"Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2024. godini" iz rujna ove godine, poznato kao "Zeleno izvješće" Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, donosi podatke koji ne ostavljaju prostor za optimizam. Posebno teška situacija bilježi se u mljekarstvu – sektoru koji se nalazi u drastičnom padu. Ovo nije puka statistika, već posljedica izravne političke odgovornosti. Kako bismo rasvijetlili put koji nas je doveo do ove točke, uspoređujemo stanje iz 2015. – godine kada je resor poljoprivrede vodio SDP – s podacima iz 2024. Dakle, nakon devet godina kontinuiranog upravljanja HDZ-a. Dok je hrvatska poljoprivreda pod HDZ-ovim okriljem trebala doživjeti renesansu, stvarnost je brutalna: politike usmjerene isključivo na velike proizvođače desetkovale su male i srednje, ostavljajući iza sebe pustoš.

Iako je u 2024. donesen "Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030." kojim su postavljena tri cilja (C1: povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka; C2: povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka po grlu i gospodarstvu; C3: osiguranje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka), on nije sveobuhvatan jer nedostaju brojne mjere usmjerene na zemljišnu politiku, kao i uvođenje mladih u proizvodnju, nedostatak radne snage, modernizacija itd. Upravo iz tog razloga pripremili smo ovu analizu.

Sektor mljekarstva u Republici Hrvatskoj suočava se s teškim stanjem, pri čemu se najveći izazov očituje u nedostatku sustavne dugoročne strategije koja bi osigurala koherentan i stabilan razvoj. Analiza ključnih pokazatelja otkriva alarmantne trendove drastičnog smanjenja proizvodnje, broja proizvođača - posebice malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) - te ukupnog stočnog fonda. Ovi trendovi imaju ozbiljne i dalekosežne posljedice na prehrambenu sigurnost, ekonomsku stabilnost ruralnih područja i socijalnu strukturu zemlje. Bez hitnih sveobuhvatnih i strateški usmjerenih mjera, podržanih jasnom vizijom i potencijalno javno-privatnim partnerstvom, negativni trendovi će se nastaviti, ugrožavajući opstojnost cijelog sektora. Stoga je nužno prepoznati da je potpora malim proizvođačima temelj za revitalizaciju mljekarstva, uz snažno poticanje udruživanja i stvaranje uvjeta za njihovu profitabilnost i opstanak. Ova analiza identificira ključne probleme i predlaže aktivnosti usmjerene na izgradnju otpornog, konkurentnog i samoodrživog sektora hrvatskog mljekarstva.

Ključni problemi u hrvatskom mljekarstvu:

1. Proizvodni kolaps stočnog fonda

• Drastičan pad broja muznih krava (sa 151.502 u 2015. na svega 70.884 u 2024.) i kontinuirano smanjenje ukupnog broja goveda. To direktno dovodi do smanjenja proizvodnog potencijala i ugrožava dugoročnu opstojnost ne samo mliječne, već i mesne industrije.
• Nepovoljna dobna struktura goveda i nedovoljno obnavljanje stada. Dio junica se prodaje prije ulaska u proizvodnju, a mortalitet/izlučenje muznih krava je preveliko, što dodatno pogoršava situaciju s brojem muznih krava.

2. Ovisnost o uvozu i ugrožena prehrambena sigurnost

•  Značajan pad otkupljenih količina mlijeka (s 513.406.175 kg u 2015. na 378.681.241 kg u 2024.) i kritično niska razina samodostatnosti (svega 50,29 % u 2024.). To Hrvatsku čini izrazito ranjivom na poremećaje na globalnom tržištu i dugoročno ugrožava nacionalnu prehrambenu sigurnost.
•  Negativna vanjskotrgovinska bilanca i prevelika uvozna ovisnost. Hrvatska je neto uvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda s deficitom koji raste (s 80 milijuna EUR u 2015. na 143,1 milijuna EUR u 2024.), što ukazuje na stalnu ovisnost o vanjskim izvorima i slabu konkurentnost domaćih proizvoda.

3. Ekonomska neodrživost primarne proizvodnje

•  Niska isplativost proizvodnje i slaba pozicija primarnih proizvođača karakterizirana je pritiskom niskih otkupnih cijena, visokim troškovima proizvodnje (energija, stočna hrana), te nedovoljnom spremnošću prerađivača da dijele profite.
•  Slaba pregovaračka moć proizvođača, ovisnost o uvozu stočne hrane i utjecaj klimatskih promjena dodatno opterećuju profitabilnost, a država ne intervenira dovoljno aktivno da osigura pravedne uvjete.

4. Depopulacija ruralnih područja i nedostatak strategije

•  Dramatičan pad broja isporučitelja mlijeka (8.746 u 2015. na samo 2.674 u 2024. gotovo 70 %), pogotovo malih OPG-ova. Koncentracija proizvodnje na manji broj većih proizvođača uzrokuje demografske i socijalno-ekonomske probleme u ruralnim područjima.
•  Nedostatak cjelovite nacionalne strategije i neadekvatna provedba postojećih mjera. Hrvatska nema jedinstvenu, dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju, što dovodi do neefikasne provedbe, slabe koordinacije i birokratskih prepreka koje obeshrabruju poljoprivrednike.
•  Starost poljoprivrednog stanovništva i nedostatak radne snage. Mljekarstvo je zahtjevan i često slabo plaćen posao, što obeshrabruje mlade i ugrožava dugoročnu održivost farmi i sektora.

5. Problemi s upravljanjem zemljištem

•  Fragmentiranost zemljišta i prepreke za okrupnjavanje. Usitnjena poljoprivredna zemljišta otežavaju učinkovitu i ekonomičnu proizvodnju stočne hrane. Spori procesi komasacije i dodjele državnog zemljišta sprečavaju proizvođače u postizanju ekonomije razmjera, prisiljavajući ih na kupnju skupe stočne hrane ili smanjenje stada.

Rješavanje dubokih strukturnih problema u sektoru mljekarstva zahtijeva višeslojni pristup koji uključuje snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku, učinkovitu koordinaciju i aktivnu suradnju svih dionika.

Ključno je preokrenuti dosadašnje negativne trendove te osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. U nastavku je prijedlog aktivnosti i mjere kojima bi se ključni problemi mogli otkloniti ili barem umanjiti:

1. Stvaranje strateškog okvira i potpora malim i srednjim OPG-ovima

•  Razvoj sveobuhvatne strategije: Izraditi Nacionalnu strategiju za razvoj mljekarstva (koja uključuje i mesnu industriju), s jasnim ciljevima i pokazateljima, te uspostaviti multidisciplinarnu radnu skupinu za njezinu provedbu i evaluaciju.
•  Ciljana podrška OPG-ovima: Kreirati poseban program potpora za male i srednje OPG-ove s manjim brojem krava, uključujući poticaje za ekstenzivno stočarstvo u brdsko-planinskim područjima.
•  Poticanje udruživanja i kratkih lanaca: Aktivno poticati osnivanje proizvođačkih organizacija i zadruga te analizirati mogućnosti javno-privatnog partnerstva za izgradnju/modernizaciju malih mljekara. Promovirati kratke lance opskrbe i izravnu prodaju.

2. Povećanje samodostatnosti i obnova stočnog fonda

•  Prioritetno financiranje proizvodnje: Prioritetno financirati investicije koje izravno povećavaju proizvodnju mlijeka (modernizacija farmi, genetika, ishrana) i poticati ugovaranje proizvodnje s prerađivačima.
•  Program obnove i genetike: Osigurati subvencije za kupnju visokokvalitetnih junica, uvesti nacionalni program subvencioniranog umjetnog osjemenjivanja te pružiti financijsku podršku za zadržavanje ženske teladi i junica na farmama.
•  Podrška mladim poljoprivrednicima: Poticaji za mlade koji ulaze ili šire mliječnu proizvodnju, uz osiguranje stručne podrške i mentorstva.

3. Jačanje profitabilnosti i pregovaračke moći proizvođača

•   Regulacija tržišta: Ojačati zakonodavni okvir i kontrolu trgovačkih praksi radi pravedne raspodjele profita i zaštite proizvođača od monopolističkog ponašanja, s naglaskom na poštenu otkupnu cijenu mlijeka.
•  Optimizacija potpora: Nastaviti optimizirati izravne i investicijske potpore za modernizaciju farmi (smanjenje troškova energije i stočne hrane).
•  Osiguranje od rizika: Subvencionirati osiguranja od rizika (suše, poplave, bolesti) za proizvođače.

4. Povećanje konkurentnosti, transfer znanja i privlačenje radne snage

•  Promocija i izvoz: Jačati brendiranje domaćih mliječnih proizvoda (posebno s geografskim porijeklom) i poticati izvoz proizvoda s dodanom vrijednosti.
•  Istraživanje i razvoj: Osigurati veća izdvajanja za poljoprivredna istraživanja u mljekarstvu, osnovati centar izvrsnosti i subvencionirati inovativne tehnologije na farmama.
• Atraktivni uvjeti za mlade i radnu snagu: Kreirati programe za mlade poljoprivrednike s povoljnim kreditima i mentorstvom. Riješiti pitanje radne snage kroz olakšavanje zapošljavanja stranih radnika ili poticanje povratka domicilnog stanovništva.

5. Pojednostavljenje administracije i upravljanje zemljištem

•  Pojednostavljenje procedura: Educirati službenike, uspostaviti "jedan šalter" za poljoprivrednike te formirati stručne timove za terensku pomoć u pripremi projekata i prijava za fondove.
•  Ubrzanje komasacije i zakupa zemljišta: Intenzivirati provedbu komasacije i pojednostaviti procedure za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, posebno za stočare.
•  Kontrola i poticaji za zemljište: Provoditi nadzor nad održavanjem privatnog poljoprivrednog zemljišta i uvesti porezne olakšice za dobrovoljno okrupnjavanje.

Uspješna provedba ovih prijedloga zahtjeva snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku i aktivnu suradnju svih dionika u sektoru mljekarstva. Samo tako je moguće preokrenuti negativne trendove i osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. Nastave li se dosadašnji negativni trendovi uz "prazna" obećanja i stalno pozivanje na prošlost izgubit ćemo još jedan važan sektor stočarske proizvodnje, a naše sela bit će još praznija.