Vijesti

izdvojena vijest:

Hajdaš Dončić za HRT: HDZ je odgovoran ako se ne izaberu ustavni suci

izdvojena vijest:

Hajdaš Dončić za HRT: HDZ je odgovoran ako se ne izaberu ustavni suci

Učitavanje...

21. siječnja 2026

Delegacija SDP-a obilježila 33. obljetnicu VRO "Maslenica 93"

Izaslanstvo SDP-a predvođeno v.d. predsjednicom SDP-a Zadarske županije Vedranom Mišković polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, obilježilo je 33. obljetnicu VRO "MASLENICA '93".
U izaslanstvu su bili, Daniel Radeta, predsjednik SDP-a Zadra, Erol Gaši, potpredsjednik SDP-a Zadra, Mihovil Valčić, predsjednik SDP-a Preko, županijski vijećnik Jure Zubčić, predsjednik Savjeta za ratne veterane SDP-a Hrvatske Vinko Kovačić, tajnik Savjeta Davor Stanković te predsjednik Savjeta za ratne veterane Zadarske županije Goran Perović-Mungos.

VRO "MASLENICA '93" je jedinstvena iz više razloga. Najvažnije je da je uspješno izvedenom vojno-redarstvenom operacijom prometno povezan sjever i jug Hrvatske. Također, normaliziran je život Zadra i zadarskog zaleđa koji je bio neizdrživ agresorskom opsadom i svakodnevnim granatiranjem.

Velika vrijednost ove vojno-redarstvene operacije je i tome da se u najvećem srazu hrvatskih vojno-redarstvenih snaga i najelitnijih agresorskih postrojbi našom pobjedom podigao moral te su se nagovijestile mogućnosti Hrvatske vojske za oslobođenje okupiranih područja.

S ponosom i najdubljim poštovanjem poklonili su se suborcima poginulima u VRO "MASLENICA '93".

Njih 127 iz svih krajeva Hrvatske položilo je živote za slobodu i nezavisnost naše Domovine. Vječna im slava i hvala!

09. siječnja 2026

Kovačić za Nacional: Po meni je Thompson izvođač radova

Nakon što je Marko Perković Thompson sa koncerta u Areni pozvao na rušenje gradonačelnika Tomaševića i Možemo, nazivajući ih “ekstremnim ljevičarima i ostacima jugokomunista“, prvo je stigao odgovor SDP-ovog predsjednika zagrebačke gradske skupštine Mateja Mišića koji je naglasio kako je Domovinski rat obranio Hrvatsku i njezinu slobodu, dok su temelji države jasno i nedvosmisleno definirani Ustavom Republike Hrvatske. „Ne vidim tko se i s kim danas još uvijek treba “boriti” oko toga. Takve izjave relativiziraju stvarne vrijednosti Domovinskog rata i pretvaraju ga u politički alat. O “komunistima” u ozbiljnoj politici nitko ne govori već godinama. Taj rječnik se redovito oživljava onda kada ponestane stvarnih argumenata“ – napisao je, između ostalog Mišić. Iz SDP-a su pak poručili da je riječ o opasnoj radikalizaciji javnog prostora, uz upozorenje da se povijesno kompromitirani simboli i govor mržnje ne mogu relativizirati niti koristiti u političke svrhe.

O najnovijem valu ustašizacije Hrvatske, profitiranju na Domovinskom ratu i povratku Thompsona kao desničarske ikone na javnu scenu, te njegovim otvorenim pozivima na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti, tjednik Nacional razgovarao je sa predsjednikom Savjeta ratnih veterana SDP-a, pukovnikom u mirovini, Vinkom Kovačićem.

Diplomirani kriminalist po struci, Vinko Kovačić je dragovoljac i istaknuti sudionik Domovinskog rata. Bio je pripadnik 1SHUBA „Vukova“, postrojbe 4. gardijske brigade, Postrojbe za posebne namjene Glavnog stožera HV-a i specijalne postrojbe MORH-a i bojne Zrinski. Sudionik je akcija Ljeto, Bljesak, Oluja,Skok1,Skok2,Zima,Južni potez, Maestral , a s Prvim gardijskim zdrugom prošao je sva ratišta. U borbenom sektoru proveo je 1765 dana.

Ratni je vojni invalid i nositelj brojnih vojnih i državnih odlikovanja, između ostalog i Reda Nikole Šubića Zrinskog. Nakon završetka Domovinskog rata bio je pomoćnik1. Hrvatskog gardijskog zdruga, a do 2001. bio zaposlen kao djelatnik za stručnu izobrazbu u centru za SIS. Na vlastiti zahtjev 2001. umirovljen je u činu pukovnika. U SDP se učlanio 2005. godine, a u politiku je prema vlastitim riječima, ušao zbog izjave Ljube Ćesića -Rojsa : „Tko je jamio, jamio je!“, Od 2012-2015. bio je povjerenik za branitelje predsjednika Republike Ive Josipovića, a od 2015. do 2016. savjetnik ministra branitelja Freda Matića. Osnivač je i predsjednik Savjeta za branitelje Samobor, od prosinca 2017. predsjednik Savjeta za branitelje SDP-a i od ožujka 2018. predsjednik Savjeta za ratne veterane SDP-a. Vanjski je član saborskog Odbora za obranu.

NACIONAL: Tko stoji iza Thompsonovog poziva na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti? Je li moguće da je to bila njegova ideja?

O tome bi se moglo spekulirati, ali u pozadini je svakako njegov menadžer Zdravko Barišić, koji je uz Markicu Rebića i Ivana Brzovića, bivšeg šefa SZUP-a bio Pašalićev čovjek. A znamo kakav je utjecaj Ivić Pašalić svojedobno imao na radikalno desno krilo HDZ-a i taj utjecaj nikada nije posve nestao.

NACIONAL: Je li Thompson politički projekt i tko ga financira?

To da je on politički projekt jedna je od teza koja se provlači već dulje vrijeme. No, siguran sam da Thompson nema političke ambicije. Njemu su puno draže pare i on će odraditi ono za što je plaćen. Po meni, on je, kako ja to zovem – izvođač radova. Megafon, koji dobro naplaćuje svoje usluge. Zato prvenstveno tvrdim da je on estradni ratni profiter, što znači da mu je zabranom drugog koncerta u zagrebačkoj Areni otkinut dio zarade. To da je on estradni ratni profiter potvrđuje činjenica koju znam iz prve ruke – na Veliku Gospu 2009. godine tražio je da mu unaprijed plate 30 tisuća eura da svira u Škabrnji, mjestu koje je nakon Vukovara imalo najviše civilnih žrtava. Kada su mu rekli da nemaju taj novac i ne mogu ga platiti, odbio je doći. Toliko o njegovom domoljublju i poštovanju žrtava Domovinskog rata. A ne treba zaboraviti niti ono što su svojedobno prenosili mediji –da mu je Ivo Sanader platio pola milijuna kuna, samo da ne pjeva ni za koga u predizbornoj kampanji. Ako je to tako, a ja vjerujem da jest, onda je jasno da je Thompsonu zarada u prvom planu. A što se tiče njegove braniteljske uloge i ratnog puta, o tome bolje da ne pričam. On nema nikakva prava nametati se kao neki svjetionik i moralna vertikala. Ja se u glazbu ne miješam, iako osobno Thompsona ne slušam, meni je draži Damir Urban. No, ostaje činjenica da svojim pjesmama promovira hrvatstvo preko ustaških simbola i pokliča. To je problem. Dakle, problem je što se iza tih pjesama krije. A Thompson kroz svoju glazbu zagovara krivotvorenje povijesti i veliča tzv. NDH, što je protuustavno. No, ako govorimo o njemu kao političkom projektu, ja tu prije svega vidim potpis HDZ-a, i to onog radikalno desnog krila koje doživljava Andreja Plenkovića kao strano tijelo. Ako pogledate tim koji stoji iza njega, jasno je tko vuče konce. HDZ je stvarna desnica u Hrvatskoj, a ne tamo nekakav Stipe Mlinarić Ćipe iz DP-a ili Igor Peternel iz DOMINO-a. Oni su marginalci, a HDZ je mašinerija koja ima puno novca. HDZ je jačao desnicu i desno biračko tijelo prvo preko ratnih veterana, pa preko veteranskih udruga. Sada kada se to uglavnom raspalo, imaju drugi scenarij.

NACIONAL: Mislite da su oni zaslužni za povratak Thompsona na javnu scenu?

Po meni, to je dokaz da su u desnom krilu HDZ-u očajni i da su izvukli zadnji adut – a to je upravo Thompson. Došlo je do toga da jedan Andrej Plenković, sa svojim backgroundom komunističkog gojenca, koji je slao vijence na Sutjesku, sada dolazi pokloniti se Thompsonu na generalne probe i ima retoriku kakvu ima, opravdavajući ustaški poklič dvostrukim konotacijama. Zašto? Zato što je magičan broj 76. Tih 76 ruku drži mu Domovinski pokret, a njemu je najvažnije ostati na vlasti pod svaku cijenu. Međutim, to je skupa cijena za društvo. A to je prvenstveno Plenkovićeva odgovornost. On je psihološki fenomen, mješavina Nerona i Narcisa. Drugim riječima, da bi osigurao 76.-tu ruku, on je u stanju spaliti državu. No, taj scenarij neće pobijediti. Njegovo ponašanje već je dovelo do revolta među građanima, a to se vidjelo i na antifašističkim marševima u mnogim hrvatskim gradovima.

NACIONAL: Je li Tomašević reagirao pola godine prekasno – naime, da je zabranio Hipodrom u kolovozu, svega ovoga ne bi bilo?

Ja Tomaševića jako cijenim, ali je on ipak političar, i to dobar. U tom trenutku nije mu bilo oportuno zabraniti Hipodrom. I zato je pred lokalne izbore rekao – neka bude koncert, ja sam 'protiv zabrana. A onda je odlučio zabraniti drugi koncert u Areni. I sada, kada ga je zabranio – odmah mu je skočila popularnost. Time je on upravo osvojio treći mandat. Gotova priča. Od te zabrane Tomašević je itekako profitirao. A na neki način profitirao je i A.P. jer posljednjih tjedana nitko ne govori niti o Berošu, niti o glavnom državnom inspektoru Andriji Mikuliću koji je završio u zatvoru, niti o korupciji u Državnom inspektoratu i na svim ostalim razinama u državi. Sve je palo u vodu, jer svi pričaju samo o Thompsonu.VI Thomsonu se itekako isplatilo,Va i ovce su podšišane.

NACIONAL: Gdje je u svemu tome Katolička Crkva?

Radikalno krilo Katoličke Crkve u Hrvatskoj podupire Thompsona i radi mu PR, protivno svemu što zagovara Papa Lav XIV. I zato je to opasno.

NACIONAL: Thompsonov tim najavio je tužbu protiv grada Zagreba i pozvao na referendum protiv Tomaševića. Kako komentirate reakciju HDZ-a?

Plenković je drugi dan izašao u javnost i rekao Thompsonu da 'oladi. Odnosno, da ništa neće biti od toga. Tu se vidi snaga HDZ-a. Da je Thompson stvarno onaj za koga se predstavlja, onda bi on to i napravio, što ga briga što je rekao Plenković. Ali, očito se povukao. To je, po meni jasan dokaz da je na HDZ-ovoj sisi. S druge strane, da je Plenković siguran da Thompson može pregaziti Tomaševića i da se ne boji da će se nakon toga okrenuti protiv njega – rekao bi mu: vozi! Ali nije.

NACIONAL: Vi tvrdite da se veliki dio veterana Domovinskog rata ne slaže s onime što Thompson promovira. Pa zašto se ne jave?

Trebate znati strukturu braniteljske populacije. Kao prvo, 80% branitelja su stari ljudi i više ih nije briga ni za što. A nisu učlanjeni ni u pjevački zbor, a kamoli udruge. Ostalih 20% je raspoređeno u 1300 udruga iz Domovinskog rata. Njih vode ljudi kupljeni sinekurama i naravno da šute. Osim toga, te udruge najčešće funkcioniraju po sistemu – jedan čovjek, jedan pečat. Zato se sve to i raspalo i nema se tko javiti. A Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e sve kontrolira. Bez njega se ne može ni čistačica zaposliti. Normalno da se veterani javno ne usuđuju suprotstavljati politici HDZ-a, koja ne vidi ništa sporno u Thompsonovim nastupima.

NACIONAL: Nakon Thompsonovog poziva na rušenje zagrebačke vlasti uslijedilo je okupljanje notornog Dražena Keleminca i njegovih crnokošuljaša pred gradonačelnikovim stanom. Koga oni predstavljaju?

To su redikuli. Predstavljaju sami sebe - uostalom, vidjeli ste koliko ih ima. Po onoj narodnoj – vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ali, tu bih htio upozoriti na jedan od apsurda kakvima svjedočimo već godinama. Povjesničar Hrvoje Klasić dragovoljac je Domovinskog rata i suradnik generala Janka Bobetka u Sisku. U pjevačkom zboru Dražen Klemenica nastupio je i izvjesni Alin Kavur, poznatiji kao Dado iz Smogovaca. On je početkom rata pobjegao u Australiju, a onda se pojavio Tomaševiću pod prozorima. I sad je Klasić izdajnik i nije Hrvat, a ovaj Kavur je domoljub. Isto kao što je predsjednik gradskog ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca u Benkovcu Nediljko Genda, koji je organizirao zabraniteljske skupove u Benkovcu - dezerter, za kojega je ratni zapovjednik njegove navodno ratne postrojbe ustvrdio da nije sudjelovao u Domovinskom ratu, a kćer mu pjeva Cecu. I sad on zabranjuje zakonski odobren festival, koji je financijski podržan od strane Ministarstva kulture i medija. Ima još puno takvih apsurda.

NACIONAL: Vi ste na čelu Savjeta za ratne veterane SDP-a. Zašto oni nisu glasniji i zašto je reakcija SDP-a na Thompsonov ustaški dernek u Zagrebu i na zabranitelje kulturnih festivala prošloga ljeta došla prekasno?

Ne bih rekao da je došla prekasno. Međutim – ja sam predsjednik Savjeta, a nisam predsjednik stranke. I kao takav došao sam suprotstaviti se zabraniteljima ljetos u Benkovcu koji su prosvjedovali protiv festivala „Nosi se!“. Zato sam i sudjelovao u performansu „Nosi se kamen slobode“ A došao sam sam samcat među njih, nije me čuvala policija. Bili su tamo i Zoran Pusić i Katarina Peović i nije im bilo ugodno u takvom okruženju. Okupljenim zabraniteljima lijepo sam rekao – ja sam pripadnik 4. gardijske brigade i 1HGzdruga i zanima me što vi to branite. Tada sam jasno i glasno pred televizijskim kamerama izjavio da bi ratni veterani nakon završetka rata trebali čuvati pluralno društvo u kojem svatko ima pravo na svoj stav i svoje mišljenje. Nema zabrana, ja sam za bezuvjetno poštivanje Ustava i zakona Republike Hrvatske. Dakle – ja sam u ime ratnih veterana SDP-a svoj posao odradio. A nakon toga otišao sam i u Šibenik na „Fališ“. Prije nikada nisam išao na te festivale, a sada ću ići na svaki! Ići ću i na Trnjanske kresove. Tamo se prošle godine pojavio Herman Vukušić sa vatrogasnim aparatom, da gasi kresove. Ja ću ići sljedeće godine, pa ćemo vidjeti tko će paliti, a tko gasiti.

NACIONAL: Nakon Thompsonovog ispada u zagrebačkoj Areni, kada je izjavio da su u Zagrebu na vlasti ostaci jugokomunista i radikalna ljevica, reagirao je predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba, SDP-ov Matej Mišić, a iz SDP-a su poručili da je riječ o opasnoj radikalizaciji javnog prostora, Međutim, mnogima se to činilo premlako

Kao što sam rekao, odluke u SDP-u donose predsjednik stranke i njegovo vodstvo. Oni su procijenili, možda i dobro, da je važnije iskoristiti politički prostor i staviti fokus na političku korupciju, kriminal, socijalne nepravde, nego konfrontirati se oko ideologije. Međutim, moja je misao vodilja da se još jako dugo, dok biološki ne nestane veteranska generacija, izbori u Hrvatskoj neće dobivati na programima, nego na ideologiji i emocijama. No, SDP se ponekad ponaša kao jako fina stranka, kao da su u Švicarskoj. I to je jako dobro došlo platformi Možemo! Oni su se ispravno postavili i očito im se isplatilo. Jako mi je drago da se partnerstvo s Možemo! pokazalo vrlo pozitivnim, to je sada i više od koalicije. Postali smo jako kompatibilni.

NACIONAL: Brine li vas teza da će Možemo! baš zbog toga „pojesti“ SDP?

Ni najmanje. Svaka njima čast, ali mislim da je SDP ipak stožerna stranka ljevice, sa puno jačom infrastrukturom na nacionalnoj razini. No, na kraju krajeva, ajmo ih držati za riječ. Tomašević je rekao da više neće u utrku za gradonačelnika, kao i da ne želi biti premijer. Vidjet ćemo što će na kraju odlučiti.

NACIONAL: Predsjednik Republike bio je prilično suzdržan u cijeloj toj priči…

Kao što znate, predsjednik Republike premoćno je pobijedio i drugi puta, kao kandidat SDP-a i koalicijskih partnera. I onda je postao predsjednik svih građana Republike Hrvatske. Očito mu je ta uloga vrlo ugodna i ne želi se nikome previše zamjeriti. On grabi malo šire od ljevice i lijevog centra, u što smo se uvjerili u predsjedničkoj kampanji. Iako je državnik, i on je političar. Zato nije nužno da je politika SDP-a u svim segmentima kompatibilna sa predsjednikom. Osobno sam uvijek podržavao predsjednika Milanovića i podržavat ću ga i dalje, i pomoći, ako to bude tražio od mene. Međutim, s nekim njegovim potezima, osobito oko odlikovanja koje je podijelio pripadnicima iz HVO-a, kao i oko Herceg-Bosne se ne slažem. Tu imamo dijametralno suprotna mišljenja.

NACIONAL: Premijer tvrdi da nema fašizacije države i da dokona ljevica izmišlja probleme kojih nema i nepotrebno diže tenzije u društvu. Međutim činjenica je da je sve počelo Thomsponovim koncertom na Hipodromu, nastavilo se zabranama festivala i crnokošuljaškim napadima na kulturne događaje u organizaciji srpske nacionalne manjine i završilo pozivom na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti na koncertu u Areni. Je li Andrej Plenković isključivo odgovoran za takvu radikalizaciju političke scene?

Kao što sam rekao, kriv je magični broj 76. Zbog tog broja A.P. je prepustio radikalnoj desnici s kojom je u koaliciji, to jest DP-u, da ideološki zavlada Hrvatskom. A njihov jedini politički program je: izbaci Srbe, zabrani festivale. Drugog sadržaja tu nema. No, čini mi se da je Plenković uvidio da je pretjerao i sada se počeo povlačiti.

NACIONAL: Je li se Plenković prepao da će nakon poziva na rušenje zagrebačke vlasti, Thompson uskoro pozvati i na rušenje njega?

Njega da. HDZ-a ne. A kao što znamo A.P. nije HDZ. Ne vjerujem da je Plenković u panici, ali je isto tako svjestan toga da ne može popiti kavu u Virovitici ili Osijeku, ako to ne odobre predsjednici županijske organizacije. Koliko god on želio pomladiti stranku i postaviti svoje kadrove, to uglavnom ne prolazi. U HDZ-u postoji desna frakcija koja se obraća drugačijem biračkom tijelu. A zajedno su samo iz interesa. Postoji jedan amalgam koji se zove moć i novac. Tko osigura i jedno i drugo, taj je predsjednik. Zato i napadaju Zagreb, jer je tu novac. Da se sve to događalo u Imotskom, koga briga. Nema sumnje da bi se ovo desno krilo rado riješilo Plenkovića, ali ne mogu pronaći kandidata koji ih ne bi sramotio u Bruxellesu. I znaju da bez njega ne mogu dobiti izbore. Anušić je jak, mislim da kontrolira stranku puno više od Plenkovića, ali on nema potrebne kompetencije za međunarodno predstavljanje države. S druge strane, Plenković isto tako zna da ne smije izgubiti sljedeće izbore. Ako se to dogodi, izbacit će ga iz stranke kao i Jadranku Kosor, a on je svoje šanse u Europi propustio.

NACIONAL: Spomenuli ste antifašističke marševe, koje su organizirale civilne udruge, a ne SDP. Digla se građanska Hrvatska, a HDZ je to iskoristio da okrene pilu naopačke i proziva ih projugoslavenskim i prokomunističkim skupovima..

Zato što su im dali povoda. Ja se ne slažem sa porukama koje su se tamo mogle vidjeti. Zbog takvih sam ja išao u rat. Ja nisam za „Od Vardara do Triglava“. Ja sam hrvatski ljevičar. Moja stranka se zove SDPH. Zato ubuduće o tome treba voditi računa da ne bude takvih provokacija, za koje su krive ili neke budale ili je bilo namjerno. U svakom slučaju to je bio autogol.

NACIONAL: Rekli ste da je zapravo odlično da se Thompson razotkrio. Zašto to mislite ?

Mislim da je jako dobro da je sada svima jasno koja je Thompsonova misija i tko je na kojoj strani. Znamo tko su naši, tko su njihovi i koliko nas ima. A nas ima više. Pa ne bi Tomašević dobio dva puta izbore u Zagrebu da to nije tako. Da je u Hrvatskoj doista 80% katolika i da su svi ustaše, pa ne bi Stipe Mesić bio predsjednik Republike u dva mandata, niti bi Ivo Josipović ikada bio izabran, niti bi Zoran Milanović i drugi puta tako uvjerljivo pobijedio. Osim toga – jeste li primijetili odakle su bile zastave na koncertima? Posušje, Grude, Sidney. Melbourne. Nisam primijetio Omiš, Trogir, Makarska. Dvije trećine tih ljudi nema boravište u Zagrebu. To kao da ja odem u Mostar i kažem im – ne sviđa mi se vaš gradonačelnik, ajde ga maknite. Otkud meni na to pravo? To je leteći cirkus – oni idu od koncerta do koncerta i nema ih jako puno obzirom na ukupan broj hrvatskog korpusa.

NACIONAL: Zašto smatrate da Plenković ne može dobiti sljedeće izbore za tri godine u ovako globalno nesigurnim vremenima, kada desnica jača diljem EU?

A bi li mi dobili državu, da nije pao Berlinski zid? Naravno da je domaća politika itekako ovisna o globalnoj situaciji koja se reflektira na nas, ali stvari se nužno mijenjaju. Mi svoj problem ne možemo riješiti bez Europe i bez Trumpa. Točno je da je desnica na vlasti uvijek kada postoji strah od ratnih sukoba. No, kada se situacija smiri, kada dođe „livada iz sna“ i kada će trebati nešto konkretno raditi za socijalnu državu, onda vlast najčešće preuzima ljevica. Tajming je izuzetno bitan. Politika je percepcija, tajming i dominacija. I zato mislim da vrijeme SDP-a tek dolazi. Uostalom, Plenkovićeva jedina politika je stabilnost. To je ta famozna riječ. Stabilnost u čemu? U korupciji, krađi, siromaštvu? Znate li gdje je najveća stabilnost? U Sjevernoj Koreji. Tamo je stvarno jako stabilno. Ako netko digne glavu, odmah je izgubi. I zato Plenković stalno ponavlja mantru – vidite kako je u Srbiji, ili vidite kako je u Ukrajini. Ako ne budem ja na vlasti, to bi se i vama moglo dogoditi. Strah je najjače političko oružje.

NACIONAL: Vi stvarno mislite da će se situacija smiriti i da neće biti Trećeg Svjetskog rata?

Pa otkad znam za sebe, svijet stalno propada i nikako da propadne. O opasnosti od nuklearnog rata slušam otkad sam bio mali. Zato ja prvenstveno podržavam mlade koji imaju ideale, poput Tese Goldstein, da dođu u prve redove i kad dođe vrijeme preuzmu vodstvo u SDP-u. I cijelo vrijeme čekam da konačno postanemo građanska država. Mislim da polako idemo u tom smjeru – ja sam svjedok vremena kada su se novci za HDZ nosili u vrećama i kada se nastojalo silom spriječiti demonstracije za Stojedinicu. A sada ipak netko ide u zatvor zbog korupcije, naravno zbog Europe, a ne zbog nas. Ali ipak ide. Bez slobodnih državnih institucija nema slobodnih građana, niti zajedništva.

11. prosinca 2025

Druga sjednica Savjeta za ratne veterane SDP-a

U četvrtak 11. prosinca u središnjici stranke na Iblerovom trgu održana je 2. izvještajno-radna sjednica Savjeta za ratne veterane. Prije početka radnog dijela sjednice prisutne je pozdravio predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić i potpredsjednik saborskog kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk. Istaknuli su zadovoljstvo radom Savjeta te su dali smjernice za rad u narednom razdoblju.

Voditelj Savjeta Vinko Kovačić se posebno zahvalio predsjednicima županijskih Savjeta za ratne veterane koji su izdvojili svoje vrijeme i sredstva da bi doprinijeli uspješnom radu ove sjednice kako to rade i cijelu godinu u svojim sredinama.

Utvrđeno je da su zadane Politike i Programi za ratne veterane, kao i komemoriranje i obilježavanje obljetnica iz Domovinskog i 2. svjetskog rata, izvršene u cijelosti. Analizirajući situaciju u i oko veteranske populacije, voditelj Kovačić je naglasio opasnu radikalizaciju i polarizaciju društva.

To se reflektira i na odnose među ratnim veteranima. Nemajući odgovore na ekonomske izazove i korupciju u svojim redovima, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je, radi opstanka na vlasti, izabrao za državu i društvo pogubnu politiku. Svojom "cici-mici" politikom dopustio je kršenje Ustava i zakona Republike Hrvatske. "Izvođači radova i čuvari istine o Domovinskom ratu", predvođeni sinekurama kupljenim od strane predsjednika malobrojnih udruga, krenuli su ljetos u zabranjivanje, po njima, nepoćudnih kulturnih zbivanja. Ti neutemeljeni nasrtaji nisu prestali do danas. SDP, kao i Savjet za ratne veterane, odgovorili su na te medijske i terenske pokušaje krivotvorenja povijesti i nasrtaja na pravni sustav i demokraciju. Bili smo podrška organizatorima, od državnih institucija poduprtih, festivala i kulturnih događanja u Benkovcu, Šibeniku te hodu za podršku antifašističkih vrijednosti u Zagrebu, Puli, Rijeci i Zadru. U Programu i Politici za ratne veterane stoji dio koji afirmativno govori o NOB-u i antifašizmu, koji ćemo bez kalkulacija provoditi. "Sa zadovoljstvom i optimizmom smo primili povratne informacije od velike većine građana i ratnih veterana za naše iznesene stavove i rad na terenu", zaključio je voditelj Savjeta Kovačić.

U nastavku sjednice, tajnik Savjeta Davor Stanković predstavio je zastavu i opremu Savjeta za ratne veterane SDPH koji će nam dati veću vizualnu prepoznatljivost na terenskim i javnim nastupima.

Sjednica je završena prihvaćanjem hodograma za naredno razdoblje.

25. studenoga 2025

Sustavno potonuće hrvatske znanosti

S neizmjernom tugom i osjećajem bespomoćnosti pratimo vijesti koje ovih dana prolaze ispod radara, a trebale bi biti znak za nacionalnu uzbunu! Nakon 77 godina postojanja, država gasi Brodarski institut – instituciju koja je bila središte inovacija i inženjerske pameti. No, to nije usamljen slučaj; to je samo završni čin u pretvaranju Hrvatske iz pomorske sile u zemlju nekvalificirane radne snage.

Dok se opraštamo od instituta koji je projektirao svjetski priznate brodove, iz Splita je ovog ljeta stigla još jedna sramotna vijest: obustavljeni su upisi u jedini srednjoškolski smjer za ribare u cijeloj državi! Zamislite apsurd – zemlja s tisuću otoka i stoljetnom tradicijom života s morem administrativnim potezom ukida obrazovanje za one koji bi to more trebali čuvati i od njega živjeti.

Simbolika je bolna. Na splitskoj Zenti trune 111 godina stara ribarska gajeta, brodica na kojoj su učenici stjecali praksu. Preživjela je dva svjetska rata, ali čini se da neće preživjeti nemar naše birokracije. Taj smjer u Pomorskoj školi nije propao zbog manjka interesa – kvote su bile pune! Paradoksalno, Europska komisija taj isti program hvali i dodjeljuje mu certifikat "Ultramarine Blue School", prepoznajući važnost "plavih vještina", dok ga naša vlastita država gura u propast.

Poruka koja nam se šalje je kristalno jasna: Hrvatskoj ne trebaju inženjeri koji projektiraju brodove, niti obrazovani ribari koji poznaju biologiju mora, ekologiju i tržište. Nama očito trebaju samo trgovci, konobari i sobarice. Sustavno se radi na tome da postanemo zemlja jeftine i niskokvalificirane radne snage koja će služiti drugima na vlastitoj obali.

Posljedice već živimo. Brodovi koji su se nekad s ponosom proizvodili ovdje, danas su zamijenjeni isluženim stranim flotama koje se kvare usred sezone. Rampe padaju, motori staju, a prijevoz do otoka postaje lutrija prepuna gužvi i neizvjesnosti. Inženjeri i stručnjaci pakiraju kofere jer ovdje za njih nema mjesta, dok uvozimo radnu snagu za jednostavne poslove.

Gubitkom Brodarskog instituta gubimo mozak, a gašenjem škole za ribare gubimo dušu naše pomorske tradicije. Ako se hitno ne trgnemo, Hrvatska će ostati samo geografski pojam na moru, bez pomorskog identiteta, bez proizvodnje i bez ljudi koji to more istinski razumiju. Ostaje nam samo apartmanizirana obala i sjećanje na vrijeme kada smo znali graditi, ploviti i stvarati.

Država bi trebala biti ta koja gradi znanstvene institute te potiče mlade na izvrsnost, inovacije i cjeloživotno učenje. Nažalost, ovakvim pristupom bit ćemo i dalje na začelju Europske unije, bez jasne vizije razvoja gospodarstva i industrije.

Oslanjanje isključivo na turizam te stalni rast uvoza u uvjetima globalne krize, visoko je rizično. Bez snažnog zaokreta prema razvoju gospodarstva, ostat ćemo zemlja čiji se razvoj bazira isključivo na uslužnim djelatnostima: trgovini, turizmu I konobarenju.

Ovo nije samo oproštaj od Brodarskog instituta. Ovo je krik protiv smjera u kojem idemo.

15. listopada 2025

Poljoprivreda na prekretnici: Izazovi Svjetskog dana hrane

Danas, 16. listopada, obilježavamo Svjetski dan hrane. Za Hrvatsku, ovaj dan predstavlja priliku za promišljanje o stanju naše poljoprivrede i prehrambene industrije, koje su, unatoč bogatim prirodnim resursima i dugoj tradiciji, izložene brojnim strukturnim izazovima.

Suočavanje s realnošću: Izazovi koji traže rješenja

Hrvatska se godinama bori s problemima koji ugrožavaju našu prehrambenu sigurnost i konkurentnost. Podaci su alarmantni. I dalje smo izrazito ovisni o uvozu mnogih ključnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što nas čini ranjivima na poremećaje na globalnom tržištu. Dok su trgovačke police pune, domaći proizvođači se često bore za opstanak, a uvoz hrane daleko nadmašuje izvoz, stvarajući značajan vanjskotrgovinski deficit i usporavajući gospodarski rast. Svjedoci smo kontinuiranog pada u mnogim granama poljoprivredne proizvodnje, od stočarstva do uzgoja voća i povrća, što dodatno produbljuje problem samodostatnosti. Uz to, starenje ruralnog stanovništva i nedostatak radne snage uzrokuju da se mladi sve manje odlučuju za rad u poljoprivredi, dok ruralna područja propadaju, ugrožavajući budućnost sektora. Značajne površine plodnog zemljišta ostaju neobrađene, a mnogi resursi neiskorišteni.

Pogled u budućnost: Hrvatski potencijali za održivu poljoprivredu

Unatoč ovim izazovima, Hrvatska posjeduje izvanredne potencijale koji daju nadu u bolju budućnost. Naša zemlja ima raznolike klimatske uvjete, plodno tlo i bogatu biološku raznolikost, što omogućuje proizvodnju širokog spektra visokokvalitetnih proizvoda. Hrvatska i dalje ima značajne površine kvalitetnog zemljišta i očuvane prirode, što je idealna podloga za razvoj ekološke i održive poljoprivrede. Osim toga, posjedujemo bogato nasljeđe autohtonih sorti i pasmina te tradicionalnih metoda proizvodnje, što nam daje jedinstvenu prednost na tržištu. Brendiranje i zaštita ovih proizvoda može otvoriti nove mogućnosti. Povezivanje poljoprivrede s turizmom, kroz koncept "od polja do stola", nudi ogromne mogućnosti za plasman domaćih proizvoda i jačanje ruralnog gospodarstva. Korištenjem modernih tehnologija, znanstvenih spoznaja i inovativnih pristupa, možemo značajno povećati učinkovitost i konkurentnost naše poljoprivrede. Poticanjem mladih na povratak u poljoprivredu, kroz edukaciju, financijsku podršku i stvaranje poticajnog okruženja, možemo osigurati novu generaciju proizvođača, pri čemu pristup europskim fondovima pruža značajna financijska sredstva ključna za modernizaciju i razvoj sektora.

Poziv na akciju: Zajedno gradimo prehrambenu sigurnost

Vrijeme je da prepoznamo snagu koju imamo. Nužno je hitno djelovanje na svim razinama – od države, preko lokalne samouprave, do svakog pojedinog poljoprivrednika i potrošača. Potrebno je kreirati jasnu strategiju razvoja poljoprivrede, snažno podržati domaće proizvođače, poticati investicije u moderne tehnologije i inovacije, te educirati potrošače o važnosti kupovine domaćih proizvoda.

Na Svjetski dan hrane, pozivamo sve dionike da se uključe u stvaranje održivog i otpornog hrvatskog prehrambenog sustava. Samo zajedničkim snagama možemo osigurati da Hrvatska ne samo preživi, već i procvjeta kao zemlja bogate i kvalitetne hrane, dostupne svima.

Snaga je u našoj zemlji, ponos u našim plodovima. Podržimo domaće!

15. listopada 2025

Sretan vam 15. listopada - Svjetski dan ruralnih žena

Svakog 15. listopada širom svijeta obilježava se Svjetski dan ruralnih žena. Ideja o obilježavanju ovoga dana pokrenuta je 1995. tijekom Četvrte konferencije Ujedinjenih naroda o ženama u Pekingu, a obilježava se od 2008. godine. Prema podacima UN-a, u svijetu svaka treća zaposlena žena radi u poljoprivredi. Seoske žene i djevojke imaju značajnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te skrbe o kućanstvu, a njihov dan služi kao podsjetnik da održiva budućnost svijeta nije moguća bez seoskih žena i djevojaka.

Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je još 2016. Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka. Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju, unaprjeđivanju i jačanju ruralnih zajednica. No, upozoravaju i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi. Iz toga razloga, Opća preporuka navodi da države moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima te utvrđuje precizne mjere za sprječavanje i uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u ruralnim područjima.

Rad seoskih žena često je neplaćen i nepriznat. One vode kućanstvo, odgajaju djecu, brinu o starijim članovima domaćinstva, obavljaju poslove u polju, brinu o stoci, proizvode hranu. Ruralnim područjima često nedostaje adekvatni javni prijevoz, zdravstvene ustanove (posebno ginekološke usluge i specijalistički pregledi, pedijatar), vrtići i ustanove za skrb o starijima. Seoskim ženama to stvara prekomjeran teret skrbi i ograničava njihovu mogućnost zapošljavanja izvan kuće ili sudjelovanja u društvenom životu. Seoske žene su slabije zastupljene u lokalnim vlastima ili drugim tijelima koja donose odluke o ruralnom razvoju i zbog toga se njihovi specifični interesi i potrebe često zanemaruju. Nedostatak podrške, veća izoliranost ruralnih područja i tradicionalni patrijarhalni obrasci doprinose većoj izloženosti seoskih žena obiteljskom nasilju, dok su im resursi za pomoć teže dostupni, a nasilje često ostaje neprijavljeno.

U ruralnim područjima Hrvatske živi oko trećina stanovništva a više od pola milijuna čine žene. Nažalost, depopulacija i odlazak mladih u gradove i inozemstvo sve je prisutnija. Naročito se smanjuje broj mladih žena, dok žene starije životne dobi preuzimaju najveći dio poljoprivrednog rada i skrbi u kućanstvu. Starenje stanovništva i manji broj žena u fertilnoj dobi utječu na dugoročnu održivost sela.

SDP Savjet za poljoprivredu i hranu svim djevojkama i ženama koje žive u ruralnim sredinama čestita njihov dan uz obećanje da ćemo učiniti sve da se glas seoskih žena čuje, a njihov neprocjenjiv doprinos našem društvu u potpunosti prepozna i vrednuje.

13. listopada 2025

Hrvatsko mljekarstvo je na koljenima!

"Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2024. godini" iz rujna ove godine, poznato kao "Zeleno izvješće" Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, donosi podatke koji ne ostavljaju prostor za optimizam. Posebno teška situacija bilježi se u mljekarstvu – sektoru koji se nalazi u drastičnom padu. Ovo nije puka statistika, već posljedica izravne političke odgovornosti. Kako bismo rasvijetlili put koji nas je doveo do ove točke, uspoređujemo stanje iz 2015. – godine kada je resor poljoprivrede vodio SDP – s podacima iz 2024. Dakle, nakon devet godina kontinuiranog upravljanja HDZ-a. Dok je hrvatska poljoprivreda pod HDZ-ovim okriljem trebala doživjeti renesansu, stvarnost je brutalna: politike usmjerene isključivo na velike proizvođače desetkovale su male i srednje, ostavljajući iza sebe pustoš.

Iako je u 2024. donesen "Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030." kojim su postavljena tri cilja (C1: povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka; C2: povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka po grlu i gospodarstvu; C3: osiguranje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka), on nije sveobuhvatan jer nedostaju brojne mjere usmjerene na zemljišnu politiku, kao i uvođenje mladih u proizvodnju, nedostatak radne snage, modernizacija itd. Upravo iz tog razloga pripremili smo ovu analizu.

Sektor mljekarstva u Republici Hrvatskoj suočava se s teškim stanjem, pri čemu se najveći izazov očituje u nedostatku sustavne dugoročne strategije koja bi osigurala koherentan i stabilan razvoj. Analiza ključnih pokazatelja otkriva alarmantne trendove drastičnog smanjenja proizvodnje, broja proizvođača - posebice malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) - te ukupnog stočnog fonda. Ovi trendovi imaju ozbiljne i dalekosežne posljedice na prehrambenu sigurnost, ekonomsku stabilnost ruralnih područja i socijalnu strukturu zemlje. Bez hitnih sveobuhvatnih i strateški usmjerenih mjera, podržanih jasnom vizijom i potencijalno javno-privatnim partnerstvom, negativni trendovi će se nastaviti, ugrožavajući opstojnost cijelog sektora. Stoga je nužno prepoznati da je potpora malim proizvođačima temelj za revitalizaciju mljekarstva, uz snažno poticanje udruživanja i stvaranje uvjeta za njihovu profitabilnost i opstanak. Ova analiza identificira ključne probleme i predlaže aktivnosti usmjerene na izgradnju otpornog, konkurentnog i samoodrživog sektora hrvatskog mljekarstva.

Ključni problemi u hrvatskom mljekarstvu:

1. Proizvodni kolaps stočnog fonda

Drastičan pad broja muznih krava (sa 151.502 u 2015. na svega 70.884 u 2024.) i kontinuirano smanjenje ukupnog broja goveda. To direktno dovodi do smanjenja proizvodnog potencijala i ugrožava dugoročnu opstojnost ne samo mliječne, već i mesne industrije.
Nepovoljna dobna struktura goveda i nedovoljno obnavljanje stada. Dio junica se prodaje prije ulaska u proizvodnju, a mortalitet/izlučenje muznih krava je preveliko, što dodatno pogoršava situaciju s brojem muznih krava.

2. Ovisnost o uvozu i ugrožena prehrambena sigurnost

Značajan pad otkupljenih količina mlijeka (s 513.406.175 kg u 2015. na 378.681.241 kg u 2024.) i kritično niska razina samodostatnosti (svega 50,29 % u 2024.). To Hrvatsku čini izrazito ranjivom na poremećaje na globalnom tržištu i dugoročno ugrožava nacionalnu prehrambenu sigurnost.
Negativna vanjskotrgovinska bilanca i prevelika uvozna ovisnost. Hrvatska je neto uvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda s deficitom koji raste (s 80 milijuna EUR u 2015. na 143,1 milijuna EUR u 2024.), što ukazuje na stalnu ovisnost o vanjskim izvorima i slabu konkurentnost domaćih proizvoda.

3. Ekonomska neodrživost primarne proizvodnje

Niska isplativost proizvodnje i slaba pozicija primarnih proizvođača karakterizirana je pritiskom niskih otkupnih cijena, visokim troškovima proizvodnje (energija, stočna hrana), te nedovoljnom spremnošću prerađivača da dijele profite.
Slaba pregovaračka moć proizvođača, ovisnost o uvozu stočne hrane i utjecaj klimatskih promjena dodatno opterećuju profitabilnost, a država ne intervenira dovoljno aktivno da osigura pravedne uvjete.

4. Depopulacija ruralnih područja i nedostatak strategije

Dramatičan pad broja isporučitelja mlijeka (8.746 u 2015. na samo 2.674 u 2024. gotovo 70 %), pogotovo malih OPG-ova. Koncentracija proizvodnje na manji broj većih proizvođača uzrokuje demografske i socijalno-ekonomske probleme u ruralnim područjima.
Nedostatak cjelovite nacionalne strategije i neadekvatna provedba postojećih mjera. Hrvatska nema jedinstvenu, dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju, što dovodi do neefikasne provedbe, slabe koordinacije i birokratskih prepreka koje obeshrabruju poljoprivrednike.
Starost poljoprivrednog stanovništva i nedostatak radne snage. Mljekarstvo je zahtjevan i često slabo plaćen posao, što obeshrabruje mlade i ugrožava dugoročnu održivost farmi i sektora.

5. Problemi s upravljanjem zemljištem

Fragmentiranost zemljišta i prepreke za okrupnjavanje. Usitnjena poljoprivredna zemljišta otežavaju učinkovitu i ekonomičnu proizvodnju stočne hrane. Spori procesi komasacije i dodjele državnog zemljišta sprečavaju proizvođače u postizanju ekonomije razmjera, prisiljavajući ih na kupnju skupe stočne hrane ili smanjenje stada.

Rješavanje dubokih strukturnih problema u sektoru mljekarstva zahtijeva višeslojni pristup koji uključuje snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku, učinkovitu koordinaciju i aktivnu suradnju svih dionika.

Ključno je preokrenuti dosadašnje negativne trendove te osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. U nastavku je prijedlog aktivnosti i mjere kojima bi se ključni problemi mogli otkloniti ili barem umanjiti:

1. Stvaranje strateškog okvira i potpora malim i srednjim OPG-ovima

Razvoj sveobuhvatne strategije: Izraditi Nacionalnu strategiju za razvoj mljekarstva (koja uključuje i mesnu industriju), s jasnim ciljevima i pokazateljima, te uspostaviti multidisciplinarnu radnu skupinu za njezinu provedbu i evaluaciju.
Ciljana podrška OPG-ovima: Kreirati poseban program potpora za male i srednje OPG-ove s manjim brojem krava, uključujući poticaje za ekstenzivno stočarstvo u brdsko-planinskim područjima.
Poticanje udruživanja i kratkih lanaca: Aktivno poticati osnivanje proizvođačkih organizacija i zadruga te analizirati mogućnosti javno-privatnog partnerstva za izgradnju/modernizaciju malih mljekara. Promovirati kratke lance opskrbe i izravnu prodaju.

2. Povećanje samodostatnosti i obnova stočnog fonda

Prioritetno financiranje proizvodnje: Prioritetno financirati investicije koje izravno povećavaju proizvodnju mlijeka (modernizacija farmi, genetika, ishrana) i poticati ugovaranje proizvodnje s prerađivačima.
Program obnove i genetike: Osigurati subvencije za kupnju visokokvalitetnih junica, uvesti nacionalni program subvencioniranog umjetnog osjemenjivanja te pružiti financijsku podršku za zadržavanje ženske teladi i junica na farmama.
Podrška mladim poljoprivrednicima: Poticaji za mlade koji ulaze ili šire mliječnu proizvodnju, uz osiguranje stručne podrške i mentorstva.

3. Jačanje profitabilnosti i pregovaračke moći proizvođača

Regulacija tržišta: Ojačati zakonodavni okvir i kontrolu trgovačkih praksi radi pravedne raspodjele profita i zaštite proizvođača od monopolističkog ponašanja, s naglaskom na poštenu otkupnu cijenu mlijeka.
Optimizacija potpora: Nastaviti optimizirati izravne i investicijske potpore za modernizaciju farmi (smanjenje troškova energije i stočne hrane).
Osiguranje od rizika: Subvencionirati osiguranja od rizika (suše, poplave, bolesti) za proizvođače.

4. Povećanje konkurentnosti, transfer znanja i privlačenje radne snage

Promocija i izvoz: Jačati brendiranje domaćih mliječnih proizvoda (posebno s geografskim porijeklom) i poticati izvoz proizvoda s dodanom vrijednosti.
Istraživanje i razvoj: Osigurati veća izdvajanja za poljoprivredna istraživanja u mljekarstvu, osnovati centar izvrsnosti i subvencionirati inovativne tehnologije na farmama.
Atraktivni uvjeti za mlade i radnu snagu: Kreirati programe za mlade poljoprivrednike s povoljnim kreditima i mentorstvom. Riješiti pitanje radne snage kroz olakšavanje zapošljavanja stranih radnika ili poticanje povratka domicilnog stanovništva.

5. Pojednostavljenje administracije i upravljanje zemljištem

Pojednostavljenje procedura: Educirati službenike, uspostaviti "jedan šalter" za poljoprivrednike te formirati stručne timove za terensku pomoć u pripremi projekata i prijava za fondove.
Ubrzanje komasacije i zakupa zemljišta: Intenzivirati provedbu komasacije i pojednostaviti procedure za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, posebno za stočare.
Kontrola i poticaji za zemljište: Provoditi nadzor nad održavanjem privatnog poljoprivrednog zemljišta i uvesti porezne olakšice za dobrovoljno okrupnjavanje.

Uspješna provedba ovih prijedloga zahtjeva snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku i aktivnu suradnju svih dionika u sektoru mljekarstva. Samo tako je moguće preokrenuti negativne trendove i osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. Nastave li se dosadašnji negativni trendovi uz "prazna" obećanja i stalno pozivanje na prošlost izgubit ćemo još jedan važan sektor stočarske proizvodnje, a naše sela bit će još praznija.

06. listopada 2025

Ne tražite krivce u drugima – fokusirajmo se na rješenja!

SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu nije želio sudjelovati u podizanju tenzija i podgrijavanju atmosfere straha diljem zemlje, a prije svega u Slavoniji i Baranji, budući da uzgajivači i njihove obitelji proživljavaju šok i neizvjesnost, strahujući za opstanak svojih farmi. Zato smo pričekali da se situacija donekle smiri i pripremili ovu analizu.

Već dulje vrijeme upozoravamo kako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva loše upravlja kriznim situacijama povezanim s pojavom bolesti životinja primjenjujući model “bolje liječiti nego spriječiti”. A sada se kroz medije počinje provlačiti i informacija o “specijalnom ratu” protiv Hrvatske?! Umjesto profesionalnog upravljanja krizom, po tko zna koji put se pokušavaju dobiti “politički bodovi” preko leđa malih i srednjih uzgajivača, a sad i preko velikih farmi.

Ovim putem podsjećamo da se Afrička svinjska kuga (ASK) prvi put pojavila u Europi 1957. godine u Portugalu, a zatim se proširila u brojne europske zemlje. Prvi slučajevi u Hrvatskoj potvrđeni su 26. lipnja 2023. na području Vukovarsko-srijemske županije u općinama Drenovci i Gunja, nakon čega je potvrđena i u divljih svinja na području Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zadarske županije kako se navodi u “Programu nadziranja ASK” iz siječnja 2025. Dakle, ASK je u Hrvatskoj prisutna već više od dvije godine. Prema EU informacijskom sustavu o bolestima životinja (ADIS), trenutačno je ASK kod domaćih svinja uz Hrvatsku, prisutna i u Estoniji, Litvi, Rumunjskoj, Ukrajini, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Nadalje, ASK je kod divljih svinja prijavljena u Njemačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, a sad i u Hrvatskoj. ASK je vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja, a smrtnost može doseći i do 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Nažalost, do danas nije razvijeno cjepivo protiv te bolesti i stoga nema drugog načina iskorjenjivanja osim usmrćivanja životinja kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze.

U nastavku, na temelju nama dostupnih informacija, donosimo kratku analizu slabosti postojećeg uzgoja svinja u Hrvatskoj u kontekstu pojave svinjske kuge:

1. Dijelom upitna raspodjela potpora za dobrobit životinja: Bili smo svjedoci medijskih natpisa o reviziji mjere 14 – Dobrobit životinja od strane EU revizora kao i pokretanja istrage od strane EPPO-a po tom pitanju. Nećemo navoditi imena jer je istraga u tijeku ali ćemo istaknuti o čemu se radilo. Potpora namijenjena za dobrobit životinja u sektoru svinjogojstva dijelom je korištena od strane velikih farmi na račun kooperanta koji nisu mogli povećati standard uzgoja zbog nedostatka financijskih sredstava?! To je jedan od razloga zašto su upravo ti, mali i srednji uzgajivači, prvi na udaru ASK. Da se rekategorizacija farmi provela na vrijeme (a ne 2023.!), uz dodjelu potpore i stručnu pomoć stvarnim uzgajivačima svinja, dobar dio farmi sada bi ispunjavao uvjete biosigurnosnih mjera i posljedice ASK bi bile blaže.

2. Povezanost s divljim svinjama: Bliski kontakt domaćih svinja s divljim svinjama, koje su prirodni rezervoari virusa i glavni vektor širenja, značajan je problem. Naime, u nekim područjima populacija divljih svinja je visoka te dolazi do kontaminacije okoliša (hrana, voda) i prijenosa virusa putem vozila, obuće i odjeće i dr. Lovačke udruge, zakupci državnih lovišta i Hrvatske šume koje gospodare dijelom lovišta ne poduzimaju odgovarajuće biosigurnosne mjere vezane uz regulaciju populacije divljih svinja. Brojna lovišta, osim toga, nisu ograđena, te divlje svinje osim što nanose štetu na poljoprivrednim usjevima, mogu biti i prenosnici ASK. O poništenju Javnog natječaja za davanje u zakup prava lova na 15 državnih lovišta od strane sadašnjeg ministra nećemo špekulirati, već ćemo pratiti kako će se ta “priča” završiti.

3. Niska razina biosigurnosti na malim gospodarstvima: Mnogi mali uzgajivači nemaju adekvatne biosigurnosne mjere (npr. ograde, dezinfekcijske barijere, propisanu odjeću i obuću, kontrolu ulaska ljudi, vozila i životinja, zaštitu od glodavaca i ptica) zbog nedostatka financijskih sredstava i stručne pomoći nadležnih službi što omogućuje lako širenje virusa.

4. Nedostatak svijesti i edukacije: Dio uzgajivača nije dovoljno educiran od strane nadležnih službi o važnosti biosigurnosti, simptomima bolesti i postupcima prijave u slučaju sumnje na ASK.

5. Nedovoljna financijska podrška i sporost u naknadi šteta: Prema informacijama s terena, Ministarstvo ne ulazi u sadržaj ugovora tvrtki/zadruga s kooperantima kod raspodjele potpora za dobrobit životinja u sektoru svinjogojstva. Po našem mišljenju, to je potpuno pogrešan pristup jer upravo Ministarstvo treba strateški odrediti uvjete za dodjelu potpore kako bi se, između ostalog, potaklo uzgajivače na prijavu bolesti i pridržavanje mjera. Sustav za pravičnu naknadu štete uzgajivačima čije su životinje eutanazirane treba biti učinkovit, brz i transparentan, što sada nije slučaj.

6. Upitna isplata štete za pojedine farme: Prema informacijama iz medija, pojedini uzgajivači ostvarili su pravo na poticaje/naknade štete iako njihovo gospodarstvo nije bilo registrirano za držanje životinja u Registru farmi! Kako je to moguće? Pretpostavljamo zbog slabosti u informacijskom sustavu i praćenju jer su podaci o točnom broju domaćih životinja, prije svega svinja na farmama, nedovoljno precizni. Izostaje redovito ažuriranje stanja te je otežano brzo lociranje i praćenje kontakata.

7. Slobodni uzgoj i nedostatak kontrole kretanja: U nekim dijelovima zemlje još uvijek postoji slobodan uzgoj svinja ili nedovoljna kontrola kretanja životinja, što znatno olakšava prijenos bolesti.

8. Nedovoljna kontrola prometa svinjama: Kupoprodaja svinja bez zdravstvenih potvrda i evidencije predstavlja veliki rizik, kao i neevidentirano premještanje životinja, što dovodi do izostanka praćenja njihova zdravstvenog stanja.

9. Nedovoljna podrška: Nedostatak veterinara na terenu i laboratorijskih kapaciteta za brzu dijagnostiku znatno usporava reakciju.

10. Fleksibilnost i prilagodljivost mjera: Mjere često dolaze “odozgo” i ne uzimaju uvijek u obzir specifičnosti malih farmi, tradicionalnih uzgojnih praksi ili regionalne razlike, pa njihova rigidnost otežava provedbu. Uz to se uzgajivači suočavaju s opsežnom birokracijom koja im oduzima vrijeme i stvara dodatni financijski trošak bez adekvatne stručne pomoći jer je savjetodavna služba odavno postala dio Ministarstva i prioritet joj nisu stočari.

11. Disperzirana odgovornost među nadležnim institucijama: Zbog izdvajanja veterinarske inspekcije iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te pripajanja Hrvatske poljoprivredne agencije djelomično Hrvatskoj Agenciji za poljoprivredu i hranu, a djelomično Ministarstvu, dolazi do preklapanja nadležnosti, “praznog hoda” u djelovanju ili sporosti u reakciji.

12. Funkcioniranje sustava zaštite domaćih životinja od zaraznih bolesti: Cijeli sustav se zbog sustavnog zanemarivanja praktički urušio. Veterinarska služba, koju čine veterinari iz veterinarskih stanica, u većini Hrvatske gotovo više ne postoji. Solidarnost koju su veterinari iskazali dolaskom u pomoć Slavoniji i Baranji, ministrica je potkopala nizom nevjerojatnih poteza: najprije neisplatom, a potom i kašnjenjem u isplatama troškova, te donošenjem problematičnog cjenika veterinarskih usluga.

13. Uloga lokalne samouprave i komunikacija: Često je lokalna samouprava prva točka kontakta s uzgajivačima, a njihova uloga u koordinaciji, informiranju i podršci može biti ključna. Nedovoljna koordinacija i nejasna komunikacija, između centralnih vlasti veterinarskih službi i lokalne samouprave dovode do zbunjenosti na terenu, nepravodobnih informacija i otežane provedbe mjera.

14. Uvoz mesa i mesnih prerađevina: Uvoz mesa i mesnih prerađevina iz zemalja zaraženih ASK-om predstavlja rizik unosa virusa kroz otpad od hrane, njegovim bacanjem ili hranjenjem domaćih svinja ostacima te hrane.

15. Neadekvatno zbrinjavanje uginulih životinja/biološkog otpada: Nedovoljni kapaciteti i logističke slabosti u sustavu adekvatnog zbrinjavanja uginulih i eutanaziranih životinja predstavljaju značajan rizik za daljnje širenje virusa i kontaminaciju okoliša. Naime, osim eutanaziranih životinja, i prirodno uginule životinje (ako su zaražene) moraju se sigurno zbrinuti kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa.

16. Dugoročni plan oporavka i reintegracije tržišta: Čak i nakon što se zaraza suzbije, uzgajivači se suočavaju s izazovima ponovnog pokretanja proizvodnje, povratka povjerenju tržišta i osiguravanja plasmana. Nedostatak jasne i provedive strategije za dugoročno pokretanje proizvodnje, stvara dodatnu neizvjesnost i prijeti trajnim gašenjem farmi.

Ovaj put nećemo predlagati mjere jer su one već propisane brojnim odredbama vezanim uz suzbijanje ASK, uključujući Program nadziranja ASK, prateće priručnike, naredbe i ostale akte. Samo ćemo ponoviti da propisane mjere zahtijevaju snažnu suradnju između Vlade, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ali i ostalih nadležnih institucija, veterinarskih službi, uzgajivača, lovačkih društava, Hrvatskih šuma i lokalne samouprave. Samo sveobuhvatnim i koordiniranim pristupom moguće je dugoročno suzbiti svinjsku kugu i zaštititi hrvatsko svinjogojstvo.

Trenutna situacija jasno ukazuje na slabosti sustava i hitnu potrebu za sveobuhvatnim promjenama; ona mora biti prekretnica za hrvatsko svinjogojstvo. Potrebne su radikalne izmjene u pristupu, od edukacije uzgajivača do državne strategije, kako bi se osigurala budućnost ovog važnog sektora poljoprivrede.

I što na kraju reći? Stalno naglašavamo da je sektor poljoprivrede strateški važan i da zahtijeva profesionalno i stručno upravljanje. Nakon više od dvije i pol godine od pojave bolesti, govori se o “ratu protiv ASK”, prozivaju se druge države i upire se prstom u ljude druge nacionalnosti. Prestanite tražiti krivce u drugima i stvarati atmosferu straha, sumnje i nesigurnosti. Omogućite financijsku i stručnu podršku uzgajivačima što je prije moguće i shvatite da samo zajedničkim naporima svih možemo prebroditi ovu krizu. U protivnom, uništit ćete male i srednje uzgajivače u još jednoj grani stočarstva – svinjogojstvu, dok je mljekarstvo već odavno na izdisaju.

30. kolovoza 2025

Savjet za kulturu i medije: Kultura ima pravo na slobodu djelovanja

Vodstvo hrvatskih likovnih umjetnika (HDLU) pozvalo je svoje članove da umjetničke radove prije izlaganja podnesu na mišljenje tijelu udruge koje će biti ovlašteno "izdavati preporuke", pozitivne i negativne, u smislu ideološkog rizika, odnosno ideološke neškodljivosti pojedinog umjetničkog djela. HDLU je odlučio ocjenjivati idejnu prikladnost svojih članova i njihovih radova, predlažući vlastitom članstvu da pristupi sudu svoje strukovne udruge, u činu ideološke pokornosti. U priopćenju se naglašava kako se ovdje "nipošto ne radi o cenzuri" (!) već o želji da se izbjegnu društvene napetosti. HDLU je sprečavanje društvene napetosti zamislio, dakle, kroz nadziranje nepoćudne umjetnosti!

Čitavi predloženi proces, kažu, "nije cenzura", "niti prisila", već naizgled dragovoljna gesta neovisnog umjetničkog udruženja koje želi dobro svojim članovima. Upadljivo je kako je baš ovo trenutak u kojem se uvode ovakve preporuke, a dio je jednog šireg pokreta pod očitim blagoslovom vladajućih. Ne odmičući se od eklatantnog fašizma, Plenković ga afirmira i postavlja u mainstream širih društvenih zbivanja, a on se onda kapilarno širi kroz sve pore javnih institucija i javno značajnih udruženja, kao što se jasno vidi u ovome slučaju HDLU-a.

Sada već karakteristična ideja birokratske Vlade i Ministarstva kulture i medija jest da se duboka kriza demokracije može zaobići, odgoditi i prikriti osnivanjem povjerenstava i raspisivanjem sličnih pravilnika. Međutim, ta ideja je pogrešna!

U Republici Hrvatskoj već postoji dostatna knjiga pravila koja se zove Ustav RH, a koja se sustavno i nemilice krši. Naime, građani ove zemlje već imaju ustavno pravo na kulturu, a kultura ima pravo na slobodu djelovanja! Svi građani također imaju pravo na zaštitu od fašizma, kao i od prijetnji progonom, zabranama i fizičkim nasiljem. Ali Ustav RH, očito, mnogima ništa ne znači, pa prijetnje umjetnicima, novinarima i političarima postaju skoro uobičajeni načini komunikacije u javnom prostoru.

Ali treba znati: “mir” koji bi umjetnici, novinari i političari omogućili svojom šutnjom i povlačenjem je samo privid smiraja, koji će neminovno voditi u orkanske promjene. Jer, u ovome društvu postoje i političari i novinari i umjetnici koji će do zadnjih snaga braniti slobodu i slobodno stvaralaštvo. Postoje mnogi koji nisu obeshrabreni praznim junaštvom vladajućih i njihovih institucija te koji će sve svoje djelovanje iskoristiti kako bi se svatko u ovoj zemlji osjećao sigurno i poštovano.

SDP će nastaviti, kao što uvijek i jest, boriti se za pravo sviju nas, od lokalne, mikro-razine pa sve do nacionalne razine. Svi naši vijećnici, načelnici, gradonačelnici, župani i zastupnici već godinama neiscrpno podižu brane sverastućoj represiji, ali mi se nismo umorili, nismo ni u jednom času odustali niti nam je to ikad i bila opcija!

Zaštitit ćemo svakoga, bez obzira na naše različitosti i eventualna razilaženja u mišljenjima. Samo tako možemo postati istinski slobodno i pravedno društvo.

Hrvoje Hribar, redatelj i scenarist,

Voditelj SDP-ovog Savjeta za kulturu i medije

19. kolovoza 2025

Savjet za poljoprivredu: Prevodi li nas HDZ žedne preko vode?

Povod ovom reagiranju SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu je prošlotjedna objava na mrežnim stranicama Hrvatskih voda „Smjernica o utvrđivanju prihvatljivih projektnih cijena za ulaganje u vodno-komunalne projekte za financijsko razdoblje 2021.-2027.“ Smjernice trebaju služiti ažuriranju vrijednosti u projektnim prijavama budućih korisnika bespovratnih sredstava javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU), koji se sufinanciraju sredstvima strukturnih i investicijskih fondova Europske unije.

Smjernice su izrađene po Odluci Vlade Republike Hrvatske (Vlada RH) od 15. svibnja 2025. U istoj Odluci, pod točkom II., VRH daje suglasnost Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije da u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021.–2027. (PKK 21.-27.), dodijeli bespovratna sredstva u iznosu do 100% trenutno raspoložive alokacije sredstava Kohezijskog fonda. Što to zapravo znači?

Pa krenimo od početka. Vlada RH je preko svojih provedbenih tijela za prošlo programsko razdoblje, kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK 14.-20.) odobrila i ugovorila 60 vodno-komunalnih EU-projekata. Krajnji rok za korištenje financijskih sredstava po pravilu „n+3“ istekao je 31.12.2023. god. U tom trenutku, nakon što se podvukla crta, utvrdilo se da je od 60 ugovorenih projekata, realizirano samo 8, da je za 1 projekt Vlada RH poništila Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, a da 51 projekt još nije bio završen.

Za završetak ovih 51 započetih projekata, nedostajalo je oko milijarda eura EU-sredstava (koji čine, u pravilu, 70% prihvatljivog projektnog troška dok se preostalih 30% dijeli na državni proračun, Hrvatske vode i JLS-ove/JIVU-e)

Tijekom 2024. Vlada RH odlučuje da ove započete projekte dovrši na način da 11 projekata stavi u NPOO, 9 projekata prebaci u novi program PKK 20.-27. (tzv. „faziranje“), a 31 projekt završi isključivo s nacionalnim sredstvima, bez EU-sufinanciranja.

Kako je do kraja 2024. završen još 1 projekt, pa je broj realiziranih projekata sa 8 «uzletio» na 9, Vlada RH je na sjednici 15. svibnja 2025., aktualizirala projektni popis, na način da je u NPOO-u ostavila 11 ranije utvrđenih projekata, dok je sada 24 projekta predvidjela završiti sredstvima iz novog PKK 21.-27., a 15 projekata iz nacionalnih sredstava, bez EU-sufinanciranja.

Pokušat ćemo na što jednostavniji način prikazati otvorena pitanja prema nama dostupnim informacijama.

Da li će novi EU projekti za sustav vodoopskrbe i odvodnje ostati bez EU novca?

Hrvatska ima velikih problema sa završavanjem EU projekata za sustav vodoopskrbe i odvodnje. Od 60 velikih projekata koji su se trebali financirati EU sredstvima iz proračunskog razdoblja 2014.-2020., do danas je u potpunosti završeno samo devet. Više od 50 projekata kasni, a za njihov dovršetak nedostaje ogroman novac.

Za stare projekte «troši» se novac namijenjen novim projektima?

Vlada je odlučila većinu tih «starih» nezavršenih projekata financirati novcem iz novog EU proračunskog razdoblja (2021.-2027.). I tu nastaje ključni problem. Ti stari, nezavršeni projekti "potrošit" će čak 87% svih EU sredstava namijenjenih za nove vodne projekte u Hrvatskoj. Konkretno, od ukupno dostupnih 845 milijuna eura, čak 737 milijuna otići će na dovršetak starih projekata. Za sve nove ideje i potrebe u cijeloj državi ostat će samo mrvice – 108 milijuna eura.

Nema novca, ali Vlada svejedno raspisuje natječaje?

Iako EU novca za nove projekte praktički nema, Vlada je nedavno donijela odluku koja stvara privid da ga ima. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije dopušteno je da objavi poziv za 30-ak novih projekata i da im obeća stopostotno financiranje. Kako je to moguće? Tako što se ti novi projekti vjerojatno neće financirati iz EU fondova (jer su ta sredstva već potrošena na stare projekte), već izravno iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zaključak: Račun će vjerojatno platiti građani

Umjesto da se sav napor usmjeri na hitan završetak starih projekata kako bi se oslobodila sredstva za nove, stvara se lažna nada i pokreću novi projekti bez osiguranog EU pokrića. Vlada u ovom trenutku ni sama ne zna koliki će točno biti trošak za državni proračun, ali jedno je sigurno: na kraju će sve to vjerojatno platiti porezni obveznici. Problem je privremeno gurnut pod tepih, a račun za ovo prelijevanje "iz praznog u šuplje" neizbježno će doći svima nama na naplatu.

I paradoks za kraj:

Državni ured za reviziju je analizirao učinkovitost unapređenja kvalitete vode i njene dostupnosti za ljudsku potrošnju te objavio izvješće u 2024. Na sustav javne vodoopskrbe u 2018. moglo se priključiti 3,8 milijuna stanovnika odnosno njih 93,4 posto, ali ih se priključilo 87 posto. Na sustav nije bilo priključeno 265.000 stanovnika (6,5 posto), a gotov isto toliko ih nije imalo pristup vodi za ljudsku potrošnju. Dio stanovnika (1,3 posto) priključen je na lokalne vodovode iz kojih se voda isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije. Analize pokazuju da je od 487 uzoraka iz tih vodovoda njih 227 ili 46,6 posto zdravstveno neispravno. Do prije desetak godina takvih, malih vodovoda bilo je oko 400. U 2022. registrirano ih je bilo upola manje – 204. Naredbu o popisu lokalnih vodovoda, ministar gospodarstva trebao je donijeti do srpnja 2022, no revizijom je utvrđeno da ta naredba nije donesena.

Revizija je pokazala da stanje nije dobro ni kad se radi o priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Prema podacima Eurostata za 2021, Hrvatske je s 57,5 posto stanovništva priključenog na sustav javne odvodnje komunalnih otpadnih voda, na dnu ljestvice država članica EU-a. Na individualne sustave odvodnje priključeno je oko 43 posto stanovništva, a tek se 3,5 posto otpadne vode prevozi iz tih spremnika u postrojenja za obradu otpadnih voda. Nije poznato koliko stanovništva koje nije priključeno na sustav javne odvodnje svoje otpadne vode pročišćava, a koliko ispušta u vodni okoliš bez ikakvog predtretmana.

Kako pišu mediji, Hrvatska je relativno bogata vodom, ali ne i vodnim zalihama, prije svega zbog svoje geološke građe. Godišnje se prosječno zahvaća 480 milijuna kubnih, a isporučuje 240 milijuna vode za ljudsku potrošnju, odnosno polovica zahvaćene količine, druga se polovica gubi. To nepotrebno zahvaćanje velikih količina vode na pojedinim slivnim područjima dugoročno može promijeniti prirodnu biološku i hidrološku ravnotežu, ali i smanjiti kapacitet izvorišta i time dugoročno ugroziti opskrbu vodom pojedinih područja. Niz je razloga za gubitke vode, jedan od njih je starost vodoopskrbne mreža, cijevi i prateća oprema premašuju projektni vijek trajanja, ponegdje i preko 50 godina. Takvi su slučajevi u brojnim našim gradovima, pa i u glavnom gradu Zagrebu.

I na kraju. Većina otoka zadarskog arhipelaga u 21 stoljeću nema vodu. Otok Vis je jedini otok u Republici Hrvatskoj koji ima svog javnog vodnog isporučitelja i vlastite izvore vode i nema priključka vode s kopna. Međutim po sili zakona otok Vis se treba pripojiti «Vodovodu Brač»?! Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije postaje izvršno 23. rujna 2025.

Predlažemo:

Da Vlada zajedno s Hrvatskim vodama ozbiljno krene u realizaciju ulaganja u sustave vodoopskrbe i odvodnje, a ne da u 21. stoljeću velik dio stanovništva nema pristup zdravstveno ispravnoj pitkoj vodi te kvalitetnom sustavu odvodnje.
Preispita odluke o pripajanju, odnosno «gašenju» pojedinih vodnih isporučitelja bez jasno provedene analize financijskog učinka pogotovo na otocima i područjima s težim uvjetima gospodarenja.

21. srpnja 2025

Savjet za poljoprivredu i hranu: Bolje liječiti nego spriječiti?

Već neko vrijeme svjedočimo agoniji stočara u Hrvatskoj. Predlažu, mole za pomoć, upozoravaju, a institucije reagiraju tek kad situacija postane kritična ili krizna kako je to rečeno na održanoj izvanrednoj press konferenciji zbog pojave bedrenice!

SDP Savjet za poljoprivredu i hranu te SDP Savjet za zdavlje i sport nema sve informacije kao ni javnost. Stoga do sada nismo reagirali jer smo smatrali da institucije obavljaju svoj posao. Međutim nakon kaotične presice neke stvari se moraju razjasniti jer se prije svega radi o zdravlju ljudi.

1. Nije jasno koliko je domaćih životinja uginulo na tom području, koliko je uzoraka uzeto, tko je uzimao te uzorke, koji laboratoriji su vršili analize, koliko su analize trajale (datum početka i datum završetka), koje metode analize su se primjenjivale, kad su počele analize vezane uz antraks, a kad toksikološke analize vezane uz mogućnost trovanja. Naime prema Europskom Centru za sriječavanje i kontrolu bolesti rezultati testa na antraks mogu se razlikovati u vremenu obrade ovisno o vrsti testa i laboratorijskim postupcima. Potvrda krvnih testova na antitijela na antraks može potrajati nekoliko dana, dok kulture iz uzorka poput kožnih lezija ili tjelesnih tekućina mogu potrajati dulje, potencijalno tjedan dana ili više. Specijalizirani laboratorijski testovi poput PCR-a mogu se obaviti brže i oni se rade na uzorcima brisa, ali kultura možda neće biti pozdana za briseve starije od 7 dana.

2. Iz navedenih razloga zahtjevamo temeljito preispitivanje provedenih postupaka i prezentiranje javnosti dobivenih rezultata s jasnim hodogramom. Ministru poljoprivrede poručujemo da kad je u pitanju ljudsko zdravlje stvari moraju ići «po špagi» i u skladu sa zakonom, a «upiranje prstom u nekog» zove se utvrđivanje odgovornosti.

3. Iako su slučajevi zaraze od čovjeka s čovjeka jako rijetki, u razdoblju od prvog uginuća stoke do danas proteklo je 11 dana tijekom kojih se bedrenica mogla nastaviti širiti. Apeliramo da epidemiološka služba na osnovi dobivenih informacija uputi sve osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom stokom infektologu i djeluje profilaktičkim mjerama. Pretpostavljamo da će epidemiološka služba u Splitsko-dalmatinskoj županiji biti suočena s dodatnim zadatkom i pritiskom koji je mogao biti značajno manji pravovremenim otklanjanjem sumnji i otkrivanjem pomora stoke, pogotovo u ovim ljetnim turističkim mjesecima.

4. Predlažemo da Ministarstvo poljoprivrede što prije krene s provedbom Naredbe o mjerama suzbijanja i sprečavanja pojave bedrenice na zaraženom području te provede cijepljenje stoke. Uz to što prije treba osigurati financijsku pomoć poljoprivrednim gospodarstvima kako bi mogli nadoknaditi štetu i nastaviti sa stočarskom proizvodnjom.

5. Već duže vrijeme upozoravamo na neučinkovitost i sporost Ministarstva poljoprivrede u upravljanju krizama pogotovo kod pojava bolesti stoke. Situacija iz godine u godinu postaje gora, a samo ministarstvo nema u svojoj nadležnosti najvažnije alate za rješavanje kriznih situacija! Krajni rezultat je povećana opasnost i rizik za zdravlje ljudi i životinja! Stoga ponavljamo svoj prijedlog da se sve inspekcije iz nadležnosti ministarstva poljoprivrede vrate u tu instituciju što prije kako bi se upravljanje krizama moglo provoditi učinkovitije i brže!

6. Kako je ministar na presici spomenuo i afričku svinjsku kugu navest ćemo par činjenica koje se uporno zanemaruju. Svinjogojci traže masovni izlov divljih svinja koje se smatraju glavnim prijenosnikom ove opasne zarazne bolesti kao i ograđivanje lovišta bar onih uz granicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom kako bi se spriječio njihov ulazak. Posebno zabrinjava gotovo potpun izostanak operativnog angažmana Hrvatskih šuma, kao upravitelja golemih šumskih površina koje predstavljaju prirodno stanište divljih svinja. U 2023. u područjima visokog rizika nisu bile uspostavljene dezinfekcijske barijere, nije bilo kontrole kretanja strojeva, lovaca i osoblja, a aktivnosti u šumi odvijale su se bez odgovarajućih biosigurnosnih standarda. Time su se ozbiljno ugrozili napori lokalnih zajednica i stočara koji su bili i jesu prepušteni sami sebi u zaštiti vlastitih gospodarstava.

Zaključno, došlo je vrijeme da Ministastvo poljoprivrede «umjesto bolje liječiti nego spriječiti» pojača primjenu preventivnih mjera, edukaciju i financijsku pomoć stočarima u provedbi tih mjera. Sprečavanje i kontrola bolesti stoke treba uključivati sve dionike jer su parcijalna rješenja privremena! Vrijeme je za snažan zaokret u upravljanju kriznim situacijama kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva, stočarska proizvodnja te jasno definirala odgovornost i nadležnost!

15. srpnja 2025

Savjet za poljoprivredu i hranu: Kruha i igara!

Dok se u Briselu raspravlja o važnim temama u Hrvatskoj ništa novo. Vlast provodi strategiju «kruha i igara» koja osigurava podršku dijela naroda kroz kratkoročnu zabavu dok dugoročni interesi i problemi nisu «tema».

A što se događa u Briselu? U srpnju 2024. predstavljene su političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024 – 2029 u kojima je definirano sedam prioriteta. Sažetak događanja prikazujemo u skladu s tim dokumentom:

Prioritet 1. Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe: U svibnju 2025. Europska Komisija (EK) je predstavila plan REPowerEU za potpunu energetsku neovisnost EU-a o Rusiji; U ožujku 2025. je između ostalog predstavljen plan za visokokvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje; strategija za uniju štednje i ulaganja radi povećanja financijskih mogućnosti građana i poduzeća; U veljači 2025. predstavljen je novi paket prijedloga za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje poslovnog okruženja, a još u 2024. objavljen je prvi Akt o umjetnoj inteligenciji – prvi pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu!

Prioritet 2. Novo doba za europsku obranu i sigurnost: U lipnju 2025. predložena je zajednička uredba o pripravnosti u području obrane kako bi se ubrzala ulaganja u obranu u EU-u; U travnju 2025. predstavljena je nova europska strategija unutarnje sigurnosti ProtectEU.

Prioritet 3. Potpora ljudima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela: U ožujku 2025. je potpisan Pakt za europski socijalni dijalog u Europi radi jačanja uloge socijalnih partnera u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanja te socijalnih politika, EK je predstavila Plan za prava žena.

Prioritet 4. Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda; U veljači 2025. EK je predstavila svoju viziju za poljoprivredu i hranu.

Prioritet 5. Zaštita naše demokracije i očuvanje naših vrijednosti: U svibnju 2024. stupio je na snagu Europski akt o slobodi medija; u travnju 2024. EU je odobrila nova pravila za poboljšanje transparentnosti političkog oglašavanja u predizbornim kampanjama.

Prioritet 6. Globalna Europa: iskorištavanje naše snage i partnerstva: U svibnju 2025. EU i Singapur su potpisali povijesni sporazum o digitalnoj trgovini; U travnju 2025. u prvom političkom dijalogu na visokoj razini između EU-a i Palestinske samouprave EK je predložila sveobuhvatni program potpore u vrijednosti od 1,6 milijardi eura za poticanje palestinskog oporavka i otpornosti. Osim toga na prvom sastanku na vrhu EU-a i Srednje Azije postignut je dogovor o strateškom partnerstvu; U ožujku 2025. EU je na Briselskoj konferenciji obećala 2,5 milijardi eura za potporu Siriji i regiji; U veljači 2025. na snagu je stupio privremeni sporazum o trgovini između EU-a i Čilea. Trgovinski sporazum između EU-a i južnoameričkih država u bloku Mercosur (Brazil, Bolivija, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) trebao bi biti službeno predstavljen tijekom srpnja 2025., a ratificiran do prosinca 2025. Ovo je najveći trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU ikad dogovarala. Za Hrvatsku to znači još veći uvoz hrane, a Vlada je unatoč tome podržala sporazum, bez kvalitetne analize utjecaja na domaću proizvodnju i bez puno brige o malim i srednjim domaćim proizvođačima.

Prioritet 7. Zajedništvo i priprema Unije za budućnost: U studenom 2024 postignut je politički dogovor o godišnjem proračunu EU za 2025; 27 povjerenika EU-a okuplja se ovih dana u Briselu da bi riješili jedno od ključnih pitanja – financije. Kako pišu mediji, da bi se više sredstava usmjerilo na obranu i start-upove, razmatra se mogućnost smanjenja od 20 posto proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj. Ideja Ursule Von der Leyen je spojiti mnoštvo programa u jedinstven nacionalni novčani fond kojim bi se određivala potrošnja u sektorima kao što su poljoprivredne subvencije i socijalno stanovanje. Postoje strahovi da bi predaja novca nacionalnim vladama mogla potkopati jedan od ključnih ciljeva EU-a, a to je smanjenje razlika među bogatijim i siromašnijim područjima. EK je pod velikim pritiskom da uvede nove namete ili transfere na razini EU-a, poznate kao «vlastita sredstva», kako bi se pokrilo 25 do 30 milijardi eura godišnjeg duga nastalog zbog financiranja oporavka nakon pandemije Covida.

A što se događa u Hrvatskoj? Od ožujka pa sve do sredine lipnja smo u kampanji za lokalne izbore. Posljednjih mjesec dana tema je Thompsonov koncert, ustaše, novo radno mjesto za Ivana Penavu u Povjerenstvu za Drugi svjetski rat?! Prije dva dana imenovana je nova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU jer je prethodni ministar postao gradonačelnik Zadra?!

Nisu se davali prijedlozi za jednostavnije i brže poslovanje poduzetnika, pretvaranje istraživanja i inovacija u okosnicu gospodarstva, povećanje produktivnosti širenjem digitalnih tehnologija uključujući umjetnu inteligenciju, rješavanje problema manjka vještina i radne snage (dapače ukida se upis u ribarsko-nautički smjer Pomorske škole u Splitu).

Na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021-2027 stvarni postotak apsorpcije sredstava koje je EK uplatila u proračun Republike Hrvatske je 5,7 posto. Prema tom pokazatelju, iza Hrvatske je samo Estonija s 4,6 posto. Od ukupno 180 poziva njih 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja. Određen broj projekata velike vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kasni ili nije počeo, pa je korištenje sredstava iz tog plana za pojedine sektore upitno (npr. reforme i investicije u sektoru poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti od 988 milijuna EUR od čega Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće: 610 milijuna EUR i komasacija poljoprivrednog zemljišta 250 milijuna EUR).

O vladavini prava govori činjenica da je u 2024. samo 23 posto građana u Hrvatskoj smatralo da je razina neovisnosti sudova i sudaca «prilična ili vrlo dobra». Rad na zajedništvu zamijenjen je podjelama u društvu, porastom netolerancije, mržnje, diskriminacije, nasilja. Mogli bismo tako nabrajati u nedogled.

Umjesto prezentiranja stavova o novoj EU financijskoj perspektivi te rizicima od smanjivanja sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj, izrade izvozne strategije hrvatskog gospodarstva s obzirom na brojne trgovinske mogućnosti, Vlada primjenjuje strategiju «kruha i igara» smatrajući da će tako smanjiti svoju odgovornost i skrenuti pažnju s gorućih tema. Varaju se jer postoje ljudi u Hrvatskoj koji prate situaciju, daju prijedloge ali ih trenutna većina ne prihvaća i radi sve na smanjivanju demokracije i neuvažavanju drugih mišljenja. SDP nastavlja borbu za socijalnu pravednost i solidarnost, gospodarski rast i razvoj te boljitak svih u našoj domovini Hrvatskoj!

02. srpnja 2025

Savjet za poljoprivredu i hranu: Voće i povrće kao suho zlato

Gledatelji emisije Dobro jutro Hrvatska na HTV1, u kojoj je gostovao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, su kao i mi, ostali šokirani nekim izjavama. Glavna tema o kojoj se razgovaralo bila je dugotrajna suša od koje najviše trpi proizvodnja povrća i krumpira, ali i mnogo voćke i jarine. Što je to državi tajnik rekao:

- uvodno kaže da nažalost u posljednjih par godina poljoprivredna proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama te da je prerano govoriti o tome da će nam zbog suše na domaćem tržištu nedostajati povrća i voća?!

- na pitanje što Ministarstvo čini kako bi pomoglo proizvođačima, odgovara da se tu uglavnom radi o proizvodno neintenzivnim, odnosno neindustrijskim proizvodnjama koja u vremenskim nepogodama prva stradaju i da se traže modeli kako im pomoći?!

- nastavlja kako će Ministarstvo i dalje, kao i dosada, ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ulagati u nove tehnologije, ulagati u sustave navodnjavanja i osigurati sredstva za obeštećenje ako do šteta dođe.

- na kraju zaključuje kako su stručnjaci Ministarstva upravo ne terenu kako bi procijenili nastalu štetu.

Naravno pri tome državni tajnik nije navodio brojke niti se potrudio analizirati pravo stanje stvari. Evo informacija. Prema podacima iz zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede za 2023, jer za 2024. još nije objavljeno, voćnjaci su zauzimali 37.939 hektara od kojih se 49% odnosilo na orahe i lješnjake. Međutim u ukupnoj proizvodnji voća od 126.181 tona, prve su jabuke (47,7% sa 67.934 tone), iza toga mandarine (33,7% sa 30.540 tona), a na posljednjem mjestu su orasi sa 303 tone! Koliko je situacija zabrinjavajuća može se vidjeti na primjeru jabuka. U 2013. proizvedeno je 121.738 tona, a u 2024. proizvodnja je pala na 67.934 i gotovo je prepolovljena. Slični podaci mogu se naći i za ostalo voće i povrće pa smo u tim proizvodnjama dostatni samo 40 %. Dakle, nije ništa prerano govoriti o nedostatku domaćeg voća i povrća jer se dobro zna da ga već godinama nemamo dovoljno, a ova suša će urod dodatno smanjiti.

Cijene hrane su kod nas u 2024. premašile prosječne cijene u EU, a hrana kod nas je bila skuplja nego u 10 država članica. Nijemci su na primjer u 2024. plaćali hranu 3% više, ali im je prosječna plaća bila dvostruko viša nego kod nas!

A što za to vrijeme radi Vlada RH? Trenutno se bavi novom rekonstrukcijom i pronalaskom radnog mjesta za Ivana Penavu. Poljoprivrednici nisu važni, kao ni umirovljenici ni radnici s minimalnim plaćama koji plaćaju skupu hranu.

Savjetu za poljoprivredu i hranu je svaki proizvođač i građanin ove zemlje važan te predlaže mjere za jačanje domaće proizvodnje voća i povrća i prehrambene industrije:

- što prije završiti analizu stanja na terenu i obraditi zahtjeve za ostvarivanje prava poljoprivrednika na naknadu štete nastale zbog ekstremno visokih temperatura.

- izraditi Program državnih potpora usmjeren na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kojim bi se između ostalog sufinancirao sustav navodnjavanja i postavljanje zaštitnih folija ili protugradnih mreža.

- u suradnji s akademskom i znanstvenom zajednicom te savjetodavnom službom osmisliti i poticati projekte na poljoprivrednim gospodarstvima koji bi bili usmjereni na inovativna rješenja vezana uz prilagodbu klimatskim promjenama te na taj način ojačati sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).

- na osnovi pozitivnih primjera iz prakse izraditi Program državnih potpora o modelu ugovaranja proizvodnje voća i povrća između prehrambene industrije i kooperanata (npr. korištenje certificiranog sadnog materijala, otkup, tržišni standardi itd.).

- poticati osnivanje poljoprivrednih zadruga uz snažnu podršku savjetodavne službe.

- pristupiti izradi metodologije za izračun proizvođačkih cijena i sustava za njihovo praćenje zbog sprječavanja pojave dampinških cijena na tržištu.

- provesti inspekcijski nadzor podignutih višegodišnjih nasada na državnom poljoprivrednom zemljištu i u slučaju njihove zapuštenosti raskinuti ugovor o zakupu.

- donijeti Program regionalizacije poljoprivredne proizvodnje kojim bi se jasno definirale prioritetne proizvodnje u pojedinim regijama.

- i ne manje važno, nadamo se da je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s drugim tijelima razradilo plan nabave domaće hrane za ročnike koji bi prema planu od ove jeseni trebali početi služiti obvezni dvomjesečni vojni rok.

Možemo zaključiti da iz godine u godinu proizvodnja pada pa se domaća ponuda smanjuje. To dovodi do povećanja uvoza koji zbog cijena transporta, trgovačkih marži i drugih čimbenika utječe na inflaciju pa cijene voća, povrća i općenito hrane rastu. U vrijeme dok države članice EU rade na povećanju prehrambene sigurnosti ministar i državni tajnici u Ministarstvu poljoprivrede nemaju viziju niti program. Razvoj se više manje temelji na rastu uvoza od kojeg se ostvaruju prihodi preko PDV-a, dok trgovački lanci ubiru ekstraprofite. Krajnje je vrijeme da Ministarstvo poljoprivrede počne rješavati nagomilane probleme jer ćemo uskoro izgubiti proizvodnju u nekim sektorima ali i brojna strateški važna mjesta u zemlji – naša sela!

20. lipnja 2025

Medved: Tko štiti građane dok sustav zbrinjava koncert?

Nedavno je pristigao naputak zagrebačkim bolnicama kako svoje djelatnosti i kapacitete trebaju prilagoditi najavljenom koncertu izvođača Marka Perkovića Thompsona te su traženi djelatnici koji bi za tu prigodu pružali medicinsku zaštitu na Hipodromu. Naime, planira se privremeni stacionar (tkz. poljska bolnica) u kojoj će raditi djelatnici na zbrinjavanju oko 200 ležećih pacijenata. Osim toga, angažirat će se gotovo 200 djelatnika izvanbolničke Hitne medicinske službe raspoređenih u 16 vozila, vjerojatno iz svih dijelova Hrvatske, odnosno različitih županijskih zavoda, a za čije troškove je rečeno kako će biti pokriveni od strane organizatora. Međutim, nejasno je objašnjeno tko će pokriti troškove djelatnika u stacionaru te dodatne smjene u zagrebačkim bolnicama zbog očekivanog dolaska pola milijuna ljudi?

U Hrvatskoj je 720 liječnika u svim zavodima za hitnu medicinu, a 1778 medicinskih sestara i tehničara zaposleno je u izvanbolničkoj hitnoj službi. To jasno upućuje kako se radi provedbe koncerta vrši izniman pritisak na već opterećene medicinske djelatnike. Time se potencijalno stvara značajan rizik za dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo za goste koncerta, već i za sve građane i građanke te turiste u Hrvatskoj!

Naime, podsjetimo da se sve to događa u središtu turističke sezone, kada se očekuje veliki broj domaćih i stranih gostiju. U srpnju prošle godine ostvareno je 4.6 milijuna dolazaka, najviše na obalnom području, čime je priljev zdravstvenih potreba višestruko veći od uobičajenog. Značajnom redistribucijom medicinskog kadra, koje je u to vrijeme također na godišnjim odmorima, stvara se jasan nesrazmjer ljudskog potencijala u zdravstvenom sustavu! Upitno je kako je uopće dozvoljeno okupljanje u takvom broju koje za sobom neminovno nosi izniman rizik, a suštinski radi nečijeg osobnog profita.

Nadležne državne institucije, čija je svrha postojanja zaštita svih građana i građanki, dozvolile su događanje za koje ne postoje jasno definirani kriteriji kakvi postoje primjerice za koncerte u zatvorenom prostoru, a sve se odluke vezano za organizaciju donose bez ikakve ranije obavijesti stanovnika na tom području. Zatvaraju se ulice, preusmjerava se promet, raspoređuju se djelatnici – sve to više od dva tjedna prije koncerta!

Teško je razumjeti kako je netko spreman preuzeti toliki zdravstveno-sigurnosni rizik za potrebe provođenja glazbenog događaja, a biti svjestan konteksta koji gotovo uvijek prati spomenutog izvođača. Često se s ovim događanjem uspoređuje organizacija dočeka pape Ivana Pavla II, međutim apsolutno je neadekvatno uspoređivati mirno, duhovno okupljanje s ciljem zahvale i vjerske ispune, s koncertom nerijetko granično nacionalističkih stavova uz očijukanja s ustaštvom. U tom smislu, organizacija i provođenje ovakve manifestacije predstavlja izniman pritisak na već onemoćale zdravstvene i sigurnosne sustave, a čije posljedice možemo osjetiti svi mi.

Sara Medved, dr. med.

voditeljica SDP-ovog Savjeta za zdravlje i sport

18. lipnja 2025

Gdje su nestala radnička prava?

Dok Europa štiti radnička prava i promiče kolektivno pregovaranje, u Hrvatskoj stanje u jednom dijelu privatnog sektora postaje neodrživo zbog primjene modela predatorskog kapitalizma uz potporu vladajućih. Prehrambena industrija kao strateška grana gospodarstva kod nas je na posebnom udaru jer Fortenova grupa prema svemu sudeći uvodi novi model „dogovora“ sa radnicima.

Zar radnici u privatnom sektoru nisu zaslužili „rad po mjeri čovjeka“ i dostojanstven život? Zar ćemo i njih sve, uključujući mlade radnike, zamijeniti strancima s kojima se može raditi što se hoće? Dok sve više uvozimo, a sve manje izvozimo, dok radnici u proizvodnji i trgovini primaju od 600 do 900 eura, rastu cijene, profiti, ali i koncentracija moći i bogatstva.

U ovoj zemlji mišljenje o sindikatima, ali i radnicima namjerno se iskrivljuje kako bi se u dijelu privatnog sektora moglo manipulirati informacijama i raditi po svom nahođenju, a ne u skladu sa zakonskim odredbama.

Zbog svega navedenog na inicijativu SDP-ovih Savjeta za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku te Savjeta za poljoprivredu i hranu dana 17.06. 2025 održan je sastanak s predstavnicima sindikata PPDIV-a (Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a, Jadranka Dobrijević, sindikalna povjerenica u Zvijezda plus d.o.o. i Mišel Klasić, sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovac plus d.o.o.). Na sastanku je uz predstavnice Savjeta bio prisutan i SDP-ov saborski zastupnik, gospodin Mate Vukušić.

U kraćem uvodu gospodin Paradiš istaknuo je da sindikat ima 12.000 članova, 168 podružnica te da ima potpisan kolektivni ugovor s više od 90 tvrtki. Već neko vrijeme raste napetost u tvrtkama u okviru Fortenova grupe (Jamnica plus d.o.o., PIK Vrbovec plus d.o.o. i Zvijezda plus d.o.o.). Štrajk u PIK-u Vrbovec traje 22 dana, u Zvijezdi 18 dana, dok je u Jamnici plus d.o.o. suprotno zakonskim propisima uprava postigla dogovor s Radničkim vijećem. Ovakvim postupanjem vraćamo se u 1990., kad sindikati nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju uz naznaku da kolektivni ugovori u bivšem sustavu Agrokor postoje od 1995. Dodatak kolektivnom ugovoru primjenjuje se do rujna (06.09), a nakon toga radnici će izgubiti sva prava ako se do tada ne potpiše novi kolektivni ugovor. Radnicima koji štrajkaju se prijeti otkazima, maltretira ih se i negira im se njihovo temeljno zakonsko i ustavno pravo na zakonito proveden štrajk. Dana 18.06.2025 jednoj radnici koja u Zvijezdi plus d.o.o. radi 42 godine je pozlilo i odvezli su je kolima hitne pomoći.

Dogovor između Jamnice plus d.o.o. i uprave temelji se na Pravilniku o radu tvrtke, koji je jednostrani akt poslodavca, a ne na kolektivnom ugovoru koji poslodavca obvezuje na temelju pregovora sa sindikatima?! Fabris Peruško, član upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, je 16.06.2025 dao izjavu za Jutarnji list u kojoj pojašnjava da su Pravilnikom zagarantirane veće plaće i veća materijalna prava radnika, konkretno bruto osnovica plaće od 01. svibnja 2025. veća je prosječno do 15% a primanja za pojedine niže plaćene radnike su rasla i po višoj stopi. Osim toga nastavit će se isplaćivati božićnice, uskrsnice i regres te druga materijalna prava. Ujedno je Fabris Peruško pozvao radnička vijeća Zvijezde plus d.o.o. i PIK Vrbovec d.o.o. na postizanje dogovora. Zar smo uistinu došli na tu razinu da nam uprava privatnog vlasnika određuje s kim će i kako pregovarati?! Zakonom je definirano da to rade sindikati, a ne radnička vijeća. Zar uz okupaciju institucija imamo i okupaciju dijela privatnog sektora u Hrvatskoj koji provodi zakone onako kako im se prohtije?

SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu zajedno sa Savjetom za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku:

– se protivi ukidanju i umanjivanju radničkih prava, prije svega u dijelu privatnog sektora koja se odnose na sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje,

– osuđuje pokušaj „gašenja“ sindikata u kolektivnom pregovaranju i njihove zamjene s Radničkim vijećem čiji bi se članovi mogli birati na način dobro znan,

– inzistira na poštivanju zakonskih odredbi i sklapanju kolektivnih ugovora u privatnom sektoru,

– inzistira na aktivnijem uključivanju Ureda za socijalno partnerstvo u rješavanje krize i povratak na put socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,

– ističe važnost zaštite „domaćih“ radnica(ka) koje(i) zbog iskustva i stečenog znanja nisu lako zamjenjive,

– poziva medije i javnost na solidarnost sa radnicama i razumijevanje njihovih problema, a ne na paušalne procjene, osudu i zanemarivanje.

Savjet za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku

Savjet za poljoprivredu i hranu

SDP Hrvatske

Učitavanje...

Učitavanje...

Delegacija SDP-a obilježila 33. obljetnicu VRO "Maslenica 93"

Kovačić za Nacional: Po meni je Thompson izvođač radova

Druga sjednica Savjeta za ratne veterane SDP-a

Sustavno potonuće hrvatske znanosti

Poljoprivreda na prekretnici: Izazovi Svjetskog dana hrane

Sretan vam 15. listopada - Svjetski dan ruralnih žena

Hrvatsko mljekarstvo je na koljenima!

Ne tražite krivce u drugima – fokusirajmo se na rješenja!

Savjet za kulturu i medije: Kultura ima pravo na slobodu djelovanja

Savjet za poljoprivredu: Prevodi li nas HDZ žedne preko vode?

Savjet za poljoprivredu i hranu: Bolje liječiti nego spriječiti?

Savjet za poljoprivredu i hranu: Kruha i igara!

Savjet za poljoprivredu i hranu: Voće i povrće kao suho zlato

Medved: Tko štiti građane dok sustav zbrinjava koncert?

Gdje su nestala radnička prava?

Uključi se

Naši ljudi

Naši ljudi

Forum seniora

Forum žena

Forum mladih

Struktura

Dokumenti

SDP Statut

Brisanje profila

Samo zajedno možemo izgraditi dobro društvo. Podrži nas.

Učitavanje...

Delegacija SDP-a obilježila 33. obljetnicu VRO "Maslenica 93"

Kovačić za Nacional: Po meni je Thompson izvođač radova

Druga sjednica Savjeta za ratne veterane SDP-a

Sustavno potonuće hrvatske znanosti

Poljoprivreda na prekretnici: Izazovi Svjetskog dana hrane

Sretan vam 15. listopada - Svjetski dan ruralnih žena

Hrvatsko mljekarstvo je na koljenima!

Ne tražite krivce u drugima – fokusirajmo se na rješenja!

Savjet za kulturu i medije: Kultura ima pravo na slobodu djelovanja

Savjet za poljoprivredu: Prevodi li nas HDZ žedne preko vode?

Savjet za poljoprivredu i hranu: Bolje liječiti nego spriječiti?

Savjet za poljoprivredu i hranu: Kruha i igara!

Savjet za poljoprivredu i hranu: Voće i povrće kao suho zlato

Medved: Tko štiti građane dok sustav zbrinjava koncert?

Gdje su nestala radnička prava?