Plenkovićevu inflaciju njegovi ministri nisu osjetili, njima hrana nije poskupila i oni ne moraju čekati na liječnički pregled jer su zdravi, pa tako ni Plenkovićeve mjere protiv inflacije neće imati nikakvog učinka, poručili su danas iz Rijeke vodeći ljudi SDP-a i Možemo, koji su građane ponovno proveli kroz izložbu u sklopu kampanje “Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Ali građani koji su ispunili ankete, s kojima SDP i Možemo razgovaraju na terenu mahom govore isto: inflacija je najviše utjecala na cijene hrane, i to je problem broj jedan svih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

“Kada hrana postane nedostupna, mnogima je ugrožena sama egzistencija. Na to ministar financija Primorac neki dan bahato odgovara da on inflaciju nije osjetio. Tako i ministrica zdravstva Hrstić nikad nije bolesna pa tvrdi da liste čekanja ne postoje. Koliko dugo još moramo slušati tu razinu bahatosti i demonstracije sile”, upitala je koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

Benčić je podsjetila je da su milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završavale u projektima poput gradnje hotela i apartmana, dok su izostala ulaganja koja bi povećala hrvatsku prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Je li put za spas hrvatske ekonomije financiranje gradnje hotela privatnim investitorima ili ulaganje u domaću proizvodnju hrane i energije? Da smo prije nekoliko godina krenuli graditi samodostatnost, danas bismo već imali ozbiljne rezultate”, poručila je Benčić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da su visoke cijene posljedica dugogodišnjih pogrešnih politika te da Hrvatska treba promjenu ekonomskog modela koji će biti usmjeren prema građanima, a ne prema interesima velikih korporacija.

“Hoću da energetska tranzicija bude namijenjena hrvatskim građanima i hrvatskim obiteljima. Hoću da Hrvatska ima fond koji će graditi stanove za najam i da obitelji mogu normalno živjeti bez straha za svoju stambenu sigurnost”, rekao je Hajdaš Dončić.

Posebno je istaknuo potrebu promjene sustava poljoprivrednih poticaja kako bi veću podršku dobila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a ne najveći proizvođači, te upozorio da bez promjene ekonomskog i političkog modela Hrvatska neće uspjeti sustići razvijenije europske zemlje.

“Dok banke i trgovački lanci izvlače milijarde eura dobiti iz Hrvatske, država se obračunava s malim ljudima koji žive od svog rada. Sustav mora biti predvidljiv i okrenut građanima, a ne interesima privilegiranih”, poručio je.

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić upozorio je da je inflacija u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka eurozone upravo zato što država godinama nije gradila prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Problemi našeg gospodarstva su strukturni. Antiinflacijske mjere mogu ublažiti posljedice, ali ne mogu ukloniti uzroke. Zato smo godinama zagovarali porez na ekstraprofit i druge mjere koje su mogle spriječiti dio današnjeg udara na životni standard građana”, rekao je Bakić.

Upozorio je i da najavljeno ukidanje poreza na mirovine neće pomoći većini umirovljenika jer gotovo 700 tisuća njih prima mirovine koje se ni sada ne oporezuju, dok će istovremeno gradovi i općine ostati bez značajnog dijela prihoda, što će dodatno povećati pritisak na cijene komunalnih i javnih usluga.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac naglasio je da su najveći gubitnici inflacije upravo umirovljenici, kojima troškovi hrane predstavljaju najveći dio kućnog budžeta.

Podsjetio je da je prema podacima Eurostata Hrvatska već 2024. godine imala cijene hrane iznad europskog prosjeka, više nego Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska, dok su tijekom 2025. godine cijene hrane u Hrvatskoj nastavile rasti znatno brže nego u tim državama.

“S mirovinama od 300 ili 400 eura naši građani plaćaju među najskupljim hranom u Europi. To je ozbiljan problem koji pokazuje koliko je hitno potrebno mijenjati politiku i ulagati u domaću proizvodnju hrane”, poručio je Lalovac.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković u srijedu je u Hrvatskom saboru optužila Vladu Andreja Plenkovića da se godinama „ruga građanima“ ponavljajući tvrdnje o uspješnoj borbi protiv inflacije, dok cijene i dalje rastu, a životni standard pada.

Svoj govor otvorila je usporedbom s filmom „Beskrajni dan“, ustvrdivši da hrvatska javnost već godinama sluša iste poruke o tome kako je inflacija pod kontrolom i kako je njezin kraj na vidiku.

„U posljednje tri godine hrvatska javnost gotovo svakog mjeseca gleda istu predstavu. Na repeat. Kao scena iz filma Beskrajan dan. Samo što se ovdje ne ponavlja dan nego godine i iste političke floskule. Ili u ovom slučaju ruganje narodu“, poručila je Marković.

Podsjetila je kako je premijer Andrej Plenković još 2023. godine govorio da inflacija usporava i da je situacija pod kontrolom, dok su se slične poruke nastavile i tijekom 2024. i 2025. godine.

„Pa ajmo vidjeti koliko je puta ta pobjeda proglašena“, rekla je Marković, nabrajajući četiri navodne „pobjede nad inflacijom“ koje je Vlada tijekom posljednjih godina najavljivala.

„I sada smo u lipnju 2026. godine. Inflacija ponovno raste, prelazi pet posto i među najvišima je u europodručju. Ali narativ se ne mijenja“, upozorila je.

Posebno se osvrnula na izjave ministra financija, ocijenivši ih kao dokaz udaljenosti vladajućih od svakodnevnih problema građana.

„Ljudi moji, ima li većeg ruganja građanima od ovoga?“, upitala je saborska zastupnica.

Marković smatra da je Vlada propustila provesti ozbiljne reforme u razdoblju kada je to bilo potrebno.

„Kada je Vlada trebala reagirati i provoditi mjere, nije posegnula za strukturnim rezovima koji bi stvarno smanjili inflacijske pritiske. To mu nije bila tema. Jer politički kalendar nije bio podoban. Jer izbori nisu vrijeme za nepopularne odluke. Izbori su vrijeme za stabilnost, za dobre vijesti, za optimizam. Za pobjedu“, rekla je.

Dodala je da građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena bez obzira na službene poruke o uspjehu Vladinih mjera.

„Ne postoji bolji opis od toga da se ljudima koji svaki dan plaćaju sve skuplje račune stalno iznova govori da je inflacija pobijeđena. To je zapravo priznavanje poraza i nemoći. To je ruganje zdravom razumu građana“, kazala je.

Govoreći o posljedicama inflacije, navela je kako su cijene hrane u posljednjih nekoliko godina porasle između 35 i 50 posto, dok je kruh poskupio oko 60 posto.

„Čak 50 posto građana ne može si priuštiti odlazak na more u zemlji koja živi od turizma. To je potpuni poraz našeg društva danas“, upozorila je.

Jedna od najupečatljivijih poruka njezina govora bila je tvrdnja da inflacija nije tek ekonomski pokazatelj.

„Inflacija nije statistika. Inflacija je porez na svakodnevni život građana“, poručila je Marković.

U završnici govora zastupnica SDP-a posebno je zaoštrila kritiku prema vladajućoj stranci.

„Ja vam danas s ove govornice jasno poručujem da prezirem sustav koji ste stvorili. Sustav u kojem građani moraju tražiti mrvice, dok je Andrej Plenković stvorio režim koji se za sebe pobrinuo, koji je poharao svo javno i opće i stvorio kastu samo za sebe, kastu koja nikad ne osjeti inflaciju – kastu HDZ-ovaca za koje se režim uvijek pobrine“, rekla je.

Na samom kraju pozvala je premijera da se suoči sa stvarnim stanjem u društvu.

„Prestanite se rugati građanima, nek Plenković pogleda inflaciji u oči“, poručila je.

Govor je zaključila rečenicom koja je izazvala reakcije u sabornici:

„Jer bit će još puno gore dok ne postane bolje. Jer kako kaže izreka, najtamnije je prije svitanja. Dok ne srušimo HDZ!“

Forum mladih SDP-a Hrvatske održao je u srijedu performans ispred Hrvatskog sabora kako bi upozorio na sve teži problem nepriuštivog stanovanja i nemogućnosti osamostaljivanja mladih u Hrvatskoj. Aktivisti su simbolično postavili kartonske kutije i od njih izgradili male kućice, poručivši da su to jedini domovi koje si mnogi mladi danas mogu priuštiti.

Potpredsjednik Foruma mladih SDP-a Timon Fabijanec istaknuo je kako se mladi u Hrvatskoj iz roditeljskog doma iseljavaju znatno kasnije od prosjeka Europske unije te da čak 78 posto mladih i dalje živi s roditeljima.

„Mladi u Hrvatskoj studiraju, rade i ulažu u svoje obrazovanje, ali unatoč tome nisu sigurni hoće li moći pronaći posao i ostati živjeti u vlastitoj zemlji. S postojećim mjerama potpuno su nesigurni hoće li si ikada moći priuštiti kupnju prve nekretnine“, rekao je Fabijanec.

Posebno je kritizirao Vladinu stambenu politiku i izjavu ministra prostornog uređenja Branka Bačića da je mladima dovoljno 18 četvornih metara za život.

„Ti isti ljudi koji govore o 18 kvadrata imaju veće urede od toga. Uzmemo li primjer Koprivnice, gdje je prosječna plaća oko 1.400 eura, mlada osoba bi za kupnju stana od 18 kvadrata morala izdvajati cijelu plaću tri i pol godine, bez ikakvih drugih životnih troškova“, upozorio je.

Fabijanec je naglasio kako SDP i Forum mladih ne upozoravaju samo na problem, već nude konkretna rješenja koja su, kako tvrdi, već provedena u lokalnim sredinama u kojima SDP obnaša vlast.

„Mladi ne traže luksuz. Traže normalne i održive uvjete za kupnju prve nekretnine i osamostaljivanje. Želimo ostati živjeti, raditi i stvarati obitelji u Hrvatskoj“, poručio je.

Potpredsjednik Foruma mladih SDP-a Karlo Vedak rekao je kako je performans organiziran povodom tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, koja se bavila pitanjem nepriuštivosti stanovanja.

„Kartonske kućice simboliziraju ono što danas preostaje mladima u Hrvatskoj. Čak i kada rade i imaju stabilna primanja, stanovanje im je sve manje dostupno“, rekao je Vedak.

Podsjetio je kako je Forum mladih SDP-a i ranije upozoravao na stambenu krizu, navodeći da su prije nekoliko mjeseci održali akciju ispod jednog zagrebačkog mosta kako bi ukazali na nedostatak stambenih mogućnosti za mlade.

Vedak je ustvrdio da je SDP još 2023. godine predstavio svoj plan za stanovanje, dok je Vladu optužio za niz promašaja u području stambene politike. Kao jedan od ključnih problema istaknuo je nedostatak mjesta u studentskim domovima, posebno u Zagrebu.

„Svake godine oko 3.000 studenata ostane bez mjesta u studentskim domovima u Zagrebu, što dodatno povećava potražnju i cijene na tržištu najma. Umjesto rješavanja tog problema, gradili su se veliki studentski kapaciteti u sredinama gdje takva potreba nije bila izražena“, rekao je.

Kritizirao je i Vladin program priuštivog stanovanja te natječaj Zadarske županije za subvencioniranje stambenih kredita, koji je, prema njegovim riječima, u početnoj verziji diskriminirao dio građana jer je pogodovao bračnim parovima.

Kao rješenje SDP predlaže osnivanje velikog javnog fonda stanova, razvoj modela dugoročnog najma te posebne programe stanovanja za mlade i mlade obitelji.

„Primjeri iz Varaždina, Koprivnice, Umaga i Rijeke pokazuju da takve politike mogu funkcionirati. Pozivamo Vladu da, kao što je preuzela neke SDP-ove prijedloge u drugim područjima, prihvati i rješenja za stambenu politiku jer je očito da sama nema odgovor na ovaj problem“, zaključio je Vedak.

Politički tajnik SDP-a i saborski zastupnik Saša Đujić osvrnuo se na događaje vezane uz sjednicu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te postupak izbora sudaca Ustavnog suda, poručivši kako HDZ ponovno pokušava manipulirati činjenicama umjesto graditi dijalog potreban za postizanje dvotrećinske većine.

Govoreći o tvrdnjama da je dao suglasnost za određene odluke vezane uz dnevni red sjednice Odbora, Đujić je jasno poručio kako nikakvu suglasnost nije davao.

„Kao potpredsjednika Odbora predsjednik me obavijestio da će sljedeći dan dopuniti dnevni red. Za to nije bila potrebna nikakva moja suglasnost. Čak i da sam rekao da se s tim ne slažem, oni bi to učinili jer za takvu odluku moja suglasnost nije potrebna“, rekao je Đujić.

Ocijenio je kako se posljednjih dana namjerno izvrću činjenice te upozorio na izjave pojedinih članova Vlade o događajima na sjednici Odbora.

„Zabrinjava me kada ljudi koji nemaju nikakve veze s radom Odbora za Ustav javno prepričavaju što se tamo navodno događalo i tko je što dogovarao. To je još jedan primjer obmanjivanja, manipuliranja i stvaranja lažne slike u javnosti“, istaknuo je.

Govoreći o izboru sudaca Ustavnog suda, Đujić je podsjetio kako je za izbor troje sudaca koji trenutno nedostaju potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru.

„Dvotrećinska većina podrazumijeva razgovor, uvažavanje i međusobni dijalog. To nije proces u kojem jedna strana može donositi odluke i drugima govoriti da ih samo potvrde“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, dosadašnji potezi HDZ-a pokazuju da vladajući ne pristupaju ovom procesu na način koji omogućava postizanje potrebnog političkog konsenzusa.

„Već smo vidjeli podmetanja, napade i izvrtanje činjenica. Zbog toga se s pravom postavlja pitanje je li HDZ-u uopće cilj izabrati ustavne suce ili pokušava stvoriti politički sukob kako bi kasnije odgovornost prebacio na oporbu“, rekao je Đujić.

Dodao je kako SDP neće pristati na politiku ultimatuma i jednostranog nametanja odluka.

„Ustav je vrlo jasan. Za izbor sudaca Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina. To znači da je potreban dogovor. Nitko ne može drugima poručiti ‘uzmi ili ostavi’ i očekivati da će tako osigurati potrebnu potporu. Takav pristup može prolaziti unutar vladajuće koalicije, ali ne i kada je riječ o izboru ustavnih sudaca“, poručio je.

Zaključno je istaknuo da SDP ostaje spreman za razgovore o izboru sudaca Ustavnog suda, ali isključivo kroz proces koji se temelji na međusobnom poštovanju, dijalogu i odgovornosti prema institucijama države.

SDP je u Hrvatskom saboru organizirao u utorak okrugli stol pod nazivom "Obnova i razvoj javnog zdravstva" na kojem je naglasak stavljen na jačanje primarne zdravstvene zaštite, obiteljskim liječnicima i potrebi da zdravstvena usluga bude dostupna svima, a ne samo onima koji imaju novac platiti uslugu.

Kako je uvodno istaknuo saborski zastupnik SDP-a Mišo Krstičević, koji je organizator okruglog stola, javno zdravstvo još prati „zao glas da previše troši i da se kupa u parama s kojima se ne zna upravljati”.

„Vrlo rijetko možete čuti pravu istinu, a to je da se troši dvostruko manje od europskog prosjeka”, rekao je Krstičević dodajući kako se, za razliku od privatizacije dijela radnog vremena bolničkih liječnika, u javnosti puno manje govori o privatizaciji primarne zdravstvene zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je projekt mapiranja profitnog javnog zdravstva u Zagrebu koji je pokazao kako se kroz godine širio broj privatnih subjekata u zdravstvu, uz stalne skokove u odnosu na javno zdravstvo. Projekcija za sljedećih 15 godina pokazuje da bi, nastavi li se jednak tempo, profitno zdravstvo imati udio veći od 30 posto.

Kako je istaknuo Toni Prug s Odsjeka za kulturne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci koji se godinama bavi analizom javno zdravstvenog sustava, šokirao se kada je shvatio da Hrvatska nema analizu kako se zdravstvena mreža može puniti, odnosno koji dio mogu obavljati privatnici, a koji obiteljski liječnici.

„Nije svaki privatnik problem, ali on mora biti integriran u sustav javne zaštite i cjelokupnu mrežu, a ne da mu se dopušta zakonima da sve više slobodno odlučuju što i kako da rade, a onda rade tako da zdravstvena usluga bude dostupna onome tko može platiti”, naglasio je Prug dodajući da „onaj tko ima novaca, taj se liječi, a ima i ona „zovi čovika”.

Dorja Vočanec iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” rekla je kako privatizacija javnog zdravstva napreduje, a da se nikada nije propitalo je li to ispravno. „Nije učinjena nikakva financijska analiza, znanstvena analiza, koja bi dokazala da je to dobro za građane ili državu”, istaknula je Vočanec.

Karmen Lončarek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci rekla je kako je naš zdravstveni sustav kroz desetljeća bio uravnoteživan i građen da bi pružao skrb. 

„Mi sada u sustavu koji je kalibriran za skrb počinjemo pružati usluge. To je kao da ste imali juhu, jeli ste je žlicom i sada je pokušavate jesti vilicom”, rekla je.

Kao problem istaknuto je i slabljenje domova zdravlja kroz privatizaciju,  odnosno ranije koncesije,  pri čemu nisu bili postavljeni uvjeti pod kojima se može otići u koncesiju,  što je dovelo do toga da najprofitabilnije ordinacije odu u privatnike i oduzmu taj dio prihoda od domova zdravlja.

Specijalist obiteljske medicine Ino Protrka istaknuo je kako su razlike između zaposlenika doma zdravlja i koncesionara velike, pa onaj liječnik koji skrbi o dvostruko većem broju pacijenata ima dvostruko manju plaću ako nije privatnik. Preopterećnost administrativnim poslovima drugi je problem.

„Ne postoji europska zemlja gdje nema administratora na razini primarne zdravstvene zaštite. Mi smo očito najbogatija zemlja u EU jer imamo mogućnost koristiti medicinsku sestru i liječnika za administrativne poslove. Upitajte bilo kojeg pacijenta. Prva stvar koju će vam reći jest da se nikada nitko ne javlja na telefon. To zaista nije moguće, vjerujte mi”, rekao je Protrka.

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin istaknula je kako je ključno ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu jer „ako na primarnoj razini možemo osigurati maksimalnu zdravstvenu skrb, možemo imati održiv javni sustav".

Nama trebaju najbolji liječnici na primarnoj razini, a mi desetljećima ljudima na Medicinskom fakultetu poručujemo da tamo idu luzeri. To je ona poruka koju šalju i svi ministri, uključujući i sadašnju ministricu, poručila je Kekin.

Profesorica Lončarek upitala je SDP i Možemo jesu li za daljnju privatizaciju ili za egalitarno zdravstvo.

Krstičević je odgovorio kako uopće nije upitno da se  kroz zdravstveni sustav želi graditi jednakost.

Na važnost takvog pristupa upozorio je i Toni Prug,  koji je naglasio da ne treba izmišljati toplu vodu.

„Ja sam za mač na profitno poslovanje u svijetu. Mislim da, ili ljudska vrsta više neće opstati na planeti, ili ćemo opstati u najgorem Mad Maxu”, zaključio je.

Saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović oštro je kritizirala najavljeni jedanaesti paket antiinflacijskih mjera Vlade, ističući kako se radi o nastavku, kako kaže, politike koja ne rješava uzroke inflacije, nego ih dodatno prikriva.

Premijer Andrej Plenković, poručila je Ahmetović, javnosti predstavlja ekonomske mjere koje se prikazuju kao rješenje, dok se u stvarnosti ne adresiraju ključni strukturni problemi koji opterećuju građane i gospodarstvo. Umjesto sustavnih reformi, Vlada, smatra ona, kontinuirano nudi kratkoročne intervencije bez vidljivih dugoročnih učinaka.

„Pred nama je jedanaesti paket mjera koji se predstavlja kao odgovor na inflaciju, ali u praksi služi kao nastavak zamagljivanja stvarne ekonomske slike“, istaknula je Ahmetović.

Posebno je upozorila na, kako navodi, kontradikcije u vladinoj politici plaća i inflacije, tvrdeći da se odgovornost za rast cijena prebacuje na povećanja plaća u javnom sektoru, dok se istodobno ignoriraju ranije odluke o njihovu povećanju.

„Ne može se zanemariti činjenica da su upravo uoči izbora značajno povećavane plaće i koeficijenti u javnom sektoru, dok se danas ista ta povećanja prikazuju kao problem koji treba ‘hladiti’“, poručila je.

Ahmetović je upozorila i na, kako kaže, nepovoljan učinak inflacije na realni standard građana, ističući da nominalni rast plaća ne prati stvarnu kupovnu moć. Prema njezinim riječima, građani u praksi osjećaju pad životnog standarda unatoč statističkim pokazateljima rasta.

Kritizirala je i fiskalnu politiku Vlade, navodeći kako se inflacijski pritisci ne suzbijaju dovoljno učinkovito te da rast cijena istodobno puni državni proračun kroz povećane prihode od PDV-a.

„Dok se Vlada hvali rastom BDP-a, treba jasno reći da je taj rast uvelike oslonjen na europske fondove i potrošnju koja pokazuje znakove usporavanja“, dodala je.

U osvrtu na najavljene mjere koje se odnose na male poduzetnike, iznajmljivače i paušalne obrtnike, Ahmetović je upozorila da se dodatna fiskalna opterećenja ponovo prebacuju na manje gospodarske subjekte, dok veliki trgovački lanci i financijski sektor, prema njezinim tvrdnjama, ostaju nedovoljno obuhvaćeni mjerama kontrole.

„Teret se ponovno prebacuje na one najranjivije u sustavu, dok veliki akteri prolaze bez razmjernog opterećenja“, istaknula je.

Zaključno, Ahmetović je poručila kako dosadašnji paket mjera nije dao očekivane rezultate te da je potrebna temeljita promjena pristupa ekonomskoj politici kako bi se zaustavio pad životnog standarda građana i osigurala pravednija raspodjela tereta inflacije.

Kao članici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, stigla mi je predstavka Konjogojstvene udruge Slavonija o ozbiljnim rizicima za lipicansku pasminu u privatnom uzgoju. 

Lipicanac nije samo tradicija; to je UNESCO‐om zaštićena pasmina čija se genetika čuva stoljećima. A popuštanje u uzgojnom programu, znači izravni udar na genetsku stabilnost pasmine.

Posebno zabrinjava rad novoosnovanog Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca, formiranog bez znanja većine uzgajivača koji drže najveći broj uzgojno valjanih grla. Delegati skupštine u Sikirevcima nisu dobili uvid u prijedlog uzgojnog programa; samo osam slajdova najava koje bi Hrvatsku dovele u nepovoljan položaj u odnosu na ostala uzgojna područja.

Predložene izmjene kao što su:

• revizija „crnih putovnica“ tj.ponovno ocjenjivanje grla koja su već dobila negativnu ocjenu LIF sudaca (znači sudaca Lipizzan International Federation) ;

• brisanje kriterija visine;

• upis ždrebadi nakon pripusta nelicenciranim pastusima uz plaćanje kazne od 500 eura otvara prostor razvodnjavanju pasmine i povećava rizik ispoljavanja neželjenih svojstava u maloj genetskoj populaciji.

Teško se oteti dojmu da na ovakav način Savez ne vodi struka. Gledajući sa strane, postavlja se pitanje: postoji li određeni broj grla koji se želi „progurati“ u matični fond lipicanca, iako su do sada bila ocijenjena kao uzgojno negativna, dakle nemaju karakteristike koje bi trebalo prenositi na potomstvo?

Lipicanac je nacionalno blago. Ako Austrija i Slovenija čuvaju stroge kriterije, a Hrvatska ih spusti, riskiramo gubitak međunarodnog priznanja rodovnika, pad vrijednosti hrvatskog lipicanca i dovođenje u pitanje kriterija na temelju kojih je UNESCO odobrio zaštitu tradicije.

Financijske potpore konjogojstvu mogu se rješavati drugim mjerama. Uzgojni program mora ostati isključivo stručna kategorija.

Konji lipicanske pasmine koji su dobili ocjene da su uzgojno nevaljala grla, imaju pravo na državnu potporu, i za obavljanje sportskih ili drugih aktivnosti, ali nisu grla koja su namijenjena za daljnje razmnožavanje. Uz ovakve izmjene programa uzgoja, to se mijenja.

I zato je legitimno pitati: čiji se partikularni interesi guraju ispred interesa pasmine i tko preuzima odgovornost za moguću genetsku devastaciju lipicanca?

Očekujem odgovor ministra na postavljeno pitanje o ovom problemu, a za vidjeti je hoće li se 19.6.2026. provesti ocjenjivanje do sada negativno ocijenjenih grla, koji sudci će to provoditi po ovom "novom" programu te koja radna skupina ga je odobrila.

 Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je u subotu u Varaždinu da se uspjeh države ne može mjeriti samo gospodarskim pokazateljima dok građani teško podmiruju osnovne životne troškove, predstavljajući zajedno s predstavnicima Možemo! kampanju "Plenkovićeva inflacija".

„Ekonomija je pitanje da li hrvatska obitelj, kad plati hranu, režije, stan i školu za djecu, može dočekati kraj mjeseca bezbrižno”, rekao je Hajdaš Dončić.

Ustvrdio je da stabilnost države ne znači samo dobre makroekonomske pokazatelje nego, prije svega, društvo u kojem građani mogu živjeti dostojanstveno, bez privilegiranih pojedinaca i nejednakog pristupa javnim uslugama.

Kao jedan od najvećih problema istaknuo je stambenu politiku, ocijenivši neprihvatljivim da prosječna obitelj u većim hrvatskim gradovima teško može kupiti ili unajmiti stan po prihvatljivoj cijeni. Pritom se založio za osnivanje državnog fonda za gradnju stanova za povoljan najam.

Govoreći o iseljavanju, naveo je primjer liječnika koji odlaze raditi u inozemstvo te ocijenio da su odlazak stručnjaka, gašenje obrta i poduzeća te odgađanje roditeljstva posljedica pogrešnih javnih politika.

Naglasio je da se kvaliteta života ne mjeri samo gospodarskim rastom nego i dostupnošću osnovnih javnih usluga.

„Ekonomija nije BDP. Ekonomija je  - da li imaš za stan, da li imaš za režije, da li imaš za dijete", rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje u zdravstvu, upozorivši na duge liste čekanja i činjenicu da građani zdravstvene usluge često plaćaju dvaput.

„On ga je platio kroz poreze i doprinose. I onda ga plati još jednom privatniku. Ja samo postavljam pitanje tko je tu lud?” rekao je.

Založio se za veću transparentnost lista čekanja te za jasnije razdvajanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Dodao je da želi javno dostupne podatke o čekanjima na pojedine preglede te odgovornost zdravstvenih ustanova za poštivanje propisanih standarda.

„Želim da Hrvatska država radi za ljude, za hrvatskog čovjeka, a ne da hrvatski čovjek zapravo radi za državu”, rekao je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na rast cijena i stagnaciju životnog standarda, pozivajući se na podatke Eurostata. Ustvrdio je da građani sve teže podnose troškove života, osobito zbog visokih cijena hrane i stanovanja.

Prema njegovim riječima, dio prihoda prikupljenih kroz oporezivanje ekstraprofita trebalo bi usmjeriti prema umirovljenicima, posebice onima koji neće imati koristi od najavljenih poreznih izmjena.

Saborska zastupnica platforme Možemo! Jelena Miloš kritizirala je Vladinu odluku o zamrzavanju pojedinih socijalnih naknada, ocijenivši da se ne radi o antiinflacijskim mjerama nego o mjerama štednje koje najviše pogađaju građane s nižim primanjima.

Istaknula je da rast gospodarstva i BDP-a ne prati odgovarajuća potpora građanima koji osjećaju posljedice inflacije te upozorila da nakon izbora nije povećan dječji doplatak niti je uveden ranije najavljivani univerzalni dječji doplatak.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u petak da Vladine mjere nisu zaustavile inflaciju, koja "ima ime i prezime", dok je na pitanje o mogućim prijevremenim izborima u Međimurskoj županiji rekao da SDP ima kandidate za župana, ali ih zasad neće otkriti.

Na konferenciji za novinare u sklopu kampanje "Plenkovićeva inflacija", šef SDP-a ustvrdio je da rast cijena hrane, režija i stanovanja pokazuje da gospodarski rast ne znači i bolji život građana.

„Ekonomija nije BDP nego pitanje možeš li preživjeti od svoje plaće, kad platiš režije, bez stresa do kraja mjeseca. Ekonomija nisu europski fondovi nego - ima li moje mjesto ambulantu, liječnika i javni prijevoz”, rekao je Hajdaš Dončić.

SDP i partneri žele "državu reda", jednakih pravila za sve i drugačiji model gospodarskog razvoja. Želimo državu gdje će međimurski OPG svoje proizvode prodavati u Međimurju, u školama i u bolnicama, to je naš odgovor na inflaciju zbog nečinjenja, poručio je.

Je li normalno da je Hrvatska povukla za poljoprivredu 8,5 milijardi eura, od dana ulaska u EU, a sada uvozi dvostruko više hrane nego ikada? To je zato jer svega tri posto poticaja dobivaju OPG-i, a ostalo dobivaju veliki igrači, kaže Hajdaš Dončić.

Kritizirao je i oklijevanje Vlade da uvede porez na ekstraprofit, podsjetivši da SDP o tome priča barem tri godine, u kojima su dvije ili tri milijarde eura iz Hrvatske izvukli strani telekomi, banke i veliki trgovački lanci.

"Tek nakon tri godine oni se odluče uvesti tu mjeru, ali dajući dovoljno vremena korporacijama da si 'naštelaju' bilance”, ustvrdio je Hajdaš Dončić dodavši da će podržati tu mjeru bude li novac usmjeren na umirovljenike, a ne na krpanje proračuna.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac smatra da je inflacija usporila zbog usporavanja gospodarstva, a ne Vladinih mjera. Jedina mjera koja može utjecati na cijene, koju smo mi pozdravili, jest utjecaj na maloprodaju naftnih derivata, sve drugo nije istina”, rekao je.

Sabprski zastupnik Možemo Marin Živković upozorio je na rast troškova stanovanja i otežano osamostaljivanje mladih i ustvrdio kako Vlada nije demotivirala špekulante na tržištu nekretnina, kao ni ljude koji stanove kupuju da bi ih rentali i preprodavali.

Upitan postoji li SDP-ov kandidat za međimurskog župana u slučaju prijevremenih izbora, ako nepravomoćno osuđeni župan Matija Posavec podnese ostavku, Hajdaš Dončić je odgovorio kako, poznavajući hrvatsko pravosuđe, ne očekuje da će do izbora doći, ali SDP ima spremne kandidate i kandidatkinje, čija imena ne može reći.

"Inflacija u Hrvatskoj nije slučajnost ni posljedica vanjskih okolnosti, nego rezultat dugogodišnjeg pogrešnog ekonomskog modela i politike nečinjenja Andreja Plenkovića i HDZ-a", poručili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić te saborski zastupnici Boris Lalovac i Damir Bakić na Trgu bana Josipa Jelačića u utorak u Zagrebu, gdje su s građanima razgovarali u sklopu kampanje „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Građani su tijekom akcije upisivali svoja iskustva u „Plenkovićevu knjigu inflacije“, a među najvećim problemima istaknuli su rast cijena hrane, komunalnih usluga i drugih osnovnih životnih troškova.

„Inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime, a to je Andrej Plenković“, poručio je Hajdaš Dončić. Istaknuo je kako je aktualna vlast godinama dopuštala da najveći trgovački lanci, banke i teleoperateri ostvaruju rekordne profite bez ozbiljne reakcije države, dok su građani plaćali sve više cijene.

„Onaj tko se ne želi ili ne zna suprotstaviti stranim trgovačkim lancima, poslovnim bankama i teleoperaterima, koji upravljaju golemim dijelom hrvatskog bogatstva, ili to ne želi ili mu to nije u interesu“, rekao je Hajdaš Dončić, upozorivši kako Hrvatska već deset godina nema strategiju koja bi povećala domaću proizvodnju i ojačala gospodarsku otpornost, navodeći kao primjer činjenicu da je Hrvatska prošle godine uvezla tri milijarde eura više hrane nego što je izvezla.

Sandra Benčić istaknula je kako razgovori s građanima diljem Hrvatske potvrđuju da su hrvatska kućanstva pod nikad većim opterećenjem.

„Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i danas u Zagrebu vidimo da građani kao najveći problem navode cijene hrane i osnovnih usluga. Upravo su ti troškovi najviše pogodili kućanstva koja žive od rada i mirovina“, rekla je Benčić, koja se osvrnula i na odluku HDZ-a o ukidanju prireza, ocijenivši da se danas jasno vide njezine posljedice.

„Ukidanje prireza bila je velika Plenkovićeva obmana. Građani s prosječnim plaćama dobili su desetak ili dvadesetak eura više, oni s nižim primanjima gotovo ništa, a svi danas plaćaju više cijene komunalnih i javnih usluga“, upozorila je Benčić, dodajući kako se posljedice te politike vide u brojnim hrvatskim gradovima gdje su posljednjih godina rasle cijene vode, odvodnje, gospodarenja otpadom i drugih komunalnih usluga.

Benčić je istaknula kako Zagreb pokazuje da postoji i drugačiji model upravljanja.

„Grad Zagreb jedini je veliki grad koji je od 2021. godine uspio zadržati cijene komunalnih i javnih usluga na istoj razini te istodobno proširiti opseg besplatnih javnih usluga“, rekla je, podsjetivši kako danas više od 300 tisuća građana Zagreba koristi besplatan javni prijevoz te da su istodobno zadržane cijene vrtića i drugih usluga važnih za obitelji.

Zastupnik Damir Bakić podsjetio je da su SDP i Možemo! godinama upozoravali na strukturne uzroke inflacije, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, te predlagali konkretne mjere koje je Vlada tek nedavno počela prihvaćati.

„Porez na ekstraprofit, zamrzavanje administrativnih cijena i ukidanje poreza na mirovine mjere su koje zagovaramo godinama“, rekao je Bakić, istaknuvši da ukidanje poreza na mirovine neće pomoći većini hrvatskih umirovljenika.

„Oko 60 posto umirovljenika ima toliko niske mirovine da ne plaća porez na dohodak, pa od ove mjere neće imati nikakve koristi“, upozorio je Bakić.

Zastupnik Boris Lalovac podsjetio je da je SDP među prvima upozoravao kako inflacija najteže pogađa umirovljenike te predlagao izmjene formule usklađivanja mirovina i uvođenje trajnog dodatka za umirovljenike.

„Pozdravili smo ukidanje poreza na mirovine i treba pohvaliti ono što je dobro. Međutim, oko 700 tisuća umirovljenika od te mjere neće dobiti ništa“, rekao je Lalovac, uz poziv Vladi da sredstva prikupljena porezom na ekstraprofit usmjeri upravo prema umirovljenicima koji neće osjetiti koristi od ukidanja poreza na mirovine.

S Trga bana Jelačića zaključno je poručeno kako će se kampanja „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastaviti i u drugim hrvatskim gradovima te da će SDP i Možemo razgovarati s građanima o rastu cijena, životnom standardu i potrebi za pravednijim ekonomskim modelom razvoja Hrvatske.

“Nećemo stati dok ne smijenimo Plenkovićevu inflaciju, koja će zajedno s Plenkovićem otići,” zaključili su sudionici akcije na glavnom zagrebačkom trgu.

Čelnici SDP-a i Možemo u sklopu kampanje "Stopama Plenkovićeve inflacije" u subotu su bili u Šibeniku te poručili da Hrvatska, osim državne i teritorijalne suverenosti, treba i prehrambenu i energetsku suverenost koje, kako ističu, pod vlašću HDZ-a ima sve manje.

"Umjesto suočavanja sa strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva - ovisnosti o uvozu hrane, energetskom ne-samodostatnosti i rekordnim profitima velikih kompanija- Vlada pokušava spašavati državni proračun preko leđa građana koji već godinama plaćaju cijenu inflacije", ustvrdio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončič te naglasio da aktualni paket antiinflacijskih mjera ne rješava uzroke inflacije.

Rekao je i da su Plenković i HDZ trgovačkim lancima, bankama i telekomima omogućili da iz Hrvatske godinama izvlače rekordne profite bez ozbiljnog oporezivanja, dok se istodobno urušava domaća proizvodnja, posebno proizvodnja hrane.

Osim toga, dodao je, Hrvatska ni danas nije energetski samodostatna, a kao primjer propuštenih prilika naveo je činjenicu da Slovenija proizvodi dvostruko više solarne energije od Hrvatske te ocijenio da je Vlada pogodovala velikim investitorima umjesto da građanima omogući masovno ulaganje u solarne elektrane i toplinske pumpe.

„Njega zanima deset posto najbogatijih koji kontroliraju devedeset posto hrvatskog nacionalnog bogatstva. Mene zanima da većina građana Republike Hrvatske živi normalno i dostojanstveno od svoje plaće i mirovine“, rekao je Hajdaš Dončić.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić čestitala je građanima Dan državnosti i istaknula da je Hrvatska u tri i pol desetljeća ostvarila bitne ciljeve državne suverenosti i završila proces integracija u EU, ali da osim teritorijalne suverenosti Hrvatska treba i prehrambenu i energetsku suverenost "koje pod vlašću HDZ-a imamo sve manje".

"Nakon 36 godina ostaje otvoreno pitanje pripada li država jednako svim njezinim građanima ili samo nekima. Moramo se zapitati je li ovo zemlja u kojoj deset posto najbogatijih drži devedeset posto bogatstva. Građani nisu željeli takvu Hrvatsku", ustvrdila je Benčić.

Rekla je i da je HDZ godinama odbijao upravo one mjere koje, kaže, sada predstavlja kao vlastite – porez na ekstraprofit, zamrzavanje administrativnih cijena i ukidanje poreza na mirovine.

Saborski zastupnik Možemo Damir Bakić naglasio je da oko 60 posto umirovljenika ima toliko niske mirovine da uopće ne plaća porez na dohodak "pa od ove mjere neće imati nikakve koristi". 

Posebno problematičnim smatra činjenicu da je Vlada zamrznula socijalne naknade, dok istodobno diljem Hrvatske rastu cijene komunalnih i javnih usluga.

„To je novi udar upravo na najranjivije skupine građana“, upozorio je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na probleme inflacije, niskih primanja te gospodarskog modela koji se, kako je rekao, previše oslanja na rentijerstvo i turizam, dok domaća proizvodnja i poljoprivreda stagniraju.

„Hrvatska svake godine uvozi milijarde eura hrane, dok istovremeno imamo Slavoniju koja može hraniti vlastito stanovništvo i turiste. Naša dodana vrijednost mora biti domaća proizvodnja, kultura i tradicija“, istaknuo je.

Posebno se osvrnuo na položaj umirovljenika, naglasivši kako je oko 700 tisuća njih ostalo izvan aktualnih mjera za ublažavanje posljedica inflacije.

„Nastavit ćemo se boriti za umirovljenike koji su izostavljeni iz ove reforme. Predlagat ćemo amandmane na proračun i zakonske prijedloge kako bi dobili pomoć koja im pripada. Nećemo stati dok ne ostvare prava koja zaslužuju“, poručio je Lalovac.

Dodao je kako je upravo demokracija i višestranačje ono što omogućuje različite prijedloge i rješenja za probleme građana, bez podjela i sukoba, te naglasio da će SDP nastaviti biti glas socijalno najugroženijih skupina u društvu.

Teret zamrzavanja plaća u javnom i privatnom sektoru past će na one koji su inflaciju najmanje uzrokovali – radnike, umirovljenike, zaposlene u privatnom sektoru i samozaposlene”, kazali su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo" Sandra Benčić u petak u Zadru.

Ovo nije antiinflacijski paket, ovo je paket spašavanja hrvatskoga državnog proračuna, poručio je Hajdaš Dončić na konferenciji za novianare u sklopu kampanje dviju stranaka „Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Kritizirao je izostanak ulaganja u domaću proizvodnju hrane i energetsku samodostatnost. 

Inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime i ona se zove Plenkovićeva inflacija, rekao je predsjednik SDP-a, dodavši da su strani trgovački lanci, banke i telekomunikacijske kompanije godinama ostvarivali velike profite bez ozbiljnijih državnih ograničenja.

Podsjetio je da SDP i Možemo! već četiri godine predlažu mjere poput poreza na ekstraprofit i jačanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali da ih Vlada nije htjela provesti.

Posebno je upozorio na neravnomjernu raspodjelu bogatstva u Hrvatskoj.

"Ne želim živjeti u društvu gdje deset posto najbogatijih kontrolira 90 posto hrvatskoga nacionalnog bogatstva", kazao je Hajdaš Dončić i napomenuo da Hrvatska treba “novi društveni ugovor” i zaokret u ekonomskom modelu.

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić upozorila je da inflacija u Hrvatskoj proizlazi ponajviše iz rasta cijena hrane, energenata i osnovnih usluga te postavila pitanje o političkoj odgovornosti Vlade:

„Ako znamo da je inflacija u Hrvatskoj izrazito visoka upravo zbog cijena hrane, što premijer zapravo poručuje kada kaže da će zamrznuti plaće da bi spriječio inflaciju? Poručuje li ljudima da su previše jeli, da su kupovali previše hrane pa su zato oni izazvali inflaciju", kazala je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac istaknuo je da je Hrvatska u travnju bila među državama s najvećom inflacijom u Eurozoni.  Inflacija u Hrvatskoj u travnju je bila čak 80 posto veća od prosječne inflacije u Eurozoni, rekao je te ustvrdio da je hrvatsko gospodarstvo u novi inflatorni val ušlo manje otporno.

Pozdravio je najavljeno ukidanje poreza na mirovine, ali upozorio da velik broj umirovljenika od te mjere neće imati koristi.

"Više od 650.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 600 eura i oni uopće ne podliježu oporezivanju. Manjak prihoda od poreza pogodit će lokalne proračune i vjerojatno dovesti do novih poskupljenja komunalnih usluga", upozorio je.

Porez na ekstraprofit, koji oporba godinama zagovara, potreban je kako bi se spriječila inflacija pohlepe, ustvrdio je Lalovac.