SDP na Međunarodni praznik rada ne gleda samo kao na datum kada slavimo povijesne pobjede za radnička prava, već odlučno najavljujemo one koje tek moramo ostvariti. Desetljeće HDZ-ovog upravljanja ostavilo nam je ekonomiju privida i propuštenih prilika. Dok se stvara iluzija rasta, njihov zastarjeli ekonomski model zapravo guši inovacije i produktivnost, pretvarajući Hrvatsku u europsku periferiju jeftinog rada. Posljedica takve politike je demografski slom i egzodus radnog stanovništva, čime se dugoročno žrtvuje sama održivost našeg gospodarstva. Hrvatska može i mora drugačije.  Vrijeme je za novi društveni ugovor u kojem ekonomija služi ljudima, a ne obrnuto. Ovo je konkretnih pet poruka koje se vežu na programsku deklaraciju predstavljenu na Konvenciji SDP-a početkom ove godine. SDP stvara uvjete za dostojanstvenu plaću, sigurne radne uvjete i snažnu socijalnu državu za svakoga tko živi od svog rada. Za nas je radnik svatko tko živi od svog rada - bez obzira na to radi li u tvornici, uredu, na polju, kao mali obrtnik ili putem digitalnih platformi, nosio li radno odijelo ili tipka za računalom.

1. Rad se mora isplatiti: povratak dostojanstva radniku

Model u kojem se državna konkurentnost gradi na jeftinoj radnoj snazi i niskim plaćama je promašen. Rad ne smije biti puko preživljavanje od prvog do prvog. Rad mora osigurati dostojanstven život, krov nad glavom i mogućnost planiranja budućnosti. Vrijeme je za novi društveni dogovor: poslodavcima profit, ali radnicima pravedan udio, poštovanje i prava od prvog dana na poslu. Dobro plaćen i siguran radnik nije teret gospodarstvu, on je glavni pokretač njegovog rasta.

2. Kraće radno vrijeme i pravednija raspodjela bogatstva

Tehnološki napredak i rast produktivnosti idu u korist kapitala, dok su radnici ostali uskraćeni za plodove vlastitog rada. Vrijeme je za pravedniju raspodjelu u kojoj rast profita tvrtki automatski prati i rast plaća. Radnici nisu roboti, a pravo na odmor, obitelj i slobodno vrijeme osnovno je ljudsko pravo. Zato pokrećemo proces uvođenja kraćeg radnog vremena, prema modelu četverodnevnog radnog tjedna, uz zadržavanje iste plaće. Snažnijim oporezivanjem ekstraprofita i spekulativnog kapitala osigurat ćemo da prednosti napretka konačno osjete oni koji taj napredak i stvaraju.

3. Kraj ere prekarnog rada: sigurnost umjesto stresa

Radna sigurnost je temelj svake životne sigurnosti i nećemo dopustiti da radnici sami nose teret rizika poslovanja dok poslodavci gomilaju profit. Ugovor na neodređeno mora ponovno postati standard, a ne iznimka, zbog čega ćemo strogo regulirati rad na određeno vrijeme, agencijski rad i prikriveno zapošljavanje. Algoritmi više ne smiju biti izgovor za moderno izrabljivanje u platformskoj ekonomiji. Svi radnici, neovisno o obliku zaposlenja, moraju imati puna radnička i socijalna prava, uključujući plaćeno bolovanje, godišnji odmor i sigurnost dostojanstvene mirovine. Studentski rad mora prestati biti rupa u zakonu za jeftinu radnu snagu. Radnicima na studentskim ugovorima treba se zakonski priznati ostvareni mirovinski staž, kao i formalno radno iskustvo.

4. Kraj rentijerske ekonomije: produktivnost, rad i razvoj

Hrvatska više ne smije stajati na margini europske ekonomije, oslonjena isključivo na ranjivi uslužni sektor i turizam. Problem države nije manjak novca, nego loše upravljanje i SDP će pokrenuti industrijsku transformaciju. Naš cilj je stvaranje visokokvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta u tehnologijama budućnosti. U toj neizbježnoj tranziciji nitko ne smije biti ostavljen po strani, stoga ćemo snažnim programima cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i zaštite dohotka osigurati da promjene na tržištu ne idu preko leđa radnika. Iza rasta produktivnosti treba stajati pametna ekonomska politika koja potiče inovacije poduzetnika, a radnicima osigurava veće plaće i sigurnost.

5. Vraćanje moći u ruke radnika

Pravedna ekonomija ne može postojati bez snažnih sindikata i slobode radničkog udruživanja. Vrijeme je da se radnicima vrati pregovaračka moć uklanjanjem svih zakonskih i praktičnih prepreka sindikalnom organiziranju. Povećat ćemo obuhvat radnika zaštićenih kolektivnim ugovorima, stavljajući poseban naglasak na zaštitu onih u privatnom sektoru. Granski kolektivni ugovori ponovno moraju postati neprikosnoveni temelj i jamac radničkih prava u cijeloj državi. Uz to i uvođenje potpune transparentnosti plaća te strogo kažnjavanje diskriminacije. Rad žena više ne smije biti podcijenjen. Princip jednaka plaća za jednak rad za sve postat će zakonski imperativ koji se strogo nadzire.

Više o našim politikama pročitajte na vazno.hr

Mi u SDP-u ne pristajemo na društvo u kojem je radnik sveden na trošak i brojku.

Naša vizija je Hrvatska u kojoj je rad izvor ponosa, sigurnosti i prosperiteta za svakog pojedinca i zajednicu.

Zahtijevamo rad koji se isplati.

I nećemo stati dok to ne ostvarimo.

Živio Praznik rada!

SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac komentirao je u četvrtak najnovije podatke o inflaciji u Republika Hrvatska, koja je dosegla 5,8 posto, upozorivši da se ne radi o prolaznom šoku, nego o dubljem strukturnom problemu u gospodarstvu.

Lalovac je istaknuo kako ga visina inflacije od 5,8% iznenađuje, iako je očekivao rast iznad 5%. Posebno je upozorio na ubrzanje inflacije u kratkom razdoblju:

• s 3,8% na 4,8%

• pa s 4,8% na 5,8% u samo dva mjeseca

Prema njegovim riječima, takav trend pokazuje da mjere Vlade, uključujući zamrzavanje cijena energenata i porezne izmjene, ne uspijevaju zaustaviti inflacijske pritiske.

“Unatoč mjerama Vlade, ovo je ozbiljniji strukturni problem nego što se priznaje”, poručio je Lalovac.

Lalovac upozorava da se rast cijena ne zaustavlja, a dolazak turističke sezone mogao bi dodatno pogoršati situaciju. Istaknuo je da je sličan obrazac viđen i prošle godine, kada je inflacija ubrzavala u proljeće i ljeto, a vrhunac dosegnula u rujnu.

Prema njegovoj ocjeni, povećana potražnja tijekom turističke sezone tradicionalno gura cijene prema gore, što znači da se smirivanje inflacije ne može očekivati u kratkom roku.

Lalovac smatra da je ključni problem u tome što se inflacija u početku podcjenjivala.

“Prvo se govorilo da problema nema, zatim da je inflacija oko 3%, a u stvarnosti je bila znatno viša”, rekao je.

Kritizirao je i izjave koje inflaciju od 5–6% prikazuju kao nevažnu, upozoravajući da takav pristup dovodi do loših politika i nedovoljno snažnih mjera.

Posebno je upozorio na ulogu energenata, ističući da inflacija povezana s energijom već doseže oko 17%, dok su cijene plina trenutno 30 do 40% više nego prošle godine.

Naglasio je da se puni učinci rasta cijene plina još ne vide jer će se tek od jeseni odraziti kroz nove kalkulacije, što bi moglo dodatno pogurati inflaciju.

Lalovac je usporedio trenutnu situaciju s krizom iz 2022. godine, kada je rast cijena energenata kasnije doveo i do poskupljenja hrane.

Upozorio je da bi se isti obrazac mogao ponoviti:

• prvo rast energenata

• zatim prijenos na cijene hrane i ostalih proizvoda

Prema njegovim riječima, trenutno je rast hrane još umjeren (oko 3,5%), dok energija raste znatno brže, ali postoji rizik prelijevanja.

Lalovac je poručio da dosadašnje mjere nisu dale rezultate te da su potrebni novi instrumenti. Kao jednu od opcija spomenuo je porez na ekstraprofit, ne kao kaznu, nego kao mehanizam za suzbijanje špekulativnog podizanja cijena.

Također je najavio da bi Vlada mogla biti prisiljena na novi paket mjera ako se inflacijski pritisci nastave.

Posebno je upozorio da realni dohoci građana padaju jer plaće ne prate inflaciju. Istaknuo je da će se u idućem razdoblju morati nadoknađivati izgubljena kupovna moć, posebno umirovljenicima, ali i otvoriti rasprava o plaćama u privatnom sektoru.

“Ljudi nisu ti koji su pokrenuli inflaciju”, naglasio je.

Lalovac je zaključio kako postoji rizik da inflacija u Hrvatska narodna banka ove godine prijeđe i 7%, ako se nastavi rast cijena energenata i hrane.

Povodom Međunarodnog praznika rada, zastupnik SDP-a Mišo Krstičević je ustvrdio da politička elita ignorira teški položaj hrvatskih radnika te da ih nitko ne predstavlja u političkim programima, pozvavši na sindikalno i političko organiziranje i borbu.

"Radnici su većina u društvu - 45 posto radničke klase, 30 posto srednje klase, 10 posto elite i 15 posto niže klase - ali u političkim programima radnika nema", rekao je Krstičević, iznoseći stajalište Kluba zastupnika SDP-a.

Ocijenio je da se radnici suočavaju s premalim plaćama, prelošim uvjetima na radu i nekorektnim odnosom šefova, što dovodi do, kako je rekao, "uvredljive mirovine uz koju se još mora i raditi".

Naglasio je da se radnicima dugo govorilo da smanje zahtjeve jer će s rastom produktivnosti rasti i plaće, no umjesto toga porasli su samo profiti onih koji žive od tuđeg rada.

"Treba se sindikalno i politički organizirati i djelovati i natjerati političare i vlasnike kapitala da plate ono što su dužni", poručio je Krstičević te dodao da radnicima ni nakon 200 godina radništvo ne jamči ništa dobro.

Čestitao je Prvi maj uz poruku da treba nastaviti borbu.

U Saboru je u srijedu četvrti put obilježen Denim Day, Međunarodni dan borbe protiv okrivljavanja žrtava seksualnog nasilja, kada se nosi jeans, a s okruglog stola 'Napad nakon napada: Kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja' žrtve su pozvane da prijavljuju silovanje.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, moderatorica okruglog stola, izvijestila je da se Sabor četvrtu godinu priključio kampanji, zajedno sa Ženskom sobom i magazinom Story.

„U Hrvatskoj je od prošle godine prijavljeno najviše silovanja u prethodnih deset godina, a na jedno prijavljeno dolazi 15 do 20 neprijavljenih silovanja. U prosjeku, od prijave do pravomoćne presude prođe 41 mjesec, a 80 posto izrečenih presuda su zakonom najniže propisane kazne, dok je dobar dio presuda uvjetnih. To samo pokazuje koliki je put žrtava do pravde težak, neizvjestan i vrlo često obilježen brojnim predrasudama”, upozorila je.

Upravo zato, kazala je, na Denim Day poručujemo žrtvama da šutnja nije rješenje, da nisu same, da nisu krive i da je pravda moguća.

Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, naglasila je da je seksualno nasilje izuzetno rasprostranjeno, ali još uvijek izuzetno podcijenjen društveni problem.

„Žrtve seksualnog nasilja, zbog postojećih predrasuda i okrivljavanja rijetko se bilo kome povjere, a kamoli da prijave preživljeno nasilje. Istovremeno, sustav podrške žrtvama u Hrvatskom nije dovoljno razvijen i izuzetno je fragmentiran, bez obzira govorimo li o punoljetnim ili maloljetnim žrtvama”, upozorila je.

Smatra da kao društvo žrtvama moramo osigurati besplatnu, lako dostupnu i pravodobnu specijaliziranu pravnu pomoć i podršku, u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama, kao i postignutim standardima. Ženska soba, dodala je, pruža specijaliziranu pomoć i podršku, a žrtvama poručujemo da smo tu i da im vjerujemo.

Marina Živković iz magazina Story kazala je da im je, uz Žensku sobu, i podrška Hrvatskog sabora izuzetno bitna, dodavši da su na okruglom stolu otvorili pitanja nužnosti donošenja javnih politika i stvaranja konkretnih institucionalnih okvira pružanja podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Istaknula je kako svi, sinergijski, svatko iz svoje pozicije moći, Story kao medij, Sabor kao najviše zakonodavno političko tijelo i Ženska soba kao predstavnik civilnog društva mogu samo zajednički učiniti puno u borbi protiv okrivljavanja žena žrtava seksualnog nasilja.

Marija Lugarić je kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova poručila da za svako nasilje, pa tako i seksualno nikada nije kriva žrtva nego osoba koja ga je počinila ili nasilnik.

„Žrtva nije kriva kako se obukla, nije kriva kako pleše ni zbog onoga gdje je izašla van. Naš je zadatak da žrtvi vjerujemo i pozivam sve da to i činimo te da poštujemo žrtvu, njezinu unutarnju traumu i da joj pomognemo tako da ne okrećemo glavu od nasilja i da joj vjerujemo”, naglasila je.

Politički tajnik Saša Đujić u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratska partija Hrvatske poručio je danas u Hrvatskom saboru kako SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali ne pristaje na modele političke trgovine, ucjena i zatvorenih dogovora.

Govoreći o aktualnom procesu izbora sudaca Ustavni sud Republike Hrvatske, Đujić je naglasio kako je ključno pitanje kakav Ustavni sud Hrvatska želi – neovisnu instituciju koja štiti Ustav i građane ili tijelo pod političkim utjecajem vladajuće većine.

“SDP nije protiv izbora ustavnih sudaca. Naprotiv, želimo funkcionalan i potpun Ustavni sud s autoritetom i povjerenjem javnosti. No nećemo sudjelovati u izboru koji se temelji na ucjenama, ultimatumima i političkoj trgovini”, istaknuo je Đujić.

Posebno je upozorio na pokušaje vladajućih da dvotrećinsku većinu, propisanu Ustavom, pretvore u alat pritiska na oporbu. “Ta većina nije tehnička prepreka, već demokratski mehanizam koji osigurava širi konsenzus i sprječava bilo koju vlast da sama nameće ustavne suce”, naglasio je.

Prema njegovim riječima, model koji zagovara Hrvatska demokratska zajednica, predvođena premijerom Andrej Plenković, ne predstavlja stvarni dogovor, već pokušaj nametanja unaprijed definiranog “paketa” kandidata.

“Dogovor nije kada jedna strana određuje ishod, a druga ga treba samo potvrditi. To nije izbor čuvara Ustava, nego političkih delegata”, rekao je Đujić.

Istaknuo je kako SDP ne traži “svoje suce”, već kandidate koji će biti neovisni, stručni i vjerodostojni. “Tražimo suce koji neće služiti nijednoj stranci, nego isključivo Ustavu, zakonu i vlastitoj savjesti”, dodao je.

Đujić je odbacio optužbe da oporba blokira proces, naglasivši da odgovornost nije u “dizanju ruku za unaprijed dogovorene odluke”, već u očuvanju standarda i neovisnosti institucija. “Puno je opasnije izabrati poslušne suce nego odvojiti vrijeme za kvalitetan dogovor”, upozorio je.

Zaključno, SDP je pozvao vladajuće na ozbiljne i otvorene razgovore o kandidatima, uz jasne kriterije stručnosti, integriteta i neovisnosti.

“SDP neće podržati izbor koji je rezultat političke trgovine. Spremni smo na dogovor, ali isključivo bez ucjena i ultimatuma. Ustavni sud mora ostati čuvar Ustava, a ne produžena ruka vlasti”, poručio je Đujić.

Klub zastupnika SDP-a najavio je da u ovom trenutku neće podržati predloženi način izbora trojice ustavnih sudaca te očekuje ponavljanje natječaja, uz spremnost na konstruktivan dijalog u novom procesu.

Najmanje sedam slučajeva međuvršnjačkog nasilja bilježi se u Hrvatskoj svaki dan. To nisu samo brojke, to su djeca koja svakodnevno trpe strah, poniženje i izolaciju. Zabrinjavajuće je i što veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen, jer djeca nemaju povjerenje da će ih sustav zaštititi. Međuvršnjačko nasilje se u zajednici često relativizira ili prekasno prepoznaje, a posljedice za djecu mogu biti dugotrajne i teške.

Zato je SDP u proceduru uputio izmjene devet zakona kako bismo osigurali bržu reakciju sustava i bolju zaštitu djece. Saborske zastupnice SDP-a Marija Lugarić i Tanja Sokolić u utorak su u Hrvatskom saboru govorile o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona. Riječ je o prijedlogu koji dolazi iz Kluba zastupnika SDP-a, a koji je dio paketa od ukupno devet zakonskih prijedloga koje je SDP uputio u proceduru - od Obiteljskog zakona, preko Zakona o odgoju i obrazovanju, dvaju policijskih zakona, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona, do Zakona o socijalnoj skrbi.

Zastupnica Marija Lugarić upozorila je u svom izlaganju kako nasilje među djecom više nije "ograničeno samo na školska dvorišta", nego dubok društveni problem koji se prelijeva iz školskih hodnika u digitalni prostor - na društvene mreže, u grupne razgovore, u virtualne prostore - u kojima dijete više nema sigurno mjesto na koje se može povući. "Nekada je školski dan i nasilje završavalo školskim zvonom. Danas nasilje često traje dvadeset i četiri sata dnevno," upozorila je zastupnica Lugarić, dodajući i kako učitelji i stručne službe ovaj problem prepoznaju, ali često nemaju dovoljno povezan sustav koji bi im omogućio pravodobnu reakciju. Lugarić je istaknula kako zbog slabog sustava koji ne zna kako efektno i pravovremeno zaštiti djecu, ona u školu "sve češće odlaze sa strepnjom, dok roditelji također osjećaju da se nešto događa, ali ne znaju kome se obratiti."

Lugarić je naglasila kako sustav prečesto reagira tek kada je šteta već učinjena. Institucije djeluju nepovezano, odgovornost se razvodnjava, a dijete ostaje „između procedura i nadležnosti“. Upravo zato SDP-ov paket zakona vidi kao pokušaj stvaranja povezanog sustava koji će reagirati ranije i učinkovitije.

„Borba protiv nasilja ne počinje kada se dogodi incident, nego puno ranije – u obitelji, u povjerenju i u pravodobnoj reakciji“, poručila je Lugarić, naglašavajući da prevencija mora imati prednost nad kažnjavanjem. Posebno je istaknula važnost izmjena Obiteljskog zakona, koji omogućuje ranije uključivanje sustava i obveznu procjenu rizika u roku od osam dana, što može značiti ključnu razliku za dijete koje trpi nasilje.

Lugarić je istaknula i kako SDP-ove izmjene zakona donose snažniju podršku roditeljima kroz savjetovanja i stručne programe, ali i jasnu poruku odgovornosti: pomoć djetetu ne može biti stvar dobre volje, nego obveza. Cilj je, kako je istaknula, društvo koje ne okreće glavu i u kojem institucije djeluju kao jedinstvena cjelina.

"Koliko smo puta nakon ozbiljnog incidenta čuli da su znakovi postojali, da su upozorenja bila prisutna, da se znalo kako nešto nije u redu, ali nije postojao sustav koji bi informacije povezao u pravodobnu reakciju? Upravo zato vrijednost ovog paketa nije samo u zakonskim odredbama. Njegova vrijednost je u pokušaju da se stvori povezan sustav u kojem nasilje među djecom nije problem jedne škole, jedne obitelji ili jedne institucije, nego zajednička odgovornost," rekla je Lugarić, dodajući i kako ovaj SDP-ov paket zakona ne počiva na ideji kažnjavanja, nego na ideji ranog prepoznavanja i prevencije.

"Jer nasilje gotovo nikada ne počinje naglo. Ono započinje sitnim poniženjima, ismijavanjem, isključivanjem iz grupe, komentarima koji se ponavljaju, osjećajem da netko svaki dan pomiče granicu onoga što je prihvatljivo. Ako reagiramo tek kada problem eskalira, tada ne djelujemo preventivno, nego pokušavamo sanirati posljedice koje su možda već ostavile duboke tragove," zaključila je Lugarić.

Zastupnica Tanja Sokolić dodatno je ogolila stvarnost neefikasnog sustava kroz konkretne primjere s terena. Govoreći iz osobnog iskustva nekadašnje profesorice i razrednice, ali i ravnateljice škole te građanke zagrebačke Dubrave u kojoj se odvijaju mnogi incidenti međuvršnjačkog nasilja - opisala je osjećaj „organizirane bespomoćnosti“ u situacijama kada škola, roditelji i institucije ne uspijevaju zaštititi dijete.

"U svojoj ravnateljskoj karijeri sjedila sam preko puta uplakane majke, preko puta bahatog oca, preko puta uplašene djevojčice, preko puta dječaka koji je već treći put u istom mjesecu prijavljen zbog nasilja, ali za kojeg sustav nije imao adekvatan odgovor. I najbolje što vam mogu reći o tome kako sam se osjećala kao ravnateljica jest ovo: osjećala sam se kao da sam postavljena, nenaoružana, na prvoj crti bojišnice," prisjetila se Sokolić, pa nastavila:

"Nenaoružana, jer mi zakon nije dao ovlasti, dok su roditelji od mene tražili rješenje. Sukobi koje smo morali rješavati po hodnicima — i među djecom, i među roditeljima, ali što je bilo najteže i sa sustavom — bili su stvarni, svakodnevni i iscrpljujući. Uključujem sve aktere tog sustava, zovem policiju, centar za socijalnu skrb, Ministarstvo, Agenciju, Gradski ured ... A dijete koje je nasilno — to dijete je u međuvremenu opet ušlo u učionicu, i nastavilo s maltretiranjem cijelog razreda. Govorim tu o ekstremnim slučajevima, ne govorim o slučajevima nestašluka djece s kojima mi u školi znamo postupati. Govorim o onom jednom ili dva slučaja koji ima svaka škola a na koji sustav nema odgovor. Onda mi netko kaže da škola treba bolje raditi svoj posao. Pa škola, kolege, radi svoj posao. Ali ne može sama. I ne smije sama," rekla je Sokolić.

Podsjetila je i na niz brutalnih aktualnih slučajeva o kojima svakodnevno čitamo u medijima: od Dubrave, gdje su skupine maloljetnika tjednima napadale vršnjake palicama i bokserima, do zagrebačkog Bundeka, gdje je dječak namamljen u zasjedu i teško pretučen, do Splita, gdje su djevojčice javno ponižavale vršnjakinju i sve snimale. U Savskom Gaju, podsjetila je također Sokolić, cijeli razred napustio je školu zbog jednog nasilnog učenika, dok je sustav problem samo administrativno premjestio.

„To nije niz izoliranih incidenata. To je sustav koji nema odgovor“, poručila je, ističući da su znakovi nasilja često postojali, ali reakcija je izostala ili je došla prekasno.

Sokolić je naglasila i da predložene izmjene Obiteljskog zakona o kojima se danas govori donose tri ključne promjene: obvezni rok od osam dana za reakciju sustava, jednogodišnji program stručne pomoći roditeljima te jasne, sudski kontrolirane posljedice za nesuradnju
roditelja koji, bez opravdanog razloga, sustavno odbijaju sudjelovati u programu pomoći koji im sustav nudi.

Zaključno, SDP-ove zastupnice poručile su da ovaj paket zakona nije savršen, ali je nužan iskorak. Njime se uvode rokovi, odgovornost i koordinacija – ono što danas sustavu najviše nedostaje.

Pozvale su sve zastupnike da podrže prijedloge barem u prvom čitanju, naglašavajući da zaštita djece mora biti iznad političkih podjela. Jer svako odgađanje znači još jedno dijete koje prolazi kroz nasilje bez pravovremene zaštite.

Nakon što je Vlada na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici imenovala nekadašnjeg šefa Jadrolinije Davida Soptu na poziciju novog trećeg člana Uprave ACI-ja, na imenovanje je reagirao predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Podsjetimo, unatoč izvješću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je utvrdilo Soptinu krivnju za pogibiju triju mornara na trajektu Lastovo - jednu od najvećih pomorskih nesreća u hrvatskoj povijesti - sud nikada nije digao optužnicu protiv njega, nego protiv mornara protiv kojih se vodi postupak.

"U svijetu Andreja Plenkovića partija košarke vrijedi više od ljudskog života. Zbrinjavanje Davida Sopte u Upravu ACI-ja je apsolutno dno dna HDZ-ove politike i kriminalni nemoral. Plenković je ovime pljunuo u lice sindikatima, struci i vlastitom Ministarstvu pomorstva, državnoj instituciji koja je Soptu jasno označila odgovornom osobom za tragediju. Pljunuo je na sve pomorce koji i danas riskiraju živote na lošim brodovima, i što je najgore, narugao se obiteljima stradalih ljudi.

Od sada ga više ne zovem premijerom. Andrej Plenković nije nikakav državnik, on je balkanski Trump. Loša, provincijska kopija nečega što je već samo po sebi loše. Kao i Trump, Plenković laže, ucjenjuje, legalizira kriminal, a ono što je najgore, gazi preko ljudi, živih i mrtvih. Trump se hvalio da može nekoga upucati na ulici i proći bez posljedica. Balkanski Trump nam upravo dokazuje istu stvar. On nam poručuje da može zataškati tragediju, može gaziti preko mrtvih i može nagraditi krivca. Za Andreja Plenkovića kao balkanskog Trumpa, život običnog čovjeka ne vrijedi ništa."

HDZ-ova većina u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdila je u petak listu kandidata za Ustavni sud o kojima će glasati na plenarnoj sjednici Sabora i na njoj su Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec. Prije tog zaključka s kolegama iz oporbe napustili smo sjednicu Odbora, jer odbijamo sudjelovati u političkoj trgovini u pravosuđu koju nameće HDZ. Andrej Plenković ucjenama i spajanjem izbora pokušava osigurati kontrolu nad ključnim sudskim institucijama. HDZ mjesecima blokira ovaj izbor, a sada žele nametnuti model “2 za 1” umjesto izbora sudaca po stručnosti. Zato smo odlučili povući jasan potez - ne pristajemo na pritiske, ucjene ni kompromitiranje pravosuđa.

Saša Đujić naglasio je u izjavi za medije da je oporba od početka bila protiv spajanja procesa izbora troje ustavnih sudaca i čelne osobe Vrhovnog suda, kao i da nisu bili za “formulu 2+1” te da je dogovor prije desetak dana bio da će se u neformalnim kontaktima probati riješiti ta situacija.

„Napravljena je ucjena. Andrej Plenković poručuje: ‘Ovo su naša dva kandidata, a vi izaberite jednog - ako ne pristanete, vi ste krivi za propast pregovora.’ To jednostavno nije točno. Mi cijelo vrijeme jasno i nedvosmisleno komuniciramo da smo protiv ultimatuma, ucjena i političke trgovine. HDZ uporno gura isti model i na to nismo mogli pristati. Nismo se željeli danas izjašnjavati o kandidatima bez dogovora jer smatramo da bismo time diskreditirali 13 prijavljenih za Ustavni sud, među kojima ima mnogo stručnih i integritetnih ljudi koje treba zaštititi. Zato nismo htjeli sudjelovati. Nama šef nije Andrej Plenković i možemo jasno odbiti sudjelovati u njegovim ludorijama“, rekao je Saša Đujić.

Nakon niza aktivnosti usmjerenih na otvaranje ključnih društvenih i ekonomskih tema, SDP Hrvatske nastavlja s javnim tribinama diljem zemlje. Nova panel-rasprava održat će se u Zadru, u petak 24. travnja, s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar (Ul. Stjepana Radića 11b). 

Tribinu posvećenu skraćenju radnog vremena pod nazivom "Raditi da bismo živjeli" moderirati će Erol Gaši, predsjednik SDP-a Zadar, a u raspravi sudjeluju potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a Irena Dragić te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ovog Savjeta za digitalno društvo.

U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i rasta produktivnosti, sve je jasnije da se pitanje rada više ne može svoditi isključivo na broj odrađenih sati. SDP ovom tribinom otvara širu raspravu o pravednijoj raspodjeli stvorenog bogatstva, kvaliteti života radnika i potrebi redefiniranja odnosa između rada i slobodnog vremena. Cilj je jasan – postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje iste plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje, kako bi tehnologija radila u korist ljudi, a ne na njihovu štetu.

U sklopu panel diskusije bit će predstavljeni ključni naglasci Programske deklaracije SDP-a donesene na stranačkoj konvenciji, s posebnim fokusom na model uvođenja kraćeg radnog vremena kao alata za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Sudionici će raspravljati o tome može li ova mjera istovremeno povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika, kako utječe na razvoj lokalnih zajednica te zašto je uloga sindikata presudna u očuvanju razine plaća i radničkih prava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz prakse. Iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve je više tvrtki koje uvode ili testiraju kraće radno vrijeme – ne samo u IT sektoru, već i u uslužnim djelatnostima. Takvi modeli pokazuju da kraće radno vrijeme može donijeti veću učinkovitost, smanjiti stres i povećati zadovoljstvo radnika, ali i dugoročno smanjiti troškove poslodavcima kroz veću stabilnost radne snage.

Panelisti će također otvoriti pitanje treba li rad mjeriti učinkom, a ne satima, te može li upravo takav pristup postati temelj modernijeg i pravednijeg tržišta rada. U kontekstu sve veće dostupnosti radnika putem digitalnih alata, raspravljat će se i o važnosti prava na isključenje iz poslovne komunikacije izvan radnog vremena, kao i o potencijalu novih tehnologija i umjetne inteligencije da preuzmu rutinske zadatke i oslobode prostor za kraći radni tjedan.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike.

SDP ovom inicijativom želi potaknuti širu društvenu raspravu o tome kakvo tržište rada Hrvatska treba u 21. stoljeću. Skraćenje radnog vremena nije samo pitanje radnih uvjeta – ono je pitanje društvenog razvoja, zdravlja građana i dugoročne održivosti gospodarstva.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže tribini i uključe u raspravu o jednoj od ključnih tema budućnosti rada.

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a, ustvrdio je u srijedu u Saboru da HDZ od početka ne želi da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda ni ustavni suci te da se vladajući cijelo vrijeme se nisu ni milimetra pomaknuli od pozicije koja je i zablokirala izborne postupke u te dvije institucije.

„Ustavnim sucima mandat nije istekao prije deset dana, kako HDZ tvrdi, nego prije šest mjeseci i deset dana, i HDZ u cijelom procesu kasni. Danas kažu da oni nude rješenje i rasplet ove situacije, a ni prošlotjedne sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav ne bi bilo da nije sazvana potpisima članova iz SDP-a i Možemo!”, uzvratio je Saša Đujić (SDP) na tvrdnje HDZ-a da oporba opstruira dogovore oko Ustavnog i Vrhovnog suda.

Nevjerojatno mi je, ističe, i da sada pozivaju predsjednika Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju (Most) da sazove sjednicu kako bi se oni konačno izjasnili o kandidatima za Vrhovni sud, a prošli tjedan je bio sedmi put da skidaju tu točku s dnevnog reda i ne žele se izjasniti. Podsjetio je i da je to treći pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, s obzirom da je ta dužnost upražnjena više od godinu dana, te da "HDZ opstruira već treći proces i zbog njih nemamo predsjednika Vrhovnog suda".

„Cijelo vrijeme govorimo da ne želimo spajati ta dva izborna procesa i tražimo da deblokiraju proces izbora čelnika Vrhovnog suda. Nakon toga razgovarat ćemo o ustavnim sucima i ne pristajemo na formule 'dva plus jedan'. Nema 'mi dva, vi jednog' nego tražimo usuglašavanje oko tri najbolja kandidata koji će po kriterijima stručnosti, integriteta i neovisno o svojim političkim i svjetonazorskim uvjerenjima štititi Ustav RH i interese građana”, istaknuo je. Napomenuo je da to traže od početka te da su o tome spremni razgovarati kada HDZ deblokira proces izbora čelnika Vrhovnog suda.

No, napominje, oni su kao spremni na razgovor, a onda opet izađu s modelom "ovo su naša dva, uzmi ili ostavi, prihvatite, a ako ne prihvaćate, nećemo se više s vama igrati". Opet postavljaju ultimatume i ucjene, a optužuju nas, dodao je.

HDZ-u je uzvratio i da nije istina da se oproba ne želi izjasniti o kandidatima nego su se dogovorili da čuvaju integritet kandidata te poručio da se neće javno razbacivati s imenima i da im je neprihvatljivo to što HDZ radi.

Potvrdio je navode HDZ-ovog Ivana Malenice da su njih dvojica razgovarali o više imena, ali je opovrgnuo da su suzili listu na četiri kandidata. Naveo je i da u oporbi nemaju zamjerki na dva kandidata koje HDZ predlaže, ne stavljaju veto na njih niti misle da su nestručni, ali, ističe, „da bismo došli do razgovora o imenima, vladajući moraju osmi put doći na sjednicu Odbora za pravosuđe, u trećem procesu u više od godinu dana i izjasniti se o prijedlozima za Vrhovni sud”.

Mi ne uvjetujemo da se izabere predsjednik Vrhovnog suda nego da se proces izbora deblokira i konačno pokrene, kazao je. „Tražimo da dođu osmi put na sjednicu, deblokiraju proces i nakon toga smo spremni sjesti i razgovarati o sedam, osam imena koje smo Malenica i ja utvrdili kao kandidate koji bi mogli biti prihvatljivi objema stranama”, poručio je Đujić.

Ustvrdio je i da ga postupci premijera Andreja Plenkovića i Malenice koji su jučer po dva puta izlazili pred medije i govorili da su dogovorili nešto što nisu dogovorili podsjeća na Trumpovu administraciju. Trump objavljuje tweetove svakih deset minuta, demantira sam sebe, laže nešto, pa imamo primirje pa nemamo primirje, tako se ponaša i HDZ, ni sami ne znaju što će, naglasio je.

„Još jednom pozivamo HDZ, jer na njima je prvi korak, da se dogovore sami sa sobom i kaže što žele i u kojem pravcu idu. No, mi u SDP-u, Možemo! i ostali iz lijeve oporbe nećemo pristajati na ultimatume, ucjene, pritiske, degradiranje integriteta kandidata, a nakon što se deblokira proces za Vrhovni sud, spremni smo razgovarati o sedam, osam kandidata”, apelirao je. Ovoga što HDZ radi i Trump bi se posramio, dodao je.

Ocijenio je i da su u koliziji njegov jučerašnji stav da jednog kandidata trebaju predložiti vladajući, drugog oproba, a oko trećeg će se usuglašavati, s imenima koje je jučer iznio premijer jer, ponovio je, ne pristaju na model izbora 2:1 u korist vladajuće većine.

„HDZ od početka ne želi da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda ni ustavni suci i sad izlaze s nekim kvazirješenjem koje je smiješno jer pozivaju Grmoju da sazove sjednicu na koju oni sedam puta ne dolaze i traže izbor ustavnih sudaca u omjeru 2:1. Cijelo vrijeme se nisu ni milimetra pomaknuli od pozicije koja nas je i zablokirala”, smatra Đujić. Dodao je da HDZ cijelo vrijeme igra nekakve predstave za javnost i s spinovima žele optužiti oporbu za neizbor u te dvije sudske institucije.

Mišljenja je da je i dalje moguć dogovor do glasanja iako su se, naglašava, "od jučer i jutros nakon izjava iz HDZ-a šanse drastično smanjile".

SDP Hrvatske održao je u utorak u Karlovcu u prostoru Nikola Tesla Experience Centra panel raspravu „Raditi da bismo živjeli“, u sklopu ciklusa javnih tribina posvećenih skraćenju radnog vremena kao jednom od ključnih programskih prioriteta stranke.

Panel je moderirala Ehlimana Planinac, predsjednica SDP-a Karlovac, a sudjelovali su saborski zastupnici Mišel Jakšić i Dalibor Domitrović te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ova Savjeta za digitalno društvo. U fokusu rasprave bila je ideja postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće, kao i pravo na digitalno isključenje.

Sudionici panela istaknuli su kako je za realizaciju ovih projektnih smjernica ključno postupno uvoditi promjene u gospodarske i javne sektore, uz temeljite izmjene zakonske regulative i snažnu podršku države.

Na panelu je također naglašeno kako tehnološki napredak treba rezultirati većom kvalitetom života radnika, a ne samo rastom produktivnosti i profita. Istaknuta je i važnost pravednije raspodjele bogatstva, jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja te boljeg balansa između poslovnog i privatnog života. Tema skraćenja radnog tjedna nadilazi samo broj radnih sati i otvara pitanje društvene pravednosti, složili su se sudionici s panela, s naglaskom na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Kao primjeri iz prakse navedene su i tvrtke koje već eksperimentiraju s četverodnevnim radnim tjednom, uključujući i jednu iz okolice Zagreba koja je taj model uspješno uvela uz zadržavanje pune plaće radnika. Zaključeno je kako kraće radno vrijeme može povećati produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i dugoročnu stabilnost poslovanja.

U završnici panela poručeno je da Hrvatska treba težiti modelu u kojem su kvalitetna radna mjesta standard, a skraćenje radnog vremena važan korak prema društvu koje radnicima osigurava dostojanstven rad i više vremena za život.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić održao je u utorak popodne press konferenciju u središnjici stranke na Iblerovom trgu, na kojoj je komentirao izjave koje je o izboru sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda ranije dao premijer Andrej Plenković.

"Osim što ga poznajem kao radikalnog desničara i kršitelja Ustava, danas je gospodin Plenković otišao korak dalje i sada je svima jasno da on ne govori istinu. SDP od početka ima jasno javno komuniciranje o tome što je nama prihvatljivo u procesu izbora ustavnih sudaca i kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda. Ponovit ću još jednom: osobni identitet nije nam bitan. Bitno je poštuje li osoba Ustav Republike Hrvatske, poštuje li zakone i tek onda o tome možemo početi razgovarati," rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako je nulti korak za razgovor razdvajanje procesa izbora kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda od izbora troje sudaca Ustavnog suda.

"Ovdje ću biti vrlo jasan: Ustavni sud i s deset sudaca normalno funkcionira. Postoje vijeća od šest, mala vijeća od tri, a za neke odluke potrebno je sedam sudaca, budući da ih je ukupno 13. Dakle, oni će i dalje funkcionirati normalno, kao što su funkcionirali i do sada. Ono na što neću pristati su ucjene i laži," nastavio je Hajdaš Dončić, dodajući kako mu je neugodno zbog "javnog licitiranja imenima".

"Ovo danas što je izveo radikalni desničar i kršitelj Ustava, a od danas i osoba koja ne priča istinu, neće proći. Javno licitiranje imenima, meni je bilo neugodno, mene je bilo sram da javno licitiram imenima časnih ljudi koji su se kandidirali za ustavne suce. Čemu taj potez ako o tome uopće nismo razgovarali? Nismo došli do te faze razgovora. Jedna od osoba koju je spomenuo sadašnji je član Vrhovnog suda. Kakva je to poruka? To je više od okupacije institucija – to je podcjenjivanje ljudi i stavljanje u nepovoljan položaj. Kako netko može biti biran u razgovorima ako ga se baci u medijsku arenu, u arenu lavova? Takve stvari se ne rade, imena se ne komuniciraju javno. SDP to nije radio i nikada neće raditi," nastavio je Hajdaš Dončić, podsjetivši opet i na stajalište SDP-a o izboru ustavnih sudaca.

"Ne vidim i nikada neću vidjeti način spajanja procesa izbora kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda s izborom sudaca Ustavnog suda. To je pravno i ustavno nespojivo. Ucjene koje su počele prije tri ili četiri tjedna od strane Plenkovića ne priliče stranci koja u svom nazivu ima riječ demokracija. O sucima možemo razgovarati na odboru, možemo razgovarati na sjednici Sabora, ali isključivo na temelju dokaza, činjenica i argumenata. To je ono što mene zanima, a ne buka u medijskom prostoru koju stvara Plenković," rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako se razgovor o sucima treba vratiti tamo gdje i pripada: na saborske odbore, posebno na Odbor za pravosuđe.

"Neka kolege iz HDZ-a dođu i odblokiraju proces izbora kandidatkinje za Vrhovni sud. Vratimo se na jasne postavke: nisu bitni osobni identitet ni ideologija, nego poštivanje Ustava. Tek tada možemo razgovarati o imenima. Javno iznošenje imena znači razvlačenje ljudi i to se iz profesionalne etike ne radi. Postavlja se pitanje zašto je to sada nekome odjednom toliko važno, nakon što se šest mjeseci odugovlačilo s izborima," rekao je također Hajdaš Dončić. Komentirajući tvrdnje da će odgovornost za blokadu procesa pasti na SDP ako ne pristane na HDZ-ove uvjete, Hajdaš Dončič je rekao da je to "čista ucjena" te da on "na ucjene ne pristaje".

"Javno iznošenje imena stavlja ljude u loš položaj i to se ne radi. Ja ostajem imun na buku u javnom prostoru, a SDP ostaje na svojoj putanji. Osobni identiteti nisu bitni – bitno je da su to osobe koje mogu časno obnašati dužnost ustavnih sudaca. Do toga možemo doći tek kada se proces odblokira i prihvate normalna, civilizirana načela 21. stoljeća," zaključio je Hajdaš Dončić.