Hrvatsko gospodarstvo i društvo nespremno su dočekali val inflacije zbog neučinkovitosti i odgođenih antiinflacijskih mjera Vlade, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu u Kutini tijekom kampanje „Plenkovićeva inflacija“.

Predstavnici SDP-a i Možemo upozorili su kako je za oko 70 posto hrvatskih obitelji stvarna stopa inflacije znatno viša od službeno prikazane te tvrde da doseže čak 45 posto. Istaknuli su kako zbog toga predlažu niz srednjoročnih i dugoročnih mjera za suzbijanje inflacije.

„U proteklih deset godina Hrvatska je imala na raspolaganju 25 milijardi eura, ali država taj novac nije dobro iskoristila. Hrvatska danas nije ni energetski ni prehrambeno samodostatna. To je rezultat nečinjenja i propuštenih prilika Vlade Republike Hrvatske, a cijenu kroz inflaciju plaćaju građani“, rekao je Hajdaš Dončić na konferenciju za novinare.

Dodao je kako su SDP i Možemo predložili nekoliko mjera za ublažavanje i zaustavljanje inflacije.

„Preduvjet je da institucije počnu raditi svoj posao te da se javni novac pametno usmjeri u novu industrijsku politiku, proizvodnju hrane i energetsku samodostatnost. Hrvatskoj je potreban novi politički i gospodarski model jer jedino tako ima šansu za razvoj. Borimo se za Hrvatsku u kojoj će ljudi ostajati, raditi i dostojanstveno živjeti od svoga rada“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Saborska zastupnica Sanja Radolović upozorila je kako će Vladine antiinflacijske mjere stupiti na snagu tek početkom iduće godine.

„To je prekasno za naše građane. Prekasno je za 400 tisuća umirovljenika čije su mirovine manje od 400 eura. Za njih i za 70 posto hrvatskih obitelji koje žive na rubu siromaštva inflacija nije 5,4 posto, nego 45 posto“, rekla je Radolović.

Naglasila je kako energetska samodostatnost i proizvodnja hrane moraju postati pitanja od nacionalnog interesa, jednako važna kao i obrana države.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić istaknula je kako bi Sisačko-moslavačka županija mogla proizvoditi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali i za potrebe Zagreba i šire zagrebačke regije.

„HDZ je uništio domaću poljoprivrednu proizvodnju i omogućio veliki uvoz hrane. To želimo promijeniti dolaskom na vlast. Želimo da hrvatska država ima kičmu koju neće povijati pred onima čiji su interesi suprotni interesima hrvatskih građana“, poručila je Benčić.

Predstavnici SDP-a i Možemo zaključili su kako je borba protiv inflacije moguća jedino kroz jačanje domaće proizvodnje, energetsku neovisnost i učinkovitije djelovanje državnih institucija. 

Predstavnici radnika Plobesta i Revije te Novog sindikata u srijedu su u Saboru poručili kako ih premijer Andrej Plenković odbija primiti na razgovor i umjesto toga šalje ministre koji ih, kažu, zavlače već dvije godine i ne nude rješenje za njihove neisplaćene plaće koje čekaju već 25 godina.

Jedna od radnica Revije Jadranka Košarić podsjetila je da još od siječnja traže od premijera da ih primi kako bi riješio njihov problem s neisplatom plaća koji traje četvrt stoljeća. 

"On daje zeleno svjetlo. On je bog i batina. On, nitko drugi. Neka nam reče:  ne može ili može. Pa kad on tako reče – da, ne – mi znamo što ćemo dalje", rekla je Košarić tvrdeći da je sastanak bio zakazan za srijedu u 10 sati u Banskim dvorima, ali da nisu primljeni jer u Vladi nisu imali njihova imena.

"On čeka da mi umremo. Ako on to čeka, onda neka se sakrije i dalje kao što se sakriva i do sada. Ako on to očekiva, onda je to njegov karakter, njegova ljudskost. Ja sam uvijek mislila da će on imati razumijevanja za nas, ali ja više nemam dobro mišljenje o njemu", izjavila je Košarić.

Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je kako su dosad bili na razgovorima s nekoliko ministara koji ne mogu ništa riješiti i od kojih su se radnici umorili.

"Zna se tko u ovoj državi donosi odluke. Zna se koji je to čovjek. To je predsjednik Vlade. Pa imamo poruku za predsjednika Vlade. Daj skupi hrabrosti, dođi među nas i reci ovaj problem ću riješiti na taj i taj način ili ga neću riješiti. Evo, dođi i reci to da se više ne mučimo ni sebe ni vas", poručio je Kiš.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković rekao je kako su na njihovo posljednje traženje da ih premijer primi u utorak navečer dobili odgovor da će danas imati sastanak s ministrom financija Tomislavom Ćorićem.

"To bi bio još jedan sastanak u nizu onih kakve smo imali. Opet bi rekao, ja sam novi, treba mi vremena. Sad nema novca u proračunu. Mi ne tražimo novac za ovo. Mi tražimo političko rješenje, a onda se traže novci. Kad se prvo politički donese odluka, onda se traže novci", rekao je Iveković dodajući da ni do sastanka s Ćorićem nije došlo jer je sindikat sastanak okarakterizirao kao "tehnički sastanak radi pripreme sastanka s premijerom" i kad su poslali takav mail, u Vladi su to, kaže, smatrali odustankom od razgovora. 

Predstavnike sindikata i radnika Plobesta i Revije primili su u Saboru saborski zastupnici SDP-a i Možemo! Mišo Krstičević i Jelena Miloš.

Krstičević je rekao da radnici svim političarima, osobito onima na vlasti, daju priliku da se napokon ispravi nepravda tranzicije.  

"Zamislite da u prosječnoj hrvatskoj obitelji danas plaća ne dođe samo jedan mjesec. Ja mislim da bi se već formirao jedan grč u želucu, bila bi pomutnja, te planovi bankrota. E pa vidite ove ljude tu. Oni su 27 mjeseci čekali da im se isplati sljedeća plaća. U vremenima kad su te gospođe i te radnice i radnici bili u svojim kasnim tridesetima, četrdesetima, kad su imali djecu koja idu u srednju školu ili polako kreću na fakultet i kad smo razmišljali što o tome kad nemaš za najosnovnije stvari. Što tad reći djetetu koje eventualno treba nove tenisice?", upitao se Krstičević.

Miloš je podsjetila da je riječ o nešto manje od 600 radnika Plobesta kojima nije isplaćeno 25 plaća i Revije koji čekaju na isplatu svojih 9 plaća.

"S obzirom na to da je stečaj okončan, jasno je da se mora pronaći zakonsko rješenje, ali ako ima političke volje, to se zakonsko rješenje može pronaći. Radnici ne traže ništa više od onog što su zaradili i budući da neumorno, dakle neumorno već godinama obilaze institucije, mi tražimo vrlo jasan odgovor Vlade da konačno kaže hoće li će riješiti probleme radnica Revije i radnika Plobesta, isplatiti im teško zarađene plaće i kojim modelom će to učiniti", poručila je Miloš. 

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača održao je saslušanje o zaštiti djece i maloljetnika na internetu u susret novom europskom zakonu najavljenom za kraj ove godine. Ponovno su se čuli zahtjevi za zabranu društvenih mreža djeci ispod 16 godina te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost.

„Svake godine u ovo vrijeme iznova se čudimo broju djece koja ne uspiju upisati prvi razred radi nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti. Nedavno su objavljeni podaci kako skoro polovica djece u četverom razredu ne zna pisati kraće priče. Kod starije djece, problema je još i više- svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina je nesretna. U Španjolskoj je primjerice jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana“, kaže Biljana Borzan.

Objasnila je kako odgovor leži u načinu života djece i mladih. Kao prva generacija koja je odrasla uz pametne telefone, u EU mladi  u prosjeku sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online.

„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema istraživanjima, čak 60 posto djece laže o svojoj dobi kako bi napravilo račun. U Danskoj je primjerice 94 % djece napravilo račun na društvenim mrežama prije nego su navršili 13 godina. U nedavnom eksperimentu u Francuskoj, Amnesty International je napravio tri lažna profila djece od 13 godina. Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a 3-4 sata sadržaj koji romanizira samoubojstva”, rekla je Biljana Borzan.

Prema zadnjem Eurbarometru čak 91 posto građana Hrvatske smatra da zaštita djece na internetu treba biti politički prioritet.

„Instagram je prema procjenama samo od tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina zaradio oko četiri milijarde dolara od oglašavanja u jednoj godini, a 35 posto prihoda Tik Toka dolazi upravo od tih korisnika . Dok se milijarde zarađuju na dječjoj pažnji, roditelji i društvo plaćaju cijenu kroz sve lošije mentalno zdravlje mladih. Zato je krajnje vrijeme da Europa zaštitu djece stavi ispred profita digitalnih platformi”, kaže Borzan.

Tijekom proteklog vikenda Socijaldemokratska partija Hrvatske održala je radno okupljanje u Tuhlju na kojem su predsjedništvo stranke, članovi Središnjeg savjeta te predstavnici 19 stranačkih savjeta raspravljali o programskim prioritetima i novim javnim politikama. U višednevnim radnim sesijama analizirani su prijedlozi i mjere iz područja zdravstva, obrazovanja, gospodarstva, energetike, poljoprivrede, sigurnosti, pravosuđa, digitalnog društva i drugih ključnih područja, a zaključci sastanaka bit će temelj budućeg programskog dokumenta SDP-a.

Na završnoj konferenciji za medije govorili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica stranke Biljana Borzan te predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako su programski prioriteti proizašli iz razgovora s građanima diljem Hrvatske.

„Građani žele državu koja radi – državu bez lista čekanja, državu koja poduzetnicima ne predstavlja prepreku, koja osigurava kvalitetnu i dostupnu hranu, priuštivo stanovanje, energetsku sigurnost te kvalitetne javne usluge“, rekao je, naglasivši da je radni susret u Tuhlju bio usmjeren na tri ključna područja budućih politika SDP-a.

Prvo područje je, pojasnio je Hajdaš Dončić, jest država koja radi, s naglaskom na jačanje javnog zdravstva i školstva, smanjenje lista čekanja te dostupnost kvalitetnih javnih usluga svim građanima.

Drugo područje odnosi se na sigurnost, koju SDP promatra znatno šire od pitanja obrane. Uz sigurnost granica i obrambeni sustav, u fokusu su sigurnost hrane, energetska sigurnost, priuštivo stanovanje te sigurnost i kvaliteta života starijih građana.

Treće područje je stvaranje gospodarstva veće dodane vrijednosti. Hajdaš Dončić istaknuo je kako Hrvatska mora promijeniti gospodarski model te smanjiti ovisnost o uvozu hrane i energije kroz razvoj proizvodnje, industrije više dodane vrijednosti i novih tehnologija.

„Program nije dovoljan sam po sebi. Potrebne su konkretne mjere, jasno definirani izvori financiranja te ljudi koji će te mjere provesti u zadanim rokovima“, poručio je predsjednik SDP-a, dodajući kako SDP želi ponuditi novi politički i gospodarski model koji će građanima omogućiti dostojanstveniji i kvalitetniji život.

Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica SDP-a Biljana Borzan naglasila je kako su prioriteti definirani u Tuhlju usklađeni s prioritetima europskih socijalista i demokrata.

„Politika mora u prvi plan staviti teme koje građanima najviše utječu na kvalitetu života. Upravo zato smo tijekom protekla tri dana određivali prioritete koji će dugoročno poboljšati život građana Hrvatske“, rekla je Borzan, koja je kao ključne izazove izdvojila rast cijena hrane, inflaciju, smanjivanje društvenih nejednakosti, priuštivo stanovanje te povećanje domaće proizvodnje hrane.

Borzan je upozorila kako se Hrvatska ne bi trebala uspoređivati s vlastitom prošlošću, nego sa zemljama koje su imale sličnu početnu poziciju, ali su danas uspješnije.

„Nažalost, Hrvatska je danas pri europskom vrhu prema pokazateljima poput inflacije i rizika od siromaštva, osobito među umirovljenicima, dok zaostajemo u područjima poput kupovne moći građana, zaštite potrošača i očekivanog životnog vijeka“, upozorila je Borzan, zaključivši kako je cilj SDP-ovih politika vratiti građanima optimizam te pokazati da postoje dugoročna rješenja za kvalitetniji život i održiv gospodarski razvoj.

Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec istaknuo je kako programske politike stranke počivaju na stručnim analizama i radu velikog broja stručnjaka okupljenih u stranačkim savjetima.

„Da bi politička stranka ponudila kvalitetna rješenja, ona moraju biti utemeljena na podacima i struci. Upravo zato djeluje Središnji savjet s 19 specijaliziranih savjeta koji pokrivaju sva ključna područja javnih politika“, rekao je šef SDP-ovih savjeta, naglasivši kako u radu savjeta sudjeluju i brojni stručnjaci koji nisu članovi SDP-a, ali žele svojim znanjem doprinijeti izradi kvalitetnih politika.

„Rasprave održane u Tuhlju predstavljaju temelj za daljnju izradu programa koji će odgovarati na stvarne potrebe građana i ponuditi konkretna rješenja za promjene koje Hrvatskoj trebaju“, zaključio je Gledec.

Poljoprivreda mora postati pitanje nacionalne sigurnosti

Najveći dio izlaganja europarlamentarac Marko Vešligaj posvetio je stanju hrvatske poljoprivrede i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije nakon 2027. godine. Istaknuo je kako je upravo zbog rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta posljednjih mjeseci obilazio hrvatske županije i razgovarao s proizvođačima o problemima s kojima se suočavaju. „Poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 25 posto u odnosu na 2010. godinu. Danas uvozimo između šest i sedam milijardi eura hrane godišnje, a kada smo ulazili u Europsku uniju uvozili smo oko dvije milijarde eura. Gotovo da nema sektora u kojem smo samodostatni“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio na podatke o samodostatnosti pojedinih sektora. „U stočarstvu smo oko 60 posto samodostatni, u povrtlarstvu oko 45 posto. Situacija je alarmantna ako gledamo što se događa u Europi i svijetu. Da sutra ostanemo bez uvoza, vrlo brzo bismo vidjeli koliko smo zapravo ranjivi.“

Prema njegovim riječima, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u poljoprivredu usmjerila više milijardi eura europskih sredstava, ali rezultati nisu pratili razinu ulaganja. „Neću reći da je sve bilo bez veze i da je sve pokradeno, ali rezultati su takvi kakvi jesu. Potrošili smo ogroman novac, a proizvodimo manje hrane nego prije.“

Zastupnik u Hrvatskom saboru, Mate Vukušić, dodao je kako je zamjenik glavnog državnog revizora, prije nekoliko dana, na odboru za financije u Saboru, iznio podatak da su tijekom revizije sredstava EU-a utrošenih u područje poljoprivrede u Hrvatskoj uočili veliku razliku uloženog novca i ostvarenih rezultata.

„I sam sam reagirao činjenicom da smo od dobivenih blizu 7 milijardi eura iz Europske poljoprivredne politike u ovih 13 europskih godina postigli katastrofalan rezultat koji se očituje u provjerenom podatku da u prosjeku imamo oko 55% samodostatnosti u svim poljoprivrednim proizvodima uz iznimku nekih ratarskih proizvoda“ dodao je Vukušić.

Govoreći o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, Vešligaj je istaknuo kako će Hrvatska i dalje imati na raspolaganju značajna sredstva, ali manje nego u sadašnjem razdoblju. „U ovom financijskom okviru Hrvatska ima gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu. U novom razdoblju to će biti između 3,6 i 3,7 milijardi eura. To je i dalje velik novac, ali moramo ga puno pametnije usmjeravati.“

Kao prioritete naveo je ulaganje u preradu, skladišne kapacitete i udruživanje proizvođača.„Ne možemo se oslanjati samo na proizvodnju sirovina. Moramo ulagati u mlinove, hladnjače, skladišta i preradbene kapacitete jer se upravo tamo stvara dodatna vrijednost.“

Posebno je upozorio na problem starenja poljoprivrednog stanovništva.„Prosječna dob poljoprivrednika danas je oko 57 godina. Europska unija želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika i zato će dio sredstava biti usmjeren upravo njima.“

Vešligaj smatra da bi pitanje proizvodnje hrane trebalo postati jedno od ključnih pitanja europske sigurnosne politike.„Danas se sigurnost uglavnom svodi na naoružavanje. Ja smatram da je sigurnost i hrana. Ako niste samodostatni u proizvodnji hrane, teško možete govoriti o bilo kakvoj sigurnosti.“

Stanovanje: Mladi sve teže dolaze do vlastitog doma

Druga velika tema tribine bilo je stanovanje, odnosno sve izraženiji problem dostupnosti stanova mladim ljudima. Vešligaj je upozorio da se stambena kriza više ne odnosi samo na Zagreb i obalu nego i na manje sredine. „Prema istraživanjima, oko 70 posto mladih u Hrvatskoj ne može si priuštiti ni kupnju ni najam stana. To je ogroman društveni problem.“

Kritizirao je dosadašnje državne politike koje su se uglavnom oslanjale na subvencionirane kredite. „Takvi programi na kraju uglavnom podižu cijene nekretnina i povećavaju profite građevinskog sektora. Ne rješavaju problem dostupnosti stanova.“

Kao jedno od mogućih rješenja vidi snažniji razvoj javne stanogradnje. „Moramo ljudima ponuditi alternativu. Ne žele svi trošiti 30 ili 40 posto svojih prihoda na kredit ili najam. Država mora omogućiti dugoročni i priuštivi najam.“

Podsjetio je da Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva nad nekretninama u Europi, ali i među najkasnijim osamostaljivanjem mladih. „Mladi iz roditeljskih domova odlaze u prosjeku s 32 godine. Europski prosjek je znatno niži. To dovoljno govori o stanju na tržištu stanovanja.“

Regionalni razvoj: Hrvatska i dalje ima dvije stvarnosti

 Govoreći o regionalnom razvoju, Vešligaj je ustvrdio kako su razlike između pojedinih dijelova Hrvatske i dalje velike unatoč milijardama eura koje su stigle iz europskih fondova. Kao primjer naveo je upravo područje Slavonije i Virovitičko-podravske županije. „Hrvatska je dobila golema sredstva za smanjivanje regionalnih razlika, ali kada pogledate pokazatelje razvoja, rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti.“

Istaknuo je da su izgrađeni vrtići, škole i brojni infrastrukturni projekti, ali da to nije bilo dovoljno za ozbiljniji razvoj gospodarstva. „Ne kažem da ništa nije napravljeno. Obnovljene su škole, izgrađeni vrtići i brojni objekti, ali regionalne razlike nisu smanjene.“

Kao jedan od problema vidi pretjeranu centralizaciju. „Sve se odlučuje u Zagrebu. Zašto više ovlasti i sredstava ne bi dobile lokalne razvojne agencije, LAG-ovi i ljudi koji najbolje poznaju potrebe svojega kraja?“

Upozorio je i da će u novom europskom proračunu biti manje novca za kohezijsku politiku.„Za regionalni razvoj bit će manje sredstava nego do sada. Zato će biti još važnije da se novac ulaže tamo gdje može stvoriti dugoročni razvoj, a ne samo kratkoročne političke učinke.“

Vukušić je istaknuo veliki problem „nepotrošenog“ novca EU-a upravo u segmentu regionalnog razvoja zbog velikog broja netransparentnih natječaja ali i nevjerojatnog podatka o količini novca koji je „vraćen“ u europsku blagajnu jer ga se nije znalo iskoristiti iz razloga pogodovanja, korupcije i, na kraju, dodjele poslova tvrtkama za koje se u startu znalo da neće kvalitetno ili nikako odraditi ono što im je dodijeljeno. Slavonija je puna takvih primjera, od Vukovara, Požege, Pleternice, Vinkovaca, Orahovice (iz vremena HDZ-ovog gradonačelnika, te Cabune.  

Antifašizam i ravnopravnost kao temeljne vrijednosti

U završnom dijelu izlaganja Vešligaj se osvrnuo na teme rodne ravnopravnosti, borbe protiv nasilja nad ženama i očuvanja antifašističkih vrijednosti.„Nasilje nad ženama je neprihvatljivo i oko toga ne smije biti nikakve dvojbe. Jednako tako moramo biti jasni prema pokušajima ograničavanja prava koja su izborena prije mnogo desetljeća.“

Govoreći o antifašizmu, naglasio je kako je riječ o jednoj od temeljnih vrijednosti moderne hrvatske države.„Ne smijemo imati nikakve dvojbe oko toga da je antifašizam temelj suvremene Hrvatske i da je Hrvatsku svrstao na pravu stranu povijesti. Protiv povijesnog revizionizma treba se boriti jasno i glasno.“

Tribina je završila raspravom o budućnosti europskih fondova, položaju hrvatskih poljoprivrednika i razvojnim mogućnostima Slavonije u novom europskom financijskom razdoblju.

Dok u Hrvatskoj poljoprivrednik mora prodati 15 kilograma pšenice da bi kupio jednu kuglu sladoleda, HDZ-ova županica Nataša Tramišak poručuje da SDP i Možemo "nemaju što tražiti u Slavoniji". Umjesto da govori o očajnom položaju slavonskih ratara, niskim otkupnim cijenama i iseljavanju ljudi, HDZ ponovno bira stranačku propagandu, a takva njihova izjava najbolje pokazuje koliko je HDZ izgubio doticaj sa stvarnim životom hrvatskog sela i hrvatskih ljudi.

Slavonija nije ničije stranačko vlasništvo. Ona pripada ljudima koji u njoj žive, rade i pokušavaju preživjeti od svoga rada. Pripada hrvatskim poljoprivrednicima koji već godinama proizvode vrhunsku pšenicu, a zauzvrat dobivaju otkupne cijene koje jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

I ove godine gledamo isti scenarij. Troškovi proizvodnje narasli su zbog Plenkovićeve inflacije; poskupjeli su gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva, gorivo, mehanizacija i gotovo svaki ulazni trošak. A dok su troškovi proizvodnje rasli, Vlada nije uspjela zaštititi domaće proizvođače niti stvoriti uvjete za pravedniji položaj ratara na tržištu. Rezultat je još jedna otkupna sezona u kojoj proizvođači pšenicu prodaju po cijenama koje mnogima ne omogućuju dostojanstvenu zaradu, a često jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

Istodobno, hrvatski građani na policama trgovina sve češće kupuju zamrznute pekarske proizvode iz uvoza koji se samo dovršavaju u trgovačkim centrima. Hrvatska izvozi kvalitetnu sirovinu po jeftinim otkupnim cijenama, a uvozi proizvode više dodane vrijednosti. To nije razvojna politika - to je poraz hrvatske poljoprivredne politike i Plenkovićeve vlade.

Hrvatski poljoprivrednik ne traži povlastice. Traži poštenije uvjete rada, otkupnu cijenu koja pokriva troškove proizvodnje i sustav koji omogućuje da od svog rada može dostojno živjeti. Traži državu koja će štititi domaću proizvodnju hrane, a ne promatrati kako nam domaća proizvodnja iz godine u godinu slabi.

Posebno zabrinjava činjenica da se pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta godinama razvlači bez jasnih i pravodobnih rješenja. Natječaji kasne, mnogi proizvođači rade u neizvjesnosti, a mladi ljudi sve češće odustaju od ostanka na selu jer ne vide sigurnu budućnost.

Nakon gotovo deset godina vlasti, HDZ mora preuzeti odgovornost za stanje hrvatske poljoprivrede. Slavonija je izgubila stotine tisuća stanovnika. Brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva odustaju od proizvodnje. Hrvatska proizvodi premalo hrane za vlastite potrebe, a ovisnost o uvozu iz godine u godinu raste.

Vrijeme je da Vlada odgovori na jednostavna pitanja:

Zašto hrvatski poljoprivrednik proizvodi sve skuplje, a prodaje sve jeftinije?

Zašto država nije zaštitila domaće proizvođače u uvjetima snažne inflacije i rasta troškova proizvodnje?

Zašto Hrvatska nema sustav koji će omogućiti da se od hrvatske pšenice proizvodi hrvatski kruh, umjesto da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode?

I konačno – tko će proizvoditi hrvatsku hranu za deset godina?

Ovo nije pitanje jedne otkupne cijene niti jedne poljoprivredne kulture. Ovo je pitanje opstanka hrvatskog sela, domaće proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.

Ako danas dopustimo da hrvatski poljoprivrednici zbog nesposobnosti i nečinjenja Plenkovićeve vlade odustanu od proizvodnje, sutra više nećemo govoriti samo o pšenici. Govorit ćemo o nestanku hrvatske poljoprivrede



Savjet za poljoprivredu i hranu SDP-a

“Inflacija u Hrvatskoj već je mjesecima 50 posto viša nego inflacija u eurozoni, unatoč samohvali Vlade da se smanjila, a mjere koje je Vlada najavila su premalo i stižu prekasno”, istaknuli su na konferenciji za medije u Bjelovaru predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnici SDP-a Sanja Radolović i Mišel Jakšić i saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić, upozorivši i na posljedice Plenkovićeve inflacije koja najviše pogađa umirovljenike i građane s prosječnim primanjima.

„To govori o funkcioniranju države i prepuštanju ekonomiji stihiji. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne djeluje, zato trgovački lanci ostvaruju marže od 8 posto, dok je prosjek EU 6 posto, a nitko ne prati transakcijske cijene uvoza, primjerice uvoza pekarskih proizvoda iz Poljske u te iste trgovačke lance, koje su veće tamo gdje nastaju, nego npr. ako ih izvoze u Austriju i Njemačku“, poručio je Hajdaš Dončić.

Podsjetio je da već godinama traže porez na ekstraprofit kao trajnu mjeru za smanjenje regionalnih i ekonomskih razlika, a ne kao antiinflatornu mjeru: „Nije normalno da 10 posto stanovništva upravlja s 90 posto nacionalnog bogatstva i nije normalno što nam građani govore ovdje u Bjelovaru, ali i jučer u Đakovu, u Puli, u Splitu, u Dubrovniku, u Zagrebu, u Čakovcu i Varaždinu, a to je ono što znamo, da su im mirovine 350 eura, a da je medijalna plaća u Hrvatskoj 1300 eura. Inflacija nije jednaka za sve”.

Naglasio je da rješenja postoje: „Treba preusmjeriti novac u energetiku koja je usmjerena na građane – solare, dizalice topline, fasade – a ne na krupni kapital. Priuštiva energija, stan i hrana ključna su pitanja sadašnjosti i budućnosti. Hrvatska, bez obzira jeste li desni centar, lijevi centar ili centar, može i mora bolje, jer nas je sve manje i moramo zajedničke ciljeve ostvarivati razgovorom, dijalogom i činjenicama.“

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić rekao je da se ovdje radi o autentičnoj hrvatskoj, Plenkovićevoj inflaciji. “Taj dio inflacije nije samo plod strukturnih teškoća gospodarstva, nego je u prvom redu posljedica nepostojanja prehrambene i energetske samodostatnosti. Istodobno, mjere koje je Vlada najavila su premalo i dolaze prekasno. Pozdravljamo zamrzavanje cijena administrativnih usluga državnih poduzeća, ali istodobno komunalne i javne usluge u gradovima rastu bolno za građane“, upozorio je Bakić.

Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, naglasio je da se Možemo! za to zalaže već godinama, ali da će najavljenim Vladinim izmjenama mnogi ostati uskraćeni: „Oko 700 tisuća umirovljenika, možda i više, neće osjetiti direktnu korist, jer su njihove mirovine ispod praga oporezivanja. Istodobno se najavljuje zamrzavanje razine svih socijalnih pomoći. Očekujemo da se bilo kakvi prihodi države od poreza na ekstraprofit vrate umirovljenicima i ugroženim skupinama“, naglasio je.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je simboliku Bjelovara: „Ne nalazimo se slučajno u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nalazimo se u nekadašnjem mliječnom bazenu Hrvatske, u gradu sira gdje je sirana nekada zapošljavala stotine ljudi. Danas je ta sirana pretvorena u skladište – to je najveći apsurd Plenkovićeve inflacije pohlepe, nedostatna poljoprivredna samodostatnost. Podsjetila je da je u posljednjem mandatu Plenkovićeve Vlade hrana kumulativno porasla za 42 posto, a neki proizvodi na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 posto – poput mlijeka, sira, vrhnja i maslaca – dvostruko su poskupjeli. „Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka jedva je 50 posto, iako imamo prirodne resurse. Farme se zatvaraju, otkupne cijene su dvostruko niže nego prije nekoliko godina, a troškovi proizvodnje eksplodirali su u nebo. U isto vrijeme naši građani, osobito umirovljenici i ljudi s niskim primanjima, plaćaju te proizvode dvostruko skuplje“, naglasila je.

Radolović je ustvrdila i da Vlada nije iskoristila europske fondove za jačanje otpornosti: „Plenković se hvali s 25 milijardi eura iz Bruxellesa, ali taj novac nije poklonjen i nije bačen iz helikoptera – još ga nismo ni povukli ni isplatili korisnicima. Umjesto da ulaže u poljoprivredu i energetsku samodostatnost, ulaže se primarno u beton”. 

Saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić poručio je da u Hrvatskoj imamo jasnu inflaciju pohlepe s jasnim pečatom – Andrej Plenković i HDZ: “Uvozni lobiji, špekulanti, strani trgovački lanci, strane banke i strani telekomunikacijski operatori jako se fino znaju pozivati na tržišnu ekonomiju kad treba guliti građane, ali kad treba dati pristojne plaće radnicama u trgovačkim lancima – tu cijela priča zastane iza štekata i više nemamo europski tržišni model. Plenković im je otvorio vrata da s Hrvatskom rade što žele i da našu gospodarsku priču svedu na to da izvozimo sirovinu, primarno u poljoprivredi, a gotove proizvode nam preko njegovih špekulanata vraćaju skuplje”, rekao je Jakšić

Govoreći o energetici, podsjetio je na neispunjena obećanja  Andreja Plenkovića i afere: „Najavio je da će energetiku vratiti u hrvatske ruke i otvoriti veliki ciklus HEP-a, a od svega imamo aferu ‘plin za cent’, grabež s pečatom Ine i HEP-a i nijedan stvarni pomak u modelu upravljanja. Umjesto energetske samodostatnosti, daljinsko upravljanje našim resursima se praktički preselilo u Mađarsku.“

Europski odbor regija pozvao je u četvrtak Europsku uniju da uključi gradove i regije u vanjsku politiku, istaknuvši da bi njihove vlasti trebale imati ulogu u razvojnoj suradnji koju EU provodi u svijetu, u politici proširenja, te onoj u nestabilnim okruženjima.

Europski odbor regija je savjetodavna institucija u Bruxellesu putem koje 329 lokalnih i regionalnih dužnosnika zastupa interese regija i gradova iz Europske unije.

"Globalna Europa mora staviti lokalne i regionalne vlasti u središte vanjskog djelovanja EU-a", izjavio je Joško Klisović, izvjestitelj Europskog odbora regija tijekom iznošenja mišljenja u Bruxellesu.

Globalna Europa je predloženi novi financijski i strateški okvir Europske unije za vanjsko djelovanje u razdoblju od 2028. do 2034. godine. Sadržavat će novac za pomoć i suradnju sa zemljama izvan EU-a, za politiku sa susjednim zemljama i podržavanje stabilnosti u svijetu.

Klisović, član Skupštine Grada Zagreba, ukazao je da lokalni i regionalni političari trebaju biti uključeni u taj okvir jer mogu doprinijeti na terenu u trenutku geopolitičkih previranja.

„U svijetu obilježenom sve većim geopolitičkim napetostima, nejednakošću, klimatskim poremećajima i nazadovanjem demokracije, Europa ne može projicirati snagu u inozemstvo i pozicionirati se u svjetski poredak u nastajanju bez ulaganja u stabilnost, demokraciju i socijalnu koheziju na lokalnoj razini", izjavio je u Bruxellesu.

Lokalne i regionalne vlasti iz EU-a povijesno su uspjele održavati veze sa svojim kolegama u nekim nestabilnim zemljama, kao što je Libija. To im je omogućilo da zadrže komunikacijske kanale tijekom razdoblja napetih diplomatskih odnosa na nacionalnoj ili multinacionalnoj razini te da pruže praktičnu potporu.

Europski odbor regija je u svom mišljenju, odnosno dokumentu, naveo da provedba 65 posto ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ne bi bila moguća bez aktivnog sudjelovanja gradova i regija.

"Lokalne i regionalne vlasti također su ključne za proširenje Europske unije jer se 70 posto zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini. Smatramo stoga da je aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u kreiranju politika i u njihovoj provedbi ključno za maksimiziranje učinka inicijative Globalna Europa", zaključio je Europski odbor regija.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zajedno sa saborskim zastupnicama Sanjom Bježančević i Marijom Milinković, sudjelovao je u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, u Đakovu na komemoraciji povodom 35. obljetnice ubojstva Josipa Reihl-Kira, ratnog načelnika Policijske uprave osječko-baranjske i jednog od najistaknutijih hrvatskih mirotvoraca.

Komemoracija je održana na Gradskom groblju u Đakovu, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije, uz sudjelovanje predstavnika Policijske uprave osječko-baranjske, članova obitelji, braniteljskih udruga te predstavnika društvenog i političkog života.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća izaslanstvo SDP-a odalo je počast Josipu Reihl-Kiru, čovjeku koji je u najtežim trenucima početka Domovinskog rata dosljedno zagovarao dijalog, mir i sprječavanje sukoba. Kao načelnik osječke policije nastojao je očuvati mir u istočnoj Slavoniji, a 1. srpnja 1991. godine ubijen je na putu prema pregovorima u Tenji zajedno s Goranom Zobundžijom i Milanom Kneževićem.

Trideset i pet godina nakon njegove smrti, Josip Reihl-Kir ostaje simbol odgovornosti, hrabrosti i predanosti miru. Njegovo nasljeđe trajno podsjeća na važnost dijaloga, poštivanja ljudskog života i izgradnje društva utemeljenog na toleranciji i međusobnom uvažavanju.

Plenkovićeva inflacija nije slučajna, ona je posljedica njegove političke odluke da pogoduje uvoznicima hrane, da pogoduje trgovačkim lancima i telekomima, a da sav teret krize i inflacije podnesu građani. Tako su i njegove navodne antiinflacijske mjere, poput poreza na ekstraprofit, napisane tako da zaobiđu upravo one koje bi trebale zahvatiti, poručili su danas vodeći ljudi SDP-a i Možemo u Koprivnici. 

Na turneji “Stopama Plenkovićeve inflacije”, u Koprivnici su s građanima razgovarali predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, gradonačelnik Mišel Jakšić, saborski zastupnici SDP-a i Možemo Mirela Ahmetović i Damir Bakić, kao i župan koprivničko-križevački Tomislav Golubić. 

“Tijekom proteklih više od mjesec dana na ulici s građanima, od svih smo njih čuli da ih najviše pogađaju cijene hrane”, tumači predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako inflacija posebno pogađa umirovljenike s malim mirovinama i siromašne građane.

Upozorio je da je premijer plaćen javnim novcem kako bi upravljao sustavom i sprječavao anomalije, no umjesto toga dopušta da se strateški potencijali pretvore u bogaćenje krupnog kapitala. Kao plastičan primjer promašene politike naveo je poslovne zone koje su prodane ili iznajmljene krupnom kapitalu za gradnju solarnih elektrana.

"Umjesto da je Andrej Plenković promijenio ekonomski model i omogućio građanima Republike Hrvatske da na svoje krovove ugrade sunčane panele, proizvode električnu energiju prije svega za sebe i tako izravno smanjuju svoje životne troškove, on pogoduje velikima", naglasio je. Istaknuo je da inflacija najteže pogađa one s najnižim primanjima: "Umirovljenicima koji imaju 500 ili 600 eura mirovine inflacija nije deklariranih dva i pol posto, jer najveći dio svojih prihoda moraju trošiti isključivo na hranu."

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić izravno je optužio Plenkovića za eskalaciju "inflacije pohlepe". Prema njegovim riječima, HDZ već desetljećima "pleše isključivo onako kako svira krupni kapital, mahom strani", otvarajući vrata bankama, telekomima i trgovačkim lancima koji bezočno opterećuju potrošačke košarice i račune građana.

"Andrej Plenković je, zajedno sa svojim prijateljima iz uvoznih lobija, odlučio uništiti hrvatsku poljoprivredu, poljoprivrednike i selo. Na prste jedne ruke možemo nabrojiti kulture u kojima smo još samodostatni, a i tamo gdje jesmo, izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skupe gotove proizvode", upozorio je Jakšić, podsjetivši i na predaju nacionalne energetske neovisnosti Mađarskoj. Poručio je da su građani umorni od lažnih obećanja i da su SDP i partneri spremni pobijediti HDZ na parlamentarnim izborima čim premijer skupi hrabrosti raspisati ih.

Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović ukazala je na porazne statističke podatke: usprkos povlačenju milijardi iz EU fondova, pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredi u samo godinu dana pala je na polovicu te danas iznosi tek 14 posto.

"Kako je moguće da nas u poljoprivredi nadmašuje zemlja iz okruženja koja još nije ni kandidatkinja za članstvo u EU, te da upravo iz nje uvozimo osnovne proizvode poput brašna?", zapitala je Ahmetović. Kritizirala je administrativnu pasivnost Vlade u usporedbi s državama poput Austrije, koja štiti svoje proizvođače. Osvrnula se i na Vladinu politiku zamrzavanja cijena, nazvavši je farsom koja je rezultirala samo praznim policama, dok stvarni troškovi života i dalje rastu: "Andrej Plenković napravio je lunapark od ove zemlje, za koji građani plaćaju preskupe ulaznice. Vrijeme je da za to odgovara."

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić iznio je zabrinjavajući podatak da je inflacija u Hrvatskoj točno 50 % viša od prosjeka europodručja, što je izravna posljedica strukturnih manjkavosti te energetske i prehrambene neotpornosti.

"U posljednje četiri godine, između dva inflatorna vala, nismo povećali otpornost ni u jednom ključnom području. Ilustrativan je podatak da je susjedna Slovenija proizvela dvostruko više električne energije iz solarnih izvora nego Hrvatska, unatoč manjem teritoriju i znatno manjem broju sunčanih sati", istaknuo je Bakić.

Osvrnuvši se na Vladine mjere, Bakić je pojasnio da većina umirovljenika neće imati koristi od oslobađanja mirovina od poreza jer su im primanja ionako ispod praga oporezivanja. Kritizirao je i prekasno uvođenje poreza na ekstraprofit jer je referentno razdoblje obuhvatilo godine u kojima je profit već drastično narastao. "Inzistirat ćemo da se sav novac prikupljen porezom na ekstraprofit usmjeri prema najranjivijim skupinama, posebno onim umirovljenicima koji su ostali zakinuti", zaključio je Bakić.

Župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić zaključio je kako je Plenkovićeva inflacija postala elementarna nepogoda koja građane gura prema rubu siromaštva.

"Svi dobro znamo da današnjih 40 eura i nekadašnjih 300 kuna ne vrijede isto. Novac vrijedi sve manje, a ljudi sve lošije žive od svog rada", poručio je Golubić, ističući kako je koalicija SDP-a i Možemo! spremna ponuditi konkretna rješenja, preuzeti punu odgovornost za vođenje države te dokazati da Hrvatska može i mora bolje.