Zastupnik Mišo Krstičević u Hrvatskom saboru upozorio je na ubrzanu privatizaciju zdravstvenog sustava i, kako tvrdi, kronično nedovoljno financiranje javnog zdravstva. Pozivajući se na istraživanje ekonomista Tonija Pruga i njegovih suradnika, Krstičević je iznio podatke koji pokazuju snažan rast privatnog sektora u zdravstvu.

Prema navedenom istraživanju, udio privatnog sektora u ukupnim prihodima zdravstva u Zagrebu porastao je u posljednjih pet godina s 20 na 23 posto, dok je udio radnika zaposlenih u profitnom dijelu sustava narastao s 15 na 20 posto.

Istodobno, broj novoosnovanih privatnih poliklinika i ustanova u Hrvatskoj dramatično raste – prije dvadeset godina osnivalo se oko pet godišnje, a danas čak 57. Krstičević tvrdi da privatne zdravstvene ustanove „rastu kao gljive poslije kiše“, osobito nakon 2010. godine, i to uglavnom u urbanim sredinama, blizu velikih bolnica i područja veće platežne moći.

S druge strane, upozorava da ruralni krajevi i periferija ostaju bez osnovne zdravstvene skrbi.

Krstičević smatra da većina građana, ali i dio političke elite, pogrešno vjeruje da je glavni problem hrvatskog zdravstva – prevelika potrošnja. No, tvrdi da je istina suprotna.

„Ljudi mjesecima čekaju preglede, ponekad i godinama operacije. Bolnice su stare i zapuštene, zdravstveni radnici rade pod golemim pritiskom. Oni koji mogu, odlaze privatno i plaćaju“, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska za zdravstvo izdvaja oko 1.650 eura po stanovniku godišnje, odnosno 7 posto BDP-a. Usporedbe radi, Češka izdvaja oko 2.650 eura (8 posto BDP-a), Slovenija 2.800 eura (9 posto BDP-a), dok je prosjek Europske unije oko 3.800 eura (10 posto BDP-a). Njemačka pak ulaže gotovo 6.000 eura po stanovniku, odnosno 12 posto BDP-a.

Krstičević tvrdi da se u Hrvatskoj ne troši previše – nego premalo, i pritom neracionalno. Lakše je, kaže, govoriti o rasipanju i korupciji nego otvoriti pitanje nedostatnog ulaganja u sustav.

„Kada bi netko rekao da kao društvo ne dajemo dovoljno novca za ono najdragocjenije – zdravlje ljudi – to bi otvorilo neugodna pitanja“, poručio je.

Upozorio je i na političku logiku koja, prema njegovim riječima, sustavno slabi javni sektor kako bi se prostor prepustio privatnom kapitalu. Takav model nazvao je neoliberalnim pristupom koji rezultira zapuštenim bolnicama, kadrovskim deficitom i rastućim nezadovoljstvom građana.

Na kraju obraćanja, Krstičević je poručio kako vjeruje da većina građana Hrvatske ipak preferira model jednakosti i solidarnosti, a ne sustav u kojem se svatko brine isključivo za sebe.

„U temelju problema našeg javnog zdravstva i njegove sve brže privatizacije jest nemoć politike da riješi stvarne probleme ljudi“, zaključio je.

Rasprava o financiranju i budućnosti zdravstvenog sustava time je ponovno otvorena, uz jasnu poruku dijela oporbe: bez snažnijeg ulaganja u javno zdravstvo, trend privatizacije će se nastaviti.