Kao članici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, stigla mi je predstavka Konjogojstvene udruge Slavonija o ozbiljnim rizicima za lipicansku pasminu u privatnom uzgoju. 

Lipicanac nije samo tradicija; to je UNESCO‐om zaštićena pasmina čija se genetika čuva stoljećima. A popuštanje u uzgojnom programu, znači izravni udar na genetsku stabilnost pasmine.

Posebno zabrinjava rad novoosnovanog Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca, formiranog bez znanja većine uzgajivača koji drže najveći broj uzgojno valjanih grla. Delegati skupštine u Sikirevcima nisu dobili uvid u prijedlog uzgojnog programa; samo osam slajdova najava koje bi Hrvatsku dovele u nepovoljan položaj u odnosu na ostala uzgojna područja.

Predložene izmjene kao što su:

• revizija „crnih putovnica“ tj.ponovno ocjenjivanje grla koja su već dobila negativnu ocjenu LIF sudaca (znači sudaca Lipizzan International Federation) ;

• brisanje kriterija visine;

• upis ždrebadi nakon pripusta nelicenciranim pastusima uz plaćanje kazne od 500 eura otvara prostor razvodnjavanju pasmine i povećava rizik ispoljavanja neželjenih svojstava u maloj genetskoj populaciji.

Teško se oteti dojmu da na ovakav način Savez ne vodi struka. Gledajući sa strane, postavlja se pitanje: postoji li određeni broj grla koji se želi „progurati“ u matični fond lipicanca, iako su do sada bila ocijenjena kao uzgojno negativna, dakle nemaju karakteristike koje bi trebalo prenositi na potomstvo?

Lipicanac je nacionalno blago. Ako Austrija i Slovenija čuvaju stroge kriterije, a Hrvatska ih spusti, riskiramo gubitak međunarodnog priznanja rodovnika, pad vrijednosti hrvatskog lipicanca i dovođenje u pitanje kriterija na temelju kojih je UNESCO odobrio zaštitu tradicije.

Financijske potpore konjogojstvu mogu se rješavati drugim mjerama. Uzgojni program mora ostati isključivo stručna kategorija.

Konji lipicanske pasmine koji su dobili ocjene da su uzgojno nevaljala grla, imaju pravo na državnu potporu, i za obavljanje sportskih ili drugih aktivnosti, ali nisu grla koja su namijenjena za daljnje razmnožavanje. Uz ovakve izmjene programa uzgoja, to se mijenja.

I zato je legitimno pitati: čiji se partikularni interesi guraju ispred interesa pasmine i tko preuzima odgovornost za moguću genetsku devastaciju lipicanca?

Očekujem odgovor ministra na postavljeno pitanje o ovom problemu, a za vidjeti je hoće li se 19.6.2026. provesti ocjenjivanje do sada negativno ocijenjenih grla, koji sudci će to provoditi po ovom "novom" programu te koja radna skupina ga je odobrila.