Dok se u Briselu raspravlja o važnim temama u Hrvatskoj ništa novo. Vlast provodi strategiju «kruha i igara» koja osigurava podršku dijela naroda kroz kratkoročnu zabavu dok dugoročni interesi i problemi nisu «tema».

A što se događa u Briselu? U srpnju 2024. predstavljene su političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024 – 2029 u kojima je definirano sedam prioriteta. Sažetak događanja prikazujemo u skladu s tim dokumentom:

Prioritet 1. Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe: U svibnju 2025. Europska Komisija (EK) je predstavila plan REPowerEU za potpunu energetsku neovisnost EU-a o Rusiji; U ožujku 2025. je između ostalog predstavljen plan za visokokvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje; strategija za uniju štednje i ulaganja radi povećanja financijskih mogućnosti građana i poduzeća; U veljači 2025. predstavljen je novi paket prijedloga za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje poslovnog okruženja, a još u 2024. objavljen je prvi Akt o umjetnoj inteligenciji – prvi pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu!

Prioritet 2. Novo doba za europsku obranu i sigurnost: U lipnju 2025. predložena je zajednička uredba o pripravnosti u području obrane kako bi se ubrzala ulaganja u obranu u EU-u; U travnju 2025. predstavljena je nova europska strategija unutarnje sigurnosti ProtectEU.

Prioritet 3. Potpora ljudima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela: U ožujku 2025. je potpisan Pakt za europski socijalni dijalog u Europi radi jačanja uloge socijalnih partnera u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanja te socijalnih politika, EK je predstavila Plan za prava žena.

Prioritet 4. Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda; U veljači 2025. EK je predstavila svoju viziju za poljoprivredu i hranu.

Prioritet 5. Zaštita naše demokracije i očuvanje naših vrijednosti: U svibnju 2024. stupio je na snagu Europski akt o slobodi medija; u travnju 2024. EU je odobrila nova pravila za poboljšanje transparentnosti političkog oglašavanja u predizbornim kampanjama.

Prioritet 6. Globalna Europa: iskorištavanje naše snage i partnerstva: U svibnju 2025. EU i Singapur su potpisali povijesni sporazum o digitalnoj trgovini; U travnju 2025. u prvom političkom dijalogu na visokoj razini između EU-a i Palestinske samouprave EK je predložila sveobuhvatni program potpore u vrijednosti od 1,6 milijardi eura za poticanje palestinskog oporavka i otpornosti. Osim toga na prvom sastanku na vrhu EU-a i Srednje Azije postignut je dogovor o strateškom partnerstvu; U ožujku 2025. EU je na Briselskoj konferenciji obećala 2,5 milijardi eura za potporu Siriji i regiji; U veljači 2025. na snagu je stupio privremeni sporazum o trgovini između EU-a i Čilea. Trgovinski sporazum između EU-a i južnoameričkih država u bloku Mercosur (Brazil, Bolivija, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) trebao bi biti službeno predstavljen tijekom srpnja 2025., a ratificiran do prosinca 2025. Ovo je najveći trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU ikad dogovarala. Za Hrvatsku to znači još veći uvoz hrane, a Vlada je unatoč tome podržala sporazum, bez kvalitetne analize utjecaja na domaću proizvodnju i bez puno brige o malim i srednjim domaćim proizvođačima.

Prioritet 7. Zajedništvo i priprema Unije za budućnost: U studenom 2024 postignut je politički dogovor o godišnjem proračunu EU za 2025; 27 povjerenika EU-a okuplja se ovih dana u Briselu da bi riješili jedno od ključnih pitanja – financije. Kako pišu mediji, da bi se više sredstava usmjerilo na obranu i start-upove, razmatra se mogućnost smanjenja od 20 posto proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj. Ideja Ursule Von der Leyen je spojiti mnoštvo programa u jedinstven nacionalni novčani fond kojim bi se određivala potrošnja u sektorima kao što su poljoprivredne subvencije i socijalno stanovanje. Postoje strahovi da bi predaja novca nacionalnim vladama mogla potkopati jedan od ključnih ciljeva EU-a, a to je smanjenje razlika među bogatijim i siromašnijim područjima. EK je pod velikim pritiskom da uvede nove namete ili transfere na razini EU-a, poznate kao «vlastita sredstva», kako bi se pokrilo 25 do 30 milijardi eura godišnjeg duga nastalog zbog financiranja oporavka nakon pandemije Covida.

A što se događa u Hrvatskoj? Od ožujka pa sve do sredine lipnja smo u kampanji za lokalne izbore. Posljednjih mjesec dana tema je Thompsonov koncert, ustaše, novo radno mjesto za Ivana Penavu u Povjerenstvu za Drugi svjetski rat?! Prije dva dana imenovana je nova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU jer je prethodni ministar postao gradonačelnik Zadra?!

Nisu se davali prijedlozi za jednostavnije i brže poslovanje poduzetnika, pretvaranje istraživanja i inovacija u okosnicu gospodarstva, povećanje produktivnosti širenjem digitalnih tehnologija uključujući umjetnu inteligenciju, rješavanje problema manjka vještina i radne snage (dapače ukida se upis u ribarsko-nautički smjer Pomorske škole u Splitu).

Na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021-2027 stvarni postotak apsorpcije sredstava koje je EK uplatila u proračun Republike Hrvatske je 5,7 posto. Prema tom pokazatelju, iza Hrvatske je samo Estonija s 4,6 posto. Od ukupno 180 poziva njih 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja. Određen broj projekata velike vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kasni ili nije počeo, pa je korištenje sredstava iz tog plana za pojedine sektore upitno (npr. reforme i investicije u sektoru poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti od 988 milijuna EUR od čega Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće: 610 milijuna EUR i komasacija poljoprivrednog zemljišta 250 milijuna EUR).

O vladavini prava govori činjenica da je u 2024. samo 23 posto građana u Hrvatskoj smatralo da je razina neovisnosti sudova i sudaca «prilična ili vrlo dobra». Rad na zajedništvu zamijenjen je podjelama u društvu, porastom netolerancije, mržnje, diskriminacije, nasilja. Mogli bismo tako nabrajati u nedogled.

Umjesto prezentiranja stavova o novoj EU financijskoj perspektivi te rizicima od smanjivanja sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj, izrade izvozne strategije hrvatskog gospodarstva s obzirom na brojne trgovinske mogućnosti, Vlada primjenjuje strategiju «kruha i igara» smatrajući da će tako smanjiti svoju odgovornost i skrenuti pažnju s gorućih tema. Varaju se jer postoje ljudi u Hrvatskoj koji prate situaciju, daju prijedloge ali ih trenutna većina ne prihvaća i radi sve na smanjivanju demokracije i neuvažavanju drugih mišljenja. SDP nastavlja borbu za socijalnu pravednost i solidarnost, gospodarski rast i razvoj te boljitak svih u našoj domovini Hrvatskoj!