Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
Učitavanje...
SDP predložio restrukturiranja psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj

SDP predložio restrukturiranja psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj

Voditeljica SDP-ovog Savjeta za zdravlje i sport Sara Medved u nedjelju je u središnjici stranke na Iblerovom trgu predstavila SDP-ov prijedlog restrukturiranja psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj.

„Nakon ovog tragičnog događaja smatramo da nije na nama samo komentirati situaciju, već i aktivno ponuditi rješenja. Zdravstvenom sustavu treba vremena da se promijeni, a te promjene moraju biti sustavne i cjelovite. Zato smo uoči dviju tematskih sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora odlučili konstruktivno predstaviti našu viziju razvoja hrvatske psihijatrije, čiji je osnovni cilj pomoć pacijentu“, istaknula je Medved.

Pritom je naglasila da skrb u zajednici nije samo stručni ili organizacijski koncept, već promjena koja pacijentima treba omogućiti konkretnu i pravodobnu pomoć.

„To znači da, kada osjetite da niste dobro, da ne funkcionirate kao ranije, ne morate mjesecima čekati na pregled, odlaziti u drugu županiju ili veliku bolnicu pa se ondje ponovno pojavljivati svakih nekoliko tjedana. To znači da, kada žalujete, ne možete dobro obavljati svoj posao ili se nađete u velikim životnim neprilikama, imate pomoć koja vam je blizu i dostupna“, pojasnila je Medved.

Kako bi se takva skrb ostvarila, potrebno je promijeniti dosadašnju paradigmu psihijatrijskog liječenja. Psihijatrijsko se liječenje u Hrvatskoj i dalje uvelike oslanja na bolničke odjele. Većina psihijatrijskih kreveta nalazi se u velikim psihijatrijskim bolnicama, a broj kreveta i duljina liječenja posljednjih deset godina gotovo se nisu promijenili.

„Već deset godina na nacionalnoj razini nismo doživjeli gotovo nikakve značajnije promjene u organizaciji psihijatrijske skrbi. Promjena prema izvaninstitucionalnoj skrbi koja je započela početkom 2000-ih bila je kratkog vijeka i, nažalost, nije se nastavila. Zato smatramo da je nužno promijeniti paradigmu: psihijatrija mora biti u zajednici, a ne se primarno oslanjati na bolnice“, poručila je Medved.

Okosnicu SDP-ova prijedloga čine četiri ključna mehanizma reorganizacije psihijatrijske skrbi, od kojih se tri odnose na izvanbolničku skrb:

·        Centri za mentalno zdravlje povezani s domovima zdravlja trebaju pružati kontinuiranu psihijatrijsku i psihološku skrb, od prevencije i rane intervencije do liječenja i praćenja pacijenata, uz programe rehabilitacije i suradnju sa sustavima socijalne skrbi, stanovanja i zapošljavanja. Kao dobar primjer Medved je istaknula Trst, naglasivši da takvi centri ne mogu funkcionirati izolirano od ostatka sustava.

·        Mobilni timovi trebaju omogućiti da stručnjaci dođu u dom korisnika i pruže mu potrebnu pomoć u njegovu okruženju. Iako su mobilni psihijatrijski timovi uvršteni u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, HZZO ih ne prepoznaje niti plaća kao zasebnu uslugu, zbog čega ih zdravstvene ustanove ne mogu sustavno ugovarati i provoditi.

„U Zagrebu imamo dva mobilna tima koja izravno financira Grad Zagreb. To nam pokazuje da njihova dostupnost trenutačno ovisi o mogućnostima lokalne zajednice, što može dodatno produbljivati nejednakosti u dostupnosti skrbi“, upozorila je Medved.

·        Dnevne bolnice već su prepoznate kao važan oblik liječenja, no potrebno je značajno proširiti njihove kapacitete i osigurati odgovarajuće ljudske potencijale. Poseban problem predstavlja edukacija stručnjaka, osobito psihoterapijska edukacija, koju zaposlenici često financiraju sami.

„Takav je sustav neodrživ. Potrebna su značajnija izdvajanja za obrazovanje i edukaciju osoba koje vode i rade u dnevnim bolnicama“, istaknula je Medved.

·        Produljeno liječenje i palijativna skrb moraju osigurati dostojanstvenu i kontinuiranu brigu za osobe kojima je takav oblik skrbi potreban, osobito za oboljele od demencije. Njihova skrb danas uvelike ovisi o obiteljima koje često nemaju mogućnost pravodobno pronaći mjesto u javnim domovima za starije, zbog čega članovi obitelji moraju napuštati posao, uzimati bolovanja ili sami organizirati i financirati njegu.

Medved je podsjetila i da je nacrt Akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027. godine, koji je prošle godine bio upućen u e-savjetovanje, predviđao uspostavu 20 mobilnih timova, 21 dispanzera u domovima zdravlja, 20 anonimnih savjetovališta i 32 stručnjaka s iskustvom vlastitog oporavka, takozvanih peer workera.

Hrvatska se još 2021. godine, kroz projekte Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, obvezala na uspostavu mobilnih timova po belgijskom modelu i mobilnih timova za prevenciju suicida po austrijskom modelu. Te su obveze potom uvrštene i u Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine. Međutim, HZZO svojim cijenama i dalje ne prati stvarne troškove niti se prilagođava razvoju novih usluga, čime zdravstvenim ustanovama otežava sustavno ulaganje u naprednije oblike skrbi.

„Sada smo već na pragu 2027. godine, a predviđene promjene još nisu zaživjele u potrebnoj mjeri. Promjena psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj politička je odluka i ona mora početi od vrha, proći kroz cijeli sustav i obuhvatiti sve dionike u tom procesu. Tu promjenu moraju željeti i oni koji skrb provode i oni koji skrb dobivaju. Ona mora biti zajednički cilj, a jedini zajednički cilj u tome mora biti pomoć pacijentu“, zaključila je Medved.

Ozbiljne promjene sustava zahtijevaju političku volju i suradnju svih dionika – Ministarstva zdravstva, HZZO-a, stručnih komora, udruga, gradskih i županijskih uprava, zdravstvenih djelatnika i samih pacijenata. Njihovu provedbu potrebno je kontinuirano pratiti, mjeriti i evaluirati te prilagođavati promjenama potreba društva. Samo tako možemo izgraditi dostupniju i kvalitetniju psihijatrijsku skrb koja će pacijentima omogućiti oporavak, dostojanstven život i punu integraciju u zajednicu.


SDP-ov prijedlog restrukturiranja psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj

Kristian Tončić novi predsjednik Foruma mladih SDP-a

Kristian Tončić novi predsjednik Foruma mladih SDP-a

Hajdaš Dončić: Mladi u Hrvatskoj nemaju ekonomsku i stambenu sigurnost

Hajdaš Dončić: Mladi u Hrvatskoj nemaju ekonomsku i stambenu sigurnost

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, uoči Izborne konvencije Foruma mladih SDP-a, u subotu je upozorio kako mladi u Hrvatskoj nemaju ni ekonomsku ni stambenu sigurnost te naveo da obitelj, primjerice, u Splitu, da ništa ne jede i ne pije, mora raditi 19 godina kako bi mogla kupiti stan.

„Danas je ovdje mlada Hrvatska, Forum mladih, Hrvatska kojoj smeta da je prosječna cijena stana u Hrvatskoj oko tri tisuće eura, Hrvatska kojoj smeta da obitelj, primjerice, u Splitu mora raditi 19 godina, i da ne jede i ne pije, i tek onda može kupiti stan. Ovdje je mlada Hrvatska kojoj smeta da još uvijek prevladavaju ugovori na određeno i da nema sigurnost ni ekonomsku ni stambenu, ali mlada Hrvatska koja nudi rješenja kako bi hrvatski razvojni model bio sasvim drugačiji i uspješniji, što predstavljamo zadnjih mjeseci”, izjavio je Hajdaš Dončić prije konvencije.

Naglasio je kako su već predstavili politiku gospodarenja otpadom te najavio kako u subotu u Splitu predstavljaju politiku stanovanja, koja je sasvim suprotna od politike ove Vlade koja, kaže, deset godina ništa nije radila i koja je dopustila da špekulanti i građevinska mafija zarađuju ekstraprofite koji odlaze iz Hrvatske, a da su cijene kvadrata i najma nikada veće u hrvatskoj povijesti.

Poručio je kako su tome rekli dosta jer nude drugačiji program koji se tiče i cijene najma i gradnje 20-ak tisuća stanova isključivo za najam, koji će biti javni i dostupni ljudima, s niskom najamninom.

"Priuštivo stanovanje, riječ koja je ušla u naš prostor, zapravo ne znači ništa jer ljude zanima kolika je cijena kvadrata i nizak najam. To ćemo u našim politikama, kada nam građani daju priliku da upravljamo Hrvatskom, promijeniti jer je to stvar političkog odabira i političke volje”, najavio je Hajdaš Dončić.

Poručio je da su stan, hrana, slobodno vrijeme, dostupnost zdravstvenog i obrazovnog sustava problemi svih mladih u Hrvatskoj.

Ne mogu, upozorio je, privatnici ni u jednoj državi koja je normalna kreirati ni zdravstvenu ni obrazovnu politiku jer je 'to stvar države'.

„To je naš odlučujući i ključan zaokret prema nečemu što je javno, a između obrazovanja i zdravstva nema veće vrijednosti u jednom društvu i ono mora ostati javno. Za nas čovjek nije roba i nije sve bruto i neto, nešto je ljudsko dostojanstvo”, istaknuo je Hajdaš Dončić.

Upitan hoće li netko iz SDP-a danas sudjelovati u komemorativnom okupljanju u spomen na Kristiana Josipa Periša na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, Hajdaš Dončić najavio je kako će predsjednica SDP-ova Savjeta za zdravstvo Sara Medved idući tjedan predstaviti dio stranačke zdravstvene politike vezane uz psihijatrijsku skrb.

Osvrnuo se i na sporazum Vlade i sindikata, kazavši da u Hrvatskoj još uvijek postoji model po kojemu sindikati pregovaraju s Vladom, a, nažalost, vladama to uvijek koristi i kao dio predizbornog mehanizma pa će ili popuštati ili nešto dati.

Smatra da taj sustav također treba promijeniti i da se treba sektorski pregovarati što je bolje i za Vladu i za radnike.

"SDP-ova doktrina prema radnicima je drugačija i zalažemo se za njihovu veću participaciju u nadzornim odborima tvrtki, što je ključno", poručio je.

Hajdaš Dončić također je mišljenja kako je dodatak za prehranu trebalo ispregovarati puno ranije jer je u Hrvatskoj inflacija skoro najveća u eurozoni te je u listopadu iznosila 4,9 posto, a najveći generatori i najveći cjenovni skok je bila hrana.

"Nejasno mi je kako su isti prehrambeni artikli ili cijena usluga u restoranima u Njemačkoj ili Austriji jeftiniji nego u Hrvatskoj", naglasio je predsjednik SDP-a.

Prije izborne konvencije novinarima se obratio i dosadašnji predsjednika Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki koji je među problemima koji muče mlade naveo nesigurno i slabo plaćeno radno mjesto, stanovanje, koje je među najvećim problemima i u Europi, ali i mentalno zdravlje, o čemu se, kaže, malo priča.

"Nove generacije se školuju i žele raditi i doprinositi, ali se u Hrvatskoj sve teže osamostaljuju i sve teže mogu planirati budućnost", upozorio je.

Dodao je da se zbog toga mladi u Europi dižu, traže promjene, a istaknuo je i kako mu je drago da se ta svijest budi i u Hrvatskoj jer mladi postaju svjesni da se moraju organizirati kako bi donijeli promjene.

Lukavečki je pri tome najavio kako će Forum mladih SDP-a podržavati i predvoditi inicijative koje će donijeti konkretne promjene.

Kandidat za novog predsjednika Foruma mladih SDP-a Kristian Tončić kazao je kako će na Konvenciji predstaviti program "Rad za život, a ne život za rad" u kojemu su stranačke politike vezane uz rad, siguran posao i rješavanje stambenog pitanja, s ciljem da rad omogući dostojanstven život, sigurnost i slobodno vrijeme, a ne da je sveden na borbu za preživljavanje.

Jednake plaće za žene i muškarce tema okruglog stola Foruma žena

Jednake plaće za žene i muškarce tema okruglog stola Foruma žena

Povodom Europskog dana jednakih plaća, Forum žena SDP-a danas je u Mariji Bistrici organizirao okrugli stol pod nazivom „Europski lokalni dijalog: Jednaka plaća, jednake prilike – od europskih prilika do lokalnih promjena“. Na skupu održanom u Hotelu Kaj okupljeni su upozorili na trajnu ekonomsku neravnopravnost žena i muškaraca te pozvali na konkretne političke i zakonodavne promjene koje će osigurati jednaka prava, mogućnosti i ekonomsku sigurnost.

Na okruglom stolu, koji je moderirala potpredsjednica PES Women Sonja Kovač, uvodno je izlaganje održala predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru Marija Lugarić.

U raspravi su sudjelovali predsjednica Foruma žena SDP-a Mirela Katalenac, međunarodni tajnik SDP-a i član Europskog odbora regija Joško Klisović, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) Marko Vešligaj te župan Općine Škofja Loka i član Europskog odbora regija Tine Radinja.

Sudionici su istaknuli kako u ovom dijelu godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno, što jasno ilustrira koliko je još potrebno učiniti kako bi žene za svoj rad bile jednako plaćene kao muškarci. Iako razlike u plaćama nisu jedini oblik ekonomske neravnopravnosti, one su njezin najvidljiviji i mjerljiv pokazatelj.

U raspravi, u kojoj su razmijenjena i europska te lokalna iskustva, naglašeno je da je problem mnogo širi od samog iznosa na platnoj listi. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim djelatnostima, nerazmjerno preuzimaju odgovornost za neplaćeni rad i skrb o djeci i starijim članovima obitelji, češće prekidaju svoje karijere te su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama.

Posljedice se ne zaustavljaju završetkom radnog vijeka – niža primanja tijekom života znače i niže mirovine te veću izloženost siromaštvu u starosti. Ekonomska neovisnost žena stoga nije samo pitanje ravnopravnosti, nego pitanje njihove stvarne slobode i mogućnosti samostalnog odlučivanja o vlastitom životu.

Forum žena SDP-a poručuje kako je vrijeme za konkretne iskorake na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te zahtijeva:

1. Transparentnost plaća i stvarno uklanjanje rodnih razlika u primanjima
Tražimo dosljednu provedbu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, transparentne kriterije određivanja plaća i napredovanja te obvezu poslodavaca da utvrđuju i uklanjaju neopravdane razlike u primanjima žena i muškaraca. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskom Direktivom o transparentnosti plaća mora donijeti stvarne mehanizme zaštite, a ne ostati samo formalna zakonska obveza.

2. Dostupne javne usluge skrbi i ravnopravnu podjelu obiteljskih obveza
Odgovornost za skrb mora biti ravnomjernije raspoređena između žena i muškaraca, ali i između obitelji i države. Briga o obitelji ne smije biti prepreka profesionalnom razvoju žena niti razlog zbog kojeg će žene imati niže prihode i mirovine.

3. Ravnopravno sudjelovanje žena u ekonomskoj i upravljačkoj moći
Tražimo uklanjanje prepreka napredovanju žena, jednake mogućnosti pristupa rukovodećim i upravljačkim pozicijama te pravednije vrednovanje zanimanja i djelatnosti u kojima pretežito rade žene.

Zaključak je okruglog stola u Mariji Bistrici kako Europski dan jednakih plaća ne smije biti još jedan datum na koji ćemo samo upozoriti da žene zarađuju manje, već poticaj za stvarne promjene koje će se osjetiti u svakodnevnom životu žena.

Ne tražimo privilegije, nego pravednost. Ne tražimo posebna prava, nego jednake mogućnosti. Ekonomska ravnopravnost žena i muškaraca ne smije biti obećanje za budućnost, nego politički prioritet sadašnjosti.

Zadnje vijesti

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.

"Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra", rekao je Hajdaš Dončić. 

Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.

"1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga", kazao je.

Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a  vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.

"Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku", dodao je.

Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.

"Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti", rekla je.

Više od 1700 obitelji još uvijek ne zna gdje su njihovi najmiliji i zbog njihovog mira i zbog onoga što im dugujemo, to pitanje moramo staviti kao politički i društveni prioritet, naglasila je.

Dodala je kako je frustrira i žalosti što se ni nakon toliko godina sudbina velikog broja nestalih nije razriješila, a mnogi koji će sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja i dalje ne znaju gdje su njihovi najmiliji.

"Zato kažemo da je to nama kao političkoj stranci i predstavnicima u parlamentu apsolutni prioritet, koji ćemo u narednim mjesecima i godinama, nadam se, napokon razriješiti", poručila je.

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.