U pet godina je Plenkovićeva inflacija građanima pojela skoro polovicu potrošačke košarice, a njegov i HDZ-ov odgovor na to je izrugivanje građanima, poručili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo Sandra Benčić s današnje konferencije za medije, posljednje u kampanji “Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Nakon obilaska 22 hrvatska grada i preko 15 tisuća prijeđenih kilometara, građani su Knjigu Plenkovićeve inflacije ispunili od korica do korica, to su njihova svjedočanstva o tome koliko lošije žive u proteklih pet godina, istaknuo je Siniša Hajdaš Dončić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upozorio je na duboku ekonomsku nepravdu u raspodjeli tereta krize: “Razlika između onoga što smo za 45 eura mogli kupiti 2021. godine i onoga što možemo kupiti danas je više nego očita. Upravo zato govorimo da inflacija ima ime i prezime, a to ime je Andrej Plenković. Ako promatramo zadnje godine i zadnji kvartal, inflacija je, nažalost građana Republike Hrvatske, stabilno visoka – uvijek je 50 posto veća od europskog prosjeka”

“Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomskog i političkog modela. Jedino rješenje za inflaciju je promjena ekonomskog modela u kojem će naglasak i fokus hrvatske Vlade biti na domaćoj proizvodnji hrane, energetskoj samodostatnosti i jačanju institucija. To je ujedno i jedino rješenje za drugačiji razvoj Hrvatske i njezinog gospodarstva. Smatram da je ovo borba za hrvatsku domovinu. Ako se borite za domovinu, morate promijeniti njezin politički i ekonomski okvir, a SDP i Možemo! će ga zajedno promijeniti”, naglasio je Hajdaš Dončić.

Benčić je posebno upozorila kako inflacija ima razoran učinak na one s najnižim primanjima. "Za naše umirovljenike koji preživljavaju s mirovinama od 450, 500 ili 550 eura, ova realna inflacija je znatno viša i teža nego za one s visokim primanjima. Najveći gubitnici Plenkovićeve inflacije su upravo umirovljenici i radnici s niskim plaćama." Ovakvo stanje je izravna posljedica desetogodišnje politike HDZ-ove vlasti, naglasila je.

Rješenja smo predlagali i predlagat ćemo nova: “Oformit ćemo i panel stručnjaka koji će redovito pratiti inflaciju i predlagati nove mjere jer znamo da HDZ na čelu s Plenkovićem nema ponuditi ništa drugo. Ključ nadolazećih izbora bit će upravo ekonomska pitanja, pitanja o tome kako građani Hrvatske lošije žive zbog Plenkovića”, rekla je Benčić.

“Živimo lošije, živimo u smanjenim okvirima, živimo siromašnije, a to posebno vrijedi za umirovljenike. Plenkovićev ekonomski model već deset godina sustavno obogaćuje usku manjinu od oko pet posto građana, dok istovremeno duboko osiromašuje sve one koji žive od poštenog rada ili svojih teško zarađenih mirovina. Mi ćemo taj model promijeniti", rekla je Benčić.

“Na nama je da zajedno s građanima stvorimo Hrvatsku u kojoj to neće biti tako. Inflacija, siromaštvo i činjenica da smo stalno na dnu ljestvice razvijenosti Europske unije nisu zadane stvari niti prirodna nepogoda. To se može promijeniti i to ćemo promijeniti. Njihovo bahato ponašanje, dociranje i ismijavanje ljudi u lice na predložena rješenja za inflaciju bit će itekako kažnjeni na sljedećim izborima. Ovo je stvarno lice Andreja Plenkovića i HDZ-a. Mi ga u Saboru gledamo svakodnevno, a sada ga je napokon imala priliku vidjeti i cijela Hrvatska”, poručila je Benčić.

"HDZ se ponaša poput loše inačice mafijaškog udruženja sa Sicilije, vladajući Hrvatskom kroz sportske saveze, općine, gradove, udruge i potpunu premreženost. Zašto bi Plenković uopće mijenjao taj sustav kada on savršeno odgovara njemu i njegovoj kliki? No, većini građana taj sustav ne odgovara i zato mu moramo stati na kraj", zaključio je predsjednik SDP-a.

Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma. Problem su nelegalni kapaciteti, neučinkovit nadzor i politika Vlade koja teret svojih promašaja ponovno prebacuje na građane koji rade po pravilima. Poruka je to SDP-ovih zastupnika, gradonačelnika i lokalnih predstavnika koji su danas u šest hrvatskih gradova – Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Šibeniku i Opatiji – održali konferencije za medije na temu „Zašto Vlada kažnjava male iznajmljivače?“.

SDP upozorava kako nova porezna opterećenja i promjene pravila najviše pogađaju upravo male obiteljske iznajmljivače koji godinama legalno posluju, plaćaju svoje obveze i čine temelj hrvatskog turizma, dok istodobno država ne rješava problem stotina tisuća kreveta koji se nalaze izvan sustava.

„Vlada Andreja Plenkovića ponovno bira najlakši put – udara na one koji su vidljivi, registrirani i koji plaćaju poreze, dok zatvara oči pred sivom zonom. To nije upravljanje sustavom, nego odustajanje od odgovornosti“, poručili su SDP-ovci diljem obale.

Split: Država kažnjava legalne, a ne kontrolira ilegalne

U Splitu su na problem upozorili predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ante Bilić, saborska zastupnica i gradonačelnica Supetra Ivana Marković, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović i gradski vijećnik SDP-a Split Danijel Kukoč.

Ante Bilić istaknuo je kako Vlada šalje potpuno proturječne poruke.

„S jedne strane poziva iznajmljivače na snižavanje cijena i veću konkurentnost, a s druge strane povećava namete. Nije jasno kako se povećanjem troškova može postići smanjenje cijena“, rekao je Bilić.

Ivana Marković upozorila je kako država ne rješava problem nelegalnog smještaja.

„Imamo više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju koji ostaje izvan poreznog i inspekcijskog nadzora. Zakoni postoje, ali nema dovoljno kontrole na terenu. Država pokazuje snagu prema ljudima koji pošteno rade, dok paralelno ne dira cijeli sivi sustav“, poručila je.

Posebno je upozorila na činjenicu da je prošle godine u cijeloj Hrvatskoj provedeno tek oko 165 nadzora nelegalnog smještaja.

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović istaknuo je primjer svog grada.

„Studija turističkog nosivog kapaciteta pokazala je da u Makarskoj postoji više od 10 tisuća ilegalnih ležajeva i oko 1.700 praznih apartmana. To pokazuje da problem nije u malim obiteljskim iznajmljivačima, nego u neučinkovitom sustavu nadzora“, rekao je Paunović.

Danijel Kukoč poručio je kako SDP zagovara pravedniji porezni sustav.

„Ne može isti tretman imati osoba koja iznajmljuje nekoliko soba u obiteljskoj kući i netko tko ima desetke nekretnina koje koristi za špekulativno poslovanje“, rekao je Kukoč.

Opatija: Nedostaje 11 tisuća stanova, a prazno ih je gotovo 44 tisuće

U Primorsko-goranskoj županiji SDP je upozorio na nelogičnosti Vladine politike prema stanovanju i turizmu.

Predsjednik Županijske organizacije SDP-a i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović iznio je podatke prema kojima u županiji nedostaje oko 11 tisuća stanova, dok istodobno postoji čak 43.914 praznih stanova.

„Imamo četiri puta više praznih stanova nego što ih nedostaje. Istodobno imamo oko 54 tisuće stanova koji se koriste za povremeni ili turistički najam, a upravo njih država dodatno opterećuje“, rekao je Lukanović.

Saborska zastupnica Ana Puž Kukuljan upozorila je kako mali iznajmljivači nisu uzrok problema priuštivog stanovanja.

„Broj iznajmljivača će pasti, ali to neće riješiti pitanje stanovanja. Cijene nekretnina neće zbog toga automatski pasti. Problem su nedostatak stanova, nekontrolirani rast cijena i veliki broj nekretnina izvan sustava“, rekla je.

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin upozorio je i na pokušaj prebacivanja odgovornosti na lokalnu samoupravu.

„Država želi dio nadzora prebaciti na komunalne redare, ali im pritom ne daje jasne ovlasti. Ne može se problem ilegalnog smještaja riješiti tako da se odgovornost prebaci na jedinice lokalne samouprave bez potrebnih instrumenata“, rekao je Kirigin.

Dubrovnik: 42 tisuće kreveta na crno, a Vlada pritišće one koji rade legalno

U Dubrovniku je gradska vijećnica i predsjednica SDP-a Anita Bonačić Obradović upozorila na razmjere sive zone.

„Plenkovićeva vlada guši male obiteljske iznajmljivače novim nametima, a zatvara oči pred 700 tisuća kreveta na crno. To je oko 30 posto ukupnih turističkih kapaciteta, a broj takvih kreveta u posljednjih deset godina se udvostručio“, rekla je.

Istaknula je kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji oko 42 tisuće kreveta izvan sustava, što je više od broja hotelskih kreveta.

„Mali obiteljski iznajmljivači nisu uzrok problema stanovanja. Oni su najlakša meta. Problem su oni koji rade ilegalno i vlast koja godinama ne gradi dovoljno stanova“, poručila je Bonačić Obradović.

Zadar: Obiteljski iznajmljivači desetljećima stvaraju hrvatski turizam

U Zadru su na konferenciji govorili saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, predsjednik SDP-a Zadar Erol Gaši i predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije Vedrana Mišković.

Sabina Glasovac istaknula je kako se porezni teret ponovno prebacuje na građane.

„Dosta je politike u kojoj se kažnjavaju ljudi koji žele živjeti od svog rada, dok veliki sustavi i strani kapital ostvaruju velike profite. Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma“, rekla je Glasovac.

Erol Gaši podsjetio je na povijesnu ulogu obiteljskog smještaja.

„Mali iznajmljivači desetljećima su stvarali hrvatski turizam. To su ljudi koji su dočekivali goste, stvarali povjerenje i razlog zbog kojeg se turisti vraćaju na našu obalu“, rekao je.

Vedrana Mišković upozorila je na nepravdu postojećeg modela oporezivanja.

„Nije isto oporezivati umirovljenika koji iznajmljuje dvije sobe kako bi nadopunio mirovinu i nekoga tko ima više apartmana i ostvaruje ozbiljan poslovni prihod. Porez treba vezati uz ostvarenu zaradu, a ne samo uz broj kreveta“, rekla je.

Pula: Problem stanovanja nije samo turizam

U Puli su na konferenciji govorili saborska zastupnica Sanja Radolović, zamjenik gradonačelnika Pule Siniša Gordić te predsjednik SDP-a Istre i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

Sanja Radolović istaknula je kako se problem priuštivog stanovanja ne može svesti samo na privatni smještaj.

„Na stanovanje utječu i dugogodišnji nedostatak javne stanogradnje, rast cijena građevinskog zemljišta, visoke kamatne stope i nedovoljna ponuda stanova za dugoročni najam“, rekla je Radolović.

Upozorila je kako u mnogim obalnim sredinama postoje cijela naselja koja najveći dio godine gotovo ne troše vodu i energiju, a tijekom ljeta se koriste za turistički smještaj izvan sustava.

„Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma. Zahvaljujući privatnim iznajmljivačima razvijali su se otoci, ruralna područja i male sredine. Njih se ne smije kažnjavati zbog promašaja državne politike“, poručila je.

Šibenik: Vlada povećava namete, a ne rješava nelojalnu konkurenciju

U Šibeniku su na dodatno opterećivanje malih iznajmljivača upozorili predsjednik šibenskog SDP-a Petar Baranović, predsjednik pirovačkog SDP-a Igor Meić te predsjednik SDP-a Šibensko-kninske županije i saborski zastupnik Tonči Restović.

Igor Meić istaknuo je kako je povećanje paušala za 50 posto novi udar na ljude koji legalno posluju.

„Iznajmljivači već imaju velike troškove – od poreza, boravišne pristojbe i članarina do čišćenja, praonica i agencijskih provizija. Svako novo povećanje nameta najviše pogađa obitelji koje iznajmljuju jedan ili dva apartmana, male obrtnike i poduzetnike koji vlastitim radom stvaraju vrijednost“, rekao je Meić.

Upozorio je kako povećanje nameta nije izolirana mjera, već dio šireg obrasca u kojem se troškovi poslovanja stalno povećavaju upravo onima koji imaju najmanje prostora za dodatna opterećenja.

Petar Baranović upozorio je na problem nelojalne konkurencije i velikog broja kapaciteta koji posluju izvan sustava.

„S jedne strane legalne iznajmljivače opterećuju novi porezi i nameti, a s druge strane država ne rješava problem iznajmljivanja na crno. Procjenjuje se da na Jadranu postoje stotine tisuća kreveta izvan sustava, uključujući i objekte koji su u vlasništvu stranih državljana, a koji često posluju bez transparentnog nadzora“, rekao je Baranović.

Poručio je kako je nužno pojačati nadzor sive zone i prestati kažnjavati one koji rade po pravilima.

Tonči Restović istaknuo je kako se i kroz ovu temu vidi obrazac Vladine politike.

„Dok se povećavaju porezi i nameti malim iznajmljivačima, Vlada ne intervenira prema sektorima koji ostvaruju najveće profite, poput banaka i velikih trgovačkih lanaca. Potrebna je politika koja će štititi građane koji svojim radom stvaraju gospodarski rast“, poručio je Restović.

Vrijeme je za pravednu politiku, a ne kažnjavanje građana

SDP poručuje kako Hrvatska treba pravedan porezni sustav koji razlikuje male obiteljske iznajmljivače od velikih investitora i špekulativnog poslovanja.

Umjesto dodatnog opterećivanja onih koji rade legalno, potrebno je konačno urediti tržište, pojačati inspekcijski nadzor i uključiti u sustav one koji godinama posluju izvan zakona.

Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma. Oni su njegov temelj. Problem je država koja ne kontrolira sivu zonu, a račun za vlastite propuste ponovno ispostavlja građanima.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu je Saboru predstavio paket gospodarskih, energetskih i demografskih mjera SDP-a za koje tvrdi da mogu promijeniti smjer razvoja Hrvatske. U svom govoru naglasio je da je vrijeme za strukturne reforme koje će povećati plaće, potaknuti proizvodnju visoke dodane vrijednosti i osigurati veću energetsku i prehrambenu sigurnost.

Na početku je istaknuo kako se neće ponovno vraćati na poznate gospodarske pokazatelje.

"Ne moram vam ponavljati brojke o inflaciji, plaćama i BDP-u – o tome smo u ovoj dvorani već govorili, brojni saborski zastupnici SDP-a i oporbe, i svi ih dobro znamo. Umjesto toga, htio bih danas krenuti od primjera – od onoga što se stvarno dogodilo u zemljama koje su reforme o kojima od početka 2026. govorimo već provele."

Kao primjer države koja je uspješno provela reforme izdvojio je Poljsku, koja je, kako kaže, industrijsku politiku usmjerila prema proizvodnji visoke dodane vrijednosti i komercijalizaciji inovacija.

"Rezultat: realne plaće rastu tamo oko sedam posto godišnje, brže nego igdje u regiji, a zemlja danas privlači ulaganja jer nudi znanje i kvalificirane ljude, ne samo nižu cijenu rada."

Dodao je da se takvi rezultati ne događaju slučajno.

"To nije slučajnost. To je dokaz da strukturne reforme, kad se dosljedno provode, stvarno mijenjaju život ljudi."

Prema njegovim riječima, isti model moguć je i u Hrvatskoj.

"Ono što je promijenilo Poljsku, može promijeniti i nas. Naš prijedlog nije apstrakcija – predstavili smo ga javnosti na Konvenciji, i riječ je o tri konkretna poteza koja mijenjaju strukturu, ne samo brojke na papiru."

Prva mjera odnosi se na porezno rasterećenje poduzetnika koji ulažu u radnike i povećavaju produktivnost.

"Porezno rasterećenje za poduzetnike koji povećavaju plaće i produktivnost – a ne paušalne olakšice za sve, neovisno o tome ulažu li u svoje ljude ili ne."

Kako bi ilustrirao problem, Hajdaš Dončić naveo je primjer dvojice poslodavaca.

"Zamislite poduzetnika koji je prošle godine podigao plaće radnicima i uložio u novu opremu – danas plaća istu poreznu stopu kao konkurent koji plaće drži na minimalcu. To nije poticaj za rast. To je kazna za one koji ulažu u ljude."

Drugi prijedlog odnosi se na drukčije oporezivanje kapitala.

"Pravednije oporezivanje kapitala i renti, jer rast ne smije trajno ići samo profitu dok plaće stoje u mjestu."

Pritom je upozorio na razliku između oporezivanja rada i prihoda od imovine.

"Vlasnik nekoliko stanova koje iznajmljuje danas na taj prihod plaća manji postotak poreza nego liječnica ili inženjer na svoju plaću. Rad bi trebao biti nagrađen barem jednako kao posjedovanje imovine – ne manje."

Treći stup reformi odnosi se na industrijsku politiku.

"Industrijska politika koja stvara poslove visoke dodane vrijednosti – umjesto gospodarstva koje samo puni uvozne lance i drži cijenu rada niskom."

Dodao je kako Hrvatska zaostaje za susjednim državama.

"Dok susjedne zemlje grade tvornice i pogone koji zapošljavaju inženjere, mi prečesto privlačimo skladišta i sezonske poslove na minimalac. To je razlika između zemlje koja gradi budućnost i one koja svoje ljude iznajmljuje po satnici."

Predsjednik SDP-a otvorio je i pitanje skraćivanja radnog vremena uz zadržavanje pune plaće, navodeći iskustvo Islanda.

"Spremni smo otvoriti i razgovor koji drugi izbjegavaju – o skraćivanju radnog vremena uz zadržavanje plaće."

Kazao je kako islandski primjer pokazuje da takav model može funkcionirati.

"Island je između 2015. i 2019. proveo pokus u kojem su javni službenici radili 35 do 36 sati tjedno umjesto 40, bez smanjenja plaće. Produktivnost je ostala ista ili se povećala, a zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika znatno su porasli."

Podsjetio je i na današnje stanje na Islandu.

"Danas više od polovice islandske radne snage radi po skraćenom modelu – i islandsko gospodarstvo otad nadmašuje većinu europskih zemalja. To nije utopija. To je podatak."

Govoreći o sigurnosti države, naglasio je da ona ne podrazumijeva samo vojnu zaštitu.

"Pitanje sigurnosti nije samo vojska i zaštita granica, iako je to važno, već je to pitanje sigurnosti ili bolje rečeno priuštivosti energije i hrane."

Rješenje vidi u jačanju domaće proizvodnje.

"Domaća proizvodnja u fokusu – za razliku od dosadašnjeg oslanjanja na uvoz, novi pristup stavlja maksimalno povećanje domaće proizvodnje energije i hrane u središte."

Predlaže ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, pojednostavljivanje procedura za gradnju solarnih i vjetroelektrana te snažnije korištenje europskih fondova. Posebnu ulogu pritom vidi za HEP.

"Državne kompanije poput HEP-a bit će usmjerene da preuzmu vodeću investicijsku ulogu – primjerice, da u idućih nekoliko godina izgrade velik broj novih kapaciteta."

Zaključio je kako se radi o potpuno drukčijem pristupu upravljanju državom.

"To je model razvoja, ne administriranja postojećeg stanja."

U završnom dijelu govora otvorio je pitanje demografije i useljeničke politike, ocijenivši da se o toj temi premalo govori.

"Moramo otvoriti i jednu za mnoge ovdje negativnu ili bolje rečeno temu koju izbjegavaju. To je pitanje demografije i migracija."

Naglasio je kako demografske mjere moraju obuhvatiti gospodarsku sigurnost mladih, kvalitetna radna mjesta, priuštivo stanovanje, dostupne javne usluge i bolju podršku obiteljima.

Istodobno je kritizirao način na koji je provedena liberalizacija uvoza strane radne snage.

"Liberalizacija useljavanja stranih radnika provedena je bez adekvatne javne rasprave i bez jasne i transparentne koncepcije useljeničke politike."

Upozorio je da država nije razvila sustav integracije stranih radnika.

"Država ne poduzima mjere za njihovu integraciju te ne postoji strategija integracije."

Dodao je da takav pristup nosi ozbiljne rizike.

"Spontano su dopušteni procesi koji mogu dovesti do getoizacije stranih radnika, a koja može dovesti do pojave specifične useljeničke supkulture kao prepreke integraciji. Postoje rizici od pojave beskućništva, siromaštva te zdravstveni rizici."

Na kraju govora Hajdaš Dončić poručio je da oporba nema mogućnost sama provesti predložene mjere, ali da rasprava u Saboru i komunikacija s građanima ostaju ključni alati političkih promjena.

"Kolegice i kolege, mi kao oporba nemamo alat da ove mjere sami provedemo u zakon. Naš alat je ova rasprava, u ovoj dvorani, i razgovor koji nastavljamo s građanima izvan nje. To je, zapravo, jedini način na koji se politika u demokraciji uopće mijenja."

Govor je zaključio porukom o potencijalu Hrvatske.

"Stalno govorim i neću prestati. Hrvatska ima sve što joj treba da bude uspješna europska država – ne na sredini tablice, nego pri vrhu."

Na 34. sjednici Predsjedništva SDP-a, održanoj u ponedjeljak, 13. srpnja u središtu stranke na Iblerovom trgu, usvojen je prijedlog strateških reformskih prioriteta za naredni mandat, imenovan tim za koalicijske dogovore sa strankom Možemo! te je potvrđena odluka o izlasku na parlamentarne izbore u XI. izbornoj jedinici.

Reformski prioriteti izravan su rezultat programske radionice Predsjedništva i Središnjeg savjeta SDP-a, održane od 3. do 5. srpnja u Tuhlju, gdje je kroz strukturiranu analizu politika svih stručnih savjeta stranke definirano pet prioritetnih, sustavnih reformi koje će građanima donijeti konkretne i mjerljive promjene: 1. Sigurna egzistencija građana (plaće, mirovine, energija, hrana, stanovanje), 2. Zdravlje građana, 3. Povećanje produktivnosti gospodarstva i poljoprivrede, 4. Učinkovitost države i njezinih institucija, 5. Kulturno–simbolički dio.

SDP će osigurati sigurnu egzistenciju građana kroz pravedniji rast plaća i mirovina, politiku priuštivog stanovanja te lakšu dostupnost energije i hrane. Temelj zdravijeg društva gradimo na funkcionalnom i besplatnom javnom zdravstvu, poboljšanju radnih uvjeta koji uključuju kraći radni tjedan te zelenom urbanizmu i očuvanju okoliša. Snažan uzlet gospodarstva i poljoprivrede ostvarit ćemo kroz ciljanu industrijsku politiku, ulaganja u napredne tehnologije i poticanje domaćih proizvođača na udruživanje i klimatsku otpornost. Ključni preduvjet za provođenje ovih mjera je učinkovita država, što ćemo osigurati dubinskom reformom institucija, beskompromisnom borbom protiv korupcije te potpunom transparentnošću i digitalizacijom sustava. Uz ekonomski i institucionalni napredak, čvrsto se zalažemo za modernu kulturnu i medijsku politiku koja osigurava neovisnost javnog servisa, promiče kulturu sjećanja i jasno sankcionira korištenje fašističkih simbola.

Navedeni prioriteti predstavljaju čvrstu podlogu za daljnju razradu programskih osnova kroz specijalizirane stručne radne skupine. Istovremeno, ovi će stupovi poslužiti kao temelj za usklađivanje s partnerima u cilju zajedničkog i pobjedničkog nastupa na predstojećim izborima. Predsjedništvo je potvrdilo da tim SDP-a za razgovore s koalicijskim partnerom Možemo! vode politički tajnik SDP-a Saša Đujić i predsjednik Središnjeg savjeta Gordan Gledec, uz podršku rotirajućih članova tima.

Predsjedništvo je donijelo i odluku o izlasku na izbore u XI. izbornoj jedinici. Želimo prekinuti klijentelistički izborni inženjering kojim se godinama sustavno relativizirala biračka volja Hrvata izvan domovine. Stotine tisuća Hrvata koji su u proteklom desetljeću iselili u razne europske zemlje zaslužuju adekvatnu političku opciju koja će istinski govoriti u njihovo ime i brinuti o njihovom položaju. Uz to, smatramo da je politiku Hrvata u Bosni i Hercegovini potrebno izvući iz sfere identitetskih mitova i vratiti je tamo gdje pripada – u okvire vladavine prava i rješavanja konkretnih životnih problema.

 Klub zastupnika SDP-a predstavio je u ponedjeljak zaključke o financiranju javnih potreba u sportu, zatraživši da se vrati obveza podnošenja financijskih programskih izvještaja sportskih saveza Hrvatskom saboru kako bi se vidjelo na što se troši novac građana.

„Zaključkom o kojem Sabor danas raspravlja na naš prijedlog tražimo da Ministarstvo sporta u roku od 30 dana položi račune Saboru i javnosti o trošenju javnog novca u sportu u posljednjih pet godina”, najavila je u ponedjeljak Marija Lugarić na konferenciji za novinare u Saboru.

Ustvrdila je da iza svake medalje kojom se ova država kiti stoje roditelj koji u pet ujutro vozi dijete na trening i trener koji vrlo često i besplatno radi zato jer voli sport. Hrvatski sport živi od njihove predanosti, a država im uzvraća sustavnim gašenjem svijetla i institucionalnim mrakom i pljačkom djece koje treniraju.

Lugarić smatra da je riječ o slomu kontrole jer, navodi, HDZ govori da sustav funkcionira, ali institucije govore suprotno.

„Porezna uprava je u posljednjih pet godina kontrolirala osam nacionalnih sportskih saveza i nepravilnosti su nađene u svih osam. Istovremeno, krovnim udruženjima proračunski novac je utrostručen i samo kroz sustav Hrvatskog olimpijskog odbora prošlo je više od 907 milijuna eura bez stvarne kontrole. Novac je povećan, ali je smanjen nadzor na tim novcem”, upozorila je. 

Naglasila je da je iz Skijaškog saveza izvučeno 30 milijuna eura, ali to nije otkriveno kroz službeni sustav nadzora te dodala da se takvi obrasci pojavljuju u više saveza zato što je, istaknula je, HDZ stvorio sustav i politički okvir za takav sustav krađe. Kazala je i da Vlada odbija njihove prijedloge o nadzoru pravdajući se postojanjem sustava NISUS, a to je, pojašnjava, sustav u koji savezi sami upisuju ono što žele. To nije nadzorni mehanizam, nego digitalna slikovnica i odlagalište za nepročitane papire jer da taj sustav nešto vrijedi ne bi kroz njega 12 godina neprimjetno curili milijuni, poručila je.

„Krajem 2022. godine izmjenama Zakona o sportu koje je predložila vlada Andreja Plenkovića i izbrisana je obveza da HOO i krovni savezi podnose izvješća Hrvatskom saboru i javnosti kako se troši javni proračunski novac.

Mi predlažemo dopunu Zakona o sportu kojim tražimo da se u Hrvatski sabor ponovno vrati izvještavanje o financijama i programima sportskih saveza kako bismo vidjeli na što se troši novac građana”, najavila je.

HDZ je zapitala zašto, ako je sve čisto i transparentno, odbija glasiti za taj SDP-ov zaključak. „Zašto se bojite transparentnosti?", upitala je. 

Njezina stranačka kolegica Mirela Ahmetović dodala je da su predložili i izmjene Zakona o proračunu koje bi trebale uvesti novu razinu transparentnosti u ulaganja iz javnih sredstava.

 „Po pravilima koje je kreirao Andrej Plenković nema sustavnog praćenja traga novca jer on ne želi da ga ima”, kazala je. Naglasila je da se "već vidi" da će se HDZ braniti izgovorima da se objavljuje na što i koliko se troši u državnoj riznici te navela primjer obrta za trgovinu i usluge 'Nensi' kojemu je sa stavke Vlade RH plaćen određeni iznos za 'ostale nespomenute rashode poslovanja'.

 „Znate li iz toga je li obrt 'Nensi' dobio proračunska sredstva za vijence za službene protokole ili možda za plastičnu operaciju vlasnika tog obrta?”, zapitala je, upozorivši da se takvim načinom knjiženja ne otkriva na što se novac uistinu troši. Upravo ovu anomaliju, odnosno, ovaj pokušaj skrivanja na što se troši javni novac želimo ispraviti našim prijedlogom izmjene Zakona o proračunu, naglasila je. 

U sustavu NISUS vidljiva je stavka od 600 tisuća eura za promidžbu u sportu, kazala je, dodavši da je zanima je li to riječ o Sportskoj televiziji Zlatka Mateše. „U važećem Zakonu o proračunu nemamo definirane sve obveznike koji bi trebali objavljivati na što troše javni novac, jer su njime obuhvaćene samo jedinice lokalne i regionalne samouprave, izvanproračunski i proračunski korisnici. Primjerice, u tu kategoriju ne spada HEP za koji znamo da troši veliki novac na razna sponzorstva, a riječ je o javnom novcu kojim raspolaže HEP koji dobiva novac direktno iz proračuna kroz subvencije i imamo pravo znati na što je HEP potrošio taj novac”, kazala je.

"Po današnjem Zakonu, HEP ne mora opravdavati na što je trošio novac, a mi tražimo da takvog izgovora ne bude i da moraju podnositi izvješća”, poručila je Ahmetović, dodavši da će se u raspravi o SDP-ovu zahtjevu vidjeti ima li HDZ volje da se jasno odredi prema korupciji.

Stranke SDP i Možemo poručili su u subotu u Slavonskom Brodu da Vladina ekonomska politika ne štiti građane, već pogoduje bankama, trgovačkim lancima i telekomima, dok većina građana snosi teret cijena i inflacije koja produbljuje nejednakosti.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da za građane s nižim primanjima stvarna inflacija doseže i do 30 ili 40 posto, jer najveći dio prihoda troše na osnovne životne potrebe.

''Sigurnost građana nije samo pitanje vojske i granica. Sigurnost je i dostupna hrana, priuštiva energija, javni prijevoz i vrtići  - i to za sve, a ne za odabrane'', rekao je, dodajući kako država mora aktivno raditi u interesu građana.

Voditelj SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo Josip Tica upozorio je kako su dosadašnje mjere Vlade bile pogrešno usmjerene te su, umjesto suzbijanja inflacije, pridonosile njezinu rastu.

''U jednom trenutku, kada je inflacija nagrizla kućanske budžete hrvatskih kućanstava i dovodila u pitanje mogu li ljudi preživjeti mjesec, nositelji ekonomske politike koristili su inflaciju kako bi napunili proračune, a velike korporacije kako bi maksimizirale i napuhale svoj profit'', rekao je Tica.

Ocijenio je i da neodgovoran odnos prema inflaciji i podgrijavanje inflacije dolazi kraju te da se to vidi po podacima o turizmu.

''Izgubili smo, od početka ruske agresije na Ukrajinu, 50 tisuća radnih mjesta u turističkoj industriji. Zašto? Zato što se taj rast troškova i inflacija ne mogu prebaciti na naša izvozna tržišta, građani tih tržišta imaju i drugi izbor, pa vidimo probleme koje imamo ove godine u turističkoj sezoni kada se govori o lipanjskoj rupi'', kazao je.

Tica je upozorio kako situacija postaje ozbiljna te da polako dolaze na naplatu svi neodgovorni potezi ''onih koji su mislili da na inflaciji, odnosno na padu standarda hrvatskih građana, mogu zaraditi, napuniti proračun ili ostvariti ekstraprofite''.

Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković istaknuo je kako građani diljem Hrvatske jasno osjećaju rast nejednakosti i nepravde.

''Građani diljem Hrvatske nam poručuju da na svojoj koži sve više osjećaju nepravdu, dok se jedni bogate, većina postaje sve siromašnija'', rekao je Živković tijekom kampanje pod nazivom “Stopama Plenkovićeve inflacije” koja se nastavlja i sljedećeg tjedna.

Hrvatsko gospodarstvo i društvo nespremno su dočekali val inflacije zbog neučinkovitosti i odgođenih antiinflacijskih mjera Vlade, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu u Kutini tijekom kampanje „Plenkovićeva inflacija“.

Predstavnici SDP-a i Možemo upozorili su kako je za oko 70 posto hrvatskih obitelji stvarna stopa inflacije znatno viša od službeno prikazane te tvrde da doseže čak 45 posto. Istaknuli su kako zbog toga predlažu niz srednjoročnih i dugoročnih mjera za suzbijanje inflacije.

„U proteklih deset godina Hrvatska je imala na raspolaganju 25 milijardi eura, ali država taj novac nije dobro iskoristila. Hrvatska danas nije ni energetski ni prehrambeno samodostatna. To je rezultat nečinjenja i propuštenih prilika Vlade Republike Hrvatske, a cijenu kroz inflaciju plaćaju građani“, rekao je Hajdaš Dončić na konferenciju za novinare.

Dodao je kako su SDP i Možemo predložili nekoliko mjera za ublažavanje i zaustavljanje inflacije.

„Preduvjet je da institucije počnu raditi svoj posao te da se javni novac pametno usmjeri u novu industrijsku politiku, proizvodnju hrane i energetsku samodostatnost. Hrvatskoj je potreban novi politički i gospodarski model jer jedino tako ima šansu za razvoj. Borimo se za Hrvatsku u kojoj će ljudi ostajati, raditi i dostojanstveno živjeti od svoga rada“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Saborska zastupnica Sanja Radolović upozorila je kako će Vladine antiinflacijske mjere stupiti na snagu tek početkom iduće godine.

„To je prekasno za naše građane. Prekasno je za 400 tisuća umirovljenika čije su mirovine manje od 400 eura. Za njih i za 70 posto hrvatskih obitelji koje žive na rubu siromaštva inflacija nije 5,4 posto, nego 45 posto“, rekla je Radolović.

Naglasila je kako energetska samodostatnost i proizvodnja hrane moraju postati pitanja od nacionalnog interesa, jednako važna kao i obrana države.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić istaknula je kako bi Sisačko-moslavačka županija mogla proizvoditi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali i za potrebe Zagreba i šire zagrebačke regije.

„HDZ je uništio domaću poljoprivrednu proizvodnju i omogućio veliki uvoz hrane. To želimo promijeniti dolaskom na vlast. Želimo da hrvatska država ima kičmu koju neće povijati pred onima čiji su interesi suprotni interesima hrvatskih građana“, poručila je Benčić.

Predstavnici SDP-a i Možemo zaključili su kako je borba protiv inflacije moguća jedino kroz jačanje domaće proizvodnje, energetsku neovisnost i učinkovitije djelovanje državnih institucija. 

Predstavnici radnika Plobesta i Revije te Novog sindikata u srijedu su u Saboru poručili kako ih premijer Andrej Plenković odbija primiti na razgovor i umjesto toga šalje ministre koji ih, kažu, zavlače već dvije godine i ne nude rješenje za njihove neisplaćene plaće koje čekaju već 25 godina.

Jedna od radnica Revije Jadranka Košarić podsjetila je da još od siječnja traže od premijera da ih primi kako bi riješio njihov problem s neisplatom plaća koji traje četvrt stoljeća. 

"On daje zeleno svjetlo. On je bog i batina. On, nitko drugi. Neka nam reče:  ne može ili može. Pa kad on tako reče – da, ne – mi znamo što ćemo dalje", rekla je Košarić tvrdeći da je sastanak bio zakazan za srijedu u 10 sati u Banskim dvorima, ali da nisu primljeni jer u Vladi nisu imali njihova imena.

"On čeka da mi umremo. Ako on to čeka, onda neka se sakrije i dalje kao što se sakriva i do sada. Ako on to očekiva, onda je to njegov karakter, njegova ljudskost. Ja sam uvijek mislila da će on imati razumijevanja za nas, ali ja više nemam dobro mišljenje o njemu", izjavila je Košarić.

Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je kako su dosad bili na razgovorima s nekoliko ministara koji ne mogu ništa riješiti i od kojih su se radnici umorili.

"Zna se tko u ovoj državi donosi odluke. Zna se koji je to čovjek. To je predsjednik Vlade. Pa imamo poruku za predsjednika Vlade. Daj skupi hrabrosti, dođi među nas i reci ovaj problem ću riješiti na taj i taj način ili ga neću riješiti. Evo, dođi i reci to da se više ne mučimo ni sebe ni vas", poručio je Kiš.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković rekao je kako su na njihovo posljednje traženje da ih premijer primi u utorak navečer dobili odgovor da će danas imati sastanak s ministrom financija Tomislavom Ćorićem.

"To bi bio još jedan sastanak u nizu onih kakve smo imali. Opet bi rekao, ja sam novi, treba mi vremena. Sad nema novca u proračunu. Mi ne tražimo novac za ovo. Mi tražimo političko rješenje, a onda se traže novci. Kad se prvo politički donese odluka, onda se traže novci", rekao je Iveković dodajući da ni do sastanka s Ćorićem nije došlo jer je sindikat sastanak okarakterizirao kao "tehnički sastanak radi pripreme sastanka s premijerom" i kad su poslali takav mail, u Vladi su to, kaže, smatrali odustankom od razgovora. 

Predstavnike sindikata i radnika Plobesta i Revije primili su u Saboru saborski zastupnici SDP-a i Možemo! Mišo Krstičević i Jelena Miloš.

Krstičević je rekao da radnici svim političarima, osobito onima na vlasti, daju priliku da se napokon ispravi nepravda tranzicije.  

"Zamislite da u prosječnoj hrvatskoj obitelji danas plaća ne dođe samo jedan mjesec. Ja mislim da bi se već formirao jedan grč u želucu, bila bi pomutnja, te planovi bankrota. E pa vidite ove ljude tu. Oni su 27 mjeseci čekali da im se isplati sljedeća plaća. U vremenima kad su te gospođe i te radnice i radnici bili u svojim kasnim tridesetima, četrdesetima, kad su imali djecu koja idu u srednju školu ili polako kreću na fakultet i kad smo razmišljali što o tome kad nemaš za najosnovnije stvari. Što tad reći djetetu koje eventualno treba nove tenisice?", upitao se Krstičević.

Miloš je podsjetila da je riječ o nešto manje od 600 radnika Plobesta kojima nije isplaćeno 25 plaća i Revije koji čekaju na isplatu svojih 9 plaća.

"S obzirom na to da je stečaj okončan, jasno je da se mora pronaći zakonsko rješenje, ali ako ima političke volje, to se zakonsko rješenje može pronaći. Radnici ne traže ništa više od onog što su zaradili i budući da neumorno, dakle neumorno već godinama obilaze institucije, mi tražimo vrlo jasan odgovor Vlade da konačno kaže hoće li će riješiti probleme radnica Revije i radnika Plobesta, isplatiti im teško zarađene plaće i kojim modelom će to učiniti", poručila je Miloš. 

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača održao je saslušanje o zaštiti djece i maloljetnika na internetu u susret novom europskom zakonu najavljenom za kraj ove godine. Ponovno su se čuli zahtjevi za zabranu društvenih mreža djeci ispod 16 godina te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost.

„Svake godine u ovo vrijeme iznova se čudimo broju djece koja ne uspiju upisati prvi razred radi nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti. Nedavno su objavljeni podaci kako skoro polovica djece u četverom razredu ne zna pisati kraće priče. Kod starije djece, problema je još i više- svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina je nesretna. U Španjolskoj je primjerice jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana“, kaže Biljana Borzan.

Objasnila je kako odgovor leži u načinu života djece i mladih. Kao prva generacija koja je odrasla uz pametne telefone, u EU mladi  u prosjeku sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online.

„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema istraživanjima, čak 60 posto djece laže o svojoj dobi kako bi napravilo račun. U Danskoj je primjerice 94 % djece napravilo račun na društvenim mrežama prije nego su navršili 13 godina. U nedavnom eksperimentu u Francuskoj, Amnesty International je napravio tri lažna profila djece od 13 godina. Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a 3-4 sata sadržaj koji romanizira samoubojstva”, rekla je Biljana Borzan.

Prema zadnjem Eurbarometru čak 91 posto građana Hrvatske smatra da zaštita djece na internetu treba biti politički prioritet.

„Instagram je prema procjenama samo od tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina zaradio oko četiri milijarde dolara od oglašavanja u jednoj godini, a 35 posto prihoda Tik Toka dolazi upravo od tih korisnika . Dok se milijarde zarađuju na dječjoj pažnji, roditelji i društvo plaćaju cijenu kroz sve lošije mentalno zdravlje mladih. Zato je krajnje vrijeme da Europa zaštitu djece stavi ispred profita digitalnih platformi”, kaže Borzan.

Tijekom proteklog vikenda Socijaldemokratska partija Hrvatske održala je radno okupljanje u Tuhlju na kojem su predsjedništvo stranke, članovi Središnjeg savjeta te predstavnici 19 stranačkih savjeta raspravljali o programskim prioritetima i novim javnim politikama. U višednevnim radnim sesijama analizirani su prijedlozi i mjere iz područja zdravstva, obrazovanja, gospodarstva, energetike, poljoprivrede, sigurnosti, pravosuđa, digitalnog društva i drugih ključnih područja, a zaključci sastanaka bit će temelj budućeg programskog dokumenta SDP-a.

Na završnoj konferenciji za medije govorili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica stranke Biljana Borzan te predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako su programski prioriteti proizašli iz razgovora s građanima diljem Hrvatske.

„Građani žele državu koja radi – državu bez lista čekanja, državu koja poduzetnicima ne predstavlja prepreku, koja osigurava kvalitetnu i dostupnu hranu, priuštivo stanovanje, energetsku sigurnost te kvalitetne javne usluge“, rekao je, naglasivši da je radni susret u Tuhlju bio usmjeren na tri ključna područja budućih politika SDP-a.

Prvo područje je, pojasnio je Hajdaš Dončić, jest država koja radi, s naglaskom na jačanje javnog zdravstva i školstva, smanjenje lista čekanja te dostupnost kvalitetnih javnih usluga svim građanima.

Drugo područje odnosi se na sigurnost, koju SDP promatra znatno šire od pitanja obrane. Uz sigurnost granica i obrambeni sustav, u fokusu su sigurnost hrane, energetska sigurnost, priuštivo stanovanje te sigurnost i kvaliteta života starijih građana.

Treće područje je stvaranje gospodarstva veće dodane vrijednosti. Hajdaš Dončić istaknuo je kako Hrvatska mora promijeniti gospodarski model te smanjiti ovisnost o uvozu hrane i energije kroz razvoj proizvodnje, industrije više dodane vrijednosti i novih tehnologija.

„Program nije dovoljan sam po sebi. Potrebne su konkretne mjere, jasno definirani izvori financiranja te ljudi koji će te mjere provesti u zadanim rokovima“, poručio je predsjednik SDP-a, dodajući kako SDP želi ponuditi novi politički i gospodarski model koji će građanima omogućiti dostojanstveniji i kvalitetniji život.

Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica SDP-a Biljana Borzan naglasila je kako su prioriteti definirani u Tuhlju usklađeni s prioritetima europskih socijalista i demokrata.

„Politika mora u prvi plan staviti teme koje građanima najviše utječu na kvalitetu života. Upravo zato smo tijekom protekla tri dana određivali prioritete koji će dugoročno poboljšati život građana Hrvatske“, rekla je Borzan, koja je kao ključne izazove izdvojila rast cijena hrane, inflaciju, smanjivanje društvenih nejednakosti, priuštivo stanovanje te povećanje domaće proizvodnje hrane.

Borzan je upozorila kako se Hrvatska ne bi trebala uspoređivati s vlastitom prošlošću, nego sa zemljama koje su imale sličnu početnu poziciju, ali su danas uspješnije.

„Nažalost, Hrvatska je danas pri europskom vrhu prema pokazateljima poput inflacije i rizika od siromaštva, osobito među umirovljenicima, dok zaostajemo u područjima poput kupovne moći građana, zaštite potrošača i očekivanog životnog vijeka“, upozorila je Borzan, zaključivši kako je cilj SDP-ovih politika vratiti građanima optimizam te pokazati da postoje dugoročna rješenja za kvalitetniji život i održiv gospodarski razvoj.

Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec istaknuo je kako programske politike stranke počivaju na stručnim analizama i radu velikog broja stručnjaka okupljenih u stranačkim savjetima.

„Da bi politička stranka ponudila kvalitetna rješenja, ona moraju biti utemeljena na podacima i struci. Upravo zato djeluje Središnji savjet s 19 specijaliziranih savjeta koji pokrivaju sva ključna područja javnih politika“, rekao je šef SDP-ovih savjeta, naglasivši kako u radu savjeta sudjeluju i brojni stručnjaci koji nisu članovi SDP-a, ali žele svojim znanjem doprinijeti izradi kvalitetnih politika.

„Rasprave održane u Tuhlju predstavljaju temelj za daljnju izradu programa koji će odgovarati na stvarne potrebe građana i ponuditi konkretna rješenja za promjene koje Hrvatskoj trebaju“, zaključio je Gledec.

Poljoprivreda mora postati pitanje nacionalne sigurnosti

Najveći dio izlaganja europarlamentarac Marko Vešligaj posvetio je stanju hrvatske poljoprivrede i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije nakon 2027. godine. Istaknuo je kako je upravo zbog rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta posljednjih mjeseci obilazio hrvatske županije i razgovarao s proizvođačima o problemima s kojima se suočavaju. „Poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 25 posto u odnosu na 2010. godinu. Danas uvozimo između šest i sedam milijardi eura hrane godišnje, a kada smo ulazili u Europsku uniju uvozili smo oko dvije milijarde eura. Gotovo da nema sektora u kojem smo samodostatni“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio na podatke o samodostatnosti pojedinih sektora. „U stočarstvu smo oko 60 posto samodostatni, u povrtlarstvu oko 45 posto. Situacija je alarmantna ako gledamo što se događa u Europi i svijetu. Da sutra ostanemo bez uvoza, vrlo brzo bismo vidjeli koliko smo zapravo ranjivi.“

Prema njegovim riječima, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u poljoprivredu usmjerila više milijardi eura europskih sredstava, ali rezultati nisu pratili razinu ulaganja. „Neću reći da je sve bilo bez veze i da je sve pokradeno, ali rezultati su takvi kakvi jesu. Potrošili smo ogroman novac, a proizvodimo manje hrane nego prije.“

Zastupnik u Hrvatskom saboru, Mate Vukušić, dodao je kako je zamjenik glavnog državnog revizora, prije nekoliko dana, na odboru za financije u Saboru, iznio podatak da su tijekom revizije sredstava EU-a utrošenih u područje poljoprivrede u Hrvatskoj uočili veliku razliku uloženog novca i ostvarenih rezultata.

„I sam sam reagirao činjenicom da smo od dobivenih blizu 7 milijardi eura iz Europske poljoprivredne politike u ovih 13 europskih godina postigli katastrofalan rezultat koji se očituje u provjerenom podatku da u prosjeku imamo oko 55% samodostatnosti u svim poljoprivrednim proizvodima uz iznimku nekih ratarskih proizvoda“ dodao je Vukušić.

Govoreći o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, Vešligaj je istaknuo kako će Hrvatska i dalje imati na raspolaganju značajna sredstva, ali manje nego u sadašnjem razdoblju. „U ovom financijskom okviru Hrvatska ima gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu. U novom razdoblju to će biti između 3,6 i 3,7 milijardi eura. To je i dalje velik novac, ali moramo ga puno pametnije usmjeravati.“

Kao prioritete naveo je ulaganje u preradu, skladišne kapacitete i udruživanje proizvođača.„Ne možemo se oslanjati samo na proizvodnju sirovina. Moramo ulagati u mlinove, hladnjače, skladišta i preradbene kapacitete jer se upravo tamo stvara dodatna vrijednost.“

Posebno je upozorio na problem starenja poljoprivrednog stanovništva.„Prosječna dob poljoprivrednika danas je oko 57 godina. Europska unija želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika i zato će dio sredstava biti usmjeren upravo njima.“

Vešligaj smatra da bi pitanje proizvodnje hrane trebalo postati jedno od ključnih pitanja europske sigurnosne politike.„Danas se sigurnost uglavnom svodi na naoružavanje. Ja smatram da je sigurnost i hrana. Ako niste samodostatni u proizvodnji hrane, teško možete govoriti o bilo kakvoj sigurnosti.“

Stanovanje: Mladi sve teže dolaze do vlastitog doma

Druga velika tema tribine bilo je stanovanje, odnosno sve izraženiji problem dostupnosti stanova mladim ljudima. Vešligaj je upozorio da se stambena kriza više ne odnosi samo na Zagreb i obalu nego i na manje sredine. „Prema istraživanjima, oko 70 posto mladih u Hrvatskoj ne može si priuštiti ni kupnju ni najam stana. To je ogroman društveni problem.“

Kritizirao je dosadašnje državne politike koje su se uglavnom oslanjale na subvencionirane kredite. „Takvi programi na kraju uglavnom podižu cijene nekretnina i povećavaju profite građevinskog sektora. Ne rješavaju problem dostupnosti stanova.“

Kao jedno od mogućih rješenja vidi snažniji razvoj javne stanogradnje. „Moramo ljudima ponuditi alternativu. Ne žele svi trošiti 30 ili 40 posto svojih prihoda na kredit ili najam. Država mora omogućiti dugoročni i priuštivi najam.“

Podsjetio je da Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva nad nekretninama u Europi, ali i među najkasnijim osamostaljivanjem mladih. „Mladi iz roditeljskih domova odlaze u prosjeku s 32 godine. Europski prosjek je znatno niži. To dovoljno govori o stanju na tržištu stanovanja.“

Regionalni razvoj: Hrvatska i dalje ima dvije stvarnosti

 Govoreći o regionalnom razvoju, Vešligaj je ustvrdio kako su razlike između pojedinih dijelova Hrvatske i dalje velike unatoč milijardama eura koje su stigle iz europskih fondova. Kao primjer naveo je upravo područje Slavonije i Virovitičko-podravske županije. „Hrvatska je dobila golema sredstva za smanjivanje regionalnih razlika, ali kada pogledate pokazatelje razvoja, rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti.“

Istaknuo je da su izgrađeni vrtići, škole i brojni infrastrukturni projekti, ali da to nije bilo dovoljno za ozbiljniji razvoj gospodarstva. „Ne kažem da ništa nije napravljeno. Obnovljene su škole, izgrađeni vrtići i brojni objekti, ali regionalne razlike nisu smanjene.“

Kao jedan od problema vidi pretjeranu centralizaciju. „Sve se odlučuje u Zagrebu. Zašto više ovlasti i sredstava ne bi dobile lokalne razvojne agencije, LAG-ovi i ljudi koji najbolje poznaju potrebe svojega kraja?“

Upozorio je i da će u novom europskom proračunu biti manje novca za kohezijsku politiku.„Za regionalni razvoj bit će manje sredstava nego do sada. Zato će biti još važnije da se novac ulaže tamo gdje može stvoriti dugoročni razvoj, a ne samo kratkoročne političke učinke.“

Vukušić je istaknuo veliki problem „nepotrošenog“ novca EU-a upravo u segmentu regionalnog razvoja zbog velikog broja netransparentnih natječaja ali i nevjerojatnog podatka o količini novca koji je „vraćen“ u europsku blagajnu jer ga se nije znalo iskoristiti iz razloga pogodovanja, korupcije i, na kraju, dodjele poslova tvrtkama za koje se u startu znalo da neće kvalitetno ili nikako odraditi ono što im je dodijeljeno. Slavonija je puna takvih primjera, od Vukovara, Požege, Pleternice, Vinkovaca, Orahovice (iz vremena HDZ-ovog gradonačelnika, te Cabune.  

Antifašizam i ravnopravnost kao temeljne vrijednosti

U završnom dijelu izlaganja Vešligaj se osvrnuo na teme rodne ravnopravnosti, borbe protiv nasilja nad ženama i očuvanja antifašističkih vrijednosti.„Nasilje nad ženama je neprihvatljivo i oko toga ne smije biti nikakve dvojbe. Jednako tako moramo biti jasni prema pokušajima ograničavanja prava koja su izborena prije mnogo desetljeća.“

Govoreći o antifašizmu, naglasio je kako je riječ o jednoj od temeljnih vrijednosti moderne hrvatske države.„Ne smijemo imati nikakve dvojbe oko toga da je antifašizam temelj suvremene Hrvatske i da je Hrvatsku svrstao na pravu stranu povijesti. Protiv povijesnog revizionizma treba se boriti jasno i glasno.“

Tribina je završila raspravom o budućnosti europskih fondova, položaju hrvatskih poljoprivrednika i razvojnim mogućnostima Slavonije u novom europskom financijskom razdoblju.