Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je u Hrvatskom saboru na zabrinjavajuće podatke o visini mirovina i padu prihoda građana nakon izlaska iz svijeta rada.

Pozivajući se na najnovije podatke koje je objavio Eurostat, Lalovac je istaknuo kako se situacija u posljednjih deset godina nije bitno promijenila – umirovljenici i dalje bilježe drastičan pad primanja pri odlasku u mirovinu.

Prema podacima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, prošle je godine u mirovinski sustav ušlo oko 40.000 novih korisnika. Taj broj, naglašava Lalovac, ponavlja se iz godine u godinu.

Problem je, kaže, u visini njihovih mirovina. Tako tzv. „friški“ umirovljenici u sustav ulaze s prosječnom mirovinom od oko 570 eura, odnosno oko 670 eura ako se izuzmu mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima.

„To znači da dio ljudi odmah po ulasku u mirovinu prelazi na socijalna davanja“, upozorio je Lalovac, dodajući da mirovina ne bi smjela biti oblik socijalne pomoći, već zarađeno pravo koje osigurava dostojanstven život.

Lalovac je otvorio pitanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, osobito u kontekstu gospodarskog rasta i tvrdnji Vlade da je Hrvatska dosegnula oko 80 posto prosjeka Europske unije.

„Ako nakon radnog vijeka građani odmah padaju na tako niska primanja, postavlja se pitanje kako dugoročno održavati sustav“, poručio je.

Prema europskim podacima, između 12 i 15 posto umirovljenika u EU ulazi u zonu rizika od siromaštva, dok je u Hrvatskoj taj problem još izraženiji. Lalovac smatra da se sustav previše oslanja na minimalne korekcije i jednokratne dodatke, umjesto na strukturne promjene koje bi trajno povećale mirovine.

Posebno se osvrnuo na praksu isplate neoporezivih primitaka – regresa, božićnica i drugih dodataka – na koje se ne plaćaju mirovinski doprinosi.

Prema podacima Ministarstva financija, u posljednje tri godine isplaćeno je 7,5 milijardi eura neoporezivih primitaka, a samo prošle godine oko 3 milijarde eura.

„Na te iznose nisu uplaćeni mirovinski doprinosi. Dokle ćete poticati isplatu neoporezivih primitaka bez uplata za mirovinsko osiguranje?“ upitao je Lalovac.

Upozorio je da takva praksa kratkoročno povećava neto primanja radnika, ali dugoročno smanjuje njihove buduće mirovine, čime se dodatno opterećuje socijalni sustav.

U ime SDP-a Lalovac je poručio da je nužna promjena modela. SDP predlaže poticanje rasta plaća kroz porezne izmjene koje bi motivirale poslodavce na isplatu većih plaća, uz manje porezno opterećenje dobiti.

„Umjesto da se potiče isplata neoporezivih dodataka, treba poticati rast plaća koji osigurava i veće uplate u mirovinski sustav“, naglasio je.

Zaključno je poručio kako je ključno uskladiti porezne, gospodarske i mirovinske politike kako bi budući umirovljenici imali dostojanstvene prihode, a ne bili prisiljeni odmah po odlasku u mirovinu oslanjati se na socijalnu pomoć.