Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
Učitavanje...
Kristian Tončić novi predsjednik Foruma mladih SDP-a

Kristian Tončić novi predsjednik Foruma mladih SDP-a

Na XIV. izbornoj konvenciji Foruma mladih SDP-a Hrvatske, održanoj u Zagrebu, za novog predsjednika izabran je Kristian Tončić iz Opatije.

Za potpredsjednike Foruma mladih izabrani su Erik Matejak (Novi Marof), Timon Fabijanec (Koprivnica) i Franjo Barilar (Konjščina), dok je za glavnog tajnika izabran Karlo Vedak (Zagreb).

U Predsjedništvo Foruma mladih SDP-a Hrvatske izabrani su Anamarija Brkić (Zagreb), Anja Aumiller (Velika Gorica) Sebastijan Geček (Vidovec), Dalija Roksandić (Koprivnica), Vanja Maletić (Šodolovci), Luka Čanković (Rijeka), Karmen Višić (Split), Matija Kolarec (Jastrebarsko), Pavao Pap (Nuštar).

Konvencija je izabrala i članove Nadzornog odbora te usvojila Program rada Foruma mladih SDP-a Hrvatske za mandatno razdoblje 2026. – 2028. godine.

Tončić je zahvalio članicama i članovima na ukazanom povjerenju te dosadašnjem predsjedniku Lovri Lukavečkom i njegovu timu na radu i temeljima postavljenima tijekom prethodna dva mandata.

„Forum mi je dao znanje, iskustvo, prijateljstva i priliku da rastem. Sada sve stečeno želim vratiti organizaciji i staviti na raspolaganje našim članicama i članovima. Nastavit ćemo graditi snažan i vidljiv Forum, dodatno se otvoriti mlađim generacijama te kroz edukacije, mentorstvo i jačanje lokalnih organizacija omogućiti svima jednaku priliku za rad i politički razvoj“, poručio je novoizabrani predsjednik.

Na Konvenciji je usvojena i rezolucija “Rad za život, a ne život za rad”.

O novom predsjedniku

Kristian Tončić magistar prava je iz Opatije i predsjednik Gradskog vijeća Grada Opatije. Iskustvo vođenja Foruma mladih stekao je kao predsjednik lokalne organizacije u Opatiji i županijske organizacije u Primorsko-goranskoj županiji, a u prethodnom mandatu bio je član Predsjedništva Foruma mladih SDP-a Hrvatske.

Svoj društveni i politički put započeo je kroz predstavništva učenika i studenata te rad u lokalnim i županijskim savjetima mladih. Kroz te je dužnosti stjecao iskustvo zastupanja interesa mladih, vođenja organizacija i sudjelovanja u procesima donošenja odluka.

Dugogodišnji je član SDP-a, tajnik Gradske organizacije SDP-a Opatije, član Županijskog odbora SDP-a Primorsko-goranske županije i Glavnog odbora SDP-a Hrvatske.

Hajdaš Dončić: Mladi u Hrvatskoj nemaju ekonomsku i stambenu sigurnost

Hajdaš Dončić: Mladi u Hrvatskoj nemaju ekonomsku i stambenu sigurnost

Jednake plaće za žene i muškarce tema okruglog stola Foruma žena

Jednake plaće za žene i muškarce tema okruglog stola Foruma žena

Povodom Europskog dana jednakih plaća, Forum žena SDP-a danas je u Mariji Bistrici organizirao okrugli stol pod nazivom „Europski lokalni dijalog: Jednaka plaća, jednake prilike – od europskih prilika do lokalnih promjena“. Na skupu održanom u Hotelu Kaj okupljeni su upozorili na trajnu ekonomsku neravnopravnost žena i muškaraca te pozvali na konkretne političke i zakonodavne promjene koje će osigurati jednaka prava, mogućnosti i ekonomsku sigurnost.

Na okruglom stolu, koji je moderirala potpredsjednica PES Women Sonja Kovač, uvodno je izlaganje održala predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru Marija Lugarić.

U raspravi su sudjelovali predsjednica Foruma žena SDP-a Mirela Katalenac, međunarodni tajnik SDP-a i član Europskog odbora regija Joško Klisović, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) Marko Vešligaj te župan Općine Škofja Loka i član Europskog odbora regija Tine Radinja.

Sudionici su istaknuli kako u ovom dijelu godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno, što jasno ilustrira koliko je još potrebno učiniti kako bi žene za svoj rad bile jednako plaćene kao muškarci. Iako razlike u plaćama nisu jedini oblik ekonomske neravnopravnosti, one su njezin najvidljiviji i mjerljiv pokazatelj.

U raspravi, u kojoj su razmijenjena i europska te lokalna iskustva, naglašeno je da je problem mnogo širi od samog iznosa na platnoj listi. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim djelatnostima, nerazmjerno preuzimaju odgovornost za neplaćeni rad i skrb o djeci i starijim članovima obitelji, češće prekidaju svoje karijere te su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama.

Posljedice se ne zaustavljaju završetkom radnog vijeka – niža primanja tijekom života znače i niže mirovine te veću izloženost siromaštvu u starosti. Ekonomska neovisnost žena stoga nije samo pitanje ravnopravnosti, nego pitanje njihove stvarne slobode i mogućnosti samostalnog odlučivanja o vlastitom životu.

Forum žena SDP-a poručuje kako je vrijeme za konkretne iskorake na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te zahtijeva:

1. Transparentnost plaća i stvarno uklanjanje rodnih razlika u primanjima
Tražimo dosljednu provedbu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, transparentne kriterije određivanja plaća i napredovanja te obvezu poslodavaca da utvrđuju i uklanjaju neopravdane razlike u primanjima žena i muškaraca. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskom Direktivom o transparentnosti plaća mora donijeti stvarne mehanizme zaštite, a ne ostati samo formalna zakonska obveza.

2. Dostupne javne usluge skrbi i ravnopravnu podjelu obiteljskih obveza
Odgovornost za skrb mora biti ravnomjernije raspoređena između žena i muškaraca, ali i između obitelji i države. Briga o obitelji ne smije biti prepreka profesionalnom razvoju žena niti razlog zbog kojeg će žene imati niže prihode i mirovine.

3. Ravnopravno sudjelovanje žena u ekonomskoj i upravljačkoj moći
Tražimo uklanjanje prepreka napredovanju žena, jednake mogućnosti pristupa rukovodećim i upravljačkim pozicijama te pravednije vrednovanje zanimanja i djelatnosti u kojima pretežito rade žene.

Zaključak je okruglog stola u Mariji Bistrici kako Europski dan jednakih plaća ne smije biti još jedan datum na koji ćemo samo upozoriti da žene zarađuju manje, već poticaj za stvarne promjene koje će se osjetiti u svakodnevnom životu žena.

Ne tražimo privilegije, nego pravednost. Ne tražimo posebna prava, nego jednake mogućnosti. Ekonomska ravnopravnost žena i muškaraca ne smije biti obećanje za budućnost, nego politički prioritet sadašnjosti.

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.

"Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra", rekao je Hajdaš Dončić. 

Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.

"1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga", kazao je.

Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a  vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.

"Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku", dodao je.

Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.

"Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti", rekla je.

Više od 1700 obitelji još uvijek ne zna gdje su njihovi najmiliji i zbog njihovog mira i zbog onoga što im dugujemo, to pitanje moramo staviti kao politički i društveni prioritet, naglasila je.

Dodala je kako je frustrira i žalosti što se ni nakon toliko godina sudbina velikog broja nestalih nije razriješila, a mnogi koji će sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja i dalje ne znaju gdje su njihovi najmiliji.

"Zato kažemo da je to nama kao političkoj stranci i predstavnicima u parlamentu apsolutni prioritet, koji ćemo u narednim mjesecima i godinama, nadam se, napokon razriješiti", poručila je.

Zadnje vijesti

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Europska direktiva o transparentnosti plaća već je trebala biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, rok je istekao 7. lipnja ove godine. Sada napokon imamo Nacrt izmjena Zakona o radu koji bi trebao omogućiti radnicama i radnicima uvid u plaće, lakše prepoznavanje nejednakosti i učinkovitije ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

O tome se razgovaralo na okruglom stolu u Hrvatskom saboru „Transparentnost plaća i borba protiv rodnog jaza u plaćama – jednaka plaća za jednak rad: pravo ili tajna?”, u organizaciji Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru, zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Marka Vešligaja i zastupnice u Hrvatskom saboru i predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Marije Lugarić.

„Tajnost plaća nikada nije jednako štitila sve. Ona je jačala poziciju onih koji plaće određuju, a slabila poziciju radnika koji od svojega rada žive. Zato transparentnost plaća nije administrativno pitanje, nego pitanje radničkih prava, socijalne pravednosti i ravnopravnosti žena i muškaraca. Radnik mora imati pravo znati prema kojim se kriterijima određuje njegova plaća i zašto se jednako vrijedan rad ne plaća jednako.” rekla je Marija Lugarić.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2024. godinu, rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji iznosio je 11,1 posto. Riječ je o razlici u prosječnim bruto satnim zaradama žena i muškaraca, a ne nužno o razlici u plaći za isti posao. 

”To znači gotovo šest tjedana rada godišnje – bez ikakve naknade. A žene posljedice toga osjećaju tijekom cijeloga života. Niže plaće znače niže mirovine, manje mogućnosti i manju financijsku sigurnost.” rekla je u svoj obraćanju povjerenica EK za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.

Prema podacima portala MojaPlaća.hr posao, žene u prosjeku u Hrvatskoj zarađuju 13 % manje od muškaraca, a rodni jaz za isto radno mjesto iznosi 6 %. Podaci pokazuju da su razlike znatno veće u pojedinim djelatnostima. Rodni jaz u prosječnim bruto plaćama iznosio je 23,3 % u zdravstvu i socijalnoj skrbi (medicinske sestre, doktorice, njegovateljice), 23,2 % u financijskim djelatnostima i osiguranju (npr. financijski savjetnik zarađuje 1.972 eura, a financijska savjetnica 1.471 euro, 25 % manje) te 15,3 % u trgovini, a u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju porasla je na 13,3 posto. Također, podaci pokazuju da je rodni jaz u pravilu veći u privatnom nego u javnom sektoru. Na razini Europske unije rodni jaz u mirovinama iznosi čak 24,5 posto, u Hrvatskoj u 2024. iznosio je 19,3 posto. Dakle, govorimo o nejednakostima koje se akumuliraju tijekom cijelog života i izravno utječu na ekonomsku neovisnost žena.

Neke od mjera koje proizlaze iz Direktive su: zabrana koncepta tajnosti plaća, dakle obveza poslodavaca je da otkrije informacije o plaći (uključujući mogućnost usporedbe plaće na temelju, između ostalog, spola/roda), obveza poslodavca da otkrije kriterije koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanje plaća , obavijest o početnoj plaći i/ili rasponu plaća u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao kako bi sve bilo jasno i transparentno i prije početka radnog odnosa.

”Direktiva ne obuhvaća samo jednak rad, nego i rad jednake vrijednosti. To znači da se moraju moći usporediti i različita radna mjesta koja zahtijevaju usporedivu razinu vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta. Tako se otvara prostor za prepoznavanje nejednakosti koje dosad nisu bile dovoljno vidljive, posebno u djelatnostima u kojima pretežno rade žene.” objašnjava Vešligaj.

Prema dostupnim pregledima provedbe, samo pet država članica dosad je u cijelosti prenijelo Direktivu u nacionalno zakonodavstvo: Italija, Litva, Malta, Slovačka i Grčka. U preostalim državama zakonodavni postupci još su u tijeku, a pristupi se značajno razlikuju. Primjerice, Poljska je već uvela nova pravila o transparentnosti plaća tijekom zapošljavanja, dok je Češka zabranila ugovorne odredbe kojima se radnicima ograničava pravo da otkrivaju vlastitu plaću.

”Kao izvjestitelj za Strategiju rodne ravnopravnosti, posebno sam inzistirao na tome da ekonomska ravnopravnost bude jedan od ključnih prioriteta europske politike. Bez ekonomske ravnopravnosti, nema stvarne rodne ravnopravnosti. Transparentnost plaća ne može sama ukloniti sve uzroke rodnog jaza, ali je važan preduvjet da postojeće nejednakosti možemo prepoznati, dokazati i početi uklanjati.” rekao je Marko Vešligaj.

Sam nacrt hrvatskog Zakona donosi važne promjene, od obveze informiranja kandidata o plaći prije zapošljavanja do prava radnica na informacije o razlikama u plaćama te uvođenja nacionalnog sustava za praćenje tih razlika.

„Zakon neće vrijediti mnogo ako radnici nemaju učinkovitu pravnu zaštitu, ako sankcije nisu odvraćajuće i ako institucije koje trebaju nadzirati njegovu provedbu nemaju dovoljno ljudi i sredstava. Ne možemo donositi nova prava, a istodobno zanemariti one koji ih trebaju štititi. Poslodavcima koji žele pravedno vrednovati rad treba osigurati jasna pravila i podršku, ali prava radnika ne mogu ovisiti samo o dobroj volji poslodavca.” naglasila je Lugarić.

Podsjetimo Klub SDP-a je još 2024. predložio proglašenje Nacionalnog dana jednakih plaća, ali Hrvatski sabor taj je prijedlog odbio. Cilj nije ni sada samo formalno prenijeti europsku Direktivu, nego stvarno promijeniti položaj radnika i radnica. Ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene. Želimo da prestanu biti manje plaćene jer i 1 % razlike je previše.

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.