Svaki treći učenik je žrtva, a svaki četvrti počinitelj online vršnjačkog nasilja

Alarmantni podaci posljednjeg nacionalnog istraživanja o vršnjačkom nasilju u višim razredima osnovne škole: U online svijetu svaki treći učenik (34,2 %) doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik (24,1 %) priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu!

Povodom Dana nulte tolerancije na diskriminaciju, potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac održala je u Hrvatskom saboru tematski razgovor posvećen vršnjačkom digitalnom nasilju i njegovoj prevenciji na kojem su sudjelovale izvanredna profesorica Lucija Vejmelka, voditeljica istraživanja #deSHAME Hrvatska, Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet te Marijana Zagorac iz A1 Hrvatska.

U uvodnom obraćanju potpredsjednica Glasovac naglasila je kako digitalni prostor više nije paralelna stvarnost, već produžetak dječjeg društvenog života. Djeca samostalno počinju koristiti internet već oko šeste godine života. Internet koristi svakodnevno, a značajan dio djece provodi više sati dnevno u online okruženju.

„Digitalno nasilje jest stvarno nasilje. Ono ostavlja dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje, osjećaj sigurnosti i dostojanstvo djece. Jednom objavljeni sadržaji ne nestaju – oni se šire i vraćaju, proizvodeći dodatnu štetu“, istaknula je Glasovac.

Potpredsjednica je istaknula žaljenje što ne postoji jedinstveni zakonodavni okvir, krovna strategija koja izravno uređuje pitanje digitalne sigurnosti djece. Vlada Republike Hrvatske je u svom Programu za razdoblje 2024.–2028. preuzela obvezu izrade Nacionalnog programa za djecu i mlade u digitalnom okruženju za razdoblje 2024.–2026. Radna skupina bila je formirana, nacrt dokumenta dovršen, no Program do danas nije usvojen.

„U trenutku kada raspolažemo jasnim podacima, stručnim preporukama i iskustvima s terena, nemamo krovni dokument koji bi jasno definirao mehanizme zaštite, edukacije i odgovornosti prema djeci i mladima u digitalnom prostoru. Djeca ne mogu čekati administrativne dorade“, poručila je.

U nastavku sastanka sudionice su predstavile rezultate istraživanja, iskustva iz rada s djecom i roditeljima te primjere dobre prakse u području edukacije i prevencije.

Tea Čičić govorila je o iskustvima Centra za sigurniji internet koji već gotovo 20 godina djeluje u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. Putem linije Helpline za pomoć i podršku u 2025. godini je evintirano 1200 kontakata što je povećanje od 27% u odnosu na 2024. godinu, a  putem Hotline obrasca prijavilo se preko 200 ilegalnih sadržaja. Centar za edukaciju unutar CSI-a koji s A1 Hrvatska djeluje putem projekta #BoljiOnline u 2025. godini je imao preko 1400 aktivnosti sa sveukupno preko 63 000 sudionika diljem Hrvatske.

„Baš danas se otvara i novi ured Centra za sigurniji Internet u Puli čime se čini važan iskorak u sustavnoj zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju na području Istarske županije“ - s ponosom je zaključila Čičić.

Marijana Zagorac predstavila je aktivnosti A1 Hrvatska u okviru inicijative #BoljiOnline, uključujući edukativne programe, suradnje sa školama i razvoj alata za sigurnije korištenje interneta.

„Mreža najvažnijih influesera, odnosno program usavršavanja za učitelje kroz koji je do sada prošlo više od 600 učitelja i profesora jedan je od značajnijih projekata kroz zajedničku platformu #BoljiOnline. Također današnjoj djeci koja žive u svijetu influensera izuzetno je bitno pratiti influensere koji znaju važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, a upravo to se uči kroz šest edukacijskih modula na digitalnoj platformi Škola odgovornog influensanja“ - naglasila je Zagorac.

Izvanredna profesorica Lucija Vejmelka predstavila je ključne nalaze istraživanja Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: Nacionalno istraživanje u osnovnim školama  /  deSHAME 3 Hrvatska te istaknula važnost rane prevencije i sustavne edukacije djece, roditelja i nastavnika.

„Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina. To znači da najmanje polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil. Prosječna dob otvaranja profila pokazuje generacijski pomak – današnji učenici 8. razreda u prosjeku su kasnije počinjali koristiti društvene mreže nego današnji učenici u 5. razredu. Vezano za online svijet, svaki treći učenik (34,2 %) doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik (24,1 %) priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu“ – kazala je Vejmelka.

„Današnji adolescenti nemaju mogućnost razvijanja osobnih odnosa. Na pitanje imaju li prijatelje odgovaraju da ih imaju jako puno, ali oni u biti nemaju duboke odnose. Imaju po nekoliko profila na jednoj društvenoj mreži. Kako će ta generacija naučiti biti autentična?“ – zapitala se Vejmelka te je posebno istaknula kako današnja djeca odrastaju u kulturi nepovjerenja. „Više od polovice djece (54,2 %) izjavljuje da ne bi nikome reklo da su doživjeli nasilje online. Roditeljima bi se obratilo tek 31,9 %, a nastavnicima svega 23,7 %. Djeca se pritom češće oslanjaju na tehničke mjere – blokiranje počinitelja (72,3 %) i prijavljivanje platformama (66,2 %) – nego na pomoć odraslih. S druge strane djeca jasno naglašavaju važnost  međusobnog prihvaćanja, podrške i učenja o posljedicama nasilja. One pokazuju da djeca žele sigurnije i inkluzivnije okruženje u kojem nitko nije isključen i da traže više edukativnih i preventivnih sadržaja.“ – nastavila je Vejmelka.

„Naša zadaća u politici je da ovakva istraživanja i iskustva s terena pretočimo u konkretne javne politike. Djeca moraju znati da ih čujemo i da ih štitimo – i offline i online“, poručila je Glasovac, naglasivši kako je borba protiv digitalnog nasilja zajednička odgovornost institucija, sustava i cijelog društva.

Zaključno, potpredsjednica Glasovac zahvalila je sudionicama na njihovoj stručnosti, predanosti i kontinuiranom radu na terenu.