Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u razgovoru s Romanom Bolkovićem govori o koaliciji s Možemo, poreznoj reformi, priuštivom stanovanju, socijaldemokraciji, odnosu prema HDZ-u i Plenkoviću, ratu u Ukrajini te ulozi Hrvatske u Europskoj uniji i novom svjetskom poretku.

O akademskoj tituli: Ja sam jednostavno Siniša

Na primjedbu Romana Bolkovića voditelja da se nikada ne potpisuje kao docent ili doktor znanosti, Hajdaš Dončić odgovorio je da tu titulu smatra primjerenom isključivo akademskom okruženju.

– Predavao sam dvije godine na sveučilištu i ta titula mi služi za akademsku zajednicu. Ne vidim potrebu da se u svakodnevnom govoru ili javnom nastupu potpisujem kao docent ili doktor znanosti, rekao je.

Istaknuo je da preferira neposredan i prisniji odnos sa sugovornicima.

– Ja sam jednostavno Siniša. Volim ljudski, neformalni pristup i brzo, uz dopuštenje sugovornika, prijeći na „ti“. To mi je prirodno, poručio je.

'HDZ se boji gubitka izbora, nameće lažni narativ'

Govoreći o percepciji SDP-a kao trajno slabijeg protivnika HDZ-u u anketama, Siniša Hajdaš Dončić je kazao kako je slabiji rejting u prošlosti bio posljedica unutarstranačkih neslaganja, kojih više nema.

– Taj javni narativ, o 'slabijem SDP-u', koji je duboko ušao u hrvatsku mainstream političku misao, producira sam HDZ jer se boji gubitka sljedećih izbora. Pokušava stvarati buku, iracionalnost i negativne emocije tako da predsjednika SDP-a, tko god on bio, proglašava podkapacitiranim, a SDP strankom bez programa i bez ljudi, ustvrdio je.

Dodao je kako je obilježje SDP-a otvorenost te da se unutarstranačke rasprave demokratski komuniciraju, dok, kako tvrdi, u HDZ-u situacija nikada nije bila stabilna.

– Sve ovo sada služi premijeru Andreju Plenkoviću da sakrije što će se događati nakon njegova poraza na sljedećim izborima, a to će biti 'bratoubilački rat', borba više frakcija za njegova nasljednika, smatra.

Zaključno je poručio da je SDP stabilan, da ima ljude, program i rješenja za ključne probleme u Hrvatskoj - inflacija, standard, mirovine, plaće, zdravstvo i korupcija.

'Povezani političari i glasanje na temelju interesa'

Kazao je da HDZ ima minimalnu potporu od oko 23 posto, ispod koje, prema njegovu mišljenju, teško može pasti, što potvrđuju i ankete.

– To je njihova minimalna baza nastala kroz 85 posto vremena koliko upravljaju Hrvatskom. Postoji velik skup povezanih osoba – zaposlenika općina, gradova i županija, udruga, sportskih saveza i drugih sustava vezanih uz lokalnu vlast, gdje HDZ dominira – rekao je.

Dodao je kako je riječ o interesnoj skupini kojoj postojeći sustav odgovara te da, uz izlaznost nešto višu od 50 posto, HDZ teško može pasti ispod tog praga.

– To je ono ključno što želim naglasiti – istaknuo je, naglasivši da politički uspjesi i padovi nikada nemaju samo jedan uzrok.

Sustav treba mijenjati: Rast ne znači i razvoj

Hajdaš Dončić kritizirao je model korištenja europskih sredstava, ocijenivši da je Hrvatska pogriješila fokusirajući se na brzu apsorpciju novca, umjesto na razvoj.

Smatra da je hrvatski gospodarski model i dalje pretežno oslonjen na građevinu i turizam, koji, kako kaže, ostvaruju rast, ali ne i razvoj.

Predložio je drugačiji koncept industrijske politike, usmjeren na kvalitetu projekata i sustav koji može brzo reagirati na promjene u gospodarstvu.

– Danas govorimo o jednoj industriji, primjerice dronova, a za dvije ili tri godine to će biti nešto drugo. Moramo imati sustav koji može raditi nove evaluacije i omogućiti iskorake u gospodarskim granama s dodanom vrijednošću, poručio je.

Istaknuo je da se industrijska politika mora temeljiti na sustavu, a ne na konačnom rezultatu, te da Hrvatska ne može razvijati infrastrukturu bez ljudi.

Zaključno je ustvrdio da je hrvatski i europski model previše usmjeren na brzu apsorpciju sredstava, a premalo na dugoročni razvoj, te da SDP nudi drukčiji program i želi otvoriti argumentirani dijalog o budućnosti hrvatskog ekonomskog modela.

Četiri ključne ekonomske teme

Hajdaš Dončić podsjetio je da je SDP na nedavnoj konvenciji otvorio četiri ključne ekonomske teme, a sve su, kako kaže, bile povezane s utjecajem umjetne inteligencije na tržište rada.

Upozorio je da je kroz povijest svaka velika tehnološka promjena, poput industrijalizacije, prvo pogodila radnike u proizvodnji, koje su zamijenili strojevi, dok bi sada umjetna inteligencija mogla zahvatiti i administrativne poslove, bankarski sektor, pa čak i pojedine djelatnosti u zdravstvu.

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je skraćivanje radnog tjedna, smatrajući da bi se time moglo odgovoriti na promjene koje donosi automatizacija i digitalizacija. Istaknuo je da takve rasprave želi otvoriti u hrvatskom društvu kroz argumentiran dijalog te da su te ideje povezane i s drugačijom poreznom i industrijskom politikom.

'Ne može se izjednačiti partizane i ustaše'

Govoreći o podjelama na „crvene i crne“, Hajdaš Dončić ustvrdio je da je problem u tome što je, kako tvrdi, predsjednik Vlade Andrej Plenković pomaknuo granicu političkog desnog centra prema radikalnoj desnici.

Smatra da je Plenković, u strahu od konkurencije na desnici, „proširio crvenu liniju“ kako bi zadržao politički prostor. S druge strane, kaže da je njegov izazov bio suprotan – zadržati SDP unutar okvira lijevog centra.

Ponovno je pozvao na donošenje jasnog zakonskog okvira koji bi precizno definirao što je u javnom prostoru dopušteno, a što nije, kada je riječ o povijesnim simbolima i interpretacijama.

– Ne može se izjednačiti partizane i ustaše. Partizani su bili na pravoj strani povijesti, rekao je, dodajući da ne negira zločine počinjene nakon 1945., ali da se o njima treba govoriti bez relativizacije temeljnih povijesnih činjenica.

Ustvrdio je da HDZ izbjegava takav dogovor jer mu, kako kaže, odgovara zadržavanje otvorenog prostora u kojem se mobilizira dio birača sklonih nostalgiji prema NDH.

Hajdaš Dončić tvrdi da je više puta nudio razgovor HDZ-u kako bi se postigao dogovor o temama koje opterećuju društvo, no smatra da za to nema političke volje.

Ponovio je kako današnji HDZ više ne vidi kao umjerenu opciju, nego kao stranku koja je, po njegovu sudu, pomaknula političku granicu radikalno udesno, posebno nakon ulaska Domovinskog pokreta u Vladu.

(tekst: Vijesti HRT)