SDP-ov saborski zastupnik Mate Vukušić upozorio je na konferenciji za novinare na sajmu u Gudovcu na pad hrvatske poljoprivredne proizvodnje, poručivši da poljoprivreda, uslijed geopolitičkih previranja, treba postati sektor od strateškog interesa i nacionalne sigurnosti.

Vukušić je rekao u nedjelju da je prosječna samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane oko 55 posto te ustvrdio da se, unatoč milijardama eura uloženima u poljoprivredu, ona posljednjih godina smanjivala.

Pozvao se pritom na podatke državne revizije, prema kojima je, kako je rekao, u posljednjih 13 godina iz europskih izvora potrošeno oko sedam milijardi eura.

„Hrvatska poljoprivreda, ako gledate geopolitičku situaciju u svijetu, mora biti sektor od nacionalnog i strateškog interesa, odnosno interesa nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske“, poručio je Vukušić, podsjetivši na probleme s opskrbom pojedinim prehrambenim proizvodima tijekom pandemije covida-19.

Kao primjer problema naveo je proizvodnju mlijeka, za koju tvrdi da Hrvatska zadovoljava tek oko 40 posto vlastitih potreba. Ocijenio je da sadašnji sustav potpora nije donio očekivane rezultate te kritizirao Vladu premijera Andreja Plenkovića zbog načina raspodjele novca namijenjenog poljoprivredi.

Vukušić je kritizirao i politiku upravljanja poljoprivrednim zemljištem, rekavši da se dugo očekivane promjene ne provode dovoljno brzo.

Posebno se usprotivio izmjenama propisa kojima je, prema njegovim riječima, olakšana prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, što je povezao s hrvatskim nastojanjima za ulazak u OECD.

Govoreći o mogućim rješenjima za poljoprivredu, Vukušić je istaknuo potrebu za okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta i uspostavom regionalnih distributivnih centara za voće i povrće. Upozorio je da se dio infrastrukturnih projekata gradi na područjima na kojima je proizvodnja već znatno smanjena, zbog čega, smatra, ulaganja ne daju očekivane rezultate.

Ocijenio je i da potpore treba snažnije usmjeravati prema OPG-ovima koji stvarno proizvode.

„Hrvatska nema strategiju poljoprivredne proizvodnje već 35 godina. Dok to ne promijeni, bolje sigurno neće biti“, rekao je Vukušić.

Na konferenciji se osvrnuo i na slučajeve nezakonito odloženog otpada i onečišćenja okoliša, ocijenivši da pitanje kvalitete vode, tla i zraka izravno utječe i na sigurnost proizvodnje hrane. 

SDP traži hitnu sanaciju ekološke štete u Lici, zaštitu vode i poljoprivrednog zemljišta, naknadu štete ličkim poljoprivrednicima te dugoročno ulaganje u Liku kao strateško područje proizvodnje hrane, poručeno je danas na konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i predsjednik SDP-ovog Savjeta za hranu i poljoprivredu Oliver Martinić predstavili su Program strateške obnove i zaštite hrane za Liku, kojim SDP predlaže hitne mjere za sanaciju posljedica organiziranog ekološkog zločina u Lici, zaštitu poljoprivrednika i obnovu povjerenja u ličke proizvode, ali i dugoročni plan razvoja Like kao jednog od najvažnijih prostora za ekološku proizvodnju hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Hajdaš Dončić: Lika nije odlagalište - Lika je hraniteljica

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upozorio je na razmjere problema i stratešku važnost prostora na kojem je došlo do odlaganja otpada.

„Andrej Plenković je prvi europski premijer koji je uspio silose, simbole blagostanja i poljoprivredne snage, pretvoriti u kante za smeće“, poručio je Hajdaš Dončić, dodajući kako je kod Gospića odloženo čak 37 tisuća tona otpada, od čega je 33 tisuće tona zakopano.

Posebno zabrinjava činjenica da se takvo odlaganje događa upravo u Lici, području od iznimne važnosti za hrvatske vodne resurse.

„Ličko-senjska županija ima između 15 i 20 posto ukupnih zaliha pitke i zdrave vode. Ta voda nije samo za stanovnike Like, nego je koriste i brojni otoci i područja hrvatskog primorja“, istaknuo je Hajdaš Dončić, upozorivši kako podzemni sustavi voda na kojima leži Gospić čine važan vodni bazen za šire područje, a svako onečišćenje u takvom krškom sustavu može imati dugoročne posljedice.

„Mikroplastika, odnosno nanočestice, osobito u kršu, mogu ostati u tom sustavu zauvijek. Ono što je tragično jest da, osim monitoringa vode, nitko sustavno ne radi monitoring izvora, bunara i tla“, upozorio je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako je ekološka ugroza izravna prijetnja dugogodišnjem trudu ličkih poljoprivrednika koji su stvarali i štitili prepoznatljive domaće proizvode.

„Zahvaljujući entuzijazmu, radu i trudu ličkih poljoprivrednika, brojni su proizvodi dobili zaštitu i prepoznatljivost. No umjesto da Lika bude ekološka hraniteljica Hrvatske, ona se neodgovornom politikom pretvara u ekološku bombu i europsku meku za opasni otpad“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši i kako su zbog organiziranog ekološkog zločina u Lici ugroženi lički brendovi poput ličkog krumpira, ličkog kupusa, ličke šljive i ličke janjetine.

„Ono što nam nitko ne može i ne smije oduzeti jesu čisti zrak, zemlja i voda. Zato kažemo: STOP odlaganju otpada u Lici i DA zaštiti naše djece i naše djedovine“, poručio je Hajdaš Dončić, dodajući kako Lika ne smije biti odlagalište tuđeg opasnog otpada u što ju je pretvorio HDZ.

"Vratit ćemo sigurnost u domove ljudi. Lika nije odlagalište - Lika je hraniteljica“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Martinić: Sigurnost hrane nacionalno je pitanje

Predsjednik SDP-ovog Savjeta za hranu i poljoprivredu Oliver Martinić predstavio je konkretne SDP-ove mjere za zaštitu ličkog tla i poljoprivrednika..

„S obzirom na razmjere ekološke ugroze, SDP predlaže donošenje programa oporavka domaće poljoprivredne proizvodnje, s posebnim programom potpore ‘Lika - čista zemlja i voda, sigurna budućnost’“, rekao je Martinić, naglasivši da su dostupnost i sigurnost hrane - ali i vraćanje povjerenja u ličkog poljoprivrednika i njegove proizvode - jedan od političkih prioriteta SDP-a.

„Naši su ciljevi brza sanacija štete, povratak povjerenja kupaca, vraćanje dostojanstva poljoprivrednicima i dugoročna zaštita resursa“, istaknuo je Martinić.

Kako bi se to postiglo, SDP predlaže rezanje birokracije i uvođenje brze procedure za prijavu šteta i potpora.

„Ljudi će imati gubitke zbog ove situacije. Ne nužno izravno zbog same ekološke katastrofe, nego zato što će zbog nepovjerenja potrošača imati pad prodaje. Zato moramo reagirati brzo“, rekao je Martinić, istaknuvši kako SDP predlaže da se interventna sredstva isplate u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Za provedbu programa, prema procjeni SDP-a, potrebno je između 11,5 i 14,5 milijuna eura, a sredstva bi se osigurala iz državnog proračuna, europskih fondova za ruralni razvoj te ekoloških naknada prikupljenih od zagađivača.

„Za državu je to sitniš u odnosu na ono što želimo sačuvati. Ne može biti izlike da za to nema sredstava“, poručio je Martinić.

Paket hitnih mjera za ličke poljoprivrednike

 Martinić je iznio kako SDP predlaže sljedeće hitne mjere:

- besplatnu i neovisnu analizu tla i vode za sve poljoprivrednike u krugu od 20 kilometara od mjesta ekološkog incidenta;

- besplatnu i neovisnu analizu hrane, kako bi proizvođači dobili vjerodostojan dokaz o zdravstvenoj i ekološkoj ispravnosti svojih proizvoda;

- uspostavu digitalnog katastra ekološke ispravnosti tla i vode;

- naknadu štete poljoprivrednicima kojima je zbog vijesti o zagađenju pao promet i prodaja;

- moratorij na plaćanje zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za pogođene proizvođače;

- privremeno ukidanje naknada za vodu za pogođene poljoprivrednike;

- državno preuzimanje troškova zakupa privatnog zemljišta za proizvođače koji moraju privremeno izmjestiti proizvodnju, uz osiguravanje zamjenskog zemljišta;

- trajnu zabranu prenamjene poljoprivrednih parcela i poljoprivrednih kapaciteta u odlagališta otpada.

Martinić je naglasio da je cilj svih mjera vratiti povjerenje potrošača i zaštititi proizvođače koji ne smiju snositi posljedice tuđeg neodgovornog postupanja.

„Naši proizvođači moraju imati certifikat s kojim mogu izaći pred kupce i dokazati sigurnost svojih proizvoda. Tako se vraća povjerenje“, rekao je Martinić.

Gospić kao središte ličke proizvodnje i kontrole kvalitete

Jedna od ključnih mjera programa je izgradnja logističko-distributivnog centra u Gospiću, koji bi objedinjavao prikupljanje i distribuciju ličkih proizvoda te osiguravao njihovu sljedivost, sigurnost i kontrolirani plasman.

„Ako već imamo situaciju u kojoj ćemo milijune potrošiti na sanaciju, kako nismo mogli potrošiti milijune na obnovu silosa? Kako nismo mogli ulagati u infrastrukturu za poljoprivredu i proizvodnju hrane?“, upitao se Martinić, dodajući i kako SDP smatra da Hrvatska mora razvijati preradbene i skladišne kapacitete jer bez njih nema ozbiljne i konkurentne domaće proizvodnje hrane.

Upravo zato dugoročni program predviđa:

- krovni centar u Gospiću za sakupljanje, čuvanje i razmnožavanje sjemena autohtonih ličkih sorti;

- Nacionalni reprocentar za autohtonu potočnu pastrvu;

- međunarodni krški kampus, usmjeren na znanje, istraživanje i zaštitu krškog prostora;

- novi model upravljanja logističko-distributivnim centrom na principima zadrugarstva 21. stoljeća;

- razvoj preradbenih i skladišnih kapaciteta za domaću proizvodnju hrane.

Lika kao strateški nacionalni resurs

Martinić je poručio da se poljoprivredno zemljište i voda u Lici moraju tretirati kao strateški nacionalni resurs.

„Mi branimo poljoprivredno zemljište jer Lika ima jedan od najvećih potencijala za ekološku proizvodnju u Europskoj uniji. Branimo vodno bogatstvo koje je strateška rezerva Hrvatske i branimo ličke brendove“, istaknuo je Martinić, poručivši i kako je "lički krumpir zaštitila SDP-ova vlada, a uništila ga HDZ-ova".

"Mi ćemo uvijek štititi domaću proizvodnju“, rekao je dalje Martinić, dodajući i da je hrvatski poljoprivrednik ključan za prehrambenu sigurnost države.

„Hrvatski seljak je najbolji seljak u Europi. Mi smo ponosni na njega. A naš domaći proizvod je najbolji proizvod u Europi. Kupujmo hrvatsko, zaštitimo hrvatskog seljaka“, poručio je predsjednik SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu.

„SDP ne odustaje od proizvodnje hrane“

Martinić je zaključio da je razlika između SDP-a i aktualne vlasti jasna: SDP proizvodnju hrane vidi kao strateški interes Hrvatske.

„Andrej Plenković je agent uvoza i HDZ je odustao od domaće poljoprivrede, ali SDP ne odustaje od proizvodnje hrane na hrvatskom tlu i nastavit će se boriti za domaću proizvodnju“, poručio je Martinić, zaključivši kako Hrvatska mora prestati tretirati poljoprivredno zemljište, vodu i proizvodnju hrane kao prostor kojim se može neodgovorno upravljati.

„Ne borimo se samo protiv smeća, već i za pravo na domaću hranu, čistu vodu i opstanak ličkog seljaka koji je stoljećima čuvao ovaj prostor - samo da bi danas bio izdan od vlastite države,“ poručio je Martinić.

SDP Istarske županije odlučno se protivi dovoženju otpada s lokacije bivšeg PPK Velebit u Gospiću na područje Istre i njegovoj termičkoj obradi u cementari Holcim u Koromačnu. Od Vlade Republike Hrvatske tražimo da odustane od plana kojim se problem nastao višegodišnjim propustima državnog sustava gospodarenja otpadom sada pokušava prebaciti stotinama kilometara dalje – u Istru.

Građani Labinštine i istočne Istre o svemu ponovno saznaju kada su odluke već donesene. Nitko ih nije pitao, nitko im nije pravodobno predstavio plan, količine, rezultate analiza ni način na koji bi se otpad dopremao i obrađivao. Takav odnos prema lokalnoj zajednici smatramo neprihvatljivim.

Posebno je zabrinjavajuće što se sve događa neposredno nakon što je plan zbrinjavanja otpada iz Gospića na području Zaprešića izazvao snažno protivljenje tamošnjih građana. Tabak Grupa potom je povukla svoju ponudu, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 9. rujna poništio je postupak javne nabave.

Problem, međutim, nije nestao. Promijenila se samo adresa.

Sada se kao jedno od rješenja pojavljuje Koromačno. Takav način upravljanja ozbiljnim pitanjem zaštite okoliša za nas nije prihvatljiv. Ako su građani jedne sredine jasno rekli da ne žele da se taj otpad dovozi na njihovo područje, odgovor države ne može biti pronaći drugu sredinu, donijeti odluku bez njezina sudjelovanja i očekivati da građani šute. Prema službenim podacima, približno 650 tona otpada pohranjenog u velikim vrećama klasificirano je kao neopasan otpad. Međutim, riječ je o sanaciji lokacije na kojoj postoji daleko širi i ozbiljniji problem. Na lokaciji bivšeg PPK Velebit nalazi se i više tisuća tona drugog otpada, a provedena ispitivanja pojedinih uzoraka pokazala su opasna svojstva i opterećenje tla određenim teškim metalima. U javnosti su objavljeni i podaci o prisutnosti PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od lokacije. Upravo zato građanima se ne može samo reći: „Vjerujte nam, ovaj dio otpada je neopasan.“

Nakon godina tijekom kojih je problem na toj lokaciji rastao, država je izgubila pravo očekivati povjerenje bez potpune transparentnosti. Ako je 650 tona koje se namjerava transportirati doista neopasno, onda ne postoji nijedan razlog da javnosti odmah ne budu dostupne sve analize, uzorci, klasifikacije, prateći listovi, plan transporta, količine koje bi završile u pojedinoj cementari i svi ostali dokumenti na temelju kojih je takva odluka donesena.

Holcim može imati potrebne dozvole za termičku oporabu određenih vrsta otpada. Ali dozvola nije pristanak lokalne zajednice.

To što je nešto administrativno dopušteno ne znači da Vlada ima političko pravo donositi odluke koje se izravno tiču Labinštine bez Labinštine. Zato je stav SDP-a Istarske županije potpuno jasan: Protivimo se dovoženju otpada iz Gospića u Koromačno.

Ne tražimo dodatne analize kako bismo nakon njih odlučili jesmo li za ili protiv. Protiv smo. Dokumentaciju tražimo zato što građani imaju pravo znati što država namjerava dovoziti i termički obrađivati u njihovoj neposrednoj blizini. Od Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije tražimo da odustanu od Koromačnog kao lokacije za zbrinjavanje ovog otpada te da javno objave kompletnu dokumentaciju na temelju koje je takvo rješenje uopće razmatrano ili doneseno.

Istodobno želimo biti potpuno jasni i prema građanima Gospića.

Oni nisu krivi za ovaj problem i imaju puno pravo zahtijevati hitnu sanaciju lokacije koja godinama ugrožava njihov prostor. Gospić zaslužuje brzo, stručno i sigurno rješenje. U tome imaju našu punu solidarnost. Ali solidarnost između građana Hrvatske ne može značiti da se problem jedne sredine utovari na kamione i prebaci u drugu.

Ako je država godinama dopuštala da problem raste, onda država mora preuzeti odgovornost i pronaći rješenje koje će biti stručno, transparentno i prihvatljivo, a ne čekati posljednji trenutak i potom tražiti sredinu koja će prihvatiti ono što druge nisu.

Labinština nije rezervna lokacija. Koromačno nije državni plan B. Istra nije odlagalište za probleme koje Zagreb godinama nije znao ili nije htio riješiti.

O pitanjima koja mogu utjecati na okoliš, zdravlje, kvalitetu života i budućnost nekog prostora ne odlučuje se iza zatvorenih vrata, a lokalnu zajednicu ne obavještava se posljednju. Ako je država zakazala u Gospiću, račun tog propusta neće ispostaviti građanima Istre.

SDP Istarske županije

Nakon Gospića stigao je nalaz i za ilegalno odbačeni otpad u Benkovcu. Nalaz je pokazao da su građani s pravom zabrinuti za svoj okoliš i njegov utjecaj na zdravlje. Nažalost, ovaj nalaz ne daje potpunu sliku stanja zagađenja okoliša.

Tražimo hitnu analizu bunarske vode na širem području grada Benkovca, kao što je učinjeno na području Gospića. Jučer objavljeni rezultati Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije pokazali su mikrobiološko onečišćenje u svim dosad analiziranim uzorcima privatnih bunara, zdenaca i cisterni na području Like. Ako je onečišćenje utvrđeno u svim analiziranim uzorcima na području Gospića i okolice, najmanje što građani mogu očekivati jest da nadležne institucije hitno provjere kvalitetu bunarske vode i na području grada Benkovca. Pogotovo jer područje grada Benkovca nije u potpunosti pokriveno vodovodnom mrežom, pa se kišnica i bunarska voda često koriste za ljudsku potrošnju, kao i u poljoprivredi.

Također, važno je napomenuti da ovaj nalaz obuhvaća ilegalno odbačeni otpad na području Benkovačkog Sela, a znamo da to nije jedina lokacija na kojoj se ilegalno odlaže otpad. Potrebno je hitno popisati sve lokacije ilegalno odbačenog otpada u Benkovcu, ali i u ostatku županije.

Tragično je da se ne možemo pouzdati u institucije koje su trebale vršiti nadzor nad ilegalnim odbacivanjem otpada, a to je prije svega Državni inspektorat. Ispostava Državnog inspektorata u Zadru spora je, troma i neefikasna, pa prođe i više od dvije godine prije nego što predmet uzmu u rad, a za to vrijeme dovezu se tone otpada.

Obeshrabrujuće je da su i bivši i novoimenovani državni inspektor istaknuti članovi HDZ-a i kao takvi teško mogu biti neutralni i objektivni. Također se vrijedi stalno podsjećati da je bivši glavni inspektor osumnjičen za korupciju upravo kako bi omogućio ilegalno odlaganje otpada diljem Hrvatske.

To je veleizdaja države!

Pokop Ratka Mladića ne može se promatrati isključivo kao privatni događaj jer sudjelovanje predstavnika državnih institucija, pripadnika vojske i članova vlasti šalje jasnu političku poruku.

Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Svako njegovo veličanje ili relativiziranje njegovih zločina izravno je suprotno vrijednostima na kojima počiva Europska unija.

Europski put Srbije nije samo pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanja tehničkih kriterija, nego prije svega pitanje političkog izbora i prihvaćanja europskih vrijednosti. Srbija ne može istodobno tvrditi da joj je članstvo u Europskoj uniji strateški cilj, a tolerirati ili institucionalno pratiti glorifikaciju ljudi osuđenih za najteže ratne zločine.

Europska unija ovakav događaj ne smije relativizirati.

Od vlasti u Beogradu mora se tražiti jasan raskid s politikom povijesnog revizionizma i nedvosmislen odnos prema presudama međunarodnih sudova. Europska perspektiva podrazumijeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njezine najmračnije protagoniste.

Srbija sama bira svoj put, ali vjerodostojnost njezina europskog puta ovisit će i o tome je li spremna prihvatiti istinu o počinjenim zločinima i prestati veličati njihove počinitelje.

Europska unija je prije nekoliko mjeseci donijela nova pravila kojima se za dio GMO hrane ukidaju dosadašnje sigurnosne provjere, obvezno označavanje i puna sljedivost. Riječ je o biljkama dobivenima novim genomskim tehnikama, kojima se ciljano mijenja njihov genetski materijal. Slovačka je ovog tjedna odlučila podnijeti tužbu Sudu Europske unije, a hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan pozvala je hrvatsku Vladu da učini isto. Države članice imaju mogućnost podnijeti tužbu unutar dva mjeseca nakon objave propisa, što znači da Hrvatska tužbu može podnijeti do 21. rujna. 

„Ljudi imaju pravo znati što kupuju i kakvu hranu stavljaju na stol svojoj obitelji. Novi načini proizvodnje ne smiju značiti manje informacija za građane. Ako se potrošačima skriva podatak potreban za odluku o tome što žele jesti, onda nemaju stvarno pravo na izbor“, poručila je Borzan.

Nova pravila dijele biljke dobivene novim genomskim tehnikama u dvije skupine. Biljke iz prve skupine tretirat će se gotovo jednako kao obične, tradicionalno uzgojene biljke. To znači da hrana proizvedena od njih neće morati imati oznaku da je riječ o GMO-u, niti će se za svaku biljku posebno procjenjivati mogući rizici za zdravlje ljudi i okoliš. Provjeravat će se samo odgovara li unaprijed određenim kriterijima.

„Ne možemo samo pretpostaviti da su ove biljke jednako sigurne kao one uzgojene na uobičajen način. Ako im se novim tehnologijama mijenjaju geni, moramo provjeriti mogu li štetiti ljudima ili okolišu. Građani također imaju pravo znati kako je proizvedena hrana koju kupuju. To nije strah od znanosti, nego odgovorno postupanje“, istaknula je Borzan.

Hrvatska je u travnju u Vijeću EU-a glasala protiv uredbe zajedno sa Slovačkom, Austrijom, Mađarskom, Rumunjskom i Slovenijom. U službenoj izjavi upozorila je da načelo predostrožnosti nije dovoljno zajamčeno, da označavanje i sljedivost svih proizvoda dobivenih novim genomskim tehnikama nisu odgovarajuće uređeni i da države članice trebaju imati pravo ograničiti ili zabraniti njihov uzgoj na svojem teritoriju. Hrvatska sada ima priliku stati iza svojih riječi i odluka koje je zastupala tijekom pregovora.

„Vlada je u Bruxellesu glasala protiv ovih pravila i sada ima dva tjedna da pokaže da to nije bila samo prazna gesta. Pozivam je da slijedi primjer Slovačke i podnese tužbu Sudu Europske unije. Nakon 21. rujna bit će kasno za objašnjenja. Sada je trenutak da Hrvatska zaštiti svoje građane“, zaključila je Borzan.

Grad Zagreb pokrenuo je pilot-projekt sufinanciranja dioptrijskih naočala za djecu iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa, a za njegovu provedbu u gradskom proračunu osigurano je 60.000 eura. Riječ je o mjeri koju je kroz amandman na gradski proračun predložio i izborio SDP Zagreb.

„Djeca ne smiju imati lošije uvjete za učenje i odrastanje zato što njihovi roditelji nemaju dovoljno novca za dioptrijske naočale. Zato smo predložili da Grad Zagreb uvede konkretnu financijsku pomoć obiteljima koje si taj trošak ne mogu priuštiti“, poručuju iz SDP-a Zagreb.

Amandmanom SDP-a Zagreb u proračunu Grada Zagreba osigurano je 60.000 eura za sufinanciranje dioptrijskih naočala za maloljetnike. Mjera je zamišljena kao pilot-projekt s ciljem da se u budućnosti proširi na širi krug djece i mladih.

Prema pokrenutom modelu, djeca mlađa od 18 godina s prebivalištem u Zagrebu koja imaju umjereni ili visoki stupanj refraktivne pogreške mogu ostvariti do 40 eura potpore za kupnju dioptrijskih naočala. Pravo je namijenjeno djeci iz obitelji koje ostvaruju neku od novčanih naknada ili socijalnih usluga propisanih Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Zagreba.

„Ovo je primjer kako gradska politika treba izgledati - prepoznati konkretan problem građana i pronaći novac za njegovo rješavanje. Naočale za dijete nisu stvar izbora ni luksuza. Ako dijete ne vidi dobro, to utječe na njegovo učenje, razvoj i svakodnevni život. Upravo zato smatramo da Grad treba stati uz obitelji kojima je takav trošak najveće opterećenje“, ističe predsjednik gradske organizacije SDP-a i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić.

Posebno je važno što je mjera postavljena kao pilot-projekt, što otvara prostor za njezino daljnje unapređenje i proširenje. SDP Zagreb će pratiti provedbu mjere i zalagati se da pomoć u budućnosti bude dostupna što većem broju djece kojoj je potrebna.

„Naš cilj nije bio samo predložiti još jednu mjeru na papiru. Cilj je bio osigurati novac i pokrenuti pomoć koja će doći do djece i njihovih obitelji. To smo ovim amandmanom napravili. Ovo je tek prvi korak - želimo da Zagreb bude grad u kojem financijske mogućnosti roditelja ne određuju koliko će dijete imati dobre uvjete za odrastanje, školovanje i život“, zaključuje gradski zastupnik Srđan Subotić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u emisiji "Oporbeni zarez" komentirao prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" na kojem je i sam bio.

Kazao je da je proglas o analizi vode u Gospiću i Varaždinu koji je danas objavilo državno odvjetništvo vjerojatno ponukan prosvjedom koji se dogodio u subotu.

- Ako se skupi na jednom mjestu 50-ak tisuća ljudi opravdano i artikulirano, koji se bore za zaštitu svojih života i gdje cijela Hrvatska vidi da se radi o eko terorizmu, logična je reakcija Državnog odvjetništva koje je objavilo ekspertize. Ovdje se radi o urušavanju sustava koji traje 10 godina, naglasio je.

Dodaje kako sve to ima ime i prezime, a to je Andrej Plenković koji je imenovao ministricu, te dopustio da Ćorić potpisima liberalizira zakone koji se tiču zaštite okoliša.

- Omogućen je, bez kontrole, uvoz opasnog otpada pod formom neopasnog. 2013. godine je u Hrvatskoj zabranjen uvoz opasnog otpada. U ovom slučaju ste morali imati strukturu koju čine ministar, Državni inspektorat i ljude koji su micali glavu kada su kamioni dolazili. To se događalo od 2021. godine. Ovo nije incident, već je dokaz da u Hrvatskoj ne postoji sustav, rekao je.

Smatra kako je otpad i političko pitanje, a naglašava kako je SDP još sredinom kolovoza dao rješenje za to pitanje. Predložili su pet koraka koji se tiču formiranja neovisnog odbora, građanskog nadzora, nepropusnog platoa, mobilnih postrojenja te svega onog što, kako kaže, Vlada nije predložila.

Problem otpada, ističe, postao je nacionalno pitanje jer nikome nije svejedno da se truje okoliš gdje ljudi žive. Kako kaže, to nema veze ni s ljevicom, ni s desnicom ni s centrom.

- Ovo ima veze s mafijaškom organizacijom koja je to omogućila, a sanaciju će platiti građani Hrvatske, naglasio je.

- Hrvatska država ne radi za građane, već za privatan džep uskog kruga ljudi i za određeni broj političke klike, istaknuo je.

Na pitanje očekuje li da će pokušaj oporbe za rušenjem Vlade u Hrvatskom saboru imati stvarni učinak s obzirom na to da HDZ ima većinu, Hajdaš Dončić je kazao kako HDZ ima većinu sa svojim partnerima i vidjet će se kako će zastupnici odlučiti. 

- Početak kraja Andreja Plenkovića je fenomen koji traje već nekoliko godina, ali nije dobro osviješten. On počinje urušavanjem sustava javnog zdravstva, a nešto prije je počeo uništavanjem obrazovnog sustava neprihvaćanjem kurikularne reforme, a sada su se prebacili na nešto što donosi profit, a to je smeće, rekao je Hajdaš Dončić.

Smatra kako vjerojatno nitko neće odgovarati za propust s otpadom, a krivi su, kako kaže Andrej Plenković i Andrija Mikulić.

Najavljen je koalicijski sporazum SDP-a i platforme Možemo! I oni će biti, kako kaže, korjenita promjena sustava upravljanja u Hrvatskoj - drugačiji ekonomski i politički model.

- Sporazum ćemo potpisati tijekom listopada. Ovo je isključivo programski sporazum koji govori o zaštiti okoliša, javnom zdravstvu, prometu, transportu, o drugačijem pristupu ekonomiji i javnom dobru, rekao je.

- Što se tiče ekologije i korupcije nema političke podjele. To je zajednički nacionalni interes. Mi na izbore izlazimo s Možemo! i još nekim strankama i pojedincima i vjerujem da možemo samostalno formirati Vladu, naglasio je.

Na pitanje kada će se izabrati tri suca Ustavnog suda, Hajdaš Dončić je kazao kako je SDP ispitao sve kandidate i kada HDZ odluči sazvati saborski odbor, SDP će javno reći koji su im kandidati prihvatljivi. Naglašava kako nema stranačkih dogovora već samo kompetencija.

- Andrej Plenković u svom habitusu želi kontrolirati sve institucije, a kada ih kontrolira i imenuje Državnog inspektora i Državnog odvjetnika vidite što se dobiva. Koruptivni sustav. To on želi i za Ustavni sud, istaknuo je.

- SDP-ov ekonomski model je suprotan onom koji nudi HDZ. Bazira se na jačanju domaće poljoprivredne proizvodnje, bazira se na obnovljivim izvorima energije namijenjene građanima, predlaže drugačiju redistribuciju poreza na dobit. Naša ekonomska politika se odnosi na regije i ljude, naglasio je.

(tekst: vijesti.hrt.hr)

SDP-ovci i SDP-ovke iz svih krajeva Hrvatske danas su došli u Zagreb kako bi podržali građane na prosvjedu „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ i jasno poručili da problem 37.000 tona opasnog otpada u Gospiću nije samo problem Like, već pitanje odgovornosti cijele države i sustava koji je godinama urušavan.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić na prosvjedu je bio u pratnji saborskih zastupnica i zastupnika SDP-a te je poručio:

„Političarima je ovdje mjesto jer je ovo političko pitanje i pitanje sustava. Slažem se da političari ne trebaju govoriti, ali moraju biti ovdje.“

Istaknuo je i da je došao podržati građane koji traže odgovornost i rješenje problema koji ugrožava njihovu sigurnost, zdravlje i okoliš.

„A premijer je rekao da mi ovdje ne trebamo biti? Koji premijer, Vučić ili Plenković? Pucao si je u koljeno tom izjavom. Nema razlike između njega, Vučića i Orbana“, poručio je Hajdaš Dončić.

Dok se premijer skriva od građana, SDP je već 10. kolovoza javnosti predstavio konkretan i stručan plan sanacije problema u Gospiću. SDP je predložio osnivanje međusektorskog kriznog stručnog stožera s građanskim nadzorom i uključivanjem domaćih i međunarodnih stručnjaka, uspostavu nepropusnog platoa i privremene hale pod negativnim tlakom, obradu otpada mobilnim postrojenjima, razdvajanje otpada na frakcije te energetsku oporabu gorive plastike i zbrinjavanje inertnog dijela. Završni korak je demontaža opreme, potpuno ozelenjavanje i hortikulturna revitalizacija prostora. Plan je predviđen za provedbu u roku od 12 do 24 mjeseca.

Istodobno, SDP je najavio i vraćanje Inspekcije zaštite okoliša u Ministarstvo zaštite okoliša kako bi se ojačali stručni nadzor, odgovornost i sposobnost države da pravodobno reagira.

Ovo nije incident koji se dogodio preko noći. Ovo je posljedica sustava koji je HDZ godinama slabio i urušavao.

Zato je danas važno reći jasno: HDZ koji je urušio sustav ne može biti taj koji će ga popraviti. Građani Like danas su poslali snažnu poruku – dosta je nebrige, dosta je šutnje i dosta je prebacivanja odgovornosti.

SDP će nastaviti biti uz građane i boriti se za Hrvatsku u kojoj se zakoni poštuju, institucije rade svoj posao i u kojoj nitko neće profitirati tako da ugrožava zdravlje ljudi i hrvatsku zemlju.

Borba za Hrvatsku bez opasnog otpada se nastavlja.

SDP-ov član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mihael Zmajlović u četvrtak je predao prijavu Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za štetu u okolišu u Gospiću, poručivši da time želi natjerati Vladu i Ministarstvo na proceduru za saniranje štete u okolišu.

"Prije tjedan dana Vladi smo postavili rok da objavi program sanacije nužan za ovakav ekološki incident po Zakonu o zaštiti okoliša, no, do danas nisu prezentirali apsolutno ništa. Obećali smo i da ćemo, ako Vlada i Ministarstvo to ne pokažu, pokrenuti postupak koji je predviđen tim Zakonom i predati prijavu štete u okolišu na lokaciji Bilajska 50 u Gospiću, što danas i činim”, rekao je Zmajlović na konferenciji za novinare.

Naveo je kako će prijavu štete predati u Ministarstvo kao fizička osoba, te objasnio kako time želi natjerati Vladu i Ministarstvo da institucionalno pokrenu, zakonom propisanu, prema europskim direktivama o štetama u okolišu, proceduru na koji način se sanira ovakva šteta u okolišu. "Do sada je ova Vlada platila kaznu od četiri milijuna eura za sličan incident u Biljanama Donjim, upravo zato jer nije slijedila proceduru i poštivala europske i hrvatske propise, napomenuo je.

 Zapitao se i tko je odgovarao u Hrvatskoj, u Fondu za zaštitu okoliša, u Ministarstvu, koji ministar, koji direktor, da se iz proračuna isplatila ta kazna? „Da se to ne bi dogodilo i ovaj puta podnosimo ovu prijavu, ne zato što se nadamo da će Vlada na taj način sanirati svoju političku štetu, jer jedino što čine je upravo to", rekao je Zmajlović. Pritom je istaknuo kako je jučerašnji odlazak premijera Andreja Plenkovića u Gospić pokušaj ne sanacije ilegalno odloženog otpada, nego pokušaj sanacije političke štete.

Dodao je da to više neće dopustiti, jer u ovakvim situacijama netko mora odgovarati, jer se Vlada ne može ovaj puta oprati od svoje odgovornosti.

Za prijavu koju podnosi Ministarstvu kazao je da je to jedan od institucionalnih načina pritiska. „Od Ministarstva i Vlade ne očekujem ništa, ali hrvatskoj javnosti želim jasno pokazati koliko je tu nesposobnosti, neodgovornosti i kako se lakonski pristupa ovakvoj velikoj katastrofi”, poručio je Zmajlović.

O tvrtkama za koje je jučer objavljeno da će biti angažirane na sanaciji u Gospiću, Zmajlović je rekao da "znamo da je riječ o tvrtkama koje su na neki način suspektne, da se protiv njih vode određene radnje i da su prošlosti neadekvatno postupali sa otpadom".

 Istaknuo je da nismo vidjeli nijednog stručnjaka da je izašao pred kamere i rekao 'ovo je plan, na ovaj način ćemo pristupiti ovom problemu' "nego imamo premijera iza čijih leđa se ministrica i direktor Fonda čudno pogledavaju na spomen suspektne tvrtke jer ne kontroliraju situaciju, niti ne znaju što je njihov sljedeći korak".

To je najveći problem i još vidimo da premijer ne vidi da je to neki veliki problem, što je ogroman problem i ovoga puta neće moći pobjeći ne samo od političke odgovornosti jer kada znate da ovakav problem postoji već tri godine a da niste poduzeli ništa konkretno onda i direktno odgovarate, ocijenio je.

Napomenuo je i da nitko nije pokazao ni program sanacije, a to je jedan opsežan dokument koji mora odgovoriti na pitanje na koji način se provodi sanacija, tko vrši monitoring i nadzor i kako će se na kraju stručno utvrditi da je sanacija završena, toga nema.

Zmajlović je potvrdio da će doći na subotnji prosvjed u Zagrebu, jer, ističe, ovo je pitanje koje se tiče svih građana Hrvatske, a ne nekakva politička ili stranačka manifestacija. 

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u srijedu u Šibeniku, gdje je došao na otvorenje 14. Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ), da je danas vrlo važno pokazati da postoji i "druga" Hrvatska koja je tolerantna i uključiva te da je potrebno dozvoliti i ljevici da jasno i glasno progovara.

"Danas kad se u Hrvatskoj propitkuje tko je Hrvat, a tko nije, ili kakvu muziku ili pjevača slušaš, festivali ljevice su vrlo važno mjesto za slanje određenih poruka. Nisam populist, ali ću reći da je sve politika. Politika je dolazak na određeni festival i nedolazak na određeni festival. I od toga se ne trebamo skrivati", rekao je Hajdaš Dončić novinarima na otvorenju FALIŠ-a.

Poručio je kako je danas vrlo važno pokazati da u Hrvatskoj postoji i neka "druga" Hrvatska, ona koja je tolerantna i uključiva, koja još uvijek razmišlja socijaldemokratski i koja se bori protiv nejednakosti za koju je rekao da nije samo ekonomska već postoji i u kulturi i pristupu kulturnom dobru.

"Ako želimo svi zajedno participirati u stvaranju neke zajednice, onda moramo dozvoliti i ljevici da jasno i glasno progovara. Ne samo o kulturnim temama, već o temama radništva te o ropstvu koje proizlazi iz bitcoina, kriptovaluta, umjetne inteligencije... a o tome u Hrvatskoj nitko ne priča, osim SDP", kazao je Hajdaš Dončić.

Predsjednik SDP-a osvrnuo se i na prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" protiv ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici, najavljen za subotu u Zagrebu.

"Svi na prosvjed! To je moja prva poruka. Pozvao sam i ljude koji su desno, jer ovo pitanje nije pitanje ljevice, desnice i centra. Ovo je pitanje zdravog razuma. Imate u Hrvatskoj sustav koji ne funkcionira, javno zdravstvo se urušilo, sustav gospodarenja otpadom je urušen, dozvolili smo kriminalcima da za male novce talože opasan otpad po Hrvatskoj", rekao je Hajdaš Dončić.

Nakon što je potvrđeno da gradovi i općine iz okolice Splita od srijede više neće moći dovoziti svoj otpad na Karepovac, pred odlagalište su stigli predstavnici SDP-a Splitsko-dalmatinske županije koji su za nastalu situaciju prozvali županijsku i gradsku vlast te ponovno otvorili pitanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Iz SDP-a poručuju kako je sadašnja situacija posljedica dugogodišnjeg izostanka rješenja na razini Splitsko-dalmatinske županije te traže da Županija predstavi plan za razdoblje do izgradnje centra u Lećevici.

Gradonačelnik Trogira i predsjednik županijskog SDP-a Ante Bilić ustvrdio je kako ni 21 godinu nakon osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke zadužene za projekt Lećevice, centar nije ugovoren.

— Nakon 21 godine od osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke koja je trebala sagraditi centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, nemamo ni ugovor, a danas smo svjedoci totalnog raspada zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi, nažalost se dogodilo. Oni najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u posljednjih 20 godina, od Ante Sanadera do danas Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem — kazao je Bilić.

Usporedio je situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa susjednim županijama, istaknuvši da Šibensko-kninska već godinama ima centar za gospodarenje otpadom, dok je svoj centar dobila i Zadarska županija.

— Naš centar još nije ni ugovoren. Ponude su tu, najjeftinija iznosi 105 milijuna eura, a pitanje je kada će se to uopće ugovoriti. Zbog nerada i propusta, prema gruboj računici, dosad nas je nepostojanje Lećevice koštalo više od 50 milijuna eura kroz sve pripremne radnje. Na kraju će nas cijeli centar koštati više od 200 milijuna eura, ako znamo da je centar u Šibensko-kninskoj županiji napravljen za tridesetak milijuna. Vidimo kolika je šteta napravljena propuštanjem vremena i to ćemo svi platiti — rekao je.

Bilić smatra kako se problem neće riješiti u kratkom roku te procjenjuje da Lećevica neće biti spremna još najmanje pet godina. Zbog toga od Županije traži jedinstveno srednjoročno rješenje za sve gradove i općine.

— Ne želimo biti populisti niti skupljati jeftine političke poene. Pozivamo Županiju da ponudi rješenja. Nećemo sazivati tematske sjednice na kojima bi se sve pretvorilo u političko prepucavanje, a vlast bi odbila sve prijedloge oporbe. Na vlasti je da ponudi rješenja, a ako nisu sposobni, neka prepuste drugima da rade njihov posao — poručio je Bilić.

Kao primjer naveo je Trogir, koji je, kako kaže, u uređenje vlastitog odlagališta uložio pet milijuna eura kako bi mu produžio vijek trajanja do ranije najavljivanog otvaranja Lećevice 2025. godine. Sada će, dodao je, morati ulagati dodatni novac u njegovo proširenje. Podsjetio je i na probleme Supetra koji je godinama preuzimao otpad s cijelog Brača.

— Treba nam jedinstveno rješenje do izgradnje Lećevice. Županija ne može jednom dijelu biti majka, a drugom maćeha, niti se može gledati tko ima većeg i boljeg HDZ-ovca pa za te gradove postoji rješenje, a za druge ne. To jedinstveno rješenje trebao je biti Karepovac, a sada vidimo da se ni to nije ostvarilo — zaključio je Bilić.

Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je usmjerio i prema Šuti, podsjetivši da je aktualni splitski gradonačelnik ranije bio na čelu Regionalnog centra čistog okoliša.

— Oni koji su stvorili problem taj problem ne mogu ni riješiti. Tomislav Šuta bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša upravo u razdoblju kada je trebalo pripremiti dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar kako bi bio završen u rokovima u kojima su završeni centri u Šibeniku i Zadru. Danas taj isti čovjek, kao gradonačelnik Splita, zatvara Karepovac okolnim gradovima i općinama — rekao je Kukoč.

Ocijenio je da takva odluka s jedne strane može produžiti mogućnost odlaganja splitskog otpada na Karepovcu, ali tvrdi da će Čistoća istodobno ostati bez oko šest milijuna eura godišnje koje su drugi gradovi i općine plaćali za odlaganje.

Kukoč je povećanje cijene odvoza otpada u Splitu za 212 posto povezao upravo s tom situacijom.

— Svjesni smo da su cijene rasle i da su jedinice lokalne samouprave povećavale cijenu otpada za 40 ili 50 posto, ali kada nešto poskupljujete 212 posto, onda je to alibi za pokrivanje vlastite nesposobnosti i nerada iz prethodnog razdoblja — ustvrdio je.

Kritizirao je i činjenicu da Split još nema kompostanu. Prema njegovim riječima, biootpad čini između 30 i 40 posto miješanog komunalnog otpada, pa bi njegovo izdvajanje značajno smanjilo količinu koja završava na Karepovcu i produljilo vijek odlagališta.

— Da je kompostana napravljena prije šest godina, Splićani bi, primjerice, još dvije godine mogli odlagati otpad na Karepovcu. Ovako samo produbljujemo problem. Sada će cijena porasti 212 posto, a kada na Karepovcu više ne bude mjesta i Split bude morao voziti otpad u udaljenije gradove i općine, ponovno ćemo imati novo poskupljenje — rekao je Kukoč, prozvavši HDZ-ovu vlast na gradskoj i županijskoj razini zbog upravljanja problemom otpada.

O iskustvu grada koji već godinama nema vlastito odlagalište govorio je gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, potpredsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske. Kazao je kako Makarska već 12 godina svoj otpad mora prevoziti i na odlagališta udaljena 400 do 500 kilometara.

— Ono što se sada događa okolnim gradovima i općinama Makarska proživljava posljednjih 12 godina. Do danas smo samo na prijevoz otpada potrošili više od 2,5 milijuna eura. Kada uračunamo inflaciju, današnja vrijednost tog novca je oko 3,3 milijuna eura. Za taj smo novac mogli izgraditi novi vrtić. Neizgradnja Lećevice Makarsku je u posljednjih 12 godina koštala 3,3 milijuna eura — rekao je Paunović.

Upozorio je da bi se gradovi i općine koji nemaju vlastito odlagalište uskoro mogli suočiti s istim scenarijem.

— Lećevica vrlo vjerojatno neće biti dovršena ni u sljedećih pet godina, a riječ je o milijunima eura koje će platiti građani. Odgovornost u potpunosti nosi Županija i to se ne može prebacivati na gradove i općine. Gradonačelnici i načelnici odgovorni su za prikupljanje otpada, ali ako nemamo svoje odlagalište, Županija mora pokazati gdje ćemo taj otpad odlagati — poručio je.

Gradonačelnica Supetra, saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Splitsko-dalmatinske Ivana Marković također je prozvala HDZ zbog višegodišnjeg odgađanja projekta Lećevice.

— HDZ je razvio jedan vrlo dobar model gospodarenja otpadom: Lećevicu odgađa, Liku zatrpava, a svoju odgovornost reciklira — rekla je Marković.

Podsjetila je na zaključke Vlade iz 2018. godine kojima je, kako je navela, Lećevica trebala dobiti prioritet, a nadležno ministarstvo u koordinaciji s Fondom i Županijom riješiti pitanje centra.

— Danas smo u 2026. godini i još ne znamo kada će Lećevica biti gotova. Imate Antu Sanadera, bivšeg župana, koji je 2013. obećavao otvaranje Lećevice najkasnije do 2014. godine, a danas je i dalje županijski vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a. Onda imate Šutu koji je Lećevicu najavljivao 2018. i današnjeg župana Bobana koji ju je navodno otvorio prije dvije godine — kazala je Marković.

Od Splitsko-dalmatinske županije zatražila je odgovore na tri ključna pitanja: koje su alternative za zbrinjavanje otpada do završetka Lećevice, koliko je novca do sada ukupno utrošeno u taj projekt te koji su aktualni rokovi za njegov završetak.

— Tražimo od Županije da prije svega preuzme odgovornost, kaže koji su alternativni načini zbrinjavanja otpada, koliko je sredstava ukupno utrošeno na projekt Lećevice i ono najosnovnije – koji su daljnji rokovi i kada će Lećevica biti otvorena — zaključila je Marković.

(tekst: Dalmacija News)