U srijedu, 15. travnja 2026. godine, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću održana je panel rasprava pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“, u organizaciji SDP-a Hrvatske. Panel je dio šireg ciklusa rasprava posvećenih skraćenju radnog vremena kao jednom od ključnih programskih prioriteta stranke.

Panel je moderirao Denis Begić, predsjednik GO SDP-a Zaprešić, dok su sudionici rasprave bili saborski zastupnik Mihael Zmajlović, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel te dr. sc. Ivan Matasić, predsjednik SDP-ova Savjeta za digitalno društvo.

U uvodnom dijelu moderator je pozdravio okupljene članove, goste i predstavnike medija te istaknuo kako tema panela nadilazi samo pitanje radnih sati, otvarajući širu raspravu o društvenoj pravednosti. Naglasio je kako tehnološki napredak i rast produktivnosti često ne rezultiraju većim slobodnim vremenom ili boljim standardom za radnike, već ostaju koncentrirani u korist kapitala. Kao ključni cilj istaknuto je zalaganje SDP-a za postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje.

Tijekom panel rasprave sudionici su dodatno elaborirali programske smjernice SDP-a, koje predviđaju kraće radno vrijeme kao alat za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Posebno je naglašena potreba za pravednijom raspodjelom koristi od tehnološkog napretka, kao i jačanjem uloge sindikata i kolektivnog pregovaranja u zaštiti prava radnika.

Mihael Zmajlović govorio je o argumentima za uvođenje kraćeg radnog tjedna, ističući da takav model može povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika bez smanjenja plaća. Također je naglasio kako je borba za više slobodnog vremena uz dostojanstvene uvjete rada nastavak temeljnih vrijednosti socijaldemokracije u 21. stoljeću.

Zvonimir Novosel osvrnuo se na potencijal kraćeg radnog vremena kao instrumenta za privlačenje mladih obitelji u manje sredine poput Zaprešića, Jastrebarskog ili Vrbovca, ističući njegov utjecaj na kvalitetu društvenog života i lokalni razvoj. Govorio je i o važnosti prava na digitalno isključenje u suvremenim uvjetima rada, gdje su radnici često dostupni poslodavcima izvan radnog vremena.

Ivan Matasić istaknuo je ključnu ulogu sindikata u osiguravanju da skraćenje radnog vremena ne rezultira smanjenjem plaća, već da bude provedeno pravedno i održivo. Također je naglasio potencijal umjetne inteligencije u preuzimanju rutinskih poslova, čime se otvara prostor za smanjenje radnih sati bez pada produktivnosti.

U drugom dijelu panela predstavljeni su konkretni primjeri iz prakse. Istaknuto je kako, iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve više tvrtki – osobito u sektorima poput IT-a, marketinga i savjetodavnih djelatnosti – eksperimentira s kraćim radnim vremenom. Kao posebno zanimljiv primjer naveden je slučaj tvrtke iz Zagrebačke županije koja je uvela četverodnevni radni tjedan uz punu plaću.

Kroz reorganizaciju rada u dva tima ta je tvrtka osigurala kontinuitet poslovanja tijekom cijelog tjedna, uz povećanje efikasnosti i zadovoljstva zaposlenika. Naglašeno je kako ovakvi primjeri pokazuju da kraće radno vrijeme nije rezervirano samo za IT sektor, već je primjenjivo i u operativnim i servisnim djelatnostima uz odgovarajuću organizaciju rada.

U raspravi je istaknuto i da se kraće radno vrijeme ne treba promatrati kao trošak, već kao dugoročna investicija u zadržavanje radnika, smanjenje fluktuacije i povećanje stabilnosti timova. Također je otvoreno pitanje treba li rad sve više mjeriti prema učinku, a ne prema broju odrađenih sati, pri čemu su panelisti naglasili pozitivne učinke takvog pristupa na motivaciju, koncentraciju i ukupnu produktivnost zaposlenika.

Nakon panel diskusije uslijedio je dio s pitanjima iz publike, tijekom kojeg su građani i predstavnici medija dodatno otvorili teme vezane uz provedivost i učinke predloženih mjera.

Zaključno, poručeno je kako skraćenje radnog vremena predstavlja ne samo radničko, već i razvojno pitanje koje utječe na kvalitetu života, demografiju i dugoročnu održivost društva. Panel u Zaprešiću još je jednom potvrdio važnost otvorenog dijaloga o budućnosti rada i potrebi prilagodbe suvremenim ekonomskim i tehnološkim izazovima.