Danas se u Bruxellesu održao veliki prosvjed europskih poljoprivrednika uoči odlaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Brazil gdje će pokušati finalizirati sporazum između EU i zemalja Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Trenutak je značajan i zato što su u isto vrijeme čelnici država članica EU raspravljali na sjednici Europskog vijeća o novom proračunu koji poljoprivrednici smatraju lošim. Prosvjed organiziraju najveće krovne udruge europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca.

I tzv. Mercosur sporazum i novi prijedlog proračuna s nagrizenom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) veliki su problem za poljoprivrednike u cijeloj Uniji.

„Mnogo sam govorio o potrebi očuvanja Zajedničke poljoprivredne politike i apelirao da se ona očuva. ZPP je jedan od temelja Europske unije na kojem je cijeli projekt i nastao, a ako je ugrozimo i oslabimo, to više neće biti ista Unija. Ta politika hrani i održava ruralne zajednice. ZPP mora, dakle, zadržati vlastiti proračun i svoj model s dva stupa, od kojih je jedan za ruralni razvoj. Sve drugo je izravan udar na poljoprivrednike i ruralna područja. Bez poljoprivrede nema ni sigurnosti hrane, nema sigurnosti uopće i zbog toga je još važnije sačuvati je u vremenu u kojem živimo“, rekao je Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Drugi udar na poljoprivrednike stiže sporazumom sa zemljama Mercosura. Ovaj sporazum je poguban i za hrvatsku i za europsku poljoprivredu, ali još važnije, poguban je i za građane jer dovodi na tržište hranu upitne kvalitete zbog dvostrukih standarda proizvodnje. Europska unija ima najviše standarde proizvodnje hrane, a europski poljoprivrednici su obvezni poštivati izuzetno stroge ekološke, radne i zdravstvene propise. Kontinuirano se podižu standardi i propisuju stroga pravila o korištenju pesticida, gnojiva, dobrobiti životinja i očuvanju okoliša. Ovi standardi značajno povećavaju troškove proizvodnje, no jamče domaću i zdravu hranu.

S druge strane, Mercosur ima znatno blaže propise u tri ključne kategorije: pesticidi, hormoni i genetski modificirani organizmi (GMO). Ako se ne zaštitimo, takva hrana stiže na europsko tržište.

Nedavno je irsko udruženje farmera posjetilo Brazil gdje su proveli istragu tijekom koje su uspjeli kupiti veterinarske antibiotike i hormone za rast bez ikakvih papira, iako bi za njih morali imati recepte. To ukazuje na mogućnost korištenja tih supstanci u uzgoju goveda i drugih životinja bez kontrole. Također, dok EU ima neke od najstrožih propisa o GMO-u, zahtijevajući dugotrajno odobrenje i obavezno označavanje, zemlje Mercosura globalni su predvodnici u uzgoju GMO usjeva.

„Zahtijevali smo, stoga, kroz moj amandman tzv. zrcalne klauzule (mirror clauses), inzistirajući na tome da uvezeni proizvod mora biti proizveden poštujući identične standarde kao i domaći proizvodi. Nažalost, taj prijedlog nije usvojen. Zaštitni mehanizmi koje predlaže Europska komisija su nedovoljni. Apeliram na Vladu RH da ne pristaje na ovakav sporazum“, rekao je Vešligaj.

Sporazum o partnerstvu između Europske unije i Mercosura uvodi carinske kvote za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura te predviđa ukidanje carina na ostale proizvode, uključujući vina i alkoholna pića. Time će se narušiti održivost ključnih sektora u EU jer, iako kvote ograničavaju količinu uvoza, 99.000 tona govedine i čak 180.000 tona peradi uz niske carine stvorit će nelojalnu konkurenciju na europskom tržištu.

Proizvođači u zemljama Mercosura koriste masovnu, visokoindustrijaliziranu poljoprivredu s mnogo nižim troškovima proizvodnje, što će potkopati europske cijene i dovesti u pitanje opstanak obiteljskih gospodarstava na kojima se temelji i hrvatska poljoprivreda. Oko 160.000 hrvatskih OPG-ova bit će najjače pogođeno u izravnoj borbi s globalnim korporacijama iz Mercosura koje dominiraju masovnom proizvodnjom.