U Hrvatskom saboru sutra će se, po prvi put sustavno i ozbiljno, otvoriti pitanje digitalne zaštite djece. Najavile su to saborske zastupnice SDP-a i Možemo!, Sabina Glasovac i Ivana Kekin, predstavljajući zakonski prijedlog kojim se želi ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina te uvesti jasnija pravila zaštite u digitalnom prostoru.

U Hrvatskoj danas više od 50.000 djece ima poteškoće s mentalnim zdravljem, dok je dostupno tek oko 50 dječjih i adolescentnih psihijatara. To u praksi znači da mnoga djeca do stručne pomoći dolaze tek kada su već u akutnoj krizi.

Posljednjih deset do petnaest godina bilježi se dramatičan porast depresivnosti, anksioznosti, poremećaja pažnje, sna i hranjenja, kao i samoozljeđivanja i suicidalnosti među djecom i mladima – trend koji nije prisutan samo u Hrvatskoj, već i šire na Zapadu.

Prema znanstvenim istraživanjima, jedan od ključnih faktora povezanih s tim rastom jest masovna i nekontrolirana izloženost djece društvenim mrežama. Djeca u dobi od 9 do 15 godina u Hrvatskoj provode više od tri sata dnevno pred ekranima, a 70 posto učenika viših razreda osnovne škole izjavljuje da je online dulje od tri sata dnevno. Profile na društvenim mrežama djeca u prosjeku otvaraju već s deset godina.

Trećina djece barem jednom mjesečno doživljava online nasilje, a četvrtina priznaje da je barem jednom mjesečno sudjelovala u takvom nasilju.

Kekin je posebno naglasila da algoritmi društvenih mreža nisu neutralni.

“Njihov je cilj zadržati pažnju i potaknuti što dulju konzumaciju sadržaja”, upozorila je, usporedivši digitalne platforme s industrijama nikotina, alkohola i kockanja – koje također profitiraju na poticanju ovisničkog ponašanja.

Prijedlog zakona, koji je izrađen nakon godinu dana konzultacija sa stručnjacima, roditeljima i nastavnicima, temelji se na tri ključna stupa:

1. Zaštita djece u školama – zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama te uvođenje filtriranih školskih mreža koje onemogućuju pristup neprimjerenim sadržajima.

2. Dobna granica za društvene mreže – zabrana otvaranja profila djeci mlađoj od 15 godina bez izričitog pristanka roditelja, uz sustav sigurne provjere dobi koji ne prikuplja osobne podatke, fotografije ni biometrijske podatke.

3. Sustavna borba protiv online nasilja – obveza platformi da omoguće jednostavne i djeci razumljive prijave nasilja, brzo uklanjanje štetnog sadržaja te jasne mehanizme prevencije, uz državnu podršku žrtvama.

Kekin je poručila kako je apsurdno da je za objavu fotografije djeteta na školskim stranicama potrebna roditeljska suglasnost, dok za komunikaciju nepoznatih osoba s djecom na društvenim mrežama takva suglasnost nije potrebna.

Zaključila je jasnom porukom: “Ako reguliramo alkohol, nikotin i kockanje, moramo regulirati i digitalni prostor u kojem djeca odrastaju.”

Sabina Glasovac istaknula je da bi zaštita djece trebala biti tema oko koje je moguće postići i politički i društveni konsenzus.

Podsjetila je na angažman zastupnice Biljana Borzan u Europskom parlamentu na pitanjima zaštite potrošača i djece u digitalnom okruženju, naglasivši da inicijativa ima i europski kontekst.

Glasovac je upozorila kako djeca u Hrvatskoj internet počinju koristiti u prosjeku sa šest godina, prvi mobitel dobivaju s osam, a profile na društvenim mrežama otvaraju s deset godina. Svako treće dijete u višim razredima osnovne škole doživjelo je online nasilje, a svako sedmo barem je jednom dogovorilo susret s neznancem upoznatim putem interneta.

“Digitalni prostor danas odgaja djecu jednako snažno kao i roditelji i škola – ako ne i snažnije. Ali u tom prostoru nema jasnih pravila ni odgovornosti”, poručila je.

Naglasila je da zakon nije usmjeren protiv tehnologije, već protiv “neodgovorne eksploatacije dječje pažnje”.

“Škola mora biti sigurna zona, roditelj saveznik, a država regulator”, rekla je, dodajući da roditelji bez jasnih alata i podrške ostaju nemoćni, a škole prepuštene same sebi.

Glavna poruka prijedloga zakona sažeta je u rečenici koju su obje zastupnice ponovile: djeca moraju biti ispred profita.

“Ako mi ne postavimo granice, postavit će ih tržište. Ali tržište neće štititi djecu – štitit će profit”, zaključila je Glasovac, izrazivši nadu da će rasprava u Saboru otvoriti put prema širokom društvenom konsenzusu o nužnosti regulacije digitalnog prostora radi zaštite najmlađih.