Svakog 15. listopada širom svijeta obilježava se Svjetski dan ruralnih žena. Ideja o obilježavanju ovoga dana pokrenuta je 1995. tijekom Četvrte konferencije Ujedinjenih naroda o ženama u Pekingu, a obilježava se od 2008. godine. Prema podacima UN-a, u svijetu svaka treća zaposlena žena radi u poljoprivredi. Seoske žene i djevojke imaju značajnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te skrbe o kućanstvu, a njihov dan služi kao podsjetnik da održiva budućnost svijeta nije moguća bez seoskih žena i djevojaka.

Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je još 2016. Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka. Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju, unaprjeđivanju i jačanju ruralnih zajednica. No, upozoravaju i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi. Iz toga razloga, Opća preporuka navodi da države moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima te utvrđuje precizne mjere za sprječavanje i uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u ruralnim područjima.

Rad seoskih žena često je neplaćen i nepriznat. One vode kućanstvo, odgajaju djecu, brinu o starijim članovima domaćinstva, obavljaju poslove u polju, brinu o stoci, proizvode hranu. Ruralnim područjima često nedostaje adekvatni javni prijevoz, zdravstvene ustanove (posebno ginekološke usluge i specijalistički pregledi, pedijatar), vrtići i ustanove za skrb o starijima. Seoskim ženama to stvara prekomjeran teret skrbi i ograničava njihovu mogućnost zapošljavanja izvan kuće ili sudjelovanja u društvenom životu. Seoske žene su slabije zastupljene u lokalnim vlastima ili drugim tijelima koja donose odluke o ruralnom razvoju i zbog toga se njihovi specifični interesi i potrebe često zanemaruju. Nedostatak podrške, veća izoliranost ruralnih područja i tradicionalni patrijarhalni obrasci doprinose većoj izloženosti seoskih žena obiteljskom nasilju, dok su im resursi za pomoć teže dostupni, a nasilje često ostaje neprijavljeno.

U ruralnim područjima Hrvatske živi oko trećina stanovništva a više od pola milijuna čine žene. Nažalost, depopulacija i odlazak mladih u gradove i inozemstvo sve je prisutnija. Naročito se smanjuje broj mladih žena, dok žene starije životne dobi preuzimaju najveći dio poljoprivrednog rada i skrbi u kućanstvu. Starenje stanovništva i manji broj žena u fertilnoj dobi utječu na dugoročnu održivost sela.

SDP Savjet za poljoprivredu i hranu svim djevojkama i ženama koje žive u ruralnim sredinama čestita njihov dan uz obećanje da ćemo učiniti sve da se glas seoskih žena čuje, a njihov neprocjenjiv doprinos našem društvu u potpunosti prepozna i vrednuje.