Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da bi aktualna geopolitička napetost na Bliskom istoku mogla imati posljedice i za hrvatske građane kroz rast cijena energenata i inflacije. Istaknuo je kako Vlada ima nekoliko instrumenata kojima može ublažiti eventualni udar na kućanstva.

Prema njegovim riječima, prvi šokovi na energetskim tržištima trenutačno su ponajprije rezultat špekulacija i neizvjesnosti, pa tek treba vidjeti hoće li se dugoročno zadržati. Upravo zato, smatra Lalovac, važno je da država reagira na vrijeme kako bi spriječila prelijevanje viših troškova na građane.

Tri ključne mjere države

Lalovac ističe kako Vlada ima tri osnovna mehanizma za ublažavanje rasta cijena energije.

Prvi je smanjenje trošarina na gorivo, što bi moglo ublažiti rast cijena dizela i benzina. Procjenjuje se da bi takva mjera mogla imati fiskalni učinak od oko 200 milijuna eura, ali bi pomogla da se teret krize ne prebaci u potpunosti na građane.

Drugi instrument je porezna politika. Podsjetio je da je Vlada već donijela odluku o zadržavanju niže stope PDV-a na određene energente, što bi također trebalo smanjiti pritisak na krajnje cijene.

Treća, možda i najvažnija mjera, odnosi se na električnu energiju. Lalovac upozorava da bi novo poskupljenje struje moglo dodatno ubrzati inflaciju u Hrvatskoj.

Energija među glavnim generatorima inflacije

Prema njegovim riječima, posljednja dva povećanja cijene električne energije snažno su utjecala na strukturu inflacije u zemlji.

„Energija je trenutno drugi najveći generator inflacije u Hrvatskoj, odmah iza usluga“, naglasio je Lalovac.

Kako se približava turistička sezona, očekuje se rast cijena usluga, a dodatni rast cijena energenata mogao bi se preliti i na druge proizvode – posebno na hranu. Upravo zbog toga smatra da bi Vlada trebala razmotriti produljenje postojećih mjera kako bi se spriječio novi rast cijena struje.

Europski problem, ne samo hrvatski

Lalovac ističe kako Hrvatska u ovom pitanju nije izolirana jer je riječ o širem europskom problemu. Europa je, kaže, vrlo osjetljiva na kretanja cijena energenata, osobito u situaciji kada su globalni dobavni lanci nestabilni.

Podsjetio je da su već uvedene sankcije na rusku naftu, a u javnosti se spominju i moguće restrikcije vezane uz iransku naftu. Takve okolnosti dodatno kompliciraju globalnu energetsku sliku.

„Ako dolazi do prekida dobavnih lanaca, cijene automatski rastu“, rekao je Lalovac.

Hoće li nafta prijeći 100 dolara?

Dio američkih analitičara procjenjuje da bi cijena barela nafte mogla prijeći 100 dolara, no Lalovac smatra da su takve procjene zasad pretjerane.

Prema njegovoj procjeni, dio trenutnog rasta cijena rezultat je geopolitičkih napetosti i straha na tržištu. Ako se situacija smiri, tržište bi se moglo stabilizirati već u sljedećih mjesec dana.

„Ako se kriza brzo stabilizira, ne bi trebalo doći do većeg prelijevanja troškova na građane“, zaključio je.