Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
Učitavanje...
Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.

"Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra", rekao je Hajdaš Dončić. 

Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.

"1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga", kazao je.

Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a  vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.

"Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku", dodao je.

Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.

"Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti", rekla je.

Više od 1700 obitelji još uvijek ne zna gdje su njihovi najmiliji i zbog njihovog mira i zbog onoga što im dugujemo, to pitanje moramo staviti kao politički i društveni prioritet, naglasila je.

Dodala je kako je frustrira i žalosti što se ni nakon toliko godina sudbina velikog broja nestalih nije razriješila, a mnogi koji će sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja i dalje ne znaju gdje su njihovi najmiliji.

"Zato kažemo da je to nama kao političkoj stranci i predstavnicima u parlamentu apsolutni prioritet, koji ćemo u narednim mjesecima i godinama, nadam se, napokon razriješiti", poručila je.

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Marković upozorava na prijeteći kolaps sustava gospodarenja otpadom

Marković upozorava na prijeteći kolaps sustava gospodarenja otpadom

Na današnjoj konferenciji za medije u Hrvatskom saboru, zastupnik SDP-a i varaždinski dogradonačelnik Miro Marković upozorio je na ozbiljne probleme u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, koji bi već od ponedjeljka, 16. studenoga, mogli dovesti do prekida odvoza miješanog komunalnog otpada u brojnim gradovima i općinama.

Povod za upozorenje SDP-a dopis je privatne tvrtke koja pruža usluge gospodarenja otpadom za više od 50 gradova i općina, odnosno oko 65 tisuća kućanstava, a u kojem se upozorava na mogućnost obustave odvoza zbog nedostatka raspoloživih kapaciteta za skladištenje i odlaganje otpada.

„Uz gradove koji već imaju problema s odvozom otpada, među kojima je i Varaždin, sada se u istoj situaciji nalaze i Makarska, Samobor i brojni drugi gradovi. Država, odnosno Ministarstvo i Fond, nisu na vrijeme osigurali lokacije na koje će se otpad odvoziti, iako slobodni kapaciteti postoje. To je posljedica neuređenog sustava i neodgovornosti države”, istaknuo je Marković.

Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da pojedini gradovi, unatoč raspoloživim kapacitetima na odlagalištima izgrađenima uz čak 90 posto javnog novca, odlukama svojih gradskih vijeća zabranjuju prihvat otpada iz drugih sredina.

Marković smatra da rješenje postoji, ali da Vlada i nadležno Ministarstvo moraju prestati prebacivati odgovornost na jedinice lokalne samouprave. Istaknuo je kako Zakon o gospodarenju otpadom daje ministrici mogućnost da odredi odlagališta na koja će se upućivati otpad iz gradova i općina koji nemaju vlastite kapacitete, uključujući količine i cijene prihvata. Ako Ministarstvo ne reagira, Vlada može donijeti izvanrednu odluku na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom.

„Ne može se čekati da neki načelnik ili gradonačelnik odluči hoće li prihvatiti otpad. U situaciji kada je sustav praktički pred raspadom, Vlada mora preuzeti odgovornost i donijeti odluku o tome kamo će se otpad odvoziti. Pritom se treba voditi geografskim načelom, kako bi se otpad odvozio na najbliža raspoloživa odlagališta i kako bi se troškovi za gradove i građane sveli na najmanju moguću mjeru”, poručio je Marković, podsjetivši da Varaždin već godinama nema vlastito odlagalište miješanog komunalnog otpada, zbog čega građani plaćaju znatno više troškove zbrinjavanja. Posebno je upozorio na položaj Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, koje čekaju otvaranje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, čiji se početak rada očekuje tek krajem 2027. godine.

„Do tada naši gradovi i općine moraju negdje odvoziti svoj otpad. Ne možemo čekati još godinu dana, a kamoli dopustiti da zbog neaktivnosti države građani ostanu bez osnovne komunalne usluge”, naglasio je.

Kao jedan od ključnih uzroka današnje situacije naveo je izostanak pravodobne izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Od planiranih centara izgrađeno ih je samo pet, dok je od 2016. godine zatvoreno 60 od ukupno 130 odlagališta u Hrvatskoj.

„To je ključ problema. Zatvarali su se kapaciteti, a novi sustav nije izgrađen na vrijeme. Danas imamo situaciju u kojoj postoje slobodni kapaciteti, ali nemamo funkcionalno i povezano nacionalno rješenje. Ministarstvo je prije dva mjeseca obećalo da će problem riješiti, no konkretnih rezultata i dalje nema”, rekao je Marković, dodajući kako SDP očekuje da Ministarstvo najkasnije do ponedjeljka predstavi konkretan plan zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine koji nemaju vlastita odlagališta. U protivnom, Vlada bi već na sljedećoj sjednici trebala donijeti obvezujuću odluku kojom će odrediti lokacije i uvjete prihvata otpada.

„Građani moraju znati kamo se odvozi otpad iz njihovih gradova i općina. Ne smijemo dopustiti da otpad ostane na ulicama. Dogorjelo je do noktiju i više nema prostora za odgađanje. Građani ovu uslugu skupo plaćaju i ne smiju biti kažnjavani zbog neodgovornosti države”, istaknuo je Marković, zaključno podsjetivši i na nedavno predstavljeni SDP-ov program gospodarenja otpadom, kojim se zagovara cjelovito uređenje sustava u skladu s nacionalnim interesima.

„Otpad je pitanje strateške infrastrukture zemlje. Kao država moramo sami riješiti pitanje regionalnih centara za gospodarenje otpadom i njima upravljati, a ne prepustiti privatnicima da vode taj biznis. Gospodarenje otpadom mora biti uređeno kao javni interes, uz jasnu odgovornost države i dugoročno održivo planiranje”, zaključio je Marković.

Cilj nam je da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca

Cilj nam je da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca

Klub zastupnika SDP-a u petak je u Saboru organizirao okrugli stol o transparentnosti plaća i borbi protiv rodnog jaza u plaćama, vezano uz primjenu europske Direktive o transparentnosti plaća, uz poruku kako im je cilj da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić uoči okruglog stola kazala je kako je rasprava organizirana u suradnji sa SDP-ovim europarlamentarcem i potpredsjednikom Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Europskog parlamenta Markom Vešligajem.

„Okrugli stol organizirali smo u trenutku kada su u Hrvatskoj u javnoj raspravi izmjene Zakona o radu kojima se treba osigurati transparentnost plaća i smanjiti rodni jaz u plaćama. No, mi ne želimo puko formalno prepisivanje Direktive nego da u Hrvatskoj radnice i radnici budu bolje plaćeni”, kazala je. Istaknula je kako Direktiva puno vremena posvećuje izvještavanju, te poručila - "ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene od muškaraca nego nam je cilj da žene prestanu biti manje plaćene od muškaraca".

„Rodni jaz u plaćama je velik, a još je veći u mirovinama i doista danas možemo govoriti o ženskom siromaštvu”, ustvrdila je Lugarić.

Vešligaj je istaknuo kako Hrvatska kasni s prijenosom Direktive, budući da je rok bio do 7. lipnja, dodavši da ju je do sada pet europskih država implementiralo u svoja zakonodavstva.

„Situacija nije dobra i, prema nekim podacima, imamo rodni jaz od 13 posto, prema nekim drugima 6,5 posto, iako bi i jedan posto bilo previše. Posebno zabrinjava što imamo rodni jaz od 23 posto u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, nekim financijskim djelatnostima, u kojima u pravilu dominiraju žene, čime se šalje loša poruka”, upozorio je.

Direktiva usvojena na europskoj razini 2023. godine, uz ostalo, definira zabranu koncepta tajnosti plaće i traži da plaće budu usporedive, pa i prema spolu, propisuje obvezu poslodavca da jasno navede kriterije na temelju kojih se određuje plaća, uključujući i mogućnosti za napredovanje, odnosno, za povećanje plaće, kao i obavijest o početnoj plaći, pojasnio je.

„Važno je istaknuti mirovine gdje Hrvatska ima jaz veći od 19 posto, što je posljedica tih velikih razlika u plaćama”, kazao je. Poručio je da je kao izvjestitelj za novu strategiju rodne ravnopravnosti Europskog parlamenta kao prioritet stavio ekonomsku borbu za bolji položaj žena jer, napominje, „nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske ravnopravnosti”.

Zadnje vijesti

SDP i Možemo započeli pregovore o programskom poglavlju o pravosuđu

SDP i Možemo započeli pregovore o programskom poglavlju o pravosuđu

U Hrvatskom saboru danas je održana konferencija za medije povodom početka pregovora SDP-a i platforme Možemo! o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavili su neke od prijedloga za reformu pravosuđa, s posebnim naglaskom na sprječavanje pogodovanja u korupcijskim predmetima, transparentnost sudskih postupaka i jačanje uloge sudova.

„Kako je moguće u Hrvatskoj da osoba koja, recimo, ukrade drva iz šume dobije zatvor, a osobe optužene za krupna koruptivna djela sklapaju nagodbe s državnim odvjetništvom bez suda? Najbolji primjer je Josipa Rimac koja je, tijekom postupka u zadnjih godinu dana, objašnjavala da postoje različite SMS poruke, da postoje neki dokazi koji neće stati na njoj i onda, nakon toga, tišina i muk. Dogovor ispod stola sa minimalnim kaznama“, rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, upozorivši na praksu sklapanja nagodbi u korupcijskim predmetima zbog koje javnost često nikada ne sazna što se doista događalo, koji su dokazi prikupljeni i tko je sve bio uključen u pojedine slučajeve.

„To je ta rak-rana hrvatskog društva koja omogućava da se slučajevi koruptivnih radnji u koje su uključeni političari dogovaraju bez suda, diskrecijskim odlukama državnog odvjetništva. S jedne strane otimaju se spisi, a s druge se prijateljima, visoko pozicioniranim HDZ-ovcima, zapravo sve oprašta“, poručio je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako je jedna od ključnih točaka zajedničkog programa SDP-a i Možemo! o pravosuđu mogućnost da sud odbaci nagodbu te da korupcijski predmeti u koje su uključeni političari završe pred sudom.

Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je konkretne prijedloge koji će biti dio zajedničkog programskog poglavlja o pravosuđu. Istaknula je kako su SDP i Možemo! započeli pregovore o sveobuhvatnom programu koji zahvaća sve grane pravosuđa i potrebne reforme, a prvi naglasak stavljen je upravo na problem nagodbi u korupcijskim kaznenim postupcima.

„Naši prijedlozi koji će biti u zajedničkom programu jesu da koruptivna kaznena djela u koja su uključeni dužnosnici ne mogu biti predmet nagodbi, odnosno sporazuma, nego moraju ići na sud. Također, isključit ćemo mogućnost sporazumijevanja i nagodbi za najteža kaznena djela općenito te osigurati da sud, kada nagodba postoji, može preispitivati visinu i vrstu kazne“, poručila je Sandra Benčić, objasnivši kako je cilj ovih promjena ojačati ulogu sudova i spriječiti da se ozbiljna korupcijska kaznena djela rješavaju dogovorima državnog odvjetništva i okrivljenika, bez odgovarajuće sudske kontrole. Benčić je naglasila i kako sud mora moći procijeniti je li dogovorena kazna primjerena težini kaznenog djela, odnosno može li se za korupciju izreći kazna od 11 mjeseci zatvora koja se potom zamjenjuje radom za opće dobro.

Benčić je istaknula i primjere iz prakse u kojima su osobe osuđene za korupcijska kaznena djela dobivale kazne od 11 mjeseci zatvora, koje se potom mogu zamijeniti radom za opće dobro. Kao primjer navela je i slučajeve falsificiranja dokumentacije o izvršavanju rada za opće dobro, istaknuvši da je u slučaju zabočke bolnice takvo falsificiranje koštalo 200 eura.

„Mi imamo jedan sustav u kojem nema šire mogućnosti sudskog preispitivanja nagodbi. I to ćemo promijeniti, uključit ćemo sud, a određena kaznena djela isključiti iz mogućnosti nagodbi, kao i spriječiti ovaj daljnji trend krajnje bagatelizacije korupcije“, poručila je Benčić.

Naglasila je da - kada korupcijski slučajevi ne dođu na „svjetlo suda“ - svi dokazni materijali ostaju skriveni od javnosti: „Zato, primjerice, nikad nećemo saznati tko je misteriozni A.P. iz poruka Josipe Rimac.“

SDP i Možemo! nastavljaju pregovore o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu, koje će obuhvatiti reforme svih njegovih ključnih dijelova.

Pravosuđe mora služiti građanima, a ne štititi političke moćnike. Hrvatska treba sustav u kojem su svi jednaki pred zakonom, u kojem nema povlaštenih i u kojem nitko nije iznad pravde, poručeno je zaključno s konferencije za medije.

 

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.