Već neko vrijeme svjedočimo agoniji stočara u Hrvatskoj. Predlažu, mole za pomoć, upozoravaju, a institucije reagiraju tek kad situacija postane kritična ili krizna kako je to rečeno na održanoj izvanrednoj press konferenciji zbog pojave bedrenice!

SDP Savjet za poljoprivredu i hranu te SDP Savjet za zdavlje i sport nema sve informacije kao ni javnost. Stoga do sada nismo reagirali jer smo smatrali da institucije obavljaju svoj posao. Međutim nakon kaotične presice neke stvari se moraju razjasniti jer se prije svega radi o zdravlju ljudi.

1.    Nije jasno koliko je domaćih životinja uginulo na tom području, koliko je uzoraka uzeto, tko je uzimao te uzorke, koji laboratoriji su vršili analize, koliko su analize trajale (datum početka i datum završetka), koje metode analize su se primjenjivale, kad su počele analize vezane uz antraks, a kad toksikološke analize vezane uz mogućnost trovanja. Naime prema Europskom Centru za sriječavanje i kontrolu bolesti rezultati testa na antraks mogu se razlikovati u vremenu obrade ovisno o vrsti testa i laboratorijskim postupcima. Potvrda krvnih testova na antitijela na antraks može potrajati nekoliko dana, dok kulture iz uzorka poput kožnih lezija ili tjelesnih tekućina mogu potrajati dulje, potencijalno tjedan dana ili više. Specijalizirani laboratorijski testovi poput PCR-a mogu se obaviti brže i oni se rade na uzorcima brisa, ali kultura možda neće biti pozdana za briseve starije od 7 dana.

2.    Iz navedenih razloga zahtjevamo temeljito preispitivanje provedenih postupaka i prezentiranje javnosti dobivenih rezultata s jasnim hodogramom. Ministru poljoprivrede poručujemo da kad je u pitanju ljudsko zdravlje stvari moraju ići «po špagi» i u skladu sa zakonom, a «upiranje prstom u nekog» zove se utvrđivanje odgovornosti.

3.    Iako su slučajevi zaraze od čovjeka s čovjeka jako rijetki, u razdoblju od prvog uginuća stoke do danas proteklo je 11 dana tijekom kojih se bedrenica mogla nastaviti širiti. Apeliramo da epidemiološka služba na osnovi dobivenih informacija uputi sve osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom stokom infektologu i djeluje profilaktičkim mjerama. Pretpostavljamo da će epidemiološka služba u Splitsko-dalmatinskoj županiji biti suočena s dodatnim zadatkom i pritiskom koji je mogao biti značajno manji pravovremenim otklanjanjem sumnji i otkrivanjem pomora stoke, pogotovo u ovim ljetnim turističkim mjesecima.

4.    Predlažemo da Ministarstvo poljoprivrede što prije krene s provedbom Naredbe o mjerama suzbijanja i sprečavanja pojave bedrenice na zaraženom području te provede cijepljenje stoke. Uz to što prije treba osigurati financijsku pomoć poljoprivrednim gospodarstvima kako bi mogli nadoknaditi štetu i nastaviti sa stočarskom proizvodnjom.

5.    Već duže vrijeme upozoravamo na neučinkovitost i sporost Ministarstva poljoprivrede u upravljanju krizama pogotovo kod pojava bolesti stoke. Situacija iz godine u godinu postaje gora, a samo ministarstvo nema u svojoj nadležnosti najvažnije alate za rješavanje kriznih situacija! Krajni rezultat je povećana opasnost i rizik za zdravlje ljudi i životinja! Stoga ponavljamo svoj prijedlog da se sve inspekcije iz nadležnosti ministarstva poljoprivrede vrate u tu instituciju što prije kako bi se upravljanje krizama moglo provoditi učinkovitije i brže!

6.    Kako je ministar na presici spomenuo i afričku svinjsku kugu navest ćemo par činjenica koje se uporno zanemaruju. Svinjogojci traže masovni izlov divljih svinja koje se smatraju glavnim prijenosnikom ove opasne zarazne bolesti kao i ograđivanje lovišta bar onih uz granicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom kako bi se spriječio njihov ulazak. Posebno zabrinjava gotovo potpun izostanak operativnog angažmana Hrvatskih šuma, kao upravitelja golemih šumskih površina koje predstavljaju prirodno stanište divljih svinja. U 2023. u područjima visokog rizika nisu bile uspostavljene dezinfekcijske barijere, nije bilo kontrole kretanja strojeva, lovaca i osoblja, a aktivnosti u šumi odvijale su se bez odgovarajućih biosigurnosnih standarda. Time su se ozbiljno ugrozili napori lokalnih zajednica i stočara koji su bili i jesu prepušteni sami sebi u zaštiti vlastitih gospodarstava.

Zaključno, došlo je vrijeme da Ministastvo poljoprivrede «umjesto bolje liječiti nego spriječiti» pojača primjenu preventivnih mjera, edukaciju i financijsku pomoć stočarima u provedbi tih mjera. Sprečavanje i kontrola bolesti stoke treba uključivati sve dionike jer su parcijalna rješenja privremena! Vrijeme je za snažan zaokret u upravljanju kriznim situacijama kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva, stočarska proizvodnja te jasno definirala odgovornost i nadležnost!