Hrvatskoj se tek sprema prava kriza siromaštva budućih umirovljenika, koji već danas plaćaju najviše cijene hrane u Europskoj uniji u odnosu na primanja, sve zbog Plenkovićeve inflacije i nečinjenja njegove Vlade. Dok njima inflacija iznosi daleko više od službene statistike, doseže i 40 posto, njihova djeca i unuci zbog eksplozije cijena nekretnina s njima žive najduže u EU, prije nego se uspiju osamostaliti, poručili su danas Mirela Ahmetović i Boris Lalovac, saborski zastupnici SDP-a i zastupnik Možemo Marin Živković, koji su u Požegi predstavili izložbu “Stopama Plenkovićeve inflacije”. 

Ahmetović je naglasila kako se posljedice krize ne mogu sakriti iza statistike jer iza svake brojke stoje stvarni ljudski životi i njihova svakodnevna borba za preživljavanje.

Dodala je kako umirovljenici i radnici s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama – ne osjećaju statističku inflaciju od 4,5 posto, već ona u stvarnosti iznosi između 20 i 40 posto, budući da su najviše poskupjeli upravo proizvodi i usluge koje oni najviše koriste. Ahmetović je najoštrije osudila ignoriranje onih koji na ovoj krizi najviše zarađuju.

„Dosta je manipulacija i zatvaranja očiju pred stvarnim dobitnicima ove inflacije, a to su banke, trgovački lanci i teleoperateri. Oni su izvukli milijarde eura. Ako banke mogu usklađivati svoje cijene s inflacijom, zašto nismo uskladili mirovine? Građani jedva nose ovaj teret, dok manjina ekstremno profitira“, poručila je Ahmetović.

Zastupnik Možemo! Marin Živković upozorio je na alarmantno stanje na tržištu nekretnina, istaknuvši kako su cijene postale toliko visoke da su odbile čak i špekulante, što dokazuje oštar pad broja kupoprodajnih ugovora. 

„Iz Vlade slušamo isprike kako problem stanovanja muči cijelu Europu. Međutim, podaci ih demantiraju. Hrvatska je rekorder u Europskoj uniji po stopi inflacije, ali i po rastu cijena najma koje su u odnosu na prošlu godinu porasle za čak 22 posto. U zadnjih pet godina nalazimo se na samom vrhu Unije po rastu cijena nekretnina“, naglasio je Živković.

„Gotovo nikako ne oporezujemo preprodaju nekretnina, a ljude koji su u najmu ne štitimo apsolutno nikako. Zato nam mladi najduže u cijeloj Europskoj uniji ostaju u roditeljskom domu i masovno odlaze iz zemlje“, zaključio je Živković.

„Hrvatski radnici koji danas u dobi od 50 do 60 godina zarađuju, primjerice, 100 eura prihoda, u mirovinu će ući sa svega 40 eura. To je najlošiji omjer u cijeloj Europskoj uniji. Ljudi koji su dostojanstveno radili i gradili ovu zemlju za pet ili deset godina postat će socijalni slučajevi ovisni o državnoj ili lokalnoj milostinji“, upozorio je Boris Lalovac, upozorivši na strukturne probleme hrvatskog ekonomskog modela.

Lalovac se posebno osvrnuo na službene dokumente Europske komisije koji potvrđuju da trgovački lanci u Hrvatskoj ostvaruju znatno veće ekstraprofite nego u ostatku EU, dok su poslovne banke samo prošle godine izvukle 1,4 milijarde eura dobiti, odnosno čak četiri milijarde eura u posljednje četiri godine.

„Banke su iznijele u svoje matične zemlje vrijednost u iznosu od gotovo pola našeg ukupnog mirovinskog sustava, koji iznosi devet milijardi eura. Stopa poreza na taj ekstraprofit bila je nula. Istovremeno, Hrvatska narodna banka uplatila je tim istim bankama preko 1,5 milijardi eura. To su nezapamćene nepravde stvorene tijekom ove inflacije“, zaključio je Lalovac.

Kampanja “Stopama Plenkovićeve inflacije” nastavlja se i sljedećeg tjedna u više hrvatskih gradova. Na adresi https://skupo.hr/#potpisi građani mogu ispuniti anketu o tome kako ih je do sada najviše pogodila Plenkovićeva inflacija. 

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u emisiji RTL Danas, gdje je komentirao aktualne političke teme – planove za iduće parlamentarne izbore, odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem, suradnju s Možemo!, prijepor oko slanja vojnika na mimohod u Parizu te kandidaturu Borisa Lalovca za viceguvernera HNB-a.

Na pitanje bi li prihvatio pištolj kao poklon, Hajdaš Dončić odgovorio je da bi radije izabrao bocu dobrog vina.

Komentirajući mogućnost da se Zoran Milanović kandidira na parlamentarnim izborima, rekao je kako već godinu i pol dana ponavlja da se predsjednik neće kandidirati.

"Ali sam u godini i pol dana razvio određeni imunitet, cijepio sam se na različite dezinformacije koje postoje u hrvatskom medijskom prostoru. SDP ima svoj put, ja svoj. Pokazujemo i radom sa savjetima, programima, i po prvi puta pokazujemo da za svaki program imamo i mjeru", rekao je.

Dodao je kako je njegov fokus na jačanju SDP-a kao stranke koja, kako kaže, zna što je dodana vrijednost i primarna raspodjela na radnom mjestu.

"Želimo državu koja isporučuje, državu koja radi za građane", poručio je.

Na pitanje vjeruje li da može pobijediti HDZ bez Zorana Milanovića, Hajdaš Dončić odgovorio je kako se ne bi kandidirao za predsjednika SDP-a da ne vjeruje u pobjedu.

"Socijaldemokracija je ujedno vjera u bolje sutra. Tako je i kod mene vjera u pobjedu s našim koalicijskim partnerima iz Možemo!", rekao je.

Govoreći o mogućim koalicijskim partnerima, kazao je da vidi sve progresivne ljude u Hrvatskoj i ljude oko lijevog centra.

"Nisam isključiv ni prema kome u Hrvatskoj. Razgovaram, osobito sad na terenu i s ljudima koji ne pripadaju mom uvjerenju. Ne mrzim ih nego ih pokušavam uključiti. Moramo razgovarati o nekim ključnim stvarima koje se tiču Hrvatske", rekao je.

Objasnio je da se na izborima ne glasa izravno za premijera, već za parlamentarnu većinu.

"Na izborima se ne glasa za premijera, nego za koaliciju, SDP i Možemo!, glasa se za ljude i program", rekao je.

Dodao je da na sebi radi svakodnevno, ali da se ne namjerava mijenjati kako bi se prilagodio percepciji javnosti.

"Bio sam direktor razvojne agencije, bio sam župan, ministar, saborski zastupnik. Imam dovoljno utakmica u nogama i ne mislim se nešto pretjerano mijenjati. Mislim ostati svoj", poručio je.

O suradnji SDP-a i Možemo! rekao je kako formalna koalicija već postoji kroz koordinaciju saborskih klubova i zajednički rad na terenu.

"Sa Sandrom Benčić se čujem trenutačno najviše od ljudi s kojima sam okružen. Sam formalni čin potpisivanja bit će u listopadu", rekao je.

Naglasio je da kampanja neće biti usmjerena samo na zajedničke plakate, već na promjenu ekonomskog i političkog modela Hrvatske.

Govoreći o sporu između predsjednika Republike i premijera oko slanja hrvatskih vojnika u Pariz, Hajdaš Dončić rekao je da je stav SDP-a jasan.

"Hrvatska pripada Europskoj uniji i NATO savezu. Koalicija voljnih nije formalna institucija ni NATO savez niti EU. Tako se isto može dogoditi da Španjolska i Portugal naprave nekakvu koaliciju i sad će biti pitanje – treba li Hrvatska tamo ići? Ne, ne treba", rekao je.

Dodao je da ga smeta što vanjska politika nije dovoljno usklađena između predsjednika Republike i premijera.

"Plenković izbjegava sukoordinaciju vanjske politike između predsjednika Republike i premijera", kazao je.

Na pitanje smatra li da je predsjednik prekršio zakon, odgovorio je kako ne misli da je to slučaj.

"Mislim da u ovom slučaju Plenković upornim nedogovaranjem krši zakon", rekao je.

Komentirajući Zakon o obrani i različita mišljenja ustavnih stručnjaka, rekao je kako postoje različita tumačenja, ali da on iznosi svoj i stav SDP-a.

Posebno je naglasio da se vojska ne bi trebala politizirati.

"Vojska je bila jedan od prvih alata ako želimo ući u EU i NATO savez da se depolitizira", rekao je.

O kandidaturi Borisa Lalovca za viceguvernera Hrvatske narodne banke, Hajdaš Dončić rekao je da SDP ima kvalitetne ljude, a Lalovca je izdvojio kao osobu poznatu po borbi protiv problema vezanih uz švicarski franak i poslovne banke.

"Jedan od rijetkih alata koje kao oporbena stranka imamo da promijenimo politički ekonomski okvir Hrvatske jest kandidatura Borisa Lalovca u HNB", rekao je.

Na pitanje gubi li SDP time jednog od najprepoznatljivijih ljudi za ekonomska pitanja, odgovorio je da ga stranka ne gubi.

"Boris Lalovac je sam rekao da se nakon pobjede na izborima vidi u našoj vladi", kazao je.

Objasnio je kako smatra da će Lalovac do izbora biti korisniji u HNB-u kao predstavnik SDP-a.

"Može se suprotstaviti poslovnim bankama, maržama i inflaciji", rekao je.

Na pitanje je li riječ o uhljebljivanju, odgovorio je da nije.

"To je bio slučaj kod drugih imenovanja, ali ovo je naš doprinos HNB-u koji ima alate da utječe na inflaciju", rekao je.

Zaključio je kako SDP ne gubi mogućnost kritiziranja HNB-a jer vjeruje da Lalovac tamo neće šutjeti.

"Nećemo izgubiti polugu. Pokušavamo promijeniti politički model u Hrvatskoj. Kao što je bilo kod izbora ustavnih sudaca gdje postoji javno saslušanje, nema dogovora ispod stola. Taj model ćemo zajedno s Možemo! primijeniti i u nekim drugim stvarima koje se tiču javnih poduzeća i stvari koje moraju biti javno dobro", poručio je.

(tekst: net.hr)

Hrvatsko gospodarstvo i društvo nespremno su dočekali val inflacije zbog neučinkovitosti i odgođenih antiinflacijskih mjera Vlade, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu u Kutini tijekom kampanje „Plenkovićeva inflacija“.

Predstavnici SDP-a i Možemo upozorili su kako je za oko 70 posto hrvatskih obitelji stvarna stopa inflacije znatno viša od službeno prikazane te tvrde da doseže čak 45 posto. Istaknuli su kako zbog toga predlažu niz srednjoročnih i dugoročnih mjera za suzbijanje inflacije.

„U proteklih deset godina Hrvatska je imala na raspolaganju 25 milijardi eura, ali država taj novac nije dobro iskoristila. Hrvatska danas nije ni energetski ni prehrambeno samodostatna. To je rezultat nečinjenja i propuštenih prilika Vlade Republike Hrvatske, a cijenu kroz inflaciju plaćaju građani“, rekao je Hajdaš Dončić na konferenciju za novinare.

Dodao je kako su SDP i Možemo predložili nekoliko mjera za ublažavanje i zaustavljanje inflacije.

„Preduvjet je da institucije počnu raditi svoj posao te da se javni novac pametno usmjeri u novu industrijsku politiku, proizvodnju hrane i energetsku samodostatnost. Hrvatskoj je potreban novi politički i gospodarski model jer jedino tako ima šansu za razvoj. Borimo se za Hrvatsku u kojoj će ljudi ostajati, raditi i dostojanstveno živjeti od svoga rada“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Saborska zastupnica Sanja Radolović upozorila je kako će Vladine antiinflacijske mjere stupiti na snagu tek početkom iduće godine.

„To je prekasno za naše građane. Prekasno je za 400 tisuća umirovljenika čije su mirovine manje od 400 eura. Za njih i za 70 posto hrvatskih obitelji koje žive na rubu siromaštva inflacija nije 5,4 posto, nego 45 posto“, rekla je Radolović.

Naglasila je kako energetska samodostatnost i proizvodnja hrane moraju postati pitanja od nacionalnog interesa, jednako važna kao i obrana države.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić istaknula je kako bi Sisačko-moslavačka županija mogla proizvoditi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali i za potrebe Zagreba i šire zagrebačke regije.

„HDZ je uništio domaću poljoprivrednu proizvodnju i omogućio veliki uvoz hrane. To želimo promijeniti dolaskom na vlast. Želimo da hrvatska država ima kičmu koju neće povijati pred onima čiji su interesi suprotni interesima hrvatskih građana“, poručila je Benčić.

Predstavnici SDP-a i Možemo zaključili su kako je borba protiv inflacije moguća jedino kroz jačanje domaće proizvodnje, energetsku neovisnost i učinkovitije djelovanje državnih institucija. 

Predstavnici radnika Plobesta i Revije te Novog sindikata u srijedu su u Saboru poručili kako ih premijer Andrej Plenković odbija primiti na razgovor i umjesto toga šalje ministre koji ih, kažu, zavlače već dvije godine i ne nude rješenje za njihove neisplaćene plaće koje čekaju već 25 godina.

Jedna od radnica Revije Jadranka Košarić podsjetila je da još od siječnja traže od premijera da ih primi kako bi riješio njihov problem s neisplatom plaća koji traje četvrt stoljeća. 

"On daje zeleno svjetlo. On je bog i batina. On, nitko drugi. Neka nam reče:  ne može ili može. Pa kad on tako reče – da, ne – mi znamo što ćemo dalje", rekla je Košarić tvrdeći da je sastanak bio zakazan za srijedu u 10 sati u Banskim dvorima, ali da nisu primljeni jer u Vladi nisu imali njihova imena.

"On čeka da mi umremo. Ako on to čeka, onda neka se sakrije i dalje kao što se sakriva i do sada. Ako on to očekiva, onda je to njegov karakter, njegova ljudskost. Ja sam uvijek mislila da će on imati razumijevanja za nas, ali ja više nemam dobro mišljenje o njemu", izjavila je Košarić.

Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je kako su dosad bili na razgovorima s nekoliko ministara koji ne mogu ništa riješiti i od kojih su se radnici umorili.

"Zna se tko u ovoj državi donosi odluke. Zna se koji je to čovjek. To je predsjednik Vlade. Pa imamo poruku za predsjednika Vlade. Daj skupi hrabrosti, dođi među nas i reci ovaj problem ću riješiti na taj i taj način ili ga neću riješiti. Evo, dođi i reci to da se više ne mučimo ni sebe ni vas", poručio je Kiš.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković rekao je kako su na njihovo posljednje traženje da ih premijer primi u utorak navečer dobili odgovor da će danas imati sastanak s ministrom financija Tomislavom Ćorićem.

"To bi bio još jedan sastanak u nizu onih kakve smo imali. Opet bi rekao, ja sam novi, treba mi vremena. Sad nema novca u proračunu. Mi ne tražimo novac za ovo. Mi tražimo političko rješenje, a onda se traže novci. Kad se prvo politički donese odluka, onda se traže novci", rekao je Iveković dodajući da ni do sastanka s Ćorićem nije došlo jer je sindikat sastanak okarakterizirao kao "tehnički sastanak radi pripreme sastanka s premijerom" i kad su poslali takav mail, u Vladi su to, kaže, smatrali odustankom od razgovora. 

Predstavnike sindikata i radnika Plobesta i Revije primili su u Saboru saborski zastupnici SDP-a i Možemo! Mišo Krstičević i Jelena Miloš.

Krstičević je rekao da radnici svim političarima, osobito onima na vlasti, daju priliku da se napokon ispravi nepravda tranzicije.  

"Zamislite da u prosječnoj hrvatskoj obitelji danas plaća ne dođe samo jedan mjesec. Ja mislim da bi se već formirao jedan grč u želucu, bila bi pomutnja, te planovi bankrota. E pa vidite ove ljude tu. Oni su 27 mjeseci čekali da im se isplati sljedeća plaća. U vremenima kad su te gospođe i te radnice i radnici bili u svojim kasnim tridesetima, četrdesetima, kad su imali djecu koja idu u srednju školu ili polako kreću na fakultet i kad smo razmišljali što o tome kad nemaš za najosnovnije stvari. Što tad reći djetetu koje eventualno treba nove tenisice?", upitao se Krstičević.

Miloš je podsjetila da je riječ o nešto manje od 600 radnika Plobesta kojima nije isplaćeno 25 plaća i Revije koji čekaju na isplatu svojih 9 plaća.

"S obzirom na to da je stečaj okončan, jasno je da se mora pronaći zakonsko rješenje, ali ako ima političke volje, to se zakonsko rješenje može pronaći. Radnici ne traže ništa više od onog što su zaradili i budući da neumorno, dakle neumorno već godinama obilaze institucije, mi tražimo vrlo jasan odgovor Vlade da konačno kaže hoće li će riješiti probleme radnica Revije i radnika Plobesta, isplatiti im teško zarađene plaće i kojim modelom će to učiniti", poručila je Miloš. 

Nakon višetjedne turneje tijekom koje su predstavnici SDP-a i Možemo obišli Hrvatsku od Dubrovnika do Vukovara, preko Splita, Pule, Makarske, Karlovca, Vinkovaca i brojnih drugih gradova, saborske zastupnice Mirela Ahmetović i Draženka Polović danas su u Hrvatskom saboru predstavile "Knjigu Plenkovićeve inflacije" - zbirku komentara i svjedočanstava hrvatskih građana o rastu cijena, padu životnog standarda i posljedicama pogrešnih politika Vlade Andreja Plenkovića.

Potpredsjednica SDP-a i saborska zastupnica Mirela Ahmetović istaknula je da knjiga predstavlja glas građana, a ne politički pamflet.

"Ovo što danas donosimo pred Hrvatski sabor crna je knjiga Plenkovićevih propusta. Paradoksalno, vladajući bi vjerojatno rekli da je to knjiga njihovih velikih postignuća. Ali na ovim stranicama nisu PR poruke. Na ovim stranicama nalaze se stvarni ljudski životi i posljedice promašenih politika Plenkovićeve Vlade", poručila je Ahmetović, dodajući kako građani inflaciju opisuju jednostavnim riječima.

"Kava sve skuplja, jaja sve skuplja, voće, povrće, osnovne potrepštine neodrživo poskupljuju. Pitanje je samo trebam li vjerovati Andreju Plenkoviću ili vlastitim očima," glasi jedan od komentara u knjizi kojega je izdvojila zastupnica Ahmetović, naglasivši i kako je Plenković Hrvate doveo u apsurdnu situaciju u kojoj im je danas jeftinije otići u susjednu državu po namirnice nego u dućan u vlastitom kvartu.

"U međuvremenu Vlada s Andrejem Plenkovićem na čelu bavi se onim što najbolje zna. Pokušava nas uvjeriti da je sve super. Po njima nikome u Europi nije bolje nego nama," dodala je Ahmetović, citirajući i jednog građanina koji je u knjigu zapisao: "Pitanje je samo trebam li vjerovati Andreju Plenkoviću ili vlastitim očima."

Govoreći o odgovornosti za inflaciju, zastupnica Možemo Draženka Polović istaknula je kako su građani tijekom razgovora diljem Hrvatske vrlo jasno odgovarali na pitanje tko snosi najveću odgovornost za inflaciju.

"Najčešći odgovor je bio da odgovornost vide u politici Vlade Andreja Plenkovića. Zato ovu kampanju nazivamo Plenkovićevom inflacijom. Inflacija nije samo brojka u izvješću. Inflacija je manja košarica za isti novac, umirovljenik koji bira između hrane i režija te mlada obitelj koja više ne može riješiti stambeno pitanje," rekla je Polović, naglasivši da Hrvatska nije morala biti među državama s najvišom inflacijom u Europi.

"Na raspolaganju smo imali 25 milijardi eura europskih sredstava. Taj se novac mogao ulagati u domaću proizvodnju hrane, navodnjavanje, energetsku samodostatnost, logističke centre i jačanje hrvatske poljoprivrede. Umjesto toga ostali smo previše ovisni o uvozu hrane i energije, a građani danas plaćaju cijenu takvih odluka," nastavila je Polović, podsjetivši i na dugogodišnje prijedloge SDP-a i Možemo, koje je Vlada redom odbijala, a među kojima su uvođenje poreza na ekstraprofit, jačanje ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, veća ulaganja u domaću proizvodnju te politike koje će povećati prehrambenu i energetsku sigurnost Hrvatske.

Među brojnim porukama koje su građani ostavili u knjizi posebno se izdvajaju i sljedeća svjedočanstva:

"Želim raditi i živjeti od tog rada!!! U vremenima ovakve inflacije nema više normalnog života. Jurimo, žurimo, radimo nekoliko poslova da bi koliko-toliko mogli prehraniti obitelj. Dokle tako?"

"Draga Vlado RH, kao mlada osoba volio bih da su stanovi priuštivi nama koji smo tek na početku karijere i nemamo visoke plaće. Podbacili ste, izgubili ste bitku i digli ruke od građana."

"Poštovani Premijeru, svi ljudi shvaćaju da vaše tvrdnje o padu inflacije u Hrvatskoj nisu istinite. Inflacija na hranu je izrazito visoka i neodrživa za narod. Molim Vas, spriječite daljnji rast inflacije i učinite da bude prihvatljiva ljudima koji su na rubu opstanka!"

"Glatko i gotovo neprimjetno prešlo se s kune na euro. Ono što je bilo pet kuna, sada je 5 eura! S 400 € mirovine, kako da umirovljenik plati režije i hrani se? Kako da živi dostojanstveno? Kako da radnik da živi od minimalca?"

"Spustite se malo među narod da vidite kako se stvarno živi!"

"Za ovakvu Hrvatsku se nisam borio! Neizdrživo je. Hvala Plenki!"

Zastupnice Ahmetović i Polović poručile su da će "Knjiga Plenkovićeve inflacije" ostati trajni podsjetnik na iskustva građana tijekom aktualne krize te da će prikupljena svjedočanstva biti temelj za daljnje prijedloge politika usmjerenih na zaštitu životnog standarda, razvoj domaće proizvodnje i stvaranje pravednijeg gospodarskog modela.

"Građani Hrvatske ne traže izgovore. Traže odgovornost. Traže politiku koja će štititi njihov standard, ulagati u domaću proizvodnju i omogućiti da se od rada u Hrvatskoj može živjeti dostojanstveno", zaključile su zastupnice.

Turneja „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastavlja se diljem Hrvatske. Zašto je u Hrvatskoj sve poskupjelo i koja su rješenja SDP-a i Možemo provjerite na skupo.hr.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača održao je saslušanje o zaštiti djece i maloljetnika na internetu u susret novom europskom zakonu najavljenom za kraj ove godine. Ponovno su se čuli zahtjevi za zabranu društvenih mreža djeci ispod 16 godina te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost.

„Svake godine u ovo vrijeme iznova se čudimo broju djece koja ne uspiju upisati prvi razred radi nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti. Nedavno su objavljeni podaci kako skoro polovica djece u četverom razredu ne zna pisati kraće priče. Kod starije djece, problema je još i više- svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina je nesretna. U Španjolskoj je primjerice jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana“, kaže Biljana Borzan.

Objasnila je kako odgovor leži u načinu života djece i mladih. Kao prva generacija koja je odrasla uz pametne telefone, u EU mladi  u prosjeku sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online.

„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema istraživanjima, čak 60 posto djece laže o svojoj dobi kako bi napravilo račun. U Danskoj je primjerice 94 % djece napravilo račun na društvenim mrežama prije nego su navršili 13 godina. U nedavnom eksperimentu u Francuskoj, Amnesty International je napravio tri lažna profila djece od 13 godina. Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a 3-4 sata sadržaj koji romanizira samoubojstva”, rekla je Biljana Borzan.

Prema zadnjem Eurbarometru čak 91 posto građana Hrvatske smatra da zaštita djece na internetu treba biti politički prioritet.

„Instagram je prema procjenama samo od tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina zaradio oko četiri milijarde dolara od oglašavanja u jednoj godini, a 35 posto prihoda Tik Toka dolazi upravo od tih korisnika . Dok se milijarde zarađuju na dječjoj pažnji, roditelji i društvo plaćaju cijenu kroz sve lošije mentalno zdravlje mladih. Zato je krajnje vrijeme da Europa zaštitu djece stavi ispred profita digitalnih platformi”, kaže Borzan.

Tijekom proteklog vikenda Socijaldemokratska partija Hrvatske održala je radno okupljanje u Tuhlju na kojem su predsjedništvo stranke, članovi Središnjeg savjeta te predstavnici 19 stranačkih savjeta raspravljali o programskim prioritetima i novim javnim politikama. U višednevnim radnim sesijama analizirani su prijedlozi i mjere iz područja zdravstva, obrazovanja, gospodarstva, energetike, poljoprivrede, sigurnosti, pravosuđa, digitalnog društva i drugih ključnih područja, a zaključci sastanaka bit će temelj budućeg programskog dokumenta SDP-a.

Na završnoj konferenciji za medije govorili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica stranke Biljana Borzan te predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako su programski prioriteti proizašli iz razgovora s građanima diljem Hrvatske.

„Građani žele državu koja radi – državu bez lista čekanja, državu koja poduzetnicima ne predstavlja prepreku, koja osigurava kvalitetnu i dostupnu hranu, priuštivo stanovanje, energetsku sigurnost te kvalitetne javne usluge“, rekao je, naglasivši da je radni susret u Tuhlju bio usmjeren na tri ključna područja budućih politika SDP-a.

Prvo područje je, pojasnio je Hajdaš Dončić, jest država koja radi, s naglaskom na jačanje javnog zdravstva i školstva, smanjenje lista čekanja te dostupnost kvalitetnih javnih usluga svim građanima.

Drugo područje odnosi se na sigurnost, koju SDP promatra znatno šire od pitanja obrane. Uz sigurnost granica i obrambeni sustav, u fokusu su sigurnost hrane, energetska sigurnost, priuštivo stanovanje te sigurnost i kvaliteta života starijih građana.

Treće područje je stvaranje gospodarstva veće dodane vrijednosti. Hajdaš Dončić istaknuo je kako Hrvatska mora promijeniti gospodarski model te smanjiti ovisnost o uvozu hrane i energije kroz razvoj proizvodnje, industrije više dodane vrijednosti i novih tehnologija.

„Program nije dovoljan sam po sebi. Potrebne su konkretne mjere, jasno definirani izvori financiranja te ljudi koji će te mjere provesti u zadanim rokovima“, poručio je predsjednik SDP-a, dodajući kako SDP želi ponuditi novi politički i gospodarski model koji će građanima omogućiti dostojanstveniji i kvalitetniji život.

Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica SDP-a Biljana Borzan naglasila je kako su prioriteti definirani u Tuhlju usklađeni s prioritetima europskih socijalista i demokrata.

„Politika mora u prvi plan staviti teme koje građanima najviše utječu na kvalitetu života. Upravo zato smo tijekom protekla tri dana određivali prioritete koji će dugoročno poboljšati život građana Hrvatske“, rekla je Borzan, koja je kao ključne izazove izdvojila rast cijena hrane, inflaciju, smanjivanje društvenih nejednakosti, priuštivo stanovanje te povećanje domaće proizvodnje hrane.

Borzan je upozorila kako se Hrvatska ne bi trebala uspoređivati s vlastitom prošlošću, nego sa zemljama koje su imale sličnu početnu poziciju, ali su danas uspješnije.

„Nažalost, Hrvatska je danas pri europskom vrhu prema pokazateljima poput inflacije i rizika od siromaštva, osobito među umirovljenicima, dok zaostajemo u područjima poput kupovne moći građana, zaštite potrošača i očekivanog životnog vijeka“, upozorila je Borzan, zaključivši kako je cilj SDP-ovih politika vratiti građanima optimizam te pokazati da postoje dugoročna rješenja za kvalitetniji život i održiv gospodarski razvoj.

Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec istaknuo je kako programske politike stranke počivaju na stručnim analizama i radu velikog broja stručnjaka okupljenih u stranačkim savjetima.

„Da bi politička stranka ponudila kvalitetna rješenja, ona moraju biti utemeljena na podacima i struci. Upravo zato djeluje Središnji savjet s 19 specijaliziranih savjeta koji pokrivaju sva ključna područja javnih politika“, rekao je šef SDP-ovih savjeta, naglasivši kako u radu savjeta sudjeluju i brojni stručnjaci koji nisu članovi SDP-a, ali žele svojim znanjem doprinijeti izradi kvalitetnih politika.

„Rasprave održane u Tuhlju predstavljaju temelj za daljnju izradu programa koji će odgovarati na stvarne potrebe građana i ponuditi konkretna rješenja za promjene koje Hrvatskoj trebaju“, zaključio je Gledec.

Poljoprivreda mora postati pitanje nacionalne sigurnosti

Najveći dio izlaganja europarlamentarac Marko Vešligaj posvetio je stanju hrvatske poljoprivrede i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije nakon 2027. godine. Istaknuo je kako je upravo zbog rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta posljednjih mjeseci obilazio hrvatske županije i razgovarao s proizvođačima o problemima s kojima se suočavaju. „Poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 25 posto u odnosu na 2010. godinu. Danas uvozimo između šest i sedam milijardi eura hrane godišnje, a kada smo ulazili u Europsku uniju uvozili smo oko dvije milijarde eura. Gotovo da nema sektora u kojem smo samodostatni“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio na podatke o samodostatnosti pojedinih sektora. „U stočarstvu smo oko 60 posto samodostatni, u povrtlarstvu oko 45 posto. Situacija je alarmantna ako gledamo što se događa u Europi i svijetu. Da sutra ostanemo bez uvoza, vrlo brzo bismo vidjeli koliko smo zapravo ranjivi.“

Prema njegovim riječima, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u poljoprivredu usmjerila više milijardi eura europskih sredstava, ali rezultati nisu pratili razinu ulaganja. „Neću reći da je sve bilo bez veze i da je sve pokradeno, ali rezultati su takvi kakvi jesu. Potrošili smo ogroman novac, a proizvodimo manje hrane nego prije.“

Zastupnik u Hrvatskom saboru, Mate Vukušić, dodao je kako je zamjenik glavnog državnog revizora, prije nekoliko dana, na odboru za financije u Saboru, iznio podatak da su tijekom revizije sredstava EU-a utrošenih u područje poljoprivrede u Hrvatskoj uočili veliku razliku uloženog novca i ostvarenih rezultata.

„I sam sam reagirao činjenicom da smo od dobivenih blizu 7 milijardi eura iz Europske poljoprivredne politike u ovih 13 europskih godina postigli katastrofalan rezultat koji se očituje u provjerenom podatku da u prosjeku imamo oko 55% samodostatnosti u svim poljoprivrednim proizvodima uz iznimku nekih ratarskih proizvoda“ dodao je Vukušić.

Govoreći o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, Vešligaj je istaknuo kako će Hrvatska i dalje imati na raspolaganju značajna sredstva, ali manje nego u sadašnjem razdoblju. „U ovom financijskom okviru Hrvatska ima gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu. U novom razdoblju to će biti između 3,6 i 3,7 milijardi eura. To je i dalje velik novac, ali moramo ga puno pametnije usmjeravati.“

Kao prioritete naveo je ulaganje u preradu, skladišne kapacitete i udruživanje proizvođača.„Ne možemo se oslanjati samo na proizvodnju sirovina. Moramo ulagati u mlinove, hladnjače, skladišta i preradbene kapacitete jer se upravo tamo stvara dodatna vrijednost.“

Posebno je upozorio na problem starenja poljoprivrednog stanovništva.„Prosječna dob poljoprivrednika danas je oko 57 godina. Europska unija želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika i zato će dio sredstava biti usmjeren upravo njima.“

Vešligaj smatra da bi pitanje proizvodnje hrane trebalo postati jedno od ključnih pitanja europske sigurnosne politike.„Danas se sigurnost uglavnom svodi na naoružavanje. Ja smatram da je sigurnost i hrana. Ako niste samodostatni u proizvodnji hrane, teško možete govoriti o bilo kakvoj sigurnosti.“

Stanovanje: Mladi sve teže dolaze do vlastitog doma

Druga velika tema tribine bilo je stanovanje, odnosno sve izraženiji problem dostupnosti stanova mladim ljudima. Vešligaj je upozorio da se stambena kriza više ne odnosi samo na Zagreb i obalu nego i na manje sredine. „Prema istraživanjima, oko 70 posto mladih u Hrvatskoj ne može si priuštiti ni kupnju ni najam stana. To je ogroman društveni problem.“

Kritizirao je dosadašnje državne politike koje su se uglavnom oslanjale na subvencionirane kredite. „Takvi programi na kraju uglavnom podižu cijene nekretnina i povećavaju profite građevinskog sektora. Ne rješavaju problem dostupnosti stanova.“

Kao jedno od mogućih rješenja vidi snažniji razvoj javne stanogradnje. „Moramo ljudima ponuditi alternativu. Ne žele svi trošiti 30 ili 40 posto svojih prihoda na kredit ili najam. Država mora omogućiti dugoročni i priuštivi najam.“

Podsjetio je da Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva nad nekretninama u Europi, ali i među najkasnijim osamostaljivanjem mladih. „Mladi iz roditeljskih domova odlaze u prosjeku s 32 godine. Europski prosjek je znatno niži. To dovoljno govori o stanju na tržištu stanovanja.“

Regionalni razvoj: Hrvatska i dalje ima dvije stvarnosti

 Govoreći o regionalnom razvoju, Vešligaj je ustvrdio kako su razlike između pojedinih dijelova Hrvatske i dalje velike unatoč milijardama eura koje su stigle iz europskih fondova. Kao primjer naveo je upravo područje Slavonije i Virovitičko-podravske županije. „Hrvatska je dobila golema sredstva za smanjivanje regionalnih razlika, ali kada pogledate pokazatelje razvoja, rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti.“

Istaknuo je da su izgrađeni vrtići, škole i brojni infrastrukturni projekti, ali da to nije bilo dovoljno za ozbiljniji razvoj gospodarstva. „Ne kažem da ništa nije napravljeno. Obnovljene su škole, izgrađeni vrtići i brojni objekti, ali regionalne razlike nisu smanjene.“

Kao jedan od problema vidi pretjeranu centralizaciju. „Sve se odlučuje u Zagrebu. Zašto više ovlasti i sredstava ne bi dobile lokalne razvojne agencije, LAG-ovi i ljudi koji najbolje poznaju potrebe svojega kraja?“

Upozorio je i da će u novom europskom proračunu biti manje novca za kohezijsku politiku.„Za regionalni razvoj bit će manje sredstava nego do sada. Zato će biti još važnije da se novac ulaže tamo gdje može stvoriti dugoročni razvoj, a ne samo kratkoročne političke učinke.“

Vukušić je istaknuo veliki problem „nepotrošenog“ novca EU-a upravo u segmentu regionalnog razvoja zbog velikog broja netransparentnih natječaja ali i nevjerojatnog podatka o količini novca koji je „vraćen“ u europsku blagajnu jer ga se nije znalo iskoristiti iz razloga pogodovanja, korupcije i, na kraju, dodjele poslova tvrtkama za koje se u startu znalo da neće kvalitetno ili nikako odraditi ono što im je dodijeljeno. Slavonija je puna takvih primjera, od Vukovara, Požege, Pleternice, Vinkovaca, Orahovice (iz vremena HDZ-ovog gradonačelnika, te Cabune.  

Antifašizam i ravnopravnost kao temeljne vrijednosti

U završnom dijelu izlaganja Vešligaj se osvrnuo na teme rodne ravnopravnosti, borbe protiv nasilja nad ženama i očuvanja antifašističkih vrijednosti.„Nasilje nad ženama je neprihvatljivo i oko toga ne smije biti nikakve dvojbe. Jednako tako moramo biti jasni prema pokušajima ograničavanja prava koja su izborena prije mnogo desetljeća.“

Govoreći o antifašizmu, naglasio je kako je riječ o jednoj od temeljnih vrijednosti moderne hrvatske države.„Ne smijemo imati nikakve dvojbe oko toga da je antifašizam temelj suvremene Hrvatske i da je Hrvatsku svrstao na pravu stranu povijesti. Protiv povijesnog revizionizma treba se boriti jasno i glasno.“

Tribina je završila raspravom o budućnosti europskih fondova, položaju hrvatskih poljoprivrednika i razvojnim mogućnostima Slavonije u novom europskom financijskom razdoblju.

Dok u Hrvatskoj poljoprivrednik mora prodati 15 kilograma pšenice da bi kupio jednu kuglu sladoleda, HDZ-ova županica Nataša Tramišak poručuje da SDP i Možemo "nemaju što tražiti u Slavoniji". Umjesto da govori o očajnom položaju slavonskih ratara, niskim otkupnim cijenama i iseljavanju ljudi, HDZ ponovno bira stranačku propagandu, a takva njihova izjava najbolje pokazuje koliko je HDZ izgubio doticaj sa stvarnim životom hrvatskog sela i hrvatskih ljudi.

Slavonija nije ničije stranačko vlasništvo. Ona pripada ljudima koji u njoj žive, rade i pokušavaju preživjeti od svoga rada. Pripada hrvatskim poljoprivrednicima koji već godinama proizvode vrhunsku pšenicu, a zauzvrat dobivaju otkupne cijene koje jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

I ove godine gledamo isti scenarij. Troškovi proizvodnje narasli su zbog Plenkovićeve inflacije; poskupjeli su gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva, gorivo, mehanizacija i gotovo svaki ulazni trošak. A dok su troškovi proizvodnje rasli, Vlada nije uspjela zaštititi domaće proizvođače niti stvoriti uvjete za pravedniji položaj ratara na tržištu. Rezultat je još jedna otkupna sezona u kojoj proizvođači pšenicu prodaju po cijenama koje mnogima ne omogućuju dostojanstvenu zaradu, a često jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

Istodobno, hrvatski građani na policama trgovina sve češće kupuju zamrznute pekarske proizvode iz uvoza koji se samo dovršavaju u trgovačkim centrima. Hrvatska izvozi kvalitetnu sirovinu po jeftinim otkupnim cijenama, a uvozi proizvode više dodane vrijednosti. To nije razvojna politika - to je poraz hrvatske poljoprivredne politike i Plenkovićeve vlade.

Hrvatski poljoprivrednik ne traži povlastice. Traži poštenije uvjete rada, otkupnu cijenu koja pokriva troškove proizvodnje i sustav koji omogućuje da od svog rada može dostojno živjeti. Traži državu koja će štititi domaću proizvodnju hrane, a ne promatrati kako nam domaća proizvodnja iz godine u godinu slabi.

Posebno zabrinjava činjenica da se pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta godinama razvlači bez jasnih i pravodobnih rješenja. Natječaji kasne, mnogi proizvođači rade u neizvjesnosti, a mladi ljudi sve češće odustaju od ostanka na selu jer ne vide sigurnu budućnost.

Nakon gotovo deset godina vlasti, HDZ mora preuzeti odgovornost za stanje hrvatske poljoprivrede. Slavonija je izgubila stotine tisuća stanovnika. Brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva odustaju od proizvodnje. Hrvatska proizvodi premalo hrane za vlastite potrebe, a ovisnost o uvozu iz godine u godinu raste.

Vrijeme je da Vlada odgovori na jednostavna pitanja:

Zašto hrvatski poljoprivrednik proizvodi sve skuplje, a prodaje sve jeftinije?

Zašto država nije zaštitila domaće proizvođače u uvjetima snažne inflacije i rasta troškova proizvodnje?

Zašto Hrvatska nema sustav koji će omogućiti da se od hrvatske pšenice proizvodi hrvatski kruh, umjesto da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode?

I konačno – tko će proizvoditi hrvatsku hranu za deset godina?

Ovo nije pitanje jedne otkupne cijene niti jedne poljoprivredne kulture. Ovo je pitanje opstanka hrvatskog sela, domaće proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.

Ako danas dopustimo da hrvatski poljoprivrednici zbog nesposobnosti i nečinjenja Plenkovićeve vlade odustanu od proizvodnje, sutra više nećemo govoriti samo o pšenici. Govorit ćemo o nestanku hrvatske poljoprivrede



Savjet za poljoprivredu i hranu SDP-a

“Inflacija u Hrvatskoj već je mjesecima 50 posto viša nego inflacija u eurozoni, unatoč samohvali Vlade da se smanjila, a mjere koje je Vlada najavila su premalo i stižu prekasno”, istaknuli su na konferenciji za medije u Bjelovaru predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnici SDP-a Sanja Radolović i Mišel Jakšić i saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić, upozorivši i na posljedice Plenkovićeve inflacije koja najviše pogađa umirovljenike i građane s prosječnim primanjima.

„To govori o funkcioniranju države i prepuštanju ekonomiji stihiji. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne djeluje, zato trgovački lanci ostvaruju marže od 8 posto, dok je prosjek EU 6 posto, a nitko ne prati transakcijske cijene uvoza, primjerice uvoza pekarskih proizvoda iz Poljske u te iste trgovačke lance, koje su veće tamo gdje nastaju, nego npr. ako ih izvoze u Austriju i Njemačku“, poručio je Hajdaš Dončić.

Podsjetio je da već godinama traže porez na ekstraprofit kao trajnu mjeru za smanjenje regionalnih i ekonomskih razlika, a ne kao antiinflatornu mjeru: „Nije normalno da 10 posto stanovništva upravlja s 90 posto nacionalnog bogatstva i nije normalno što nam građani govore ovdje u Bjelovaru, ali i jučer u Đakovu, u Puli, u Splitu, u Dubrovniku, u Zagrebu, u Čakovcu i Varaždinu, a to je ono što znamo, da su im mirovine 350 eura, a da je medijalna plaća u Hrvatskoj 1300 eura. Inflacija nije jednaka za sve”.

Naglasio je da rješenja postoje: „Treba preusmjeriti novac u energetiku koja je usmjerena na građane – solare, dizalice topline, fasade – a ne na krupni kapital. Priuštiva energija, stan i hrana ključna su pitanja sadašnjosti i budućnosti. Hrvatska, bez obzira jeste li desni centar, lijevi centar ili centar, može i mora bolje, jer nas je sve manje i moramo zajedničke ciljeve ostvarivati razgovorom, dijalogom i činjenicama.“

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić rekao je da se ovdje radi o autentičnoj hrvatskoj, Plenkovićevoj inflaciji. “Taj dio inflacije nije samo plod strukturnih teškoća gospodarstva, nego je u prvom redu posljedica nepostojanja prehrambene i energetske samodostatnosti. Istodobno, mjere koje je Vlada najavila su premalo i dolaze prekasno. Pozdravljamo zamrzavanje cijena administrativnih usluga državnih poduzeća, ali istodobno komunalne i javne usluge u gradovima rastu bolno za građane“, upozorio je Bakić.

Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, naglasio je da se Možemo! za to zalaže već godinama, ali da će najavljenim Vladinim izmjenama mnogi ostati uskraćeni: „Oko 700 tisuća umirovljenika, možda i više, neće osjetiti direktnu korist, jer su njihove mirovine ispod praga oporezivanja. Istodobno se najavljuje zamrzavanje razine svih socijalnih pomoći. Očekujemo da se bilo kakvi prihodi države od poreza na ekstraprofit vrate umirovljenicima i ugroženim skupinama“, naglasio je.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je simboliku Bjelovara: „Ne nalazimo se slučajno u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nalazimo se u nekadašnjem mliječnom bazenu Hrvatske, u gradu sira gdje je sirana nekada zapošljavala stotine ljudi. Danas je ta sirana pretvorena u skladište – to je najveći apsurd Plenkovićeve inflacije pohlepe, nedostatna poljoprivredna samodostatnost. Podsjetila je da je u posljednjem mandatu Plenkovićeve Vlade hrana kumulativno porasla za 42 posto, a neki proizvodi na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 posto – poput mlijeka, sira, vrhnja i maslaca – dvostruko su poskupjeli. „Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka jedva je 50 posto, iako imamo prirodne resurse. Farme se zatvaraju, otkupne cijene su dvostruko niže nego prije nekoliko godina, a troškovi proizvodnje eksplodirali su u nebo. U isto vrijeme naši građani, osobito umirovljenici i ljudi s niskim primanjima, plaćaju te proizvode dvostruko skuplje“, naglasila je.

Radolović je ustvrdila i da Vlada nije iskoristila europske fondove za jačanje otpornosti: „Plenković se hvali s 25 milijardi eura iz Bruxellesa, ali taj novac nije poklonjen i nije bačen iz helikoptera – još ga nismo ni povukli ni isplatili korisnicima. Umjesto da ulaže u poljoprivredu i energetsku samodostatnost, ulaže se primarno u beton”. 

Saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić poručio je da u Hrvatskoj imamo jasnu inflaciju pohlepe s jasnim pečatom – Andrej Plenković i HDZ: “Uvozni lobiji, špekulanti, strani trgovački lanci, strane banke i strani telekomunikacijski operatori jako se fino znaju pozivati na tržišnu ekonomiju kad treba guliti građane, ali kad treba dati pristojne plaće radnicama u trgovačkim lancima – tu cijela priča zastane iza štekata i više nemamo europski tržišni model. Plenković im je otvorio vrata da s Hrvatskom rade što žele i da našu gospodarsku priču svedu na to da izvozimo sirovinu, primarno u poljoprivredi, a gotove proizvode nam preko njegovih špekulanata vraćaju skuplje”, rekao je Jakšić

Govoreći o energetici, podsjetio je na neispunjena obećanja  Andreja Plenkovića i afere: „Najavio je da će energetiku vratiti u hrvatske ruke i otvoriti veliki ciklus HEP-a, a od svega imamo aferu ‘plin za cent’, grabež s pečatom Ine i HEP-a i nijedan stvarni pomak u modelu upravljanja. Umjesto energetske samodostatnosti, daljinsko upravljanje našim resursima se praktički preselilo u Mađarsku.“

Europski odbor regija pozvao je u četvrtak Europsku uniju da uključi gradove i regije u vanjsku politiku, istaknuvši da bi njihove vlasti trebale imati ulogu u razvojnoj suradnji koju EU provodi u svijetu, u politici proširenja, te onoj u nestabilnim okruženjima.

Europski odbor regija je savjetodavna institucija u Bruxellesu putem koje 329 lokalnih i regionalnih dužnosnika zastupa interese regija i gradova iz Europske unije.

"Globalna Europa mora staviti lokalne i regionalne vlasti u središte vanjskog djelovanja EU-a", izjavio je Joško Klisović, izvjestitelj Europskog odbora regija tijekom iznošenja mišljenja u Bruxellesu.

Globalna Europa je predloženi novi financijski i strateški okvir Europske unije za vanjsko djelovanje u razdoblju od 2028. do 2034. godine. Sadržavat će novac za pomoć i suradnju sa zemljama izvan EU-a, za politiku sa susjednim zemljama i podržavanje stabilnosti u svijetu.

Klisović, član Skupštine Grada Zagreba, ukazao je da lokalni i regionalni političari trebaju biti uključeni u taj okvir jer mogu doprinijeti na terenu u trenutku geopolitičkih previranja.

„U svijetu obilježenom sve većim geopolitičkim napetostima, nejednakošću, klimatskim poremećajima i nazadovanjem demokracije, Europa ne može projicirati snagu u inozemstvo i pozicionirati se u svjetski poredak u nastajanju bez ulaganja u stabilnost, demokraciju i socijalnu koheziju na lokalnoj razini", izjavio je u Bruxellesu.

Lokalne i regionalne vlasti iz EU-a povijesno su uspjele održavati veze sa svojim kolegama u nekim nestabilnim zemljama, kao što je Libija. To im je omogućilo da zadrže komunikacijske kanale tijekom razdoblja napetih diplomatskih odnosa na nacionalnoj ili multinacionalnoj razini te da pruže praktičnu potporu.

Europski odbor regija je u svom mišljenju, odnosno dokumentu, naveo da provedba 65 posto ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ne bi bila moguća bez aktivnog sudjelovanja gradova i regija.

"Lokalne i regionalne vlasti također su ključne za proširenje Europske unije jer se 70 posto zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini. Smatramo stoga da je aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u kreiranju politika i u njihovoj provedbi ključno za maksimiziranje učinka inicijative Globalna Europa", zaključio je Europski odbor regija.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zajedno sa saborskim zastupnicama Sanjom Bježančević i Marijom Milinković, sudjelovao je u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, u Đakovu na komemoraciji povodom 35. obljetnice ubojstva Josipa Reihl-Kira, ratnog načelnika Policijske uprave osječko-baranjske i jednog od najistaknutijih hrvatskih mirotvoraca.

Komemoracija je održana na Gradskom groblju u Đakovu, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije, uz sudjelovanje predstavnika Policijske uprave osječko-baranjske, članova obitelji, braniteljskih udruga te predstavnika društvenog i političkog života.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća izaslanstvo SDP-a odalo je počast Josipu Reihl-Kiru, čovjeku koji je u najtežim trenucima početka Domovinskog rata dosljedno zagovarao dijalog, mir i sprječavanje sukoba. Kao načelnik osječke policije nastojao je očuvati mir u istočnoj Slavoniji, a 1. srpnja 1991. godine ubijen je na putu prema pregovorima u Tenji zajedno s Goranom Zobundžijom i Milanom Kneževićem.

Trideset i pet godina nakon njegove smrti, Josip Reihl-Kir ostaje simbol odgovornosti, hrabrosti i predanosti miru. Njegovo nasljeđe trajno podsjeća na važnost dijaloga, poštivanja ljudskog života i izgradnje društva utemeljenog na toleranciji i međusobnom uvažavanju.