljen je Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. godinu, prema kojem je Hrvatska, ako pretočimo to u školske ocjene, dobila jedva dvojku. Naime, indeks rodne ravnopravnosti za Hrvatsku za 2025. godinu iznosi 57.1 bod od mogućih 100, što je pad u odnosu na prošlu godinu koji je Hrvatskoj donio nezavidno 21. mjesto od 27. Indeks ravnopravnosti objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost te obrađuje područja poput zdravstva, zastupljenosti na pozicijama moći, obrazovanja, rodnog jaza u plaćama te skrbi o kućanstvu. Institut upozorava Hrvatsku na činjenicu da je rezultat koji ostvaruje kontinuirano ispodprosječan. Iza Hrvatske su Grčka, Cipar, Rumunjska, Češka, Mađarska i Latvija, a ispred sve ostale zemlje EU.

Od 2015. godine do danas, Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj porastao je za 3,0 boda, a od 2020. zabilježen je mizeran porast od svega 0,4 boda. Ovo malo poboljšanje omogućio je rast u području zarada, u kojem Hrvatska bilježi najveće poboljšanje, za 5,3 boda od 2020. godine. Hrvatska, dakle, s vremenom ipak ponešto napreduje u pogledu ravnopravnosti spolova, ali nedovoljno, i rezultati koji postiže su niži od prosjeka EU, štoviše, pokazuju sve veći jaz u odnosu na prosjek. Najlošiji rezultati su u područjima: moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravstva (20. mjesto).

”Značajan korak unatrag zabilježen je u području zdravstva što je alarmantan podatak, ali nažalost ne i iznenađujuć, ako uzmemo u obzir na kakve sve prepreke žene u Hrvatskoj nailaze kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama poput prekida trudnoće, a i s kakvim se ginekološkim i opstreticijskim nasiljem suočavaju. Također, u Hrvatskoj dvije od pet žena vjeruju da su lošije tretirane od muškaraca od strane medicinskog osoblja. To su podaci koji vrište da se nešto mora promijeniti. Upravo na tome trenutačno radimo te u mom izvješću o prioritetima za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti zahtijevamo konkretne zakonske izmjene koje će osigurati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve žene i djevojke, ali i dodatne napore u borbi protiv nasilja nad ženama, osobito novi zakonodavni okvir za suzbijanje opstetricijskog i ginekološkog nasilja.” izjavio je Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.

Žene u Hrvatskoj čine svega 16 % ministara, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2023 godinu, u Saboru imaju 34 % zastupničkih mjesta, dok zastupljenost žena u regionalnim skupštinama ostaje ista od 2023., na 30 %.

Udio žena među članovima uprava najvećih poduzeća pao je na 27 %, dok su žene slabo zastupljene i u sportskim organizacijama gdje čine samo 9 % članova uprava u najpopularnijim olimpijskim sportskim organizacijama, što je jedan od najnižih udjela u EU.

Također, povećao se rodni jaz u plaćama, žene u parovima zarađuju u prosjeku 84 % zarade svog partnera, dok muškarci zarađuju 32 % više od partnerice. Udio ženske zarade u parovima opao je tijekom posljednjeg desetljeća, a jaz se povećao i zbog rasta muškog udjela zarade. S druge strane, žene su obrazovanije. U Hrvatskoj je 52 % žena u dobi 30–34 godine završilo visoko obrazovanje, u usporedbi s 30 % muškaraca iste dobi.

Također, Indeks rodne ravnopravnosti nam otkriva i stereotipe u Hrvatskoj. Pa tako polovica muškaraca i više od četvrtine žena smatra prihvatljivim da muškarac ima financijsku kontrolu nad svojom suprugom. Mlađe žene sklonije su se složiti s ovom idejom nego starije žene. Zatim, više od polovice žena i muškaraca smatra da su muškarci prirodno manje sposobni od žena voditi kućanstvo.

”Da nije tužno, bilo bi smiješno. No činjenica je da su štetni rodni stereotipi i dalje vrlo prisutni i u Europi, i u Hrvatskoj. No ni to ne iznenađuje s obzirom na sve ono čemu svjedočimo u javnom i političkom prostoru posljednjih godina, a eskaliralo je, nažalost, i u Europskom parlamentu, gdje Europska pučka stranka, čiji je član i HDZ, neprestano ulazi u saveze s krajnjom desnicom, što rezultira udarom na prava žena. Tako se reproduciraju rodni stereotipi što je prvi korak ka neravnopravnosti, a onda i nasilju nad ženama." zaključio je Vešligaj.