Obavještavamo javnost da je na sustavu koji bilježi podatke o članovima SDP-a zabilježen sigurnosni incident uslijed kojeg je pomoću sustava na dio telefonskih brojeva iz baze podataka upućena SMS poruka sadržaja „Sretna Nova godina 2026.”.

Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom stručnih suradnika navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u kontrolirani režim rada.

U svrhu neovisne istrage i dodatnog ojačavanja sigurnosne infrastrukture, u obradu incidenta odmah su uključeni specijalizirani vanjski stručnjaci. Po završetku svih potrebnih provjera i u skladu s procjenom rizika, poduzet će se sve predviđene radnje te prema potrebi obavijestiti nadležna tijela i institucije.

Na kraju, naglašavamo da je prema dosadašnjim saznanjima i provedenoj analizi, incident bio ograničen na neovlašteno slanje navedene SMS poruke i to na dio telefonskih brojeva. Trenutačne procjene ukazuju na to da je vjerojatna posljedica za korisnike samo primitak spomenute neprimjerene poruke, bez uočene kompromitacije osjetljivih podataka. Unatoč tome, iz predostrožnosti savjetujemo osobama koje su zaprimile SMS, odnosno članovima da budu oprezni prema eventualnim sumnjivim porukama ili pozivima s nepoznatih brojeva.

Za sva pitanja vezana uz zaštitu vaših osobnih podataka, provjeru statusa ili dodatna pojašnjenja u vezi s ovim incidentom, možete se izravno obratiti našem Službeniku za zaštitu podataka na e-mail adresu: zop@sdp.hr

Iskreno se ispričavamo zbog eventualnih neugodnosti koje je ovaj događaj mogao uzrokovati. Nastavljamo aktivno raditi na potpunom osiguranju sustava te ćemo o daljnjim koracima i o novim saznanjima pravovremeno informirati javnost.

Klub vijećnika SDP-a i Možemo u Skupštini Osječko-baranjske županije danas je zatražio konkretne odgovore i mjere vezane uz dovoženje otpada iz Gospića u NEXE u Našicama.

Umjesto odgovora i dodatne zaštite građana, HDZ-ova većina odbila je prijedloge kojima smo tražili veću transparentnost, neovisnu kontrolu i sustav praćenja utjecaja na okoliš i zdravlje građana.

Posebno zabrinjava današnji odnos županice Tramišak prema ovoj temi. Umjesto da raspravu iskoristi za dobivanje svih informacija koje građani Našica s pravom očekuju, županica je

omalovažavala oporbene prijedloge i dovodila u pitanje potrebu za radnom skupinom koja bi trebala pratiti kvalitetu zraka i gospodarenje otpadom. Pritom je ponavljala da Županija nema ovlasti odlučivati o odluci Vlade, kao da činjenica da odluku donosi Vlada znači da regionalna

vlast više nema nikakvu odgovornost prema građanima na čijem se području ta odluka provodi.

Nitko od nas nije tražio da Županija preuzme ovlasti Vlade. Tražili smo da koristi ovlasti koje ima i da učini ono što je njezina dužnost – traži podatke, inzistira na transparentnosti, osigura praćenje stanja okoliša i zaštitu interesa građana Osječko-baranjske županije. Sama je Županija još u rujnu od NEXE-a i nadležnih tijela zatražila podatke o vrstama i količinama otpada, dinamici zaprimanja i oporabe, sljedivosti te rezultatima mjerenja emisija.

Danas smo, međutim, dobili poruku da je sve u redu i da nema razloga za dodatna pitanja. Istodobno je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio da se otpad počeo uklanjati te da će se prije preuzimanja provoditi dodatne analize u neovisnom akreditiranom laboratoriju. Upravo zato je razumno tražiti da se svi rezultati analiza i mjerenja javno objavljuju i da građani mogu neovisno pratiti što se događa. To nije politiziranje teme, već minimum transparentnosti.

Županica je danas nakon aktualnog sata napustila sjednicu i nije sudjelovala u raspravi o točkama koje se izravno tiču otpada iz Gospića i zaštite građana Našica. Teško je građanima objasniti da je ovo tema koja zaslužuje punu pažnju Županije ako njezina prva osoba nije prisutna kada se o toj temi raspravlja.

Na kraju, HDZ-ova većina odbila je naše zahtjeve. Danas su imali priliku pokazati da im je važnija zaštita građana i transparentnost od političkog pokrivanja odluke Vlade. Tu priliku nisu iskoristili.

Mi ne tvrdimo unaprijed da je došlo do nepravilnosti niti tvrdimo da je otpad opasan. Tražimo da se ono što nadležni tvrde može provjeriti. Ako je sve sigurno, neka se objave analize. Ako je kvaliteta zraka pod kontrolom, neka se javno objavljuju mjerenja. Ako je sustav nadzora

dovoljan, neka građani imaju uvid u podatke i način na koji se nadzor provodi.

Ovo više nije pitanje jedne županijske odluke. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku, otpad se počeo uklanjati, a sada je na njoj da preuzme punu političku odgovornost za tu odluku i njezine posljedice. Osječko-baranjska županija pritom ne smije biti nijemi promatrač.

Građani Našica traže pravo znati što se događa u njihovu gradu i pravo na najviše moguće

standarde zaštite okoliša i zdravlja. To ćemo nastaviti tražiti, bez obzira na današnje odbijanje HDZ-ove većine.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica Kluba vijećnika SDP-a u Skupštini OBŽ

Saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, saborska zastupnica Irena Dragić te zadarski SDP-ovci Erol Gaši i Vedrana Mišković održali su u srijedu konferenciju za medije ispred odlagališta otpada Diklo, na kojoj su upozorili na, kako tvrde, ozbiljne propuste u sustavu gospodarenja otpadom na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Glasovac je konferenciju povezala sa slučajem više od 35 tisuća tona opasnog otpada pronađenog na području Like, zbog kojeg je 54 zastupnika predložilo izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića.

„U deset godina uvoz otpada je utrostručen, a sustav nadzora i kontrole kontinuirano je smanjivan“, kazala je Glasovac, dodajući kako su tijekom godina ukidani pojedini mehanizmi nadzora, dok su kazne smanjivane.

Prema njezinim riječima, u slučaju Gospića zakazale su institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini.

„Zakazao je Inspektorat, zakazali su sudovi, policija. Inspektorat je bio dio igre, čelni čovjek uzimao je mito i žmirio na sve propuste“, ustvrdila je Glasovac, prozivajući glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, za kojeg je rekla da je osobni izbor premijera Plenkovića.

„Lisica čuva kokoši“, poručila je Glasovac, ocjenjujući kako nije riječ o izoliranom incidentu, već o problemu sustava.

„Eko mafija vidi da mi nemamo kvalitetan sustav upravljanja otpadom. Ukradena je budućnost djece Like koja odrastaju uz zatrovano tlo i vodu“, kazala je.

Dodala je kako je slučaj Gospića „samo mala kap“ jer, prema njezinim riječima, u Hrvatskoj postoje stotine tisuća tona otpada koji ne podliježu odgovarajućoj kontroli.

„Postoji 20 takvih točaka, šest jednako kritičnih kao slučaj Gospić“, rekla je Glasovac.

Istaknula je kako kaznena odgovornost ne isključuje političku odgovornost.

„Glavni državni odvjetnik eksplicitno je najavio podizanje optužnice za slučaj Gospić. To ne umanjuje naš zahtjev za opoziv. Kaznena odgovornost je jedno, a politička drugo“, kazala je Glasovac.

„Diklo još radi, a otpad se i dalje dovozi“

Saborska zastupnica Irena Dragić posebno se osvrnula na situaciju u Zadru.

„Generacije koje dolaze ovise o pitanju o kojem danas govorimo. Godinama se opasan uvoz skriva po cijeloj Hrvatskoj, a SOA je još 2022. znala da se opasan otpad nelegalno uvozi“, kazala je Dragić.

Upozorila je i na činjenicu da odlagalište Diklo, čije se zatvaranje godinama najavljuje, još uvijek radi.

„CGO radi, a otpad se tu i dalje dovozi. Snimke imamo, dokumente imamo, prijave smo podnijeli, a reakcija nema“, rekla je.

Dragić je kazala kako su u Saboru više puta upozoravali na razmjere problema te posebno prozvala odgovorne za upravljanje zadarskim sustavom gospodarenja otpadom.

„19-12-12 šifra je koja je u Diklu itekako prisutna, a vodstvo Čistoće govorilo nam je da je sve sigurno i po zakonu“, rekla je, pozvavši na neopozivu ostavku direktora Čistoće.

„Neistraženih crnih točaka je puno, a prljavi novac od opasnog otpada završava u mnogim džepovima. U Hrvatskoj se događa najgora izdaja nacionalnih interesa u našoj povijesti. Za to netko treba odgovarati, a to je Vlada“, poručila je Dragić.

Gaši: „Krstičević više ne može voditi Čistoću“

Predsjednik zadarskog SDP-a i gradski vijećnik Erol Gaši usmjerio je kritike prema zadarskoj Čistoći i njezinu direktoru.

„Voljeti Zadar i Hrvatsku znači čuvati zemlju zdravom i održivom. Nacionalna izdaja HDZ-a vidi se u ovom gradu, našoj županiji i državi“, rekao je Gaši.

Poručio je kako direktor Čistoće Tomislav Krstičević više ne može voditi gradsku tvrtku.

„Njegove laži predugo slušamo. Čini nas budalama“, kazao je Gaši.

Dodao je kako komunalni otpad nije jedini problem koji se odlaže na Diklu te se osvrnuo i na prihode koje Čistoća ostvaruje od gospodarenja otpadom.

„Krstičević govori samo o rastu računa, negdje i po 300 posto. No što su Zadrani dobili? Još smeća!“, rekao je.

Osvrnuo se i na kaznenu prijavu povezanu s otpadom iz Varaždina.

„Što sada, kada je zbog otpada iz Varaždina podnesena kaznena prijava? Postali smo taoci otpadne mafije koja nam vodi sustav gospodarenja otpadom. Cijeli je lanac korumpiran, a svi se prave slijepima pored zdravih očiju“, ustvrdio je Gaši.

„Diklo je samo jedna crna točka“

Predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije i županijska vijećnica Vedrana Mišković upozorila je kako Diklo nije jedina lokacija koju smatraju problematičnom.

„Diklo je samo jedna crna točka u županiji. Neke znamo, a za neke ćemo tek saznati“, rekla je.

Kao jedan od primjera navela je slučaj odlagališta kod Benkovca, gdje je, kako je kazala, iskorištena dobivena dozvola koja je dovela do ekološke štete.

„Lokalne vlasti kažu da o tome ništa ne znaju. Apsurd do krajnosti dovodi činjenica da Benkovac za tu građevinu nije naplatio ni doprinose“, rekla je Mišković.

Spomenula je i područje jezera Štikada, uz koje se nalazi bivša tvornica u kojoj, prema njezinim riječima, godinama trune otpad povezan s tvrtkom za obradu otpada.

„Grčačani zato ne piju svoju vodu. Štikada je povezana sa Zrmanjom, što taj problem čini problemom cijele županije“, kazala je.

Mišković je upozorila i na posljedice dugogodišnjeg onečišćenja na području Crnog brda.

„Crno brdo nije nestalo, samo je dislocirano. Prostor je krajnje kontaminiran otrovnim česticama koje su se 15 godina taložile u okućnicama i zemlji. Nitko ne ispituje incidenciju karcinoma u Ravnim kotarima i povezanost s Crnim brdom“, ustvrdila je.

Zaključila je kako problem otpada ne završava administrativnim granicama.

„Krško tlo ne poznaje granice. Direktno smo ugroženi otpadom iz Gospića“, poručila je Mišković.

(tekst: Zadarski list)

Listopad je međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke, a sedmog dana tog mjeseca obilježava se  i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce. SDP već godinama sustavno djeluje na području preventive, ranog otkrivanja i unaprjeđenju liječenja onkoloških bolesti u Hrvatskoj. Još 2006. pokrenuli smo Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, a program je obuhvatio žene u dobi od 50 do 69 godina koje se pozivaju na besplatne mamografske preglede.

U periodu od uvođenja Nacionalnog probira stopa smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj pala je za oko 25–30 %, a udio karcinoma otkrivenih u lokaliziranom stadiju danas je oko 60-70 % (iznosio je oko 40 %). Međutim, postoje drastične regionalne razlike na stopu odaziva: u razvijenijim županijama i većim gradovima odaziv doseže i do 70–80 %, dok u ruralnim i prometno izoliranim krajevima pada ispod 50 %.

Stoga je potrebno sistemsko ulaganje u mobilne digitalne mamografe, osiguravanje prijevoza na preventivne preglede i fleksibilnije dogovaranje termina pregleda s obzirom na tešku dostupnost usluge. Tako bi zaista mogli jamčiti jednaku zdravstvenu skrb za sve žene, bez obzira žive li u velikom gradu, na otoku ili selu.

U Saboru kontinuirano inzistiramo na punoj provedbi i adekvatnom financiranju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. godine, ali ni dalje nemamo nikakve transparentne realizacije godišnjih akcijskih planova niti jasne proračunske stavke!

Potom smo višekratno predlagali pomicanje dobne granica za besplatni probir na rak dojke u skladu s najnovijim smjernicama Europske komisije, Europskog plana za borbu protiv raka (EU Beat Cancer Plan), a u čijoj izradi smo i aktivno sudjelovali. Te smjernice preporučuju obuhvat žena već od 45. (ili 40.) do 74. godine jer se sve više dijagnoza postavlja mlađim ženama, stoga pozivamo da se što prije promijeni dobni obuhvat na screening.

Podsjetimo kako je upravno naša vlada uvela program „72 sata“, koji je odmah po dolasku HDZ-a na vlast ukinut, a koji je omogućavao brzu dijagnozu i terapijski plan. Sada svjedočimo iznimno dugačkim listama čekanja, za koje ne postoji nikakav jasan plan rješavanja, a koji posebno šteti onkološkim pacijentima.

Stoga, pozivamo vladajuće da napokon počnu primjenjivati sve što su više puta obećavali, a što sustavno ignoriraju na najranjivijoj populaciji!


Savjet za zdravstvo SDP-a

„Mi samo tražimo da premijer Plenković pristojno odgovori i javno kaže -  ne, neću staviti van snage odluku koju sam donio preko noći. Nakon što su me otkantali u Zaprešiću, nakon što su me otkantali u Karlovcu, nakon što su me otkantali svi HDZ-ovci - našao sam rupu di ću bacat smeće - našao sam Istru“, poručila je to 5. listopada u Koromačnu saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović, koja je ondje razgovarala s prosvjednicima protiv KOdeCO projekta.

Uz Radolović, bili su tamo i njena kolegica Maria Blažina, kao i županijski vijećnici SDP-a, među kojima i jedan s Labinštine - Zoran Karlić, koji je ujedno član Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Holcim.

„Premijer i ministrica Marija Vučković pokazali su apsolutno nepoštovanje prema legitimnim predstavnicima izabranim u Županijsku skupštinu. Rekli su jedno veliko ne svim političkim opcijama koji sjede u Županijskoj skupštini osim njima dragim HDZ-ovcima. Rekli su ne građanskim inicijativama, prosvjedu u Raši. Rekli su ne svim ovim ljudima koji već danima i noćima sjede ovdje. Ljudi su primorani izaći na ulice i stati pred kamion, i onda da im policija niti ne dozvoljava da se pregleda što se u tim kamionima zapravo dovozi.“, nastavila je Radolović i zaključila:

„Što mi zapravo možemo očekivati od naših institucija, od pravosuđa, od državnog inspektorata, od DORH-a, a ponajviše od premijera, kad je preko noći donio odluku da se 650 tona otpada, mi ne znamo je li opasan ili ne, spali u Holcimu i Nexeu i da se jednostavno ogluši“.

„Iz javno dostupnih podataka, na koje je poveznicu dala sama tvornica, vidljivo je da su emisije štetnih tvari u okoliš znatno veće 2026. godine, nego što su bile prije ugradnje predkalcinatora. Javnost više nema nikakvo povjerenje, ni u struku, ni u studiju utjecaja na okoliš, jer temeljem studije utjecaja na okoliš pokazalo se da će se predkalcinatorom - spaljivanjem i povećanjem udjela spaljivanja otpada emisije zadržati na starim vrijednostima, međutim to se nije dogodilo. Vidi se da štetne emisije zapravo rastu. Pozivam tvornicu da uspostavi dijalog s građanima“, poručila je Blažina i pojasnila da to što su one u skladu sa hrvatskim zakonom, zapravo je posljedica toga da zakon dozvoljava iznimke.

„Tvornica ovako kako funkcionira sada, kao iznimka, ne podliježe pravilima niti za cementare, niti za spalionice, nego za postrojenja za suspaljivanje otpada. Građani više ne vjeruju nikome, ni vladi, ni regionalnoj upravi, ni županu, niti lokalnoj upravi, gradonačelniku i svim načelnicima Labinštine.", naglasila je Blažina.

Zadnji je riječ preuzeo Zoran Karlić.

„Inzistiramo da nam kažu kojeg sastava je otpad prije nego on dođe ovdje i prije nego se spali. Dakle, odgovora nikakvih nema. Dobili smo samo jedno očitovanje, od Holcima, a oni su ga i javno objavili. Dakle, građani su imali prilike vidjeti ga, i to je sve. Od svih ostalih institucija - potpuna šutnja i  potpuno je jasno zašto su ljudi ogorčeni. Znači, Radna skupina nije dobila nikakve informacije, nikakve odgovore na vaše upite što dolazi, kad dolazi, niti jedan jedini odgovor", kazao je Karlić.

Jedan je prosvjednik kazao da su zaustavili kamion kojemu je nešto cijedilo, a što se obično kažnjava, te da su ga pitali putni nalog, no on je bio prazan. Dakle nije bilo utovara. 

„Otvaramo ceradu, unutra materijal. Pokažemo policiji, putni nalog prazan, a unutra materijal. Policajac kaže, to nije moj posao, mora proći“, kazao je jedan od prosvjednika.

Prosvjednici su i tijekom boravka SDP-ovaca dežurali u masliniku na ulazu u naselje. Očekivao se dolazak kamiona s otpadom iz Gospića, no to se nije dogodilo dok smo tamo boravili.

Prošla je tek kakva cisterna za cement, ili prazan kamion. Na povratku u Labin uočili smo i grafit na autobusnom stajalištu, očito usmjeren na  glavnog šefa hrvatskog Holcima – "Vrabec pijun HDZ-a".

(tekst: istarski.hr)

Saborska zastupnica SDP-a Tanja Sokolić poručila je danas da SDP u potpunosti podržava pravo radnika na štrajk, ali i da se štrajk mora organizirati u skladu sa zakonom. Komentirajući aktualni štrajk u ZET-u i Čistoći, pozvala je sve strane da prekinu štrajk i odmah nastave pregovore kako bi se pronašlo rješenje spora.

„Na samom početku bih htjela istaknuti da SDP u potpunosti podržava stvarno pravo radnika na štrajk. Međutim, isto tako želimo da štrajk koji se organizira bude u potpunosti zakonit“, rekla je Sokolić, osvrnuvši se i na sudske odluke vezane uz štrajkove u ZET-u i Čistoći, istaknuvši da su donesene odluke nepravomoćne te da sindikati, odnosno sindikalni čelnici, imaju pravo uložiti žalbu. Istodobno je naglasila njihovu odgovornost prema radnicima.

„Radnici su ti koji bi mogli snositi pravne posljedice za sudjelovanje u nezakonitom štrajku. Prema tome, s ovog mjesta želim direktno pozvati sve da prekinu štrajk i da odmah nastave pregovore“, poručila je zastupnica SDP-a, podsjetivši i da je SDP prije početka štrajka pozvao sindikalne čelnike da se utvrde minimalne radne obveze i osiguraju osnovne funkcije koje su građanima Zagreba nužne.

„Međutim, sindikalni čelnici su se na to oglušili i danas imamo to što imamo“, kazala je Sokolić.

Komentirajući izjave premijera Andreja Plenkovića, koji je odgovornost za štrajk pokušao pripisati Gradu Zagrebu, Sokolić je istaknula da bi premijer, ako brine o položaju radnika, trebao pokazati istu brigu i u područjima za koja je odgovorna Vlada Republike Hrvatske.

„Pozvala bih premijera Plenkovića, ukoliko brine o radnicima, da pokaže svoju brigu o radnicima u područjima za koja je on odgovoran, primjerice u obrazovanju ili zdravstvu“, rekla je Sokolić, upozorivši na odlazak radnika iz javnih službi i posljedice koje takav trend ima na dostupnost javnih usluga građanima.

„Ne smije se dogoditi da visokoobrazovani profesor u gradu Zagrebu ima nižu plaću nego što je prosječna zagrebačka plaća. I to je ono što je na sramotu i Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske“, poručila je.

Sokolić je još jednom pozvala sudionike štrajka da ga prekinu i vrate se za pregovarački stol.

„Pozivam sve koji sudjeluju u ovom štrajku da odmah prekinu štrajk i da se odmah nastave pregovori kako bi se došlo do nekog dogovora između strana koje su u sporu. Ovakvi sporovi se ne rješavaju na sudovima. Ovakvi sporovi mogu se riješiti samo dogovorom“, istaknula je.

Na pitanje o mogućoj političkoj motivaciji štrajka, Sokolić je odgovorila da u to ne želi ulaziti.

„Ono što je nama u SDP-u bitno jest da radnici imaju pravo na štrajk. Bitno nam je da se glas radnika čuje. Ali također nam je bitno i da sve strane koje sudjeluju u ovom sporu što prije sjednu za stol i postignu dogovor“, zaključila je Sokolić.

Zastupnici SDP-a Saša Đujić i Tonči Restović održali su danas u Hrvatskom saboru konferenciju za novinare na kojoj su govorili o predstojećem izboru ustavnih sudaca. Istaknuli su da je SDP nakon provedenih razgovora s kandidatima i interne evaluacije odlučio podržati Gorana Selanca i Anu Horvat Vuković.

Tonči Restović istaknuo je da je proces izbora ustavnih sudaca u dva navrata bio „kontaminiran“, za što je odgovornost pripisao premijeru Andreju Plenkoviću, istaknuvši da je premijer Plenković izbor ustavnih sudaca prethodno povezivao s izborom predsjednice Vrhovnog suda, a potom je na konferenciji za novinare javno iznio imena kandidata za koje je smatrao da su dogovorena.

„Tada smo rekli da više nećemo voditi nikakve razgovore, tajne ili javne, s HDZ-om oko izbora ustavnih sudaca“, rekao je Restović, dodajući kako je SDP od tog trenutka odlučio aktivno sudjelovati u postupku izbora ustavnih sudaca kroz rad saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Restović je istaknuo i kako je više od 20 SDP-ovih zastupnika sudjelovalo u radu Odbora, gdje su kandidatima postavljali pitanja o njihovoj stručnosti, znanju, iskustvu i osobnom integritetu.

Nakon provedenih razgovora i interne stranačke analize, naveo je Restović, SDP je izdvojio dvoje kandidata za koje smatra da ispunjavaju kriterije za obnašanje dužnosti ustavnog suca.

„Mi smatramo da Goran Selanec i Ana Horvat Vuković zaslužuju biti ustavni suci“, rekao je Restović, dodajući da SDP poštuje i ostale kandidate i ono što su iznijeli tijekom razgovora pred saborskim odborom, ali da će podržati samo Selaneca i Horvat Vuković.

Saša Đujić potom je usporedio aktualni postupak s ranijim izborom deset aktualnih ustavnih sudaca. Podsjetio je da su se na tadašnji natječaj javila 63 kandidata te da je SDP u tom procesu među njima vidio više od 20 kandidata koje je smatrao kvalitetnima za tu dužnost.

Prema Đujićevim riječima, situacija je u posljednja dva natječaja bila drugačija. Od ukupno 13 kandidata koji su se javili na posljednji natječaj, SDP je nakon evaluacije njihovih odgovora  izdvojio samo dvoje za koje smatra da mogu obnašati dužnost ustavnog suca.

"Na posljednji natječaj javio premali broj kvalitetnih kandidata. Uzrok tome je kontaminacija zadnjeg izbora ustavnih sudaca od strane Plenkovića te brzo raspisivanje novog natječaja. Nakon ispada HDZ-ovaca na ovu temu, pogotovo Andreja Plenkovića, mi s njima više nećemo sudjelovati u zatvorenim razgovorima," rekao je Đujić, podcrtavši kako je Plenkovićeva kontaminacija ranijih izbora mogla utjecati na odluku dijela potencijalnih kandidata da se uopće ne prijave na najnoviji izbor ustavnih sudaca.

Kako su naveli zastupnici, SDP sada očekuje da predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica što prije sazove sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o svih 13 kandidata.

„Naša su ova dva suca o kojima smo govorili, ostali neće dobiti podršku SDP-a, ali smo spremni razgovarati argumentirano o svakome“, poručio je Đujić, dodajući da je SDP napravio evaluaciju odgovora i nastupa svih kandidata pred saborskim odborom te da je na sjednici spreman obrazložiti svoje stavove o svakom kandidatu, uključujući razloge zbog kojih pojedinom kandidatu daje ili uskraćuje potporu.

Na kraju konferencije Đujić je ponovio očekivanje SDP-a da se sjednica Odbora za Ustav sazove što prije kako bi se raspravili kandidati i nastavila procedura njihova izbora.

SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Novi list ističe da je glavni motiv buduće predizborne koalicije bio želja da program bude transparentan.

– Pojedine mjere i zakone bismo donijeli odmah u prvom kvartalu nakon izborne pobjede, primjerice zakone o izbornim jedinicama i o podrijetlu imovine. Osam poglavlja našeg programa, zapravo plana rada nove vlade, predstavljat ćemo na terenu do izbora. Ljudi će moći unaprijed to analizirati i ocjenjivati.

Ali, ocjenjuje i HDZ?

– HDZ je bez sadržaja i, još ću jednom naglasiti, kao bundeva bez koštica, bez onog od čega se radi najbolje bučino ulje. Cijelo vrijeme HDZ kopira od drugih većinu stvari, što u politici nije nedopušteno, a njihove ideje danas vidimo i na slučaju Gospić. Retorika je HDZ-a uvijek bila da SDP nema program.

Sada priznaju da ga imate, ali tvrde da ništa ne valja.

– Samo, nisu ga ni mogli pročitati jer ga nismo još objavili.

Iz onoga što ste u subotu govorili na Markovom trgu, više je HDZ-ovih dužnosnika iščitalo da je to nešto na tragu Plana 21, s kojim je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima 2011.?

– Apsolutno krivo. Što se gospodarstva tiče, rekao sam tada da će poduzetnici koji povećaju plaće, ulažu u produktivnost i poboljšavaju uvjete rada, imaju mogućnost za skraćenje radnog tjedna, imati niži porez na dobit. Također i da ćemo u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske uvesti regionalni porezni kredit, koji će izravno povećati neto plaću radnika, a ne općina koje su na određenim područjima isključivo leno HDZ-ovaca koji na njemu parazitiraju. Transformacija hrvatskog gospodarstva bit će trenutna, ali će trajati. Dakle, iz nečega što je bilo rentijerstvo, prebacujemo se i fokusiramo na proizvodnju hrane, energetsku samodostatnost i na povećanje produktivnosti. Toga sigurno nije bilo u Planu 21.

Nije vam taj dokument bio uzor?

– Nikakav. Ovaj je program nastao radom SDP-ovih savjeta.

U HDZ-u su naročito uznemireni zbog vaše najave radikalnog raskida s nasljeđem HDZ-a. Oni su, naime, uvjereni da je proteklih deset godina zlatno doba hrvatske povijesti?

– Hrvatska se ovih deset godina jest promijenila, ali nagore. Radikalan raskid s tim znači da sigurno nećemo kao Andrej Plenković gurati za direktore javnih firmi članove stranke bez kompetencija. Sada imamo takvu situaciju da ti direktori od države koja je vlasnik nisu dobili jasno mjerljive ciljeve. Naš predsjednik uprave HEP-a dobit će mjerljiv cilj, recimo, za 30 posto povećati broj energetskih zadruga u Hrvatskoj. Ako će ga ostvariti u godinu dana, nadzorni odbor će ga nagraditi.

Zašto je Hrvatskoj potreban zakon o podrijetlu imovine, koji je ukinut 1990.?

– Jer je kod velikog broja ljudi u Hrvatskoj nesrazmjer između imovine i prikazanih prihoda. To se ne rješava zatvorom nego visokim porezima.

Postojeće institucije, Porezna uprava, ne mogu tu ništa?

– Mi jesmo zakon o podrijetlu imovine povezali s jačanjem institucija, konkretno Poreznog USKOK-a. Naravno da nam je cilj i snažna Porezna uprava, a ono što ćemo sigurno uvesti su imovinske kartice šefovima nabave u svim javnim poduzećima, to je ključno. Svatko s certifikatom za javnu nabavu, morat će imati imovinsku karticu.

No, ispitivanje podrijetla imovine zvuči baš onako socijalistički.

– Ne, ne zvuči. Zbog čega se ne bi uspoređivalo nečije prihode i imovinu? U slučaju nesrazmjera, slijedit će visoke porezne kazne i to je pošteno. Neće svi ljudi moći dokazati da im veličina imovine odgovara osobnim primicima.

I studentska lista protivnika Aleksandra Vučića u Srbiji ima u programu zakon o podrijetlu imovine. Možda će vam i to biti otegotna okolnost?

– Neće, a na tim izborima se, nažalost, vjerojatno ništa neće promijeniti.

Kada ćete potpisati koaliciju s Možemo!?

– Tijekom listopada.

Ne može ništa iskrsnuti?

– Ne, ne vidim kako jer zaista dobro surađujemo. Uvijek ističem da Sandru Benčić poznajem više od 30 godina, a i s Tomislavom Tomaševićem sam vrlo dobar i nema nikakvih problema.

U čemu je vaš prethodnik Peđa Grbin pogriješio kada prije prošlih parlamentarnih izbora nije uspio s Možemo! dogovoriti koaliciju?

– Ne mislim da je Peđa nešto pogriješio. Ponavljam, moja je prednost da i s Tomislavom i sa Sandrom imam dugogodišnji osobni kontakt, to je jako važno u politici.

Za pretpostaviti je da agencije koje mjere stranačke rejtinge u Hrvatskoj, nakon potpisivanja vaše koalicije, neće ispitanike anketirati i dalje odvojeno o SDP-u i Možemo!. Bilo bi to, čini se, za vas povoljno jer sada su SDP i Možemo! ispred HDZ-a, ako se zbroje anketni postoci dvije stranke.

– Daleko smo ispred HDZ-a. Ako će se u istraživanja uvrstiti naša koalicija, vjerujem da će to pridonijeti stvaranju percepcije da je promjena u Hrvatskoj itekako moguća. Ovisi o naručiteljima anketa, to su obično televizije, hoće li u njima biti ponuđena koalicija SDP-a i Možemo! ili ne. Zaista bi fer bilo da se poslije potpisanog sporazuma na naše stranke gleda kao na blok, psihološki bi to djelovalo na birače koji bi postali svjesni da smo snažna alternativa Plenkoviću. Evo vam svježi Crobarometar, koji kod mene izaziva određeno čuđenje, SDP i Možemo!, bez neodlučnih, zajedno imaju 31,2 posto, pet postotnih poena više nego HDZ.

Za SDP bi mjerenje rejtinga koalicije bilo pozitivno i zato što se onda ne bi nastavio trend smanjivanja vaše prednosti u odnosu na Možemo!, koji traje već mjesecima.

– To je taj narativ koji HDZ gura u javni prostor.

Da će, ako već nije, SDP uskoro biti Možemo! junior partner?

– Iskrivljavaju stvarnost kao Donald Trump ili Aleksandar Vučić. Ali, ja sam razvio imunitet na te gluposti, što mi je možda moja najveća prednost.

Što je glupost? Razlika u anketama između Možemo! i SDP-a jest sve tanja.

– Meni snažan partner nije problem. Problem bi bio da SDP i Možemo! zajedno stagniraju, a da HDZ raste, ali to se ne događa. SDP vidi sebe u socijaldemokratskoj politici, imamo nacionalnu organizaciju i gospodarska rješenja dok Možemo! ima svoju zelenu i urbanu političku prepoznatljivost. Ma, mi smo »match made in heaven«.

Ok, ali ako bi se u anketama i dalje SDP i Možemo! pojavljivali odvojeno, ne može se odbaciti mogućnost da vas oni za šest ili deset mjeseci prestignu. Mislite da bi u tom slučaju Sandra Benčić rekla – Nema veze, Hajdaš je naš premijerski kandidat?

– Ne može Možemo! prestići SDP. A, slažem se da SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Ovo je jedan novi SDP, žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka, a koju sam izrekao na Konvenciji. To mi je jako bitno. SDP će dokazati da je stabilna druga politička stranka u Hrvatskoj, a vjerujem da, ako nam se poklopi neki dobar val, možemo postati i prva politička opcija.

Očajavate li možda što kao lider opozicije, SDP i vi osobno već sada niste popularniji?

– Žao mi je zbog toga jer znam da radimo puno, da imamo programe za svaku temu, odličan tim ljudi i gradonačelnike od Mišela Jakšića do Mirele Ahmetović, Peđe Grbina i Zorana Paunovića. Imamo i svoje savjete koji su intelektualno i politički najjači u Hrvatskoj, spomenut ću samo Zlatu Đurđević, Roberta Hranja, Vedrana Đulabića, da ne nabrajam sve. Ali, moramo se stalno boriti protiv tri stvari koje je HDZ uspješno ubacio u javni prostor, da SDP nema program, da SDP nema ljude, a da sam ja kao predsjednik stranke potkapacitiran. Svaki se predsjednik SDP-a, osim Zorana Milanovića, s ovim suočavao.

Znači, sa svoje ste strane sve učinili?

– Apsolutno sve. I stranka i ja osobno. Znam koliko radim, koliko sam ljudi okupio. Mislim da SDP u pojedinim područjima danas ima ono najbolje čime Hrvatska rapolaže. Puno tih izvanstranačkih ljudi je došlo pomoći SDP-u u principu zbog mene. Znam koliko energije trošim, koliko znanja posjedujem. Bio sam u političkoj karijeri od pročelnika do župana, ministra do predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, dakle poznajem sustav.

I unatoč svemu tome SDP je na 18 posto. Je li vam to izvor frustracija?

– Pa da, jer smatram da dobro radimo. Svako se jutro pogledam u ogledalo i okej sam si. Ali, bio sam prefin, odlučio sam da više neću. Ne igramo mi u engleskoj nogometnoj ligi jer HDZ je druga županijska liga u kojoj se ide bez kostobrana. Neću biti vulgaran, ali svakako oštriji nego dosad.

Spomenuli ste novi Crobarometar. HDZ, što i nije neočekivano, nije zbog slučaja ilegalnog otpada pretrpio skoro nikakvu političku štetu, u odnosu na kolovoz rejting mu je niži za zanemariva 0,2 postotna poena. Iznenađenje je ipak da oporbene stranke SDP, Možemo! i Most ne bilježe rast nego i one minimalan pad. Premda se čini da su građani prilično nezadovoljni, što je rezultiralo i masovnim prosvjedom u Zagrebu?

– Bitno je da HDZ pada, a prema drugim anketama i više. Ova anketa naglašava da je pogreška rejtinga +/-3.3 posto to nije malo. Do izbora ćemo pokazati svoju ekipu, konkretan program i sposobnost da vodimo državu. To upravo radimo kroz jačanje stranke, bolju komunikaciju ka javnosti i dogovor o programskoj suradnji s Možemo!. U sljedećim mjesecima građani nas trebaju mjeriti prema tome rastemo li i jesmo li ponudili uvjerljivu alternativu

Možda je zapravo taj Crobarometar pokazao da je problem otpada medijski napuhan, da većinu Hrvata to i ne zanima.

– Na prosvjedu u Zagrebu bilo je između 30 i 40 tisuća ljudi.

I kako se to odrazilo na ovu anketu?

– Da, nije se odrazilo.

Rekli ste da vas HDZ proglašava potkapacitiranim. I sam Plenković vas nerijetko nipodaštava, tretira nedoraslim sebi. Smeta li vam to?

– Ne jer znam tko sam. Stvarno sam otporan na to.

Ali, primaju se u javnosti te ocjene da je Plenković, kakav god bio, puno politički sposobniji od Hajdaša.

– Primaju se, primaju, ali one ne odgovaraju realnosti. Nastavit ću raditi jednakim intenzitetom i zaslužiti veće povjerenje ljudi. Ne mislim se puno mijenjati, osim što ću, kako sam kazao, prestati biti fin.

Priželjkujete li televizijska sučeljavanja s Plenkovićem uoči parlamentarnih izbora?

– Priželjkujem i nadam se da će do njih doći, pa bi ljudi mogli vidjeti tko što zna i može. Istina je da Plenković, jer je deset godina premijer, a u kampanji će na tom mjestu biti i 12 godina, ima određene prednosti.

Barata terminologijom?

– Naučio je lijepo govoriti, ali iza toga nema činjenica, argumenata.

Objektivno, on ostavlja dojam čovjeka koji poznaje državne poslove.

– Pa, poznajem ih i ja, prošao sam cijeli državni sustav. Kod Plenkovića nije problem PR prezentacija nego isporuka. Je li u ovih deset godina transformirano hrvatsko gospodarstvo? Nije. Jesmo li povećali proizvodnju hrane? Ne. Jesmo li energetski samodostatni? Nismo.

Da, ali Plenković naglašava nikad manju nezaposlenost, plaće rasle toliko, mirovine rasle toliko. Enormno više nego u mandatu Milanovićeve vlade u kojoj ste vi bili ministar.

– Svaku dekadu treba promatrati drugačijim naočalama. Dekadu upravljanja Zorana Milanovića karakterizirala su krize i recesije u Europi, mjere prekomjernog deficita. Hrvatsku se tada stiskalo na financijske rezove. Nakon toga je išao zaokret u ekonomskoj politici, novca ima koliko hoćete. Hrvatska nikad nije više imala sredstava i to je točno. Ali, nije Plenković za to zaslužan, postoje parametri prema kojima se izračunava koliko novca pripada kojoj članici Europske unije. Naravno da Latvija, Hrvatska i Bugarska dobivaju više novaca od Češke. Mi smo krenuli s relativno niske točke i upumpao nam se velik novac, koji je najvećim dijelom završio u građevinskom sektoru. To je hardware, gdje je software? Uglavnom, novca bi jednako bilo i da je netko drugi bio na vlasti, a ne Plenković, ali bi njegova raspodjela bila drugačija.

Crkva na legalne migrante reagirala bolje od države

– Moramo mijenjati našu politiku prema legalnim migrantima. Treba ih uključiti u lokalnu zajednicu, vatrogasce, ribolovce, nogometne i košarkaške klubove, kulturna društva. Država treba sufinancirati te udruge. Zato jer će jedan dio tih ljudi ovdje trajno ostati. Čak i ako ne ostanu, oni danas imaju problem dokolice. Promatram ih u mojem Zaboku, nakon posla besciljno s vrećicama lutaju gradom, idu po trgovačkim centrima i kladionicama. Nema za njih sadržaja. Puno je bolje reagirala Katolička crkva nego država, naročito je prigrlila Filipince.

Svake godine u zemljama EU kardiovaskularne bolesti uzrokuju 1,7 milijuna smrti. Većina faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti, a time i smanjiti broj oboljelih te posljedično i preminulih od ovih najsmrtonosnijih bolesti.

Po prvi put u povijesti EU ima kardiovaskularni plan, Safe Heart Plan, koji je temeljni dokument za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i učinkovitije liječenje te smanjenje smrtnosti.

Detalji Plana, EU inicijative i uloge svake pojedine države članice pa tako i Republike Hrvatske, izneseni su danas na Konferenciji o kardiovaskularnom zdravlju u organizaciji prof. Romane Jerković Kraljić, izvjestiteljice Europskog parlamenta za kardiovaskularno zdravlje.

Donošenje Plana je povijesno važan dokument, ali naš posao nije gotov. Zapravo, rekla bih, da tek počinje. Jer sad je pitanje kako ćemo ovu ambiciju i želju pretvoriti u konkretne rezultate za građane. Kako provesti Plan, koja je odgovornost EU, a koja od država članica te kako osigurati da ciljeve prate i adekvatna financijska sredstva. Uz rastuće troškove liječenja i starenje stanovništva, prevencija ne može biti odgovor na sva naša pitanja, ali može biti odgovor na mnoga. Ovo je investicija u održivost zdravstvenog sustava, o godinama kvalitetnog života koje možemo sačuvati našim građanima - iznijela je prof. Romana Jerković Kraljić.

Konferenciju o kardiovaskularnom zdravlju uvodno je otvorio Oliver Varhelyi, europski povjerenik za zdravlje, koji je pozvao na zajedničku odgovornost u kontekstu realizacije Plana te najavio prijedlog provođenja preventivnih kardiovaskularnih pregleda u svim zemljama članicama.

Neminovan utjecaj umjetne inteligencije na bolesti i zdravlje, istaknuo je prof. Thomas F. Luscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

- Personalizirati prevenciju u tri dobne skupine; kod mladih, sredovječnih i starijih, to će biti važan alat koji trebamo implementirati. Također nam je potrebno fokusirati se na umjetnu inteligenciu koja će transformirati medicinu u narednih pet do deset godina. Stoga je prava incijativa personalizirana prevencija.

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, istaknuo je kako se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnim životnim navikama stoga se treba inzistirati na smanjenju ovisnosti o pušenju, smanjenu prisutnosti debljine u populaciji i poticanju na tjelesnu aktivnost.

- Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti bit će usuglašen s Europskim planom. Želimo da je sveobuhvatan, da ima naglašenu prevenciju te da ne zanemarimo dostupnost i jasnoću kardiologije koja mora biti dostupna građanima. U RH se smanjila kardiovaskularna smrtnost, u europskoj smo sredini, ali možemo i trebamo i nadalje mijenjati te brojke jer su kardiovaskularne bolesti najsmrtonosnije, iznio je akademik Davor Miličić.

Aktualan trenutak ključnim i prekretnicom smatra prof. Fausto J. Pinto, član Upravnog odbora NCD Alliance.

- Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti i sada u Europi imamo šansu da idemo dalje i naprijed. Svi moramo raditi u istom smjeru i samo tako možemo unaprijediti brojke, ali i iznad svega živjeti duže i dobrom kvalitetom života.

Konferencija o kardiovaskularnom zdravlju poseban je dio posvetila prevenciji i komercijalnim odrednicama zdravlja kroz odvojenu diskusiju u kojoj su sudjelovali prof. Paul Dendale, prof. Sanja Musić Milanović, Ivo Rakovac, prof. Dijana Mayer i dr. Angel Gonzalez de la Fuente. U diskusiji na temu kako preporuke da postanu prakse svoja su mišljenja iznijeli prof. Viktor Peršić, dr. Ljiljana Ćenan, prim. Borka Pezo Nikolić, prof. Valerija Bralić Lang.

Saborski zastupnici SDP-a izvijestili su u petak da su u saborsku proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću, uz očekivanje da parlament raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici.

„Danas smo u Hrvatski sabor predali prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, zajedno s 54 prikupljena potpisa zastupnika. Tražimo da Sabor raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici”, izvijestio je saborski zastupnik i politički tajnik SDP-a Saša Đujić na konferenciji za novinare u Saboru.

Napomenuo je da su tu SDP-ovu inicijativu potpisima podržali i zastupnici Možemo! i drugi s ljevice poput Dalije Orešković (DOSiP), Centra, GLAS-a. NPS-a, IDS-a, ali i zastupnici Mosta te Marija i Nino Raspudić, dok DOMiNO i Hrvatski suverenisti nisu potpisali SDP-ov prijedlog, no, očekuju njihovu potporu na glasanju.

Đujić: Premijer godinama vodi Vladu koja donosi propise, nadzire i bira čelnike institucija, mora odgovarati

„U osam točaka obrazložili smo zašto odgovornost počinje od premijera. Andrej Plenković godinama vodi Vladu koja donosi propise, uređuje nadzor i bira ljude na čelu institucija. Građani zato imaju pravo upravo od njega tražiti odgovor kako je sustav koji vodi dopustio ovakav slučaj”, pojasnio je zašto traže premijerovu odgovornost.

Đujić je rekao da je prema podacima navedenima u njihovom prijedlogu nezakonito odloženo približno 37 tisuća tona otpada. Za takav posao bili su potrebni prijevoz, lokacija, organizacija i novac, nad tim je poslovima morao postojati učinkovit nadzor i naše je pitanje jednostavno - kako je sve to moglo trajati godinama, zapitao je Đujić.

Pojasnio je da u prijedlogu povezuju ovaj slučaj sa slabljenjem zaštitnih mehanizama, promjenama pravila o gospodarenju otpadom i jamstvima koja nisu osigurala potrebnu zaštitu javnog interesa, što su odluke vlasti, i za njihove posljedice postoji politička odgovornost.

„Posebno otvaramo pitanje Državnog inspektorata i korupcijskih sumnji povezanih s njegovim bivšim čelnikom Andrijom Mikulićem, kojeg je imenovala Plenkovićeva Vlada. Institucija zadužena za nadzor mora biti sposobna zaustaviti nezakonitosti. Sumnje na pogodovanje unutar takve institucije zahtijevaju jasan odgovor i od vlasti koja joj je povjerila te ovlasti”, poručio je.

Naglasio je da je potrebno utvrditi i kamo je odlazio novac od nezakonitih poslova te je li netko unutar sustava omogućavao njihovo nastavljanje te da kaznenu odgovornost utvrđuju nadležna tijela, a Sabor mora raspraviti političku odgovornost predsjednika Vlade za odluke, imenovanja i postupanje izvršne vlasti.

„Naš je stav jasan - premijer mora odgovarati za način na koji je njegova Vlada upravljala ovim problemom i za izostanak pravodobne zaštite građana”, zaključio je Đujić.

Glasovac: Plenković je Mikulića postavio kao lisicu da čuva kokoši

SDP-ova potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac također je naglasila da "odgovornost mora početi i završiti na premijeru" te ocijenila da je Plenković, koji je na čelu je Vlade 10 godina, izravno odgovoran za sustavno 'razmontiravanje' sustava.

„Uvoz otpada se od 2015. godine utrostručio, nadzor se smanjivao deset godina i slabio sustav kontrole, najave pošiljke ukinuli ste 2019., a očevidnik uvoznika 2021. godine, dok su kazne snižene sedam puta”, kritizirala je odluke vladajućih

Zatajila je država, zatajilo je resorno ministarstvo, zatajila je županija koja je istom onečišćivaču dozvolu izdavala, ukidala pa opet izdavala, zatajila je lokalna razina, kao i inspekcije, a 21 nalaz inspektora završio je u ladici, upozorila je.

„I na kraju zatajio je državni inspektor. No, on nije zatajio, on je bio dio igre. Plenković postavio Andriju Mikulića - lisicu da čuva kokoši. A Plenkovćevog čovjeka od povjerenja danas tereti Uskok za primanje mita”, kazala je

Sve to nije slučajnost nego greška sustava, netko je dozvolio mafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu u zaštiti okoliša i da od toga napravi eldorado, rekla je. Nisu, kaže, opljačkani samo novci, opljačkana je budućnost djece Like te dodala da je sličnih točaka dvadesetak.

To je, naglasila je, naslijeđe politike u u kojoj se zakapanje isplati više od recikliranja, a treba znati da u Hrvatskoj govorimo o stotinama tisuća tona otpada kojima nitko ozbiljno ne upravlja.

Zastupnike je pozvala da prije glasanja razmisle smatraju li prihvatljivim način na koji je sustav funkcionirao i na koji se ovim slučajem upravljalo.

„Iskazivanjem povjerenja, odnosno, nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavamo se o tome imaju li građani pravo na državu koja ih štiti, na zaštitu svog zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i političku odgovornost”, poručila je Glasovac.

U četvrtak je u Saboru raspravljen SDP-ov prijedlog izmjena zakona koji ide u smjeru zaštite djece od međuvršnjačkog nasilja.

Zastupnica Tanja Sokolić je u ime predlagatelja upozorila da je pravobraniteljica za djecu u izvješću za 2025. navela da se dnevno u Hrvatskoj bilježi gotovo pet prijava nasilja među djecom i mladima. U istoj godini njezin ured primio je 2805 novih prijava povreda prava djece što je 16 posto više nego 2024. Pri tome, najviše ih je bilo u području obrazovanja. 

Također, rekla je i da su u prvih šest mjeseci evidentirana 582 kaznena djela nasilja među djecom što je 13,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pri tome više od polovice počinitelja maloljetničkog nasilja mlađe je od 14 godina. 

Stoga SDP predlaže dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u koji bi se uveo novi članak 84a. Po njemu bi ravnatelj bio dužan, u suradnji s stručnim suradnicima, odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od saznanja o težem obliku nasilja, donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja u trajanju do 15 dana. Trajanje u tom okviru određuje ravnatelj, prema okolnostima slučaja.  

Također, škola je obavezna tom učeniku osigurati nastavak obrazovanja u obliku koji odrede učitelji koji predaju tom učeniku - individualni rad, on line nastava i slično.

"Počinitelj nasilja ne gubi školu, gubi 15 dana u istom razredu sa žrtvom", rekla je.

Po SDP-ovu prijedlogu, škola mora odmah obavijestiti roditelje počinitelja i žrtve, Zavod za socijalni rad, policiju i sve ustanove koje treba obavijestiti te o svemu sastavlja službenu bilješku.

Na rješenje ravnatelja može se podnijeti žalba školskom odboru u roku od tri dana, ali žalba ne odgađa izvršenje, pojasnila je.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih je u ime Vlade odbio SDP-ov prijedlog.

Sandra Krpan istaknula je važnost brzog rješavanja problem nasilja u školi rješava - u prvih 12 sati.

"Zaštita žrtve mora početi odmah, a ne nakon što se završe svi postupci", poručila je. 

Oporba je podržala SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a Anka Mrak Taritaš upozorila je da smo "postali društvo u kojem je nasilje postalo poželjna kategorija".

"Veličaju se nasilne ideologije i nasilne skupine. I to među djecom i mladima", kazala je.

Zastupnica SDP-a Ivana Marković komentirala je u četvrtak u Hrvatskom saboru inicijativu Domovinskog pokreta za osnivanje udruge koja bi upravljala spomen-parkom Tezno, posvećenom žrtvama komunističkog režima.

Marković je pritom poručila da se politička pozornost treba usmjeriti na probleme s kojima se građani svakodnevno suočavaju.

„Danas živimo u državi u kojoj je inflacija veća od četiri posto, u kojoj jaja koštaju skoro četiri eura. To je cijena jaja na otocima“, rekla je Marković. Kao probleme je izdvojila i dostupnost hitne medicinske skrbi, cijene i životni standard umirovljenika te pitanje gospodarenja opasnim otpadom.

„DP o tim stvarima ne priča. Ne priča o realnim problemima čovjeka, nego radi ono što će stvoriti i stvaralo je u proteklom periodu velike podjele u društvu“, kazala je.

Osvrnula se i na suradnju Domovinskog pokreta s Vladom Andreja Plenkovića, tvrdeći da smo u tom razdoblju svjedočili „revizionizmu povijesti“ i „veličanju najcrnjih trenutaka naše povijesti“.

Marković je istaknula i vlastitu inicijativu kojom traži da svaki otok i svaka ruralna sredina imaju zajamčenu hitnu medicinsku skrb 24 sata dnevno.

„Mene interesira hoće li će Vlada Andreja Plenkovića i ministrica zdravstva prihvatiti moju inicijativu da svaki otok i svaka ruralna sredina ima zagarantiranu hitnu medicinsku skrb 24 sata dnevno i hoće li osigurati sredstva u proračunu za narednu godinu“, poručila je Marković.