Učitavanje...
Borzan: 99 posto građana traži redovite provjere pesticida
Vlašić Iljkić: 70.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak čeka obradu
Lugarić: Menstruacija i menopauza nisu privatne stvari
Menstruacija i menopauza nisu privatne stvari žene ako utječu na posao, rečeno je na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova o utjecaju menstruacije i menopauze na mogućnost žena da rade, zadrže posao ili napreduju i ostvaruju prihod.
Predsjednica tog odbora Marija Lugarić ističe da se o temi menstruacije i menopauze na radnim mjestima premalo govori.
"Dugo smo i menstruaciju i menopauzu promatrali kao privatnu stvar žene, nešto što treba prešutjeti i izdržati, ali ako utječu na mogućnost žene da radi, zadrži zaposlenje, napreduje i ostvaruje prihod, onda su to pitanja i radnih prava i ravnopravnosti spolova", poručila je Lugarić.
Istaknula je kako je posebno važno razgovarati o menopauzi jer se ne smije dopustiti da žene, zbog nedostatka razumijevanja i podrške, smanjuju svoje radno vrijeme, odustaju od napredovanja ili napuštaju tržište rada.
"Dobra volja pojedinih poslodavaca postoji, mnogi poslodavci već imaju razvijene prakse, ali to nije sustav i podrška ženama ne smije ovisiti o tome imaju li sreću raditi kod nekoga tko razumije njihove potrebe.", istaknula je Lugarić.
Tvrdi da su potrebne razumne prilagodbe, nacionalne smjernice, bolja zdravstvena skrb i veća odgovornost države, poslodavaca i socijalnih partnera, pa će kao Odbor pripremiti i predložiti konkretne preporuke Vladi i drugim dionicima. To podrazumijeva analizu položaja žena na tržištu rada i nacionalne smjernice za poslodavce do boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi, analize bolovanja, edukacije i sustavnog praćenja podataka.
"Ono što je nama važno u Odboru za ravnopravnost spolova je istaknuti činjenicu da žene ne bi trebale birati između vlastitog zdravlja i posla, da ne smijemo dopustiti da menstruacija bude razlog za šutnju, a menopauza razlog za povlačenje žena iz svijeta rada. Svaka žena je za sebe. Mi s tim prirodnim i biološkim datostima živimo, ali zbog toga ne bismo trebali imati probleme koje nemaju naše muške kolege", poručila je Lugarić.
Zašto institucije tri mjeseca šute o ilegalnom otpadu na Medvednici?
SDP upozorava na slučaj mogućeg nezakonitog odlaganja otpada na području Parka prirode Medvednica, u općini Stubičke Toplice, gdje nadležne institucije već tri mjeseca ne daju konkretne odgovore niti je javnosti poznato što je poduzeto kako bi se utvrdilo činjenično stanje i spriječilo daljnje odlaganje otpada. Dodatno zabrinjavaju navodi SDP-ove vijećnice u Općinskom vijeću Stubičkih Toplica Sabine Frgec, koja je nakon što je ponovno otišla dokumentirati stanje na lokaciji doživjela uznemiravanje i praćenje do vlastitog doma.
„Nitko ne smije biti zastrašivan, praćen ili ugrožavan zato što prijavljuje nepravilnosti, a pogotovo nezakonito odlaganje otpada. Sabina, kao i svi drugi građani koji upozoravaju na nepravilnosti, imat će punu podršku SDP-a. Ovo nije samo lokalni problem, nego još jedan primjer potpunog izostanka funkcioniranja institucija“, poručio je glavni tajnik SDP-a Jure Zubčić.
Sabina Frgec pojasnila je kako je SDP-ov klub vijećnika 10. kolovoza zaprimio fotografije i videosnimke koje upućuju na nezakonito odlaganje otpada na području Parka prirode Medvednica. O svemu su odmah obaviješteni komunalni redar, općinski načelnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i Javna ustanova Park prirode Medvednica. Dok je komunalni redar potvrdio da je izašao na teren i pokrenuo postupak, Javna ustanova izvijestila je da su njezini djelatnici utvrdili postojanje otpada, uključujući i zatrpani otpad, te slučaj proslijedili Državnom inspektoratu.
Unatoč tome, odgovora o konkretnim poduzetim mjerama nije bilo. Frgec je 3. rujna uputila pisani upit načelniku, a tijekom listopada dodatno kontaktirala Ministarstvo zaštite okoliša i Državni inspektorat. Početkom studenoga ponovno su joj se javili mještani upozoravajući da se otpad i dalje nalazi na istoj lokaciji. Nakon što je otišla fotografirati stanje s javne površine, na povratku kući pratio ju je automobil kojim je upravljala osoba za koju navodi da je obiteljski povezana s vlasnikom parcele na kojoj se otpad nalazi. Ta je osoba pokušala ući u njezino dvorište, zbog čega je pozvala policiju, koja je potom uzela njezinu izjavu.
„Danas, 11. studenoga, još uvijek nemamo odgovor općinskog načelnika niti nadležnih institucija. Ne znamo je li postupak uopće pokrenut, u kojoj je fazi niti je li sanacija započela. Ne znam zašto načelnik ne želi odgovoriti na vijećnička pitanja, iako su zakonski rokovi odavno prošli. Problem nije vijećnica koja postavlja pitanja, nego otpad koji se nezakonito odlaže u parku prirode“, istaknula je Frgec.
Naglasila je kako je zaštita okoliša pitanje zakonitosti i ustavnog prava građana na zdrav i čist okoliš. Od nadležnih institucija traži utvrđivanje tko je odložio otpad, o kojoj je vrsti i količini otpada riječ, je li dio otpada zatrpan te što se konkretno poduzima kako bi se lokacija sanirala. Upozorila je i da ovo nije prvi pokušaj njezina uznemiravanja ili diskreditacije zbog otvaranja pitanja od javnog interesa.
Zubčić je istaknuo kako slučaj iz Stubičkih Toplica pokazuje obrazac koji je doveo do velikih ilegalnih odlagališta u Gospiću i Benkovcu.
„Imamo Vladu i ministricu koje nas uvjeravaju da Državni inspektorat radi, da policija radi i da sustav funkcionira. Međutim, sustava nema ako nakon tri mjeseca jedino reagira komunalni redar, dok izostaje učinkovito postupanje institucija koje imaju ovlasti i odgovornost za ovakve slučajeve. Na ilegalna odlagališta i otpadnu mafiju ne šalje se komunalni redar s blokom i olovkom, nego inspekcija i policija“, poručio je Zubčić.
Dodao je kako je posebno opasno to što građani zbog izostanka reakcije institucija i straha od mogućih posljedica mogu odustati od prijavljivanja nepravilnosti. Upravo tako, upozorio je, nastaju velika ilegalna odlagališta – kada se prve prijave ignoriraju, a nezakonite aktivnosti nastavljaju kao da se ništa ne događa.
„Kada institucije znaju za problem, kada postoje prijave i dokazi, a mjesecima se ništa ne poduzima, onda se postavlja pitanje odgovornosti Vlade i HDZ-a koji upravlja sustavom. Koliko je još takvih slučajeva diljem Hrvatske i koliko je građana odustalo od prijavljivanja jer su se bojali posljedica? Država mora osigurati da inspekcija i policija ovakve slučajeve odmah uzmu u postupanje, a ne da građani i oni koji ih predstavljaju ostanu sami u borbi za javni interes“, zaključio je Zubčić.
SDP zahtijeva hitno postupanje nadležnih institucija, utvrđivanje odgovornosti za nezakonito odlaganje otpada i konkretne informacije o sanaciji lokacije. Građani koji štite okoliš i upozoravaju na nezakonitosti ne smiju zbog toga biti izloženi pritiscima i zastrašivanju. Problem nije onaj tko prijavljuje otpad. Problem je otpad, oni koji ga nezakonito odlažu i institucije koje na to ne reagiraju.
Zadnje vijesti
Đujić i Benčić: Ustavni suci moraju biti neovisni
Nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na kojoj je utvrđena lista od četiri kandidata za izbor triju ustavnih sudaca, politički tajnik SDP-a Saša Đujić i koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić poručili su kako s HDZ-om nije bilo nikakvih dogovora ni pregovora te da očekuju da se o kandidatima raspravlja javno, na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
„Želim prije svega naglasiti da s naše strane nema nikakvog dogovora s HDZ-om. Nismo ništa dogovarali, pregovarali ni razgovarali. Kao lijevi blok podržali smo tri kandidata za koje smatramo da su najprimjereniji za obavljanje funkcije ustavnih sudaca. HDZ-ova većina podržala je još dva kandidata, a na kraju je utvrđena lista od četiri kandidata koji idu na plenarnu sjednicu“, istaknuo je politički tajnik SDP-a Saša Đujić.
Dodao je kako je cilj od početka bio omogućiti izbor ustavnih sudaca i osigurati da Ustavni sud ponovno funkcionira u punom sastavu, no da je prethodni postupak bio kontaminiran političkim intervencijama Andreja Plenkovića.
Sandra Benčić pojasnila je kako su pri odabiru kandidata vodili računa o njihovim stručnim kvalitetama i različitim područjima ekspertize. Lijevi blok podržao je Gorana Selaneca, Željka Matijašića i Anu Horvat Vuković, pri čemu se za Gorana Selaneca radi o reizboru.
„Naš je princip od početka da reizbor ustavnih sudaca u pravilu treba omogućiti, osim ako postoje otegotne okolnosti koje bi to onemogućavale. Takav princip važan je kako ustavni suci ne bi bili ucjenjivi i kako bi mogli neovisno obavljati svoju funkciju“, naglasila je Benčić.
Istaknula je kako je neprihvatljivo da kriterij za izbor ustavnih sudaca bude želja parlamentarne većine da osigura vlastitu većinu u Ustavnom sudu.
„Ustavni suci moraju biti neovisni u svojoj funkciji i nevezani uz parlamentarnu većinu. Ustav i Zakon o Ustavnom sudu ne poznaju kriterij prema kojem bi parlamentarna većina trebala imati mogućnost izabrati većinu sudaca. Upravo zato postoji dvotrećinska većina – kako bi se o kandidatima dogovorili pozicija i opozicija. To je jedini kriterij na koji pristajemo“, poručila je Benčić.
Ponovno je apelirala na Ustavni sud i njegova predsjednika da Hrvatskom saboru dostave izvješće o praćenju ustavnosti, koje je zatraženo još ovog proljeća, a prije toga i od strane GONG-a. Izvješće bi trebalo razjasniti je li zahtjev da parlamentarna većina ima „svoju većinu“ u Ustavnom sudu uopće ustavan kriterij za izbor ustavnih sudaca.
Đujić i Benčić naglasili su kako će se o četvero kandidata sada raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, nakon čega slijedi glasanje. Ishod glasanja ovisit će o tome hoće li postojati politička volja za izbor sudaca uz poštovanje ustavnih kriterija.
Govoreći o načinu utvrđivanja redoslijeda kandidata na sjednici Odbora, Đujić je objasnio da su predstavnici lijevog bloka bili suzdržani jer nije postojao jasan i mjerljiv kriterij za takav poredak.
„Tražili smo da se redoslijed utvrdi prema jasnom kriteriju, primjerice abecednim redom ili prema broju dobivenih glasova. Budući da takav prijedlog nije prihvaćen, bili smo suzdržani“, pojasnio je Đujić.
Zaključno, predstavnici SDP-a i Možemo! ponovili su kako je u interesu građana da Ustavni sud obavlja svoju ustavnu funkciju u punom sastavu, ali ne pod političkim utjecajem bilo koje parlamentarne većine.
.jpeg&w=750&q=50)
