SDP-ov član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mihael Zmajlović u četvrtak je predao prijavu Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za štetu u okolišu u Gospiću, poručivši da time želi natjerati Vladu i Ministarstvo na proceduru za saniranje štete u okolišu.

"Prije tjedan dana Vladi smo postavili rok da objavi program sanacije nužan za ovakav ekološki incident po Zakonu o zaštiti okoliša, no, do danas nisu prezentirali apsolutno ništa. Obećali smo i da ćemo, ako Vlada i Ministarstvo to ne pokažu, pokrenuti postupak koji je predviđen tim Zakonom i predati prijavu štete u okolišu na lokaciji Bilajska 50 u Gospiću, što danas i činim”, rekao je Zmajlović na konferenciji za novinare.

Naveo je kako će prijavu štete predati u Ministarstvo kao fizička osoba, te objasnio kako time želi natjerati Vladu i Ministarstvo da institucionalno pokrenu, zakonom propisanu, prema europskim direktivama o štetama u okolišu, proceduru na koji način se sanira ovakva šteta u okolišu. "Do sada je ova Vlada platila kaznu od četiri milijuna eura za sličan incident u Biljanama Donjim, upravo zato jer nije slijedila proceduru i poštivala europske i hrvatske propise, napomenuo je.

 Zapitao se i tko je odgovarao u Hrvatskoj, u Fondu za zaštitu okoliša, u Ministarstvu, koji ministar, koji direktor, da se iz proračuna isplatila ta kazna? „Da se to ne bi dogodilo i ovaj puta podnosimo ovu prijavu, ne zato što se nadamo da će Vlada na taj način sanirati svoju političku štetu, jer jedino što čine je upravo to", rekao je Zmajlović. Pritom je istaknuo kako je jučerašnji odlazak premijera Andreja Plenkovića u Gospić pokušaj ne sanacije ilegalno odloženog otpada, nego pokušaj sanacije političke štete.

Dodao je da to više neće dopustiti, jer u ovakvim situacijama netko mora odgovarati, jer se Vlada ne može ovaj puta oprati od svoje odgovornosti.

Za prijavu koju podnosi Ministarstvu kazao je da je to jedan od institucionalnih načina pritiska. „Od Ministarstva i Vlade ne očekujem ništa, ali hrvatskoj javnosti želim jasno pokazati koliko je tu nesposobnosti, neodgovornosti i kako se lakonski pristupa ovakvoj velikoj katastrofi”, poručio je Zmajlović.

O tvrtkama za koje je jučer objavljeno da će biti angažirane na sanaciji u Gospiću, Zmajlović je rekao da "znamo da je riječ o tvrtkama koje su na neki način suspektne, da se protiv njih vode određene radnje i da su prošlosti neadekvatno postupali sa otpadom".

 Istaknuo je da nismo vidjeli nijednog stručnjaka da je izašao pred kamere i rekao 'ovo je plan, na ovaj način ćemo pristupiti ovom problemu' "nego imamo premijera iza čijih leđa se ministrica i direktor Fonda čudno pogledavaju na spomen suspektne tvrtke jer ne kontroliraju situaciju, niti ne znaju što je njihov sljedeći korak".

To je najveći problem i još vidimo da premijer ne vidi da je to neki veliki problem, što je ogroman problem i ovoga puta neće moći pobjeći ne samo od političke odgovornosti jer kada znate da ovakav problem postoji već tri godine a da niste poduzeli ništa konkretno onda i direktno odgovarate, ocijenio je.

Napomenuo je i da nitko nije pokazao ni program sanacije, a to je jedan opsežan dokument koji mora odgovoriti na pitanje na koji način se provodi sanacija, tko vrši monitoring i nadzor i kako će se na kraju stručno utvrditi da je sanacija završena, toga nema.

Zmajlović je potvrdio da će doći na subotnji prosvjed u Zagrebu, jer, ističe, ovo je pitanje koje se tiče svih građana Hrvatske, a ne nekakva politička ili stranačka manifestacija. 

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u srijedu u Šibeniku, gdje je došao na otvorenje 14. Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ), da je danas vrlo važno pokazati da postoji i "druga" Hrvatska koja je tolerantna i uključiva te da je potrebno dozvoliti i ljevici da jasno i glasno progovara.

"Danas kad se u Hrvatskoj propitkuje tko je Hrvat, a tko nije, ili kakvu muziku ili pjevača slušaš, festivali ljevice su vrlo važno mjesto za slanje određenih poruka. Nisam populist, ali ću reći da je sve politika. Politika je dolazak na određeni festival i nedolazak na određeni festival. I od toga se ne trebamo skrivati", rekao je Hajdaš Dončić novinarima na otvorenju FALIŠ-a.

Poručio je kako je danas vrlo važno pokazati da u Hrvatskoj postoji i neka "druga" Hrvatska, ona koja je tolerantna i uključiva, koja još uvijek razmišlja socijaldemokratski i koja se bori protiv nejednakosti za koju je rekao da nije samo ekonomska već postoji i u kulturi i pristupu kulturnom dobru.

"Ako želimo svi zajedno participirati u stvaranju neke zajednice, onda moramo dozvoliti i ljevici da jasno i glasno progovara. Ne samo o kulturnim temama, već o temama radništva te o ropstvu koje proizlazi iz bitcoina, kriptovaluta, umjetne inteligencije... a o tome u Hrvatskoj nitko ne priča, osim SDP", kazao je Hajdaš Dončić.

Predsjednik SDP-a osvrnuo se i na prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" protiv ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici, najavljen za subotu u Zagrebu.

"Svi na prosvjed! To je moja prva poruka. Pozvao sam i ljude koji su desno, jer ovo pitanje nije pitanje ljevice, desnice i centra. Ovo je pitanje zdravog razuma. Imate u Hrvatskoj sustav koji ne funkcionira, javno zdravstvo se urušilo, sustav gospodarenja otpadom je urušen, dozvolili smo kriminalcima da za male novce talože opasan otpad po Hrvatskoj", rekao je Hajdaš Dončić.

Nakon što je potvrđeno da gradovi i općine iz okolice Splita od srijede više neće moći dovoziti svoj otpad na Karepovac, pred odlagalište su stigli predstavnici SDP-a Splitsko-dalmatinske županije koji su za nastalu situaciju prozvali županijsku i gradsku vlast te ponovno otvorili pitanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Iz SDP-a poručuju kako je sadašnja situacija posljedica dugogodišnjeg izostanka rješenja na razini Splitsko-dalmatinske županije te traže da Županija predstavi plan za razdoblje do izgradnje centra u Lećevici.

Gradonačelnik Trogira i predsjednik županijskog SDP-a Ante Bilić ustvrdio je kako ni 21 godinu nakon osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke zadužene za projekt Lećevice, centar nije ugovoren.

— Nakon 21 godine od osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke koja je trebala sagraditi centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, nemamo ni ugovor, a danas smo svjedoci totalnog raspada zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi, nažalost se dogodilo. Oni najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u posljednjih 20 godina, od Ante Sanadera do danas Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem — kazao je Bilić.

Usporedio je situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa susjednim županijama, istaknuvši da Šibensko-kninska već godinama ima centar za gospodarenje otpadom, dok je svoj centar dobila i Zadarska županija.

— Naš centar još nije ni ugovoren. Ponude su tu, najjeftinija iznosi 105 milijuna eura, a pitanje je kada će se to uopće ugovoriti. Zbog nerada i propusta, prema gruboj računici, dosad nas je nepostojanje Lećevice koštalo više od 50 milijuna eura kroz sve pripremne radnje. Na kraju će nas cijeli centar koštati više od 200 milijuna eura, ako znamo da je centar u Šibensko-kninskoj županiji napravljen za tridesetak milijuna. Vidimo kolika je šteta napravljena propuštanjem vremena i to ćemo svi platiti — rekao je.

Bilić smatra kako se problem neće riješiti u kratkom roku te procjenjuje da Lećevica neće biti spremna još najmanje pet godina. Zbog toga od Županije traži jedinstveno srednjoročno rješenje za sve gradove i općine.

— Ne želimo biti populisti niti skupljati jeftine političke poene. Pozivamo Županiju da ponudi rješenja. Nećemo sazivati tematske sjednice na kojima bi se sve pretvorilo u političko prepucavanje, a vlast bi odbila sve prijedloge oporbe. Na vlasti je da ponudi rješenja, a ako nisu sposobni, neka prepuste drugima da rade njihov posao — poručio je Bilić.

Kao primjer naveo je Trogir, koji je, kako kaže, u uređenje vlastitog odlagališta uložio pet milijuna eura kako bi mu produžio vijek trajanja do ranije najavljivanog otvaranja Lećevice 2025. godine. Sada će, dodao je, morati ulagati dodatni novac u njegovo proširenje. Podsjetio je i na probleme Supetra koji je godinama preuzimao otpad s cijelog Brača.

— Treba nam jedinstveno rješenje do izgradnje Lećevice. Županija ne može jednom dijelu biti majka, a drugom maćeha, niti se može gledati tko ima većeg i boljeg HDZ-ovca pa za te gradove postoji rješenje, a za druge ne. To jedinstveno rješenje trebao je biti Karepovac, a sada vidimo da se ni to nije ostvarilo — zaključio je Bilić.

Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je usmjerio i prema Šuti, podsjetivši da je aktualni splitski gradonačelnik ranije bio na čelu Regionalnog centra čistog okoliša.

— Oni koji su stvorili problem taj problem ne mogu ni riješiti. Tomislav Šuta bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša upravo u razdoblju kada je trebalo pripremiti dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar kako bi bio završen u rokovima u kojima su završeni centri u Šibeniku i Zadru. Danas taj isti čovjek, kao gradonačelnik Splita, zatvara Karepovac okolnim gradovima i općinama — rekao je Kukoč.

Ocijenio je da takva odluka s jedne strane može produžiti mogućnost odlaganja splitskog otpada na Karepovcu, ali tvrdi da će Čistoća istodobno ostati bez oko šest milijuna eura godišnje koje su drugi gradovi i općine plaćali za odlaganje.

Kukoč je povećanje cijene odvoza otpada u Splitu za 212 posto povezao upravo s tom situacijom.

— Svjesni smo da su cijene rasle i da su jedinice lokalne samouprave povećavale cijenu otpada za 40 ili 50 posto, ali kada nešto poskupljujete 212 posto, onda je to alibi za pokrivanje vlastite nesposobnosti i nerada iz prethodnog razdoblja — ustvrdio je.

Kritizirao je i činjenicu da Split još nema kompostanu. Prema njegovim riječima, biootpad čini između 30 i 40 posto miješanog komunalnog otpada, pa bi njegovo izdvajanje značajno smanjilo količinu koja završava na Karepovcu i produljilo vijek odlagališta.

— Da je kompostana napravljena prije šest godina, Splićani bi, primjerice, još dvije godine mogli odlagati otpad na Karepovcu. Ovako samo produbljujemo problem. Sada će cijena porasti 212 posto, a kada na Karepovcu više ne bude mjesta i Split bude morao voziti otpad u udaljenije gradove i općine, ponovno ćemo imati novo poskupljenje — rekao je Kukoč, prozvavši HDZ-ovu vlast na gradskoj i županijskoj razini zbog upravljanja problemom otpada.

O iskustvu grada koji već godinama nema vlastito odlagalište govorio je gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, potpredsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske. Kazao je kako Makarska već 12 godina svoj otpad mora prevoziti i na odlagališta udaljena 400 do 500 kilometara.

— Ono što se sada događa okolnim gradovima i općinama Makarska proživljava posljednjih 12 godina. Do danas smo samo na prijevoz otpada potrošili više od 2,5 milijuna eura. Kada uračunamo inflaciju, današnja vrijednost tog novca je oko 3,3 milijuna eura. Za taj smo novac mogli izgraditi novi vrtić. Neizgradnja Lećevice Makarsku je u posljednjih 12 godina koštala 3,3 milijuna eura — rekao je Paunović.

Upozorio je da bi se gradovi i općine koji nemaju vlastito odlagalište uskoro mogli suočiti s istim scenarijem.

— Lećevica vrlo vjerojatno neće biti dovršena ni u sljedećih pet godina, a riječ je o milijunima eura koje će platiti građani. Odgovornost u potpunosti nosi Županija i to se ne može prebacivati na gradove i općine. Gradonačelnici i načelnici odgovorni su za prikupljanje otpada, ali ako nemamo svoje odlagalište, Županija mora pokazati gdje ćemo taj otpad odlagati — poručio je.

Gradonačelnica Supetra, saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Splitsko-dalmatinske Ivana Marković također je prozvala HDZ zbog višegodišnjeg odgađanja projekta Lećevice.

— HDZ je razvio jedan vrlo dobar model gospodarenja otpadom: Lećevicu odgađa, Liku zatrpava, a svoju odgovornost reciklira — rekla je Marković.

Podsjetila je na zaključke Vlade iz 2018. godine kojima je, kako je navela, Lećevica trebala dobiti prioritet, a nadležno ministarstvo u koordinaciji s Fondom i Županijom riješiti pitanje centra.

— Danas smo u 2026. godini i još ne znamo kada će Lećevica biti gotova. Imate Antu Sanadera, bivšeg župana, koji je 2013. obećavao otvaranje Lećevice najkasnije do 2014. godine, a danas je i dalje županijski vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a. Onda imate Šutu koji je Lećevicu najavljivao 2018. i današnjeg župana Bobana koji ju je navodno otvorio prije dvije godine — kazala je Marković.

Od Splitsko-dalmatinske županije zatražila je odgovore na tri ključna pitanja: koje su alternative za zbrinjavanje otpada do završetka Lećevice, koliko je novca do sada ukupno utrošeno u taj projekt te koji su aktualni rokovi za njegov završetak.

— Tražimo od Županije da prije svega preuzme odgovornost, kaže koji su alternativni načini zbrinjavanja otpada, koliko je sredstava ukupno utrošeno na projekt Lećevice i ono najosnovnije – koji su daljnji rokovi i kada će Lećevica biti otvorena — zaključila je Marković.

(tekst: Dalmacija News)

Ličani ne prosvjeduju zato što im nedostaje promotor krumpira. Prosvjeduju jer im je pred vratima završio ilegalno odloženi opasni otpad i jer s pravom traže odgovore, odgovornost i zaštitu svoje zemlje.

A Vi im, ministre, nakon svega, pričate kako nosite lički krumpir po inozemstvu. To nije samo neukusno. To je bahato i ponižavajuće!

Ministar poljoprivrede mora razumjeti probleme ljudi koji žive od zemlje, a ne ih svoditi na vrećicu krumpira za diplomatske poklone. I upravo je zato Vaše ponašanje toliko porazno. Ne pokazujete da razumijete resor kojim upravljate ni težinu problema s kojima se ljudi suočavaju.

Ljudima u Lici ne treba ministar koji će njihov krumpir nositi po Europi. Treba im ministar koji će zaštititi njihovu zemlju. Ako ne možete ponuditi odgovore i rješenja, barem ih nemojte vrijeđati svojim lošim PR-om.

I konačno, jedan ministar poljoprivrede već je ostao upamćen po krumpiru. Čobanković ga je gulio 104 dana za javni interes, ali barem nije glumio da je to posao ministra.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u nedjelju je pozvao građane da se pridruže prosvjedu 'Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku', koji će se 5. rujna održati u Zagrebu, istaknuvši da je slučaj onečišćenja u tom gradu primjer 'mafijaškog kartela u Hrvatskoj', a poseban je poziv uputio desnici.

"Nismo organizatori, ali pozivamo sve građane Republike Hrvatske i hrvatske obitelji da se pridruže prosvjedu. Ovo je jedan primjer mafijaškog kartela u Hrvatskoj u koji je uključen državni inspektor, dakle korumpirani HDZ-ovac, gdje je uključena većina HDZ-ovaca koja je otrovala i potrovala hrvatsko tlo i hrvatsku vodu”, rekao je Hajdaš Dončić tijekom posjeta varaždinskom Špancirfestu.

Dodao je da očekuje velik broj ljudi na prosvjedu te istaknuo da je SDP, kako je rekao, predložio način na koji bi se mogli sanirati problemi u Gospiću i Hrvatskoj.

"Mi ne kritiziramo samo, nego dajemo rješenja i pozivam sve, i javne osobe su se uključile, javne osobe iz ljevice i iz centra, pozivam i desničare da dođu. Nemojte biti pijuni HDZ-ovaca, dođite na prosvjed”, poručio je predsjednik SDP-a.

Jakšić oduševljen Špancirfestom

Govoreći o Špancirfestu, kratko je rekao kako je dobar glazbeni program, dobra ponuda. Uz Hajdaš Dončića u Varaždin je došao i potpredsjednik Hrvatskog sabora i SDP-a te koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, koji je čestitao organizatorima Špancirfesta.

"Rijeke ljudi su i danas, ali su tako i svih deset dana na ulicama grada Varaždina. Emocije, energija je doista sjajna i pozitivna i mislim da to ne govori samo o Špancirfestu, nego govori o tome koliko je Varaždin uljuđen i uređen grad i zapravo je šlag na torti koji pokazuje zašto je Varaždin jedan od najrazvijenijih hrvatskih gradova”, rekao je Jakšić.

Upitan o mogućoj suradnji Špancirfesta i koprivničkog Renesansnog festivala, Jakšić je rekao da se svake godine dogovaraju oko manjih zajedničkih akcija te najavio dodatno povezivanje.

Varaždin posjetilo između 25 i 30 tisuća ljudi

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj naveo je da je subotnji program Špancirfesta privukao između 25 i 30 tisuća ljudi na pojedinim lokacijama, dok je istodobno gradom španciralo još toliko posjetitelja.

"Dakle, više od 60 tisuća ljudi u gradu. I mogli ste vidjeti danas ujutro u 7 sati grad je bio čist, kao da ničega nije bilo”, rekao je Bosilj, istaknuvši da je cijeli festival prošao bez incidenata.

Govoreći o prometu tijekom festivala, istaknuo je da su prvog vikenda uvedene dvije posebne autobusne linije kojima je prevezeno više od tri tisuće putnika, dok ih je tijekom subote prevezeno više od dvije tisuće, što je, prema njegovim riječima, značilo najmanje 600 automobila manje u središtu grada.

(tekst: net.hr)

O problemu otpada na području Varaždina, odgovornosti nadležnih institucija i otvorenim pitanjima vezanim uz otpad na prostoru bivšeg kompleksa tvornice Mundus govorio je jutros na konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu Miroslav Marković, saborski zastupnik SDP-a i zamjenik gradonačelnika Varaždina.

Marković je istaknuo da država već 560 dana formalno zna za problem odlaganja opasnog otpada u Gospiću, dok za problem potencijalno opasnog otpada u Varaždinu zna znatno dulje.

„O ovoj sam temi govorio vrlo često posljednjih godina, i u Hrvatskom saboru i u Varaždinu. Postavljao sam zastupnička pitanja i tražio dokumente od Državnog inspektorata na temelju prava na pristup informacijama. Danas ne želim odgovarati na političke spinove političkim spinovima, nego dokumentima“, poručio je Marković, odbacivši tvrdnje prema kojima je SDP odgovoran za izdavanje dozvola tvrtki Tipos Resurs, što vladajući podmeću kroz političke spinove i neutemeljene optužbe.

Prema dokumentaciji koju je predstavio Marković, prvu dozvolu Tipos Resursu 2015. godine izdalo je nadležno upravno tijelo Varaždinske županije, a ne Grad Varaždin niti politička stranka SDP.

„Na dokumentu koji ja imam piše Varaždinska županija. Zato, kada ministrica Vučković ili bilo tko drugi kaže da je SDP izdao dozvolu, molim da pokaže dokument na kojem to piše“, rekao je Marković, istaknuvši da isto vrijedi i za izmjene dozvole iz 2016. godine.

Marković je posebno upozorio na događaje iz 2019. godine, kada je bila ukinuta dozvola za odlaganje otpada u Mundusu, pa ponovno izdana uz dvostruko veći kapacitet.

Inspekcija zaštite okoliša tada je, na temelju nalaza lokalnog inspektora iz listopada 2018., utvrdila ozbiljne nepravilnosti u radu Tipos Resursa. Ministarstvo, odnosno Inspekcija zaštite okoliša, potom je dalo nalog Varaždinskoj županiji, koja je 21. siječnja 2019. ukinula dozvolu Tipos Resursu. Samo dan kasnije tvrtka je podnijela zahtjev za novu dozvolu, a već 26. veljače 2019. dobila je novu dozvolu – i to s dvostruko povećanim kapacitetom otpada.

„Što se u tih nešto više od mjesec dana promijenilo? Koji su nedostaci otklonjeni? Tko je provjerio njihovo uklanjanje? Na temelju kojih dokumenata je izdana nova dozvola i povećan kapacitet? I kako je tvrtka koja je u siječnju izgubila dozvolu zbog ozbiljnih nepravilnosti u veljači ponovno zadovoljila uvjete? Tražim odgovore“, poručio je Marković, odbacivši tvrdnje da su on i gradska uprava znali za problem, a ništa nisu poduzeli.

Naime, Marković je potvrdio da je za problem otpada u Mundusu znao 2021. godine, ali je naglasio da je ključno pitanje što je tada napravio.

Početkom lipnja 2021. Neven Bosilj postao je gradonačelnik, a Marković njegov zamjenik. Kao zamjenik gradonačelnika po funkciji je postao i načelnik Stožera civilne zaštite.

„Već 30. lipnja 2021., na konstituirajućoj sjednici Stožera, raspravljalo se o tvrtki Tipos Resurs i neadekvatnom postupanju s otpadom. Nakon toga sam se službeno obratio MUP-u i Državnom inspektoratu, upozorivši na velike količine otpada u bivšem Mundusu, otvoreno skladištenje, požarni rizik i moguću ugrozu okoliša te sam zatražio izlazak nadležnih institucija na teren i očitovanje", rekao je Marković, prisjetivši se da je od Državnog inspektorata potom dobio podatke prema kojima je od izdavanja nove dozvole 2019. do lipnja 2021. provedeno 12 inspekcijskih nadzora, izdano pet rješenja, a čak su bile izricane novčane kazne i podnošeni optužni prijedlozi.

„MUP je također izašao na teren i utvrdio probleme vezane uz protupožarnu zaštitu, a Grad je i tada tražio reviziju dozvole, no Županija zahtjev odbila," rekao je Marković, istaknuvši i dopis koji je 28. rujna 2021. osobno potpisao i uputio Varaždinskoj županiji.

U njemu je od Županije zatražio da „u okviru svojih nadležnosti revidira svoju Dozvolu za gospodarenje otpadom izdanu TIPOS RESURS j.d.o.o.“

Na taj zahtjev nadležno županijsko upravno tijelo odgovorilo je 12. listopada 2021. i odbilo zahtjev za revizijom dozvole, a sve to se dogodilo u mandatu HDZ-ova župana Anđelka Stričaka, naveo je saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković.

Županu Stričaku postavio je dva pitanja: je li znao da je Grad Varaždin tražio reviziju dozvole Tipos Resursu i, ako jest, što je po tom pitanju poduzeo.

Marković je otvorio i pitanje postupanja Državnog inspektorata.

„Državni inspektorat imao je 12 nadzora. Imao je utvrđene nepravilnosti. Imao je pet rješenja, kazne i optužne prijedloge. Godine 2018. praktički iste ozbiljne nepravilnosti dovele su do ukidanja dozvole. Zašto se nakon svih nepravilnosti utvrđenih 2019., 2020. i 2021. nije ponovno pokrenulo pitanje ukidanja dozvole?“, upitao se Marković, podsjetivši i da je Državnim inspektoratom tada rukovodio Andrija Mikulić, kojega je na tu funkciju postavio premijer Andrej Plenković.

Marković je također pozvao nadležna tijela da ispitaju postoji li bilo kakva povezanost između privatnih odnosa tadašnjeg čelnika Državnog inspektorata Mikulića i Josipa Šinceka iz tvrtke Tipos Resurs te postupanja Inspektorata prema njegovim tvrtkama.

Marković je kao najvažnije pitanje istaknuo sigurnost građana Varaždina. Podsjetio je da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem riješila više od 20 godina star problem oko 100.000 tona varaždinskih bala, ali da je Varaždin ponovno suočen s nekoliko tisuća tona sumnjivog otpada. Taj otpad je trenutačno u postupku uklanjanja, no prema Markovićevim riječima, time problem nije završen.

„Što se stvarno nalazi u tom otpadu? Ima li posljedica na tlo i podzemne vode?“, to su pitanja su na koja građani moraju dobiti odgovor, rekao je Marković, dodajući i da je za potrebe kaznenog postupanja uzorkovan materijal s varaždinske lokacije, a stručnu analizu napravio je Geotehnički fakultet u Varaždinu.

„Prema neslužbenim informacijama, nalaz je gotov. Zbog toga sam zatražio od glavnog državnog odvjetnika da ga, čim ga zaprimi, odmah objavi u cijelosti kako bi javnost znala što je utvrđeno analizom," rekao je Marković, naglasivši da se građanima ne može jednostavno poručiti da nema razloga za zabrinutost samo zato što na dozvoli piše „neopasni otpad“.

„Dok se ne dobiju stručni nalazi uzoraka otpada i ne provjeri stanje tla i podzemnih voda, gradska će uprava postupati po načelu maksimalnog opreza. Gradonačelnik je već zatražio od gradske komunalne tvrtke Varkom da aktivira piezometre u okolici Mundusa i provede analizu podzemnih voda. Rezultati neće ostati u ladici - bit će dostupni javnosti“, poručio je Marković.

Na kraju konferencije saborski zastupnik SDP-a je ponovno otvorio pitanje političke odgovornosti. Istaknuo je da je Andrija Mikulić 2021. godine, prema informacijama kojima se raspolagalo, imao sve relevantne podatke o nadzorima, nepravilnostima, rješenjima, kaznama i optužnim prijedlozima. Unatoč tome, prema Markovićevim riječima, nije došlo do ponovnog ukidanja dozvole.

„Da je Mikulić to napravio 2021., one godine kada sam to i tražio od županijskog ureda, možda danas ne bi bilo Gospića, Benkovca, Senja, Varaždina i tko zna kojih još lokacija s opasnim otpadom“, rekao je Marković.

Zaključno je istaknuo da je Mikulić bio osobni izbor premijera Andreja Plenkovića te da zbog političke odgovornosti za njegovo postavljanje i djelovanje smatra da odgovornost mora preuzeti i sam premijer.

„Govoreći o Andriji Mikuliću kao glavnom državnom inspektoru, koji je još 2021. imao na stolu sve što je trebalo da potpiše ponovno ukidanje dozvole Tipos Resursu – da se možda ne dogodi Gospić, da se ne dogodi sve ovo što se dogodilo – on to nije napravio. Andrija Mikulić je bio osobni izbor Andreja Plenkovića. Kada vi osobno birate ljude, onda osobno i odgovarate za njih. Već je trebala ta Vlada davno otići, ali kad već nije, onda je sada vrijeme da Andrej Plenković zbog političke odgovornosti podnese ostavku i da se ide na izbore," zaključio je Marković, uz poziv građanima da se pridruže nadolazećem prosvjedu "Hodaj za Liku" 5. rujna u Zagrebu.

„Posebno pozivam i naše sugrađane, Varaždince, da zaista dođu na taj prosvjed. Varaždinci su već jednom pokazali da znaju stati iza svog grada - prosvjedovali su protiv prijašnje vlasti, promijenili je i doveli nas koji smo odgovorno radili i riješili problem Varaždinskih bala. Možda je vrijeme da to ponovno naprave. Vrijeme je da se konačno ne samo tlo, nego i ovaj zrak u Hrvatskoj pročisti. Vrijeme je da se vrate moral i odgovornost u politiku i postupanje svih institucija jer ovo što danas imamo je krah institucija, krah gospodarenja otpadom, krah zdravstva - krah čitavog sustava koji bi trebao štititi građane."

Gradski vijećnik SDP-a Danijel Kukoč novi je predsjednik splitskog ogranka te stranke, a njegovi zamjenici su Joško Markić i Goran Šarotić koji su u srijedu poslije podne jednoglasno izabrani na izbornoj konvenciji te stranke.

Kukoč je u govoru na izbornoj konvenciji ustvrdio da je SDP u proteklih deset godina izgubio svoj obraz prisjetivši se prvog predsjednika te stranke Ivice Račana koji je govorio da mogu izgubiti vlast, ali ne i obraz. Sada ima dva cilja koja želi ispuniti za vrijeme mandata na čelu splitskog ogranka, a to je da im vrati obraz i da 2029. godine zajedno s koalicijskim partnerima preuzmu vlast u Splitu. 

"To su osnove i počeci svega onoga što je bio moj motiv da se kandidiram za predsjednika splitskog ogranka SDP-a. Kada kažem koalicijski partneri prvenstveno mislim na postojeće partnere s kojima surađujemo na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. To je stranka Možemo kao nacionalna stranka i stranka Direkt kao lokalna stranka. Uz to, dobrodošle su sve političke stranke, udruge građana, nezavisne liste, pojedinci i intelektualci na spektru od centra na lijevo", izjavio je Kukoč, objasnivši da misli na one koji nisu surađivali s HDZ- om.

Obraz stranci namjerava vratiti isključivo drugarstvom, ukazivanjem na probleme, a posebno nuđenjem rješenja za sve gradske probleme kojih ima puno. Za sadašnju splitsku je vlast rekao da ne nude nikakva rješenja nego populističkim mjerama i skupim PR-om pokušavaju prikriti svoju nesposobnost. Najavio je da će zajedno sa svojim kolegama u narednom razdoblju pokušati vratiti povjerenje simpatizerima i biračima ukazujući na probleme i nudeći konkretna rješenja.

Za potpredsjednika je izabran Joško Markić koji smatra da građani Splita zaslužuju puno bolju poziciju i jači SDP. Uvjeren je da s novim predsjednikom mogu snažnije nego do sada graditi politiku stranke i ono po čemu je SDP prepoznatljiv, a to je snažna briga za sugrađane, za njihove socijalne potrebe, za okoliš, bolji status grada, komunalne usluge, povezanost i promet te sve ono što čini kvalitetu života u Splitu.

Potpredsjednik splitskog SDP- a Goran Šarotić je kazao da mu je uvijek isti motiv, a to je da SDP bude bolji, jači i ozbiljniji. Priznao je kako su previše puta razočarali birače koji su s punim pravom ljuti na tu stranku, no, oni sada to žele promijeniti i poslati sliku o toj stranci kao o pravom socijaldemokratskom SDP- u. Misli da moraju biti jedinstveni, iskreni i dosljedni, da moraju poslati poruku kako imaju čvrste ciljeve, svoje jake ljude i snažne politike koje do sada nisu dopirale do birača te da to moraju promijeniti.

Na današnjoj konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu, saborski zastupnik SDP-a i član Saborskog odbora za zaštitu okoliša Mihael Zmajlović upozorio je na izostanak konkretnog plana sanacije ekološke katastrofe u Gospiću te zatražio od Vlade i Ministarstva zaštite okoliša da javnosti bez odgode predoče zakonom propisanu dokumentaciju.

„Danas je 559. dan otkako država formalno zna za problem u Gospiću. Na lokaciji se nalazi oko 45.000 tona otpada, a do danas nije odvezena niti jedna tona“, rekao je uvodno Zmajlović, istaknuvši kako je jučer pristigle ponude za odvoz dijela otpada, međutim, upozorio je Zmajlović, radi se o ponudama za sanaciju tek manjeg dijela ukupnog otpada.

„Ove dvije faze koje su jučer bile predmet natječaja odnose se na oko 5.150 tona otpada. To je tek 11 % ukupnog otpada. Za preostalih 40.000 tona otpada, zakopanih u tlu, iznad vode i vodonosnika, u krškom terenu, i dalje ne postoji niti jedan jedini dokument koji pokazuje na koji se način to planira sanirati. Nema plana, nema roka, nema tehnologije kojom će se sanacija izvesti“, poručio je Zmajlović, dodajući i kako su mediji ovih dana pisali i o tome tko stoji iza jedne od ponuda.

"Tvrtka koja je dala ponudu za sanaciju tih 11 % otpada u istoj se aferi spominje kao poslovni partner glavnoosumnjičenih. Po kojim kriterijima država bira kome povjerava ovako veliki posao, kad ni sama nema plan sanacije po kojem bira izvođače radova," upitao se Zmajlović, rekavši i kako, kada država radi bez plana - tržište diktira uvjete i dolazi do situacija u kojoj je jedna od pristiglih ponuda gotovo dvostruko veća od procijenjene vrijednosti, odnosno iznosi oko 8,8 milijuna eura, dok je drugu ponudu dala tvrtka s osam zaposlenih.

Zmajlović je posebno upozorio da Vlada i Ministarstvo ne mogu zakonski propisani plan sanacije - koji uključuje niz ozbiljno strukturiranih dokumenata - zamijeniti PowerPoint prezentacijom ili najavom o sanaciji na konferenciji za novinare.

„Zakon za sanaciju traži najmanje tri ključna dokumenta. Nijedan od njih nije tajan niti je riječ o dokumentima koji se mogu skrivati po hodnicima ministarstva. Zakonom je propisano da budu objavljeni i da ih javnost može pročitati“, rekao je Zmajlović, dodajući kako je prvi dokument onaj o sanacijskom programu, koji mora sadržavati konkretne podatke o tehnologiji sanacije, razlozima odabira pojedinih mjera, trajanju i troškovima sanacije, načinu utvrđivanja završetka sanacije te mjerama monitoringa okoliša tijekom izvođenja radova.

„Kada prvi kamion ili bager dođe na lokaciju, već tada moraju biti propisane mjere zaštite okoliša kako se neprofesionalnim izvođenjem radova ne bi prouzročilo još veće onečišćenje i šteta“, upozorio je zastupnik SDP-a, pojasnivši i što bi moralo biti navedeno u drugom dokumentu, kojega Vlada i resorno ministarstvo također nisu predstavili javnosti.

"Drugi dokument je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno odgovarajući postupak koji se provodi na temelju stručne dokumentacije kojom se mora jasno obrazložiti kako će sanacija izgledati i koje će posljedice imati, dok je treći dokument odluka resornog ministarstva o sanaciji, u kojem su jasno navedeni rokovi i odgovornosti," naveo je Mihael Zmajlović, naglasivši kako od tri dokumenta koja zakon traži - za Gospić i dalje ne postoji niti jedan.

Zmajlović je podsjetio i kako SDP od 19. kolovoza službeno traži uvid u ovu dokumentaciju, ali do danas je nije dobio.

Kako bi pokazao da se radi o provedivim i već poznatim procedurama, Zmajlović je predstavio dokumentaciju iz drugog slučaja sanacije, onoga u varaždinskoj četvrti Brezje.

„Ovo nije nešto što je nemoguće provesti. Ista država, odnosno grad koji provodi sanaciju uz pomoć države, već je provela cijeli postupak. Postoji program sanacije, postoji rješenje Ministarstva s konkretnim mjerama, propisano je gdje se postavljaju piezometri, kako se prati kvaliteta vode uzvodno i nizvodno od lokacije, kao i mjere zaštite zraka, tla i ostalih sastavnica okoliša“, rekao je Zmajlović, istaknuvši i kako je u Brezju dokumentacijom bio naveden i monitoring nakon provedene sanacije.

„Sve to, dakle, postoji u drugim slučajevima. Ali za Gospić to još nismo vidjeli“, dodao je Zmajlović, rekavši i kako će SDP za svaku sljedeću objavu Vlade o sanaciji Gospića ispratiti s tri jednostavna pitanja temeljena na zakonu: 1. Gdje je dokument? 2. Gdje je rok? 3. Tko radi neovisni monitoring?

„Znamo što slijedi," rekao je dalje Zmajlović. "Vlada će u sljedećim tjednima pokušati javnosti pokazati da se nešto događa - da je potpisan ugovor, da su stigli strojevi, da je počelo prekrivanje. Svaka će se takva radnja prikazivati kao pomak. Ali to nije dokaz da imaju stvari pod kontrolom."

Zastupnik SDP-a dodao je da je zakonom predviđeno angažiranje neovisne ovlaštene osobe koja prati i mjeri provedbu sanacije, a posebno je upozorio na mogućnost da se prekrivanje otpada predstavi kao konačno rješenje.

„Prekrivanje otpada nije isto što i uklanjanje otpada. Oni koji su ovaj otpad zakopali, zakopali su ga da se ne vidi. Prekrivanje radi isto. To nije rješenje. Građani Gospića traže da se otpad stvarno sanira i ukloni s lokacije“, poručio je Zmajlović, istaknuvši i kako su struka i znanost oko ovoga problema odmah imali konsenzus o potrebi žurne sanacije.

„Stručnjaci i znanstvenici raznih profila - od hidrogeologa do ekologa – slažu se da se niti jedan dan više ne smije odgađati sanacija i da treba krenuti u hitne radove. Međutim, Vlada je ovaj problem do sada potpuno ignorirala“, rekao je Zmajlović, otvorivši i pitanje političke i kaznenopravne odgovornosti za višegodišnje izostajanje reakcije.

„Možemo se pitati zašto tri godine od saznanja ništa nije poduzeto, zašto se nije adekvatno komuniciralo s javnošću i zašto nije poduzet nijedan konkretan korak. Koga se štitilo? Zašto se klupko počelo odmotavati tek kada je priveden glavni državni inspektor?“

Zmajlović je najavio da SDP daje Vladi rok od sedam dana za objavu sanacijskog programa.

„Ako za sedam dana sanacijski program ne bude objavljen, sljedeći korak koji ćemo poduzeti kao stranka, zajedno s građanima Gospića, jest pokretanje postupka prema Zakonu o zaštiti okoliša“, najavio je Zmajlović, dodajući kako je riječ o postupku kojim se utvrđuje razmjer štete, odgovornost za nastalu štetu te rok i način njezina uklanjanja.

„To je postupak koji Vlada već 559 dana izbjegava“, rekao je zaključno zastupnik SDP-a, poručivši i kako "ljudima u Gospiću ne trebaju predstave niti mazanje očiju da se nešto radi."

„Građani tog kraja trebaju točan plan cjelokupne sanacije i konkretan datum uklanjanja otpada s te lokacije. Gdje su vam planovi, gdje su vam rokovi, i gdje su vam izvršitelji? Pokažite plan!“ zaključio je Mihael Zmajlović, poručivši kako će SDP nastaviti inzistirati na potpunoj transparentnosti, zakonski propisanoj proceduri i hitnoj sanaciji lokacije u Gospiću.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar održao je danas konferenciju za medije na temu odlagališta otpada u Poznanovcu i dozvola koje je izdala Krapinsko-zagorska županija. Na konferenciji je govorio o postupcima vezanima uz izdavanje dozvola, nadležnostima Županije te aktualnoj situaciji oko odlagališta, temi koja je posljednjih dana izazvala velik interes javnosti i zabrinutost stanovnika tog područja.

Kolar je pritom iznio kronologiju postupanja Krapinsko-zagorske županije vezanu uz izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom u Poznanovcu, reagirajući pritom na tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavljivale u javnosti, a prema kojima je upravo Županija odgovorna za situaciju koja je nastala na toj lokaciji.

Naglasio je kako je ključno razlikovati nadležnosti pojedinih institucija, ali i vrstu otpada za koju je Županija uopće bila ovlaštena izdavati dozvole. Županija je mogla izdati dozvolu za NEOPASNI otpad, i nije se smio dovesti niti kilogram OPASNOG otpada u Poznanovec.

– Zašto Županija, a ne resorno Ministarstvo? Zato što zakon definira da Županija izdaje dozvole za neopasni otpad, dok Ministarstvo izdaje dozvole za opasni otpad – rekao je Kolar.

Prema njegovim riječima, gospodarski subjekt koji je podnio zahtjev imao je potrebnu dokumentaciju – bio je registriran za gospodarenje otpadom, imao uporabnu dozvolu za objekt, financijsko osiguranje te elaborat gospodarenja neopasnim otpadom na koji resorno Ministarstvo nije imalo primjedbi. Dozvola koju je izdala Županija odnosila se isključivo na oporabu neopasnog otpada, među ostalim plastike, plastične ambalaže, otpadnih guma te jestivih ulja i masti.

Kolar je podsjetio kako se Općina Bedekovčina žalila na izdanu dozvolu, a Ministarstvo je kao problem istaknulo policu osiguranja, odnosno način primjene članka 99. Nakon toga je, kazao je, Ministarstvo svim županijama poslalo uputu o tome kako postupati u takvim slučajevima. Županija je postupila prema dobivenoj uputi i ponovno izdala dozvolu, no pravni sektor istog Ministarstva ponovno ju je poništio zbog pitanja police osiguranja.

– Jedno ministarstvo, jedan sektor, drugi sektor – ne zna ljevica što radi desnica – poručio je Kolar, ističući kako se Županija zbog različitih tumačenja potom izravno obratila tadašnjem ministru Tomislavu Ćoriću i zatražila jasnu uputu kako postupiti. Nakon nove upute Ministarstva zatražena je odgovarajuća dokumentacija od gospodarskog subjekta te je dozvola ponovno izdana. Na novu žalbu Općine Ministarstvo je, prema Kolarovim riječima, odgovorilo odbijanjem žalbe, odnosno tada nije imalo primjedbi na dozvolu koju je izdala Krapinsko-zagorska županija.

Postupci su se nastavili pred upravnim sudovima, a cijeli pravni proces završio je 2024. godine odlukom prema kojoj dozvola nije bila izdana u skladu sa zakonom. Kolar je posebno naglasio kako tijekom tog razdoblja dozvola nije bila pravomoćna.

– Čitavo to vrijeme dozvola nije bila pravomoćna. Nisu smjeli dovesti tamo ni jedan kilogram neopasnog otpada, a kamoli opasnog otpada – naglasio je Kolar.

Dodao je kako je dozvolom, čak i da je postala pravomoćna, bilo propisano da se na lokaciji u jednom trenutku ne smije nalaziti više od 1.500 tona otpada koji je u obradi i skladištenju. Ponovno je istaknuo da se radilo o neopasnom otpadu te ustvrdio da, da su se poštovali uvjeti iz dozvole, do situacije kakva je danas u Poznanovcu ne bi ni došlo.

Kolar je odbacio tvrdnje da je Županija odgovorna za dovoženje otpada u Poznanovec te upozorio da se otpad nije dovozio samo na tu lokaciju, nego i na druge lokacije diljem Hrvatske, uključujući otpad koji je, prema njegovim riječima, dolazio preko granice iz Slovenije i Italije. Podsjetio je i na prijave nadležnim tijelima, izlaske inspekcija te snimke kamiona koje su dostavljane institucijama.

– Pitanje je ovlasti, tko je za što po zakonu odgovoran i tko je određene stvari mogao spriječiti. Nažalost, ja tih ovlasti nisam imao niti ih imam – kazao je Kolar, dodajući da već godinama traži da prvostupanjska inspekcija bude u nadležnosti županija kako bi one mogle imati stvarnu odgovornost za prostor kojim upravljaju.

Kao najvažniji cilj u ovom trenutku izdvojio je uklanjanje otpada iz Poznanovca. Podsjetio je da je poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zbrinjavanje otpada završen 23. lipnja te da je pristigla jedna ponuda zajednice ponuditelja. Procijenjena bruto vrijednost bila je 9,32 milijuna eura, dok pristigla ponuda iznosi 14.675.500 eura. Rok za pregled i ocjenu dokumentacije istječe 23. rujna 2026. godine.

Kolar je izrazio nadu da ponuda ispunjava sve propisane uvjete kako bi se mogao sklopiti ugovor i tijekom listopada započeti sa sanacijom. Napomenuo je i kako je za stvaranje zakonskih pretpostavki bilo potrebno mijenjati Plan gospodarenja otpadom i određene pravilnike, budući da je riječ o otpadu koji se nalazi na privatnom vlasništvu.

Istaknuo je pritom da do sada nije želio prozivati pojedince, već inzistirati na činjenicama, dokumentima i jasnom utvrđivanju zakonskih nadležnosti.

– Nisam prozivao nikoga, nisam optuživao nikoga. Samo sam pozivao da idemo s činjenicama i zakonskim okvirom, da vidimo tko je i za što odgovoran – kazao je Kolar, dodajući kako vjeruje da će nadležna tijela, prije svega Državno odvjetništvo, utvrditi tko je sudjelovao u nezakonitim radnjama, ali i odgovornost onih koji su trebali reagirati, a nisu.

Ponovio je kako je Županija dozvolu izdavala na temelju dokumentacije koju je gospodarski subjekt dostavio te uputa koje je dobivala od resornog Ministarstva. Naglasio je da Županija posjeduje kompletnu dokumentaciju i prepisku te da ju je spremna dostaviti svim zainteresiranim nadležnim institucijama.

Osvrnuo se i na tvrdnje pojedinih udruga o mogućoj povezanosti opasnog otpada s porastom broja oboljelih od zloćudnih bolesti. Pritom je naglasio da ne želi izlaziti izvan okvira informacija koje je dobio od stručnih institucija.

Županija je, kazao je, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo tražila stručno mišljenje o mogućem utjecaju otpada na zdravlje stanovništva. No, prema informacijama kojima trenutačno raspolažu, nije moguće sa sigurnošću govoriti o svim vrstama otpada koje se nalaze na lokaciji. Precizan sastav, dodao je, moći će se utvrđivati tijekom uklanjanja i razvrstavanja otpada, nakon čega će se pojedine vrste morati zbrinjavati na odgovarajući način.

– Ja sam župan, nisam liječnik i ograđujem se od bilo kakvih stručnih medicinskih zaključaka. Mogu govoriti samo o informacijama koje sam dobio od institucija od kojih smo ih tražili – kazao je Kolar.

Prema informacijama koje je dobio, dosadašnji podaci nisu pokazali statistički uočljivo veće povećanje zloćudnih bolesti na području Bedekovčine u odnosu na druga područja Krapinsko-zagorske županije ili susjednih županija. Kolar je ponovno naglasio kako takve procjene moraju donositi zdravstveni stručnjaci, a ne Županija.

Na pitanje očekuje li nova uhićenja povezana sa slučajem Poznanovec, odgovorio je kako vjeruje da će nadležne institucije utvrditi odgovornost svih koji su sudjelovali u nezakonitim radnjama.

– Siguran sam da će Državno odvjetništvo ući u trag svima koji su sudjelovali u ovom zločinu. To možete slobodno nazvati zločinom. I neka odgovaraju svi oni koji moraju odgovarati. Mislim da preciznije od toga ne mogu odgovoriti – rekao je Kolar.

Na kraju se znatno oštrije osvrnuo na političke prozivke prema kojima je Županija četiri puta izdavala dozvolu jer joj se navodno „žurilo“. Ocijenio je da se time pokušava stvoriti dojam kako su svi podjednako odgovorni te odgovornost prebaciti na druge.

– Mi smo se specijalizirali u Hrvatskoj za to – prebaci odgovornost na nekog drugog. Skrenut ćemo priču, pisat će se o jednima i o drugima, pa na kraju kaj bu, bu. E, ovaj put ne. Nećete nas uvlačiti u močvaru u kojoj ste sami. Bez nas. Ovo je istina o Poznanovcu – rekao je Kolar.

(tekst: sjever.hr)

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i politički tajnik te saborski zastupnik Saša Đujić poručili su danas u Hrvatskom saboru da SDP pokreće postupak za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića zbog ekološke katastrofe u Lici i potpunog nefunkcioniranja sustava i institucija.

„SDP je, uvidjevši dubinu ove situacije, zapravo suštinu problema, a to je nefunkcioniranje sustava i institucija koje su probijene, ali i analizirajući uzroke problema u Lici, došao do zaključka da za nefunkcioniranje sustava, za krađu, i za ovaj ekocid u Lici punu političku odgovornost ima Andrej Plenković“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako ni nakon jučerašnje saborske rasprave, ali ni jutros, nije vidio konkretan plan sanacije - dokument s jasno definiranim rokovima, izvršiteljima, potrebnim sredstvima i načinom na koji će se otpad odmah početi sanirati.

„To je ono što je ključno. Ljudi su opravdano bijesni u Lici, opravdano piju flaširanu vodu i boje se“, poručio je predsjednik SDP-a.

SDP je predložio pet konkretnih mjera, kao i „semafor“ za praćenje njihove provedbe te osnivanje međustranačkog saborskog povjerenstva koje bi nadziralo aktivnosti Vlade. Kako je istaknuo Hajdaš Dončić, Vlada je izgubila povjerenje, zbog čega je opoziv jedini odgovoran politički potez.

Za pokretanje postupka SDP je prikupio potpise većine oporbenih klubova. Potpisali su Možemo, IDS, Most, GLAS, DOSIP i Centar, a očekuje se i očitovanje preostalih oporbenih zastupnika.

„Bitno je istaknuti da to pokazuje da je ovdje riječ o nadstranačkom pitanju, i da je to jedino pitanje u kojemu možemo naći širi društveni i politički konsenzus“, rekao je Hajdaš Dončić, dodajući i kako će potpisi danas biti predani u saborsku proceduru, a rasprava o opozivu ne može se održati prije početka redovnog zasjedanja Sabora.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić odbacio je HDZ-ove pokušaje prebacivanja odgovornosti za ekocid u Lici na bivše SDP-ove ministre, istaknuvši da je riječ o skretanju teme.

„Uvijek vam je ista priča, uvijek vam je isti kontra-argument HDZ-a. Kad nemaju rješenja, onda odgovornost prebacuju na druge. Ali to je samo skretanje teme, već viđene priče i viđeni komentari HDZ-a“, rekao je Hajdaš Dončić.

Hajdaš Dončić i Đujić na kraju su pozvali sve građane i političke opcije, neovisno o svjetonazoru i ideološkim pitanjima, da se pridruže velikom prosvjedu "Hodaj za Liku" najavljenom za 5. rujan.

Saborski zastupnici SDP-a Mihael Zmajlović i Saša Đujić održali su danas u Hrvatskom saboru konferenciju za novinare, u danu kada se održava izvanredna sjednica na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića zbog ekološke katastrofe u Lici.

Mihael Zmajlović upozorio je kako vladajući cijeli dan uvjeravaju građane da je sve pod kontrolom i da treba vjerovati institucijama, no kako stvarnost u Gospiću pokazuje suprotno.

"Sustav nadzora godinama je bio slab, a na njegovu je čelu bio glavni državni inspektor koji je priveden i osumnjičen za primanje mita i pogodovanje u konkretnim slučajevima, uključujući i one povezane s ovom aferom. Vlada nema program sanacije. Ministrica je to potvrdila na saborskom odboru, rekavši da se tek nedavno počelo govoriti o projektnom zadatku, dok postupci javne nabave traju mjesecima bez konkretnih rezultata", upozorio je Zmajlović, zatraživši hitne mjere za zaustavljanje daljnjeg onečišćenja i izradu programa sanacije.

"Ali ova Vlada to ne zna napraviti. Jedino trajno jamstvo da se ovakvi slučajevi ne ponavljaju jest odlazak cijele Vlade," zaključio je Zmajlović.

Zastupnik SDP-a Saša Đujić na konferenciji za medije naveo je kako je SDP prikupio više od 50 potpisa za opoziv Vlade, iako je za pokretanje procedure potrebno 30. Uz SDP i Možemo, inicijativu su podržali i zastupnici lijeve oporbe, uključujući GLAS, Centar, Daliju Orešković i IDS, a očekuju se i dodatni potpisi.

"Ova afera nije samo pitanje ilegalnog odlaganja otpada kojim se truje okoliš i ugrožava budućnost naše djece. Ona je vrh sante leda i pokazuje kako je Andrej Plenković u posljednjih deset godina izgradio sustav u kojem su institucije zarobljene, a oni koji bi trebali kontrolirati kriminal i nezakonitosti nisu odradili svoj posao. Dok ministrica građanima poručuje da vjeruju institucijama, upravo su te institucije omogućile da do ovoga dođe. To se posebno odnosi na bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, čije je imenovanje od početka izazivalo ozbiljne sumnje, da bi on na kraju bio priveden i osumnjičen za koruptivne radnje," podsjetio je Đujić, dodajući kako je SDP zbog svega toga pokrenuo postupak za izglasavanje nepovjerenja Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi.

"Smatramo da je to jedini odgovoran politički potez. Inicijativa će uskoro doći na dnevni red Sabora i mora se raspraviti u roku od 30 dana. Nećemo dopustiti da se odgovornost Vlade i Andreja Plenkovića za ekološku katastrofu u Lici izgubi u političkim prepucavanjima," rekao je Đujić, napomenuvši i kako HDZ  pokušava skrenuti pažnju na druge navodne afere, da se vraćaju na 2015. godinu, dok na području Like i dalje stoji oko 35 tisuća tona ilegalno odloženog opasnog otpada.

„Nakon 552 dana od saznanja o opasnom otpadu u Gospiću, oko 37 tisuća tona opasnog otpada i dalje se nalazi na istoj lokaciji. Građani Gospića pritom još uvijek nemaju odgovore na osnovna pitanja o sigurnosti vode i okoliša“, upozorio je danas na konferenciji za medije na Iblerovom trgu saborski zastupnik SDP-a i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu Mihael Zmajlović.

„Želim maknuti iz ove priče sve ono što je posljednjih dana zamaglilo jednu jako važnu činjenicu - otpad u Gospiću još uvijek je na istom mjestu. U Gospiću žive obitelji koje do danas ne znaju smiju li djetetu dati vodu iz vlastitog bunara ili iz vodovoda. Ti ljudi - koji su cijeli život vrijedno radili i gradili svoje kuće - ne znaju vrijede li im danas one išta“, rekao je Zmajlović, podsjetivši da su građani Gospića u ponedjeljak došli pred saborski Odbor za zaštitu okoliša postaviti osnovna pitanja - što piju i što udišu - ali im nije omogućeno da ih postave.

„Zato danas neću iznositi nijednu političku ocjenu. Danas ću čitati zakon“, poručio je Zmajlović.

Osam pitanja na koja Vlada mora dati konkretne odgovore

Zmajlović je Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije uputio osam pitanja koja proizlaze iz Zakona o zaštiti okoliša.

Traži da se utvrdi koje su preventivne mjere poduzete nakon saznanja za štetu u okolišu, na temelju kojeg akta i kada, kao i je li Ministarstvo iskoristilo zakonsku mogućnost da samo poduzme nužne mjere zaštite i otklanjanja štete te je li o tome obavijestilo Vladu.

Od Ministarstva traži i odgovor je li pokrenut žurni postupak, predviđen upravo za situacije poput ove, kojim bi potrebne mjere provela treća osoba na trošak odgovornog operatera.

Jedno od pitanja odnosi se na procjenu štete - tko je ovlašteni procjenitelj, kada je angažiran i je li propisana procjena uopće izrađena.

Zmajlović traži i odgovor koji je rok određen za izradu sanacijskog programa, tko ga izrađuje te kada je imenovano stručno povjerenstvo i tko su njegovi članovi.

Posebno pitanje odnosi se i na građane Gospića i njihovo sudjelovanje u postupku.

„Kada će na razgovor biti pozvani ljudi iz Gospića? Propisi jasno predviđaju da se pogođenim ljudima omogući da daju primjedbe i da se te primjedbe uzmu u obzir. Ljudi koji žive uz ovu lokaciju imaju pravo znati što se radi i sudjelovati u postupku sanacije“, rekao je Zmajlović.

Na kraju, traži odgovor je li Vlada donijela ijednu odluku vezanu uz sanaciju lokacije, uključujući odluku o području ugroženog okoliša, redoslijedu mjera i osiguranju sredstava za sanaciju.

„Na svako od ovih osam pitanja odgovor je dokument, a ako taj dokument i dalje ne postoji - to znači da odgovora nema. Jer, Zakon je jasan i na ovu temu ne bi smjelo biti političkog odgovora. Ne može se odgovoriti pričom o 2015. godini, o oporbi ili o tome tko je što i kada rekao“, istaknuo je Zmajlović.

552 dana bez rješenja

Zastupnik SDP-a podsjetio je i kako je od prvog saznanja o slučaju prošlo 552 dana, odnosno 18 mjeseci.

„Zašto gotovo ništa nije napravljeno? Zašto nijedna tona otpada nije odvezena? Zašto nisu poduzete preventivne mjere?“ upitao je Zmajlović, posebno upozorivši da je lokaciju na Bilajskoj 50 trebalo zaštititi odmah, uključujući prekrivanje nepropusnom folijom kako bi se spriječila daljnja šteta za okoliš.

„Svaka od zakonom propisanih radnji mora ostaviti trag - urudžbeni broj i potpis. Zato ćemo sada tražiti te tragove“, rekao je Zmajlović, dodajući kako će pitanja službenim putem danas uputiti Vladi i Ministarstvu.

„Ako odgovori u obliku dokumenata stignu, objavit ćemo ih u cijelosti. Prvi ćemo reći gdje se stalo i što slijedi. Ako dokumenti ne stignu, onda znamo da odgovora - nema,“ poručio je saborski zastupnik SDP-a i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu.

„Izvanredna sjednica ne smije biti još jedno političko prepucavanje“

Govoreći o sutrašnjoj izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora koju je sazvao predsjednik republike Zoran Milanović, Zmajlović je upozorio da građani ne trebaju još jednu raspravu o tome tko je za što kriv, nego konkretne rokove i odgovornost.

„Otprilike znam što ćemo sutra u Saboru čuti. Čut ćemo o 2015. godini, čut ćemo o oporbi, čut ćemo da postupak traje, da se stvari rješavaju i da se poduzima sve što se može. Ali ništa od toga neće biti odgovor niti na jedno od ovih osam pitanja“, rekao je, dodajući da će ključan test biti glasanje o zaključcima koje je predložio predsjednik Republike.

„Ako vladajući glasaju za, dobro. Time smo dobili rokove: tri dana za sastanak s građanima Gospića, 15 dana za prvo izvješće Hrvatskom saboru i 30 dana za svako sljedeće“, rekao je Zmajlović.

„Ako glasaju protiv, onda su nam sami odgovorili i na svih osam postavljenih pitanja. Bez jednog dokumenta.“

„Ovo nije niz slučajnosti. Ovo je sustav.“

Zmajlović je upozorio i na širi problem upravljanja sustavom zaštite okoliša.

„Nakon 18 mjeseci još uvijek govorimo o modelu javne nabave, a rok za zaprimanje ponuda istječe 25. kolovoza. Imamo propuštene rokove, ugašen i disfunkcionalan nadzor zaštite okoliša, rupe ostavljene u propisima, stranačke kadrove na čelnim pozicijama relevantnih institucija, ljude koji su privedeni ili optuženi za uzimanje mita i propuste te institucije koje i danas nemaju čelnike“, upozorio je Zmajlović, dodajući kako ekološka katastrofa u Gospiću nije „niz nesretnih slučajnosti“.

„To je sustav. A za sustav odgovara onaj koji ga je deset godina gradio - HDZ“, poručio je Zmajlović, osvrnuvši se i na istragu te najavu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da bi postupak mogao biti dovršen do kraja rujna.

„Taj postupak neće pomaknuti tone opasnog otpada koje se nalaze u Gospiću i drugim Gospićima diljem Hrvatske“, zaključio je Zmajlović, naglasivši još jednom kako „Gospić nije samo incident“.

„Gospić je račun koji plaćaju ljudi koji tamo žive. Njima danas dugujemo odgovore. Dugujemo im i ovih osam odgovora, i inzistirat ćemo da od Vlade dobijemo odgovore“, zaključio je Zmajlović.