Loading...

SDP predstavio stajalište o održivom turizmu i stanovanju
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić predstavio je u srijedu stajališta te stranke o održivom turizmu i priuštivoj stambenoj politici u Hrvatskoj, najavivši da nude novi model diferenciranog turističkog razvoja koji je povezan sa stambenom politikom
'Turizam u Hrvatskoj se promatra jedinstveno što ne bi trebalo jer je u uskoj vezi sa stambenom politikom i SDP se zalaže za diferencirani pristup i stambenoj politici, jer turistička i stambena politika ne mogu biti iste u Zadru i Koprivnici, na Silbi ili u Babinoj Gredi. Hrvatska je različita pa tako i potrebe ljudi zbog čega trebaju biti različite i državno organizirane potpore', poručio je Hajdaš Dončić s konferencije za novinare u središnjici SDP-a.
Hajdaš Dončić: Ovakvo Ministarstvo turizma nam ne treba
SDP, kaže, nudi novi model diferenciranog turističkog razvoja koji je povezan sa stambenom politikom, a ustvrdio je i da u ovom trenutku, s obzirom na to kako funkcionira, Hrvatskoj ne treba Ministarstvo turizma, dovoljna samo Turistička zajednica koja će promovirati hrvatski turizam.
Je li turistička politika kada ministar turizma poručuje novinarima da ne pišu o visokim cijenama u Hrvatskoj?, zapitao je, dodavši da je bolje novce koji se troše na Ministarstvo uložiti u HTZ "pa ćemo se reklamirati".
Predsjednik SDP-ova Odbora za gospodarstvo Josip Tica upozorio je da je na eksploziju broja smještajnih kapaciteta u privatnom apartmanskom smještaju koji je usko povezan s prostorom u kojem stanovništvo stanuje. "Teret rješavanja tog problema prebačen je na jedinice lokalne samouprave i one se prepuštene sebi kada je riječ o planiranju i inspekcijskom nadzoru, a upitno je jesu li kapacitirane da bi se bavile, ustvrdio je.
Osim toga, kaže Tica, izostanak sustavne politike doveo je do rekordnog rasta cijena stanovanja i rekordnog rasta smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru.
"Trenutačni model je da tržište divlja, lokalna vlast poduzima neke kratkoročne, vatrogasne mjere, država je digla ruke, Ministarstvo turizma nema nikakve instrumente da upravlja prostorom, a građani imaju osjećaj da polako gube bitku za životni prostor”, ocijenio je Tica.
Tica: HDZ promovira apartmanizaciju radi kratkoročnih profita, lokalnih moćnika i investitora
Gradovi nam se prazne kapilarno, stambeni prostor se povlači i sve više prepušta prostor apartmanizaciji, dodao je. Zbog tih smo okolnosti, napominje, negativni rekorderi u EU jer nam mladi ljudi napuštaju obitelj s 35 godina.
SDP se zalaže za diferencirani pristup u kojem su, s jedne strane, urbana središta gdje postoje radna mjesta, prilika za život i ekonomski prosperitet i u kojima je nužno zaštititi stambeni prostor od negativnih utjecaja turizma, kazao je. S druge strane, paralelno s tim, nužno je poticati turizam u onim dijelovima Hrvatske u kojima je ta grana jedina razvojna šansa i jedini način kako ti prostori mogu zadržati stanovništvo.
„Nužna je međusektorska suradnja jer sada je svako ministarstvo otok sam za sebe. Svjesni smo da HDZ promovira apartmanizaciju zbog nekih kratkoročnih profita, jer postoje neki lokalni moćnici i investitori, no, mora se zaštititi one koji su ugroženi time, a to su prvenstveno mladi ljudi i dio stanovništva koje nema riješeno stambeno pitanje”, naglasio je Tica.
U tom sukobu rentijera i ljudi kojima je ugrožena egzistencija, SDP predlaže strategiju kojom ćemo se boriti za one koji nemaju, zaključio je.
Predsjednik saborskog Odbora za financije Boris Lalovac mišljenja je da se u Hrvatskoj ne upravlja procesima, sve se događa stihijski, prepušteno je tržištu, lokalnim čelnicima koji nemaju instrumente, nema koordinacije između Vlade i lokalnih čelnika i zato se sve to događa.
Lalovac: Pumpanje ekonomskog rasta bez razvoja raslojava društvo
„Samo pumpanje ekonomskog rasta bez razvoja raslojit će društvo, i to se upravo događa pa Hrvati više ne mogu imati svoj stan, ne mogu u dućan, a ne mogu ni na more. Najljepša zemlja u Europi što se tiče turizma, i to najuspješnijeg, ali lokalni stanovnici ne mogu odlaziti na ljetovanje na svoju obalu”, upozorio je.
Stoga SDP predlaže integrirani, teritorijalno osjetljiv pristup koji istodobno adresira i problem stambene krize, kao i potrebu za održivim turizmom.
Taj sveobuhvatni pristup nudi konkretne politike i planove izgradnje stanova za dugoročni najam koji je usmjeren na mlade obitelji, proaktivne politike prostornog planiranja uvažavajući pritom diferencirani i regionalni pristup stvaranju uravnoteženog i dugoročno održivog razvoja turizma na korist zajednice. Koordinacija stambene politike i razvoja turizma ključ su za očuvanje kvalitete života, ravnoteže tržišta i dugoročnog razvoja zajednica, poručili su iz SDP-a.
(izvor: tportal.hr)
Borba za održivu budućnost: Razvoj turizma i dostupnost stanovanja

Borzan udarila po multinacionalnim kompanijama
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi.
"Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine ste mogli kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto", istaknula je Biljana Borzan.
Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete.
"Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na velike prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni. One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena. Tako primjerice boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu", upozorila je Borzan.
Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u EU godišnje koštaju oko 19 milijardi eura.

Savjet za poljoprivredu i hranu: Kruha i igara!
Dok se u Briselu raspravlja o važnim temama u Hrvatskoj ništa novo. Vlast provodi strategiju «kruha i igara» koja osigurava podršku dijela naroda kroz kratkoročnu zabavu dok dugoročni interesi i problemi nisu «tema».
A što se događa u Briselu? U srpnju 2024. predstavljene su političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024 – 2029 u kojima je definirano sedam prioriteta. Sažetak događanja prikazujemo u skladu s tim dokumentom:
Prioritet 1. Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe: U svibnju 2025. Europska Komisija (EK) je predstavila plan REPowerEU za potpunu energetsku neovisnost EU-a o Rusiji; U ožujku 2025. je između ostalog predstavljen plan za visokokvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje; strategija za uniju štednje i ulaganja radi povećanja financijskih mogućnosti građana i poduzeća; U veljači 2025. predstavljen je novi paket prijedloga za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje poslovnog okruženja, a još u 2024. objavljen je prvi Akt o umjetnoj inteligenciji – prvi pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu!
Prioritet 2. Novo doba za europsku obranu i sigurnost: U lipnju 2025. predložena je zajednička uredba o pripravnosti u području obrane kako bi se ubrzala ulaganja u obranu u EU-u; U travnju 2025. predstavljena je nova europska strategija unutarnje sigurnosti ProtectEU.
Prioritet 3. Potpora ljudima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela: U ožujku 2025. je potpisan Pakt za europski socijalni dijalog u Europi radi jačanja uloge socijalnih partnera u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanja te socijalnih politika, EK je predstavila Plan za prava žena.
Prioritet 4. Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda; U veljači 2025. EK je predstavila svoju viziju za poljoprivredu i hranu.
Prioritet 5. Zaštita naše demokracije i očuvanje naših vrijednosti: U svibnju 2024. stupio je na snagu Europski akt o slobodi medija; u travnju 2024. EU je odobrila nova pravila za poboljšanje transparentnosti političkog oglašavanja u predizbornim kampanjama.
Prioritet 6. Globalna Europa: iskorištavanje naše snage i partnerstva: U svibnju 2025. EU i Singapur su potpisali povijesni sporazum o digitalnoj trgovini; U travnju 2025. u prvom političkom dijalogu na visokoj razini između EU-a i Palestinske samouprave EK je predložila sveobuhvatni program potpore u vrijednosti od 1,6 milijardi eura za poticanje palestinskog oporavka i otpornosti. Osim toga na prvom sastanku na vrhu EU-a i Srednje Azije postignut je dogovor o strateškom partnerstvu; U ožujku 2025. EU je na Briselskoj konferenciji obećala 2,5 milijardi eura za potporu Siriji i regiji; U veljači 2025. na snagu je stupio privremeni sporazum o trgovini između EU-a i Čilea. Trgovinski sporazum između EU-a i južnoameričkih država u bloku Mercosur (Brazil, Bolivija, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) trebao bi biti službeno predstavljen tijekom srpnja 2025., a ratificiran do prosinca 2025. Ovo je najveći trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU ikad dogovarala. Za Hrvatsku to znači još veći uvoz hrane, a Vlada je unatoč tome podržala sporazum, bez kvalitetne analize utjecaja na domaću proizvodnju i bez puno brige o malim i srednjim domaćim proizvođačima.
Prioritet 7. Zajedništvo i priprema Unije za budućnost: U studenom 2024 postignut je politički dogovor o godišnjem proračunu EU za 2025; 27 povjerenika EU-a okuplja se ovih dana u Briselu da bi riješili jedno od ključnih pitanja – financije. Kako pišu mediji, da bi se više sredstava usmjerilo na obranu i start-upove, razmatra se mogućnost smanjenja od 20 posto proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj. Ideja Ursule Von der Leyen je spojiti mnoštvo programa u jedinstven nacionalni novčani fond kojim bi se određivala potrošnja u sektorima kao što su poljoprivredne subvencije i socijalno stanovanje. Postoje strahovi da bi predaja novca nacionalnim vladama mogla potkopati jedan od ključnih ciljeva EU-a, a to je smanjenje razlika među bogatijim i siromašnijim područjima. EK je pod velikim pritiskom da uvede nove namete ili transfere na razini EU-a, poznate kao «vlastita sredstva», kako bi se pokrilo 25 do 30 milijardi eura godišnjeg duga nastalog zbog financiranja oporavka nakon pandemije Covida.
A što se događa u Hrvatskoj? Od ožujka pa sve do sredine lipnja smo u kampanji za lokalne izbore. Posljednjih mjesec dana tema je Thompsonov koncert, ustaše, novo radno mjesto za Ivana Penavu u Povjerenstvu za Drugi svjetski rat?! Prije dva dana imenovana je nova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU jer je prethodni ministar postao gradonačelnik Zadra?!
Nisu se davali prijedlozi za jednostavnije i brže poslovanje poduzetnika, pretvaranje istraživanja i inovacija u okosnicu gospodarstva, povećanje produktivnosti širenjem digitalnih tehnologija uključujući umjetnu inteligenciju, rješavanje problema manjka vještina i radne snage (dapače ukida se upis u ribarsko-nautički smjer Pomorske škole u Splitu).
Na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021-2027 stvarni postotak apsorpcije sredstava koje je EK uplatila u proračun Republike Hrvatske je 5,7 posto. Prema tom pokazatelju, iza Hrvatske je samo Estonija s 4,6 posto. Od ukupno 180 poziva njih 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja. Određen broj projekata velike vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kasni ili nije počeo, pa je korištenje sredstava iz tog plana za pojedine sektore upitno (npr. reforme i investicije u sektoru poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti od 988 milijuna EUR od čega Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće: 610 milijuna EUR i komasacija poljoprivrednog zemljišta 250 milijuna EUR).
O vladavini prava govori činjenica da je u 2024. samo 23 posto građana u Hrvatskoj smatralo da je razina neovisnosti sudova i sudaca «prilična ili vrlo dobra». Rad na zajedništvu zamijenjen je podjelama u društvu, porastom netolerancije, mržnje, diskriminacije, nasilja. Mogli bismo tako nabrajati u nedogled.
Umjesto prezentiranja stavova o novoj EU financijskoj perspektivi te rizicima od smanjivanja sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj, izrade izvozne strategije hrvatskog gospodarstva s obzirom na brojne trgovinske mogućnosti, Vlada primjenjuje strategiju «kruha i igara» smatrajući da će tako smanjiti svoju odgovornost i skrenuti pažnju s gorućih tema. Varaju se jer postoje ljudi u Hrvatskoj koji prate situaciju, daju prijedloge ali ih trenutna većina ne prihvaća i radi sve na smanjivanju demokracije i neuvažavanju drugih mišljenja. SDP nastavlja borbu za socijalnu pravednost i solidarnost, gospodarski rast i razvoj te boljitak svih u našoj domovini Hrvatskoj!