Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s delegacijom posljednja je dva dana proveo u Amsterdamu, gdje se od 16. do 18. listopada održao Kongres Stranke europskih socijalista (PES) – ključni skup progresivnih snaga i civilnog društva posvećen stvaranju pravednije i održivije budućnosti.

Tijekom Kongresa Hajdaš Dončić se susreo s brojnim visokorangiranim europskim političarima iz sestrinskih stranaka, među kojima su potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley, predsjednik Europskog vijeća António Costa, španjolski premijer Pedro Sánchez, bivši bugarski premijer i predsjednik PES-a Sergej Stanišev, slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon te aktualni predsjednik PES-a Stefan Löfven.

Ovogodišnji Kongres zaključen je usvajanjem „Poziva na progresivnu mobilizaciju u Europi i šire“, zajedničke obveze za djelovanje u korist pravednosti, demokracije i mira. Tijekom tri dana okupljanja progresivni čelnici, aktivisti i mislioci iz Europe i svijeta poslali su jasnu poruku: jedinstvo, hrabrost i nada u djelovanju temelj su pravednije, održivije i demokratskije budućnosti.

Raspravljalo se o najvažnijim izazovima s kojima se suočava Europa – od klimatskih ambicija i pravednih radnih mjesta, preko globalnih partnerstava, jednakosti i demokracije, do redefiniranja sigurnosti u promjenjivom svjetskom poretku. Paneli poput “Green Deal, Clean Industry, Competitive Europe” i “Progressive Leadership Matters” bavili su se pitanjem kako spojiti industrijsku snagu s društvenom i ekološkom pravednošću, dok su rasprave “Redefining Security in a Changing Global Order” i “Transatlantic Relations: A Shared Progressive Agenda” istraživale novu ulogu Europe u svijetu.

Kongres je ujedno označio početak Globalne progresivne mobilizacije, inicijative koja ima za cilj jačanje progresivnih pokreta diljem svijeta, uz potporu brojnih svjetskih lidera.

Kongres okuplja premijere, dužnosnike EU-a, gradonačelnike, sindikaliste, znanstvenike i aktiviste iz cijelog svijeta s ciljem razmjene ideja i poticanja konkretnih promjena. Zajednički cilj svih sudionika jest osnažiti suradnju demokratskih snaga i obnoviti povjerenje u temeljne vrijednosti slobode, jednakosti i pravednosti.

SDP je dosljedno upozoravao na štetnost donošenja tzv. Chat Control uredbe, a sada je pod pritiskom građana diljem Europe izgledno kako ta uredba neće biti prihvaćena.

Naime, oko uredbe koja bi državama omogućila skeniranje privatnih poruka građana pod izlikom zaštite djece, posljednjih je dana došlo do značajnog preokreta. Nakon snažnog pritiska javnosti, pojedini čelnici njemačkog SPD-a i CDU-a poručili su kako trenutni prijedlog u ovom obliku ne mogu podržati. Njemačka vlada zasad nije formalno zauzela službeni stav, ali izjave vodećih političkih predstavnika sugeriraju pomak i jasno pokazuju koliko je snažno javno protivljenje utjecalo na tijek pregovora. Upravo bi taj razvoj situacije mogao dovesti do toga da prijedlog izgubi potporu većine u Vijeću EU-a i time bude privremeno blokiran.

SDP je nizom akcija glasno upozoravao na rizike koje donosi Chat Control, otvorio je javnu raspravu, organizirao okrugle stolove i razgovore sa stručnjacima na Redditu, razgovarao s građanima i pokrenuo peticiju kojoj su se online i na trgovima diljem Hrvatske pridružili naši brojni sugrađani.

Dok hrvatska Vlada u Bruxellesu kontinuirano podržava ovaj štetni prijedlog, koji bi, pod krinkom zaštite djece i borbe protiv neželjenog sadržaja, otvorio vrata masovnom nadzoru privatnih razgovora građana, SDP jasno tvrdi: zaštita djece DA, ali masovni nadzor građana - NE!

"U SDP-u smo od početka vrlo jasni: zaštita djece i borba protiv neželjenog sadržaja na internetu mora biti prioritet, ali ne nauštrb privatnosti svih građana koje bi se ovom uredbom moglo masovno nadzirati. S druge strane, čini se da je u Njemačkoj javni pritisak ipak urodio plodom jer je vlast poslušala građane i zauzela se za zaštitu njihove privatnosti. U Hrvatskoj, međutim, Vlada Andreja Plenkovića pod pritiskom javnosti ne čini ništa, čak ni kada je riječ o temeljnim pravima građana. Chat Control je vrlo opasan prijedlog, i dobro je za demokraciju u cjelini da do njegove provedbe ne dođe. Sada kada je zbog otpora u Njemačkoj taj prijedlog barem privremeno zaustavljen, ostaje pitanje za Andreja Plenkovića i njegovu Vladu – zašto ga i dalje podržava? Zašto stoji iza prijedloga koji bi im omogućio nadzor nad privatnim porukama građana, pa i političkih oponenata, novinara i civilnog društva? Dok su druge vlade poslušale glas javnosti, Plenković i dalje šuti i brani prijedlog koji ugrožava temeljna prava građana“, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. 

SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pojasnila je kako je Njemačka vlada promijenila stav oko Chat Controla zbog pritiska građana.

„Zbog toga više ne postoji većina u Vijeću EU-a za ovu kontroverznu uredbu. To je odlična vijest za sve građane koji cijene svoju privatnost. Taj bi zakon otvorio vrata masovnom nadzoru privatnih poruka, što je neprihvatljivo u demokratskom društvu. Ova odluka pokazuje da se glas građana čuje i da pritisak javnosti može spriječiti opasne i neučinkovite prijedloge ili prisiliti države članice da ih značajno prilagode. Zaštita djece mora biti prioritet, ali nikada nauštrb temeljnih prava," izjavila je SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Podsjećamo, kontroverzna Uredba za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kolokvijalno nazvana Chat Control, zabrinula je građane diljem Europe upravo zbog potencijala za masovni nadzor privatnih poruka.

SDP je cijelo vrijeme naglašavao da djecu treba štititi edukacijom, boljim roditeljskim nadzorom i nadzorom platformi, a protiv neželjenih sadržaja boriti se ciljanim radom specijaliziranih policijskih jedinica, a ne nadzorom svih građana.

Europski odbor regija imenovao je zastupnika u Skupštini Grada Zagreba i potpredsjednika grupe PES u CoR-u, Joška Klisovića (SDP, Hrvatska), izvjestiteljem za instrument vanjskog djelovanja „Globalna Europa“, vrijedan 176,8 milijardi eura. Riječ je o trećem najvećem programu u prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, kojim se financiraju sve vanjske aktivnosti EU-a.

„Mi u Hrvatskoj znamo koliko je financiranje iz EU-a važno za naše gradove i regije. Zemlje proširenja EU-a poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije mogu koristiti pretpristupna sredstva iz instrumenta Globalna Europa kako bi se pripremile za članstvo u EU-u. Geopolitička Europa počinje u našim gradovima i regijama. Od Zapadnog Balkana do Ukrajine, Gaze ili Sudana, ljudi prosuđuju Europu prema onome što isporučujemo tamo gdje oni žive. Moj je cilj osigurati da Globalna Europa ulaže u socijalnu koheziju, kvalitetne javne usluge i otporna lokalna gospodarstva, kako bi europske vrijednosti išle ruku pod ruku s opipljivim rezultatima,“ izjavio je Joško Klisović.

Instrument Globalna Europa okuplja sve postojeće fondove EU-a za vanjsko djelovanje u jedan jedinstveni okvir. Njime se zamjenjuju dosadašnji programi poput Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan i Moldaviju te Instrumenta za Ukrajinu.

Vanjska politika Europske unije nije važna samo na razini država, već i na razini gradova i regija, jer se upravo tu vide konkretni učinci europskih ulaganja – od jačanja lokalnih gospodarstava do podrške procesima proširenja. Poseban značaj ima za Zapadni Balkan, gdje lokalne i regionalne vlasti igraju ključnu ulogu u približavanju europskim standardima i stvaranju uvjeta za buduće članstvo u EU-u.

Kao izvjestitelj, Klisović će u ime Odbora regija pripremiti mišljenje o instrumentu Globalna Europa. Nakon usvajanja, to mišljenje postat će službeni stav Odbora regija i utjecati na oblikovanje europske politike vanjskog djelovanja u nadolazećem razdoblju.

„Ovo mišljenje govori o tome kako Europa djeluje u svijetu: podupirući zajednice i braneći demokraciju kroz konkretna ulaganja koja građani mogu vidjeti i osjetiti u svakodnevnom životu,“ zaključio je Klisović.

Socijalisti i demokrati danas su u Opatiji, u Hrvatskoj, gdje zajedno s progresivnim partnerima iz zemalja kandidatkinja sa Zapadnog Balkana održavaju sastanak kako bi ponovno potvrdili svoju nedvosmislenu potporu proširenju EU-a kao mirovnom projektu Europe.

Nakon ponovnog pokretanja Programa Willy Brandt za proširenje EU-a u travnju u Bruxellesu, Klub S&D-a ostaje čvrsto predan jačanju veza s progresivnim partnerima na Zapadnom Balkanu koji teže članstvu u EU-u.

U ovoj fazi, S&D otvara novu priliku partnerima sa Zapadnog Balkana da aktivnije sudjeluju u političkim aktivnostima Kluba. Današnji sastanak jedan je od primjera te bliže suradnje, budući da smo predstavnike država kandidatkinja pozvali na događanje Kluba.

Razgovori o bezpresedanskim geopolitičkim izazovima s prijateljima iz regije – među kojima i predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić – pružit će dragocjene uvide za oblikovanje progresivne politike u Bruxellesu, u interesu i regije i EU-a u cjelini.

Iratxe García, predsjednica Kluba S&D-a, izjavila je:

„Socijalisti i demokrati oduvijek su iskreno podupirali proširenje EU-a kao jedini put prema trajnom miru u Europi.

Proširenje znači napredak. Od 2004. godine, deset zemalja koje su se pridružile Uniji smanjile su dječje siromaštvo s 41% na 17%, ukupno siromaštvo prepolovile, realne plaće udvostručile, otvorile šest milijuna novih radnih mjesta te povećale dostupnost visokog obrazovanja za petinu mladih ljudi. I nisu samo nove članice profitirale: Španjolska je udvostručila izvoz, Italija povećala trgovinu za 77%, a Unija u cjelini postala snažnija, raznolikija i sigurnija. To je prava priča o proširenju: više prosperiteta, više demokracije, više prilika.

Također smo predani reformama unutar EU-a, poput prelaska s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu, kako bi buduća Europa s 37 država mogla učinkovito odgovarati na krize i globalne izazove.

Danas u Opatiji, zajedno s našim progresivnim prijateljima iz regije, potvrđujemo svoju predanost postupku proširenja EU-a temeljenom na zaslugama, s ključnim ciljem očuvanja demokracije, vladavine prava i temeljnih vrijednosti.“

Tonino Picula, eurozastupnik SDP-a i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju dodao je:

„Proširenje mora ostati utemeljeno na demokraciji i vladavini prava; u suprotnom riskiramo uvoziti nestabilnost umjesto izvoziti prosperitet. Naša progresivna uključenost jamči da pristupanje nije samo geopolitička računica, nego istinska demokratska i društvena transformacija.

To se posebno odnosi na Srbiju, koja prolazi kroz povijesni građanski bunt protiv demokratskog nazadovanja, medijske represije i korupcije. Pristupanje Srbije ovisi o stvarnim reformama i jasnom izboru da stane na stranu Europe. To se može postići jedino progresivnom politikom koja osnažuje civilno društvo, štiti manjine te podupire studente i građane koji traže demokraciju u Beogradu i šire.

Za pomak u procesu proširenja potrebna nam je hrabrost, iskrenost i solidarnost. EU nije samo tržište – to je zajednica vrijednosti. U tom smislu računamo na Crnu Goru i Albaniju, predvodnice procesa pristupanja s ambicioznim ciljem članstva 2028. i 2029. godine, da pokažu put i dokažu da se snovi mogu ostvariti.“

Na sastanku zastupnika Socijalista i demokrata (S&D), grupacije u Europskom parlamentu kojoj pripada SDP, doneseni su zahtjevi koje će grupa zastupati kada je riječ o stanovanju. Poruka je sljedeća: dostupno i dostojanstveno stanovanje mora biti prioritet Europske unije.

Prema Eurostatu, cijene stanova u EU-u porasle su za 55,4 %, a najamnine za 26,7 % između 2010. i 2024. godine. Veliki broj građana i građanki diljem EU sve teže pokriva troškove najma i kredita za stan ili im je vlastita nekretnina potpuno nedostupna. Osim toga, zbog visokih cijena, mnogi žive u neadekvatnim domovima koji su često nezdravi, energetski neučinkoviti ili prenapučeni. Statistika govori kako je u 2023. godini oko 16 % stanovništva u Europskoj uniji živjelo u prenapučenim kućanstvima, a 19,2 milijuna ljudi u EU nema minimalne uvjete za dostojanstveno stanovanje.

Hrvatska je također pogođena višestrukim problemima u području stambene politike, a analiza koju je proveo zastupnik Vešligaj u suradnji sa stručnjacima ovoga ljeta, pokazuje da svaka treća obitelj u RH živi u prostorno neadekvatnim uvjetima. Drugim riječima stopa prenapučenosti stanova i kuća iznosi 34,4 %. To je rezultat visokih troškova stanovanja koji smješta Hrvatsku među zemlje s najnepovoljnijim pokazateljima u EU. Podsjetimo, stanovanje se smatra priuštivim ako troškovi stanovanja ne prelaze 30 % neto dohotka kućanstva. U Hrvatskoj, priuštivost stanovanja kontinuirano opada na nacionalnoj razini od 2020. godine, a prosječno kućanstvo troši često i preko 40 % svog dohotka na troškove stanovanja. Do 2030. godine očekuje se dodatno smanjenje priuštivosti stanovanja za 8,8 %.

Zbog ovakve situacije, grupa S&D iz Opatije poziva na značajno povećanje financiranja iz sredstava Europske unije za priuštivo i dostojanstveno stanovanje u ukupnom iznosu od 300 milijardi eura, uključujući 100 milijardi eura u bespovratnim sredstvima. Ovo financiranje mora biti pouzdano, dugoročno i fleksibilno, kažu europski Socijalisti i demokrati, isporučeno putem bespovratnih sredstava, kapitala, zajmova, jamstava i drugih alata prilagođenih lokalnim potrebama, bez pretjeranog administrativnog opterećenja.

Cilj je sljedeći, 30 % novofinanciranih stambenih jedinica mora biti priuštivo za osobe s niskim prihodima, a 30 % za osobe sa srednjim prihodima. Također, mora obuhvaćati čitav raspon opcija priuštivog stanovanja, posebno najamne, javne, zadružne i neprofitne modele.

Socijalisti i demokrati su prihvatili i prijedlog hrvatskog zastupnika i člana posebnog Odbora za stambenu krizu EP-a Marka Vešligaja za uspostavljanje europskog registra transparentnosti za sve transakcije vezane uz nekretnine.

“Drago mi je da je usvojen moj prijedlog jer vjerujem kako će uspostavljanje europskog registra svih nekretninskih transakcija bitno utjecati na veću transparentnost u prodaji i kupnji nekretnina te smanjiti moguće prakse pranja novca. Moramo pratiti kakvim novcem se plaćaju nekretnine u Hrvatskoj jer dok neki prikrivaju neoporezovan i sumnjiv novac utapajući ga u nekretnine koje kupuju u gotovini, drugi, odnosno većina, ne mogu zbog toga priuštiti sebi krov nad glavom. Također, potrebno je promjenama porezne politike obuzdati špekulativne prakse, poput npr. kratkoročne preprodaje nekretnina radi stjecanja dobiti i pokrenuti velike investicije u pristupačno, kvalitetno i održivo stanovanje, posebno u stanovanje namijenjeno ranjivim skupinama i mladima.”

Stanovanje je temeljno ljudsko pravo, a ne mehanizam za profit, zaključak je zastupnika u Europskom parlamentu iz redova Socijalista i demokrata.

Danas su Socijalisti i demokrati usvojili Opatijsku deklaraciju, zauzimajući se za prava radnika te za pravedne zelene i digitalne tranzicije.

Ova deklaracija dolazi u ključnom trenutku – radnička prava u Europi pala su na najnižu razinu u posljednjem desetljeću, kako je istaknuto u nedavnom izvješću Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC).

Opatijskom deklaracijom iznosimo niz konkretnih zahtjeva za obranu i jačanje Europe radnika. Među njima su:

• dostojanstvene plaće za sve
• dobrobit i sigurnost na radnom mjestu
• pravedan rad u digitalnom dobu
• pravedna javna nabava
• cjeloživotno učenje i razvoj karijere
• plaćeni kvalitetni pripravnički i naučnički programi
• odgovarajuće regulirano podugovaranje
• jednaka prava za mobilne radnike
• mobilnost vještina
• snažni sindikati i socijalni dijalog.

Iratxe García, predsjednica Kluba zastupnika S&D-a, izjavila je:

„Ovdje smo u Opatiji kako bismo podržali radnike. U središtu ovog grada stoji kip Djevojke s galebom, koja gleda prema Jadranu. Za nas to simbolizira ono što socijaldemokracija mora biti – svjetionik nade, koji snažno stoji usprkos valovima i pruža ruku prema budućnosti.

Tijekom proteklog stoljeća, naša je politička obitelj oblikovala socijalnu Europu – radnička prava, univerzalno zdravstvo, kolektivno pregovaranje, jednaku plaću, mirovine, godišnje odmore, rodiljne dopuste. Bez nas, socijalne Europe ne bi bilo. A bez nas, naša socijalna Europa neće preživjeti oluju ekstremizma.

Moramo biti jasni: krajnja desnica ne prijeti samo demokraciji – ona izravno šteti radnicima. Hrani se bijesom i očajem, ali nudi samo podjele i iskorištavanje. Naš odgovor mora biti hrabar i konkretan: o radničkim se pravima ne pregovara.

Zato smo ovdje u Opatiji usvojili deklaraciju o dostojanstvu radnika. Svaki radnik mora zarađivati plaću koja pokriva troškove života. Nitko ne smije umrijeti ili se razboljeti zbog posla. Svaka žena zaslužuje jednaku plaću. Svaki mladi čovjek mora imati pristup plaćenim pripravništvima i stvarnim prilikama. To je socijaldemokracija.“

Biljana Borzan, potpredsjednica SDP-a i zastupnica u Europskom parlamentu dodala je:

„Grupa S&D došla je u Opatiju i Rijeku kako bi poslala snažnu i jasnu poruku: radnici su srce, duša i pokretačka snaga zelenih i digitalnih tranzicija u Europi. Zato se borimo za dostojanstvene plaće, dostojanstvo i sigurna radna mjesta – temelje Europe kakvu želimo.

Ovo je trenutak da prenesemo glas hrvatskih građana koji se bore spojiti kraj s krajem – čak i s redovnim poslom ili dok rade dva posla. Ovdje smo da ih čujemo – večeras na koncertu, sutra u posjetu tvornici – i da njihove brige ponesemo sa sobom u Bruxelles.

Nije slučajno da smo upravo u Opatiji i Rijeci – gradovima s ponosnom industrijskom i radničkom tradicijom. Hrvatska ima mnogo toga za doprinijeti oblikovanju bolje budućnosti Europe – Europe koja uvijek stavlja ljude ispred profita.

Fokusirajući se na socijalnu pravdu, prirodno je odati počast našem dragom prijatelju Fredu Matiću – borcu za socijalnu pravdu i prava žena, koji je preminuo prije godinu dana. Nazvavši po njemu jedan od naših pripravničkih programa, njegova vizija Europe utemeljene na jednakosti, pravdi i ljudskom dostojanstvu živjet će dalje. Kao što je Fred sam rekao – možda nećemo promijeniti svijet, ali ako ga uspijemo pomaknuti nekoliko centimetara u pravom smjeru, naša politička borba imala je smisla.“

Skupina Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu održat će od 29. rujna do 2. listopada 2025. u Opatiji svoje vanjsko zasjedanje na visokoj razini.

Središnja tema sastanaka bit će jačanje socijalne Europe i pronalaženje progresivnih rješenja za globalne izazove. Raspravljat će se o ključnim pitanjima – od radničkih prava, održivog razvoja i pravedne zelene tranzicije, pa sve do borbe protiv ekstremnih ideologija i jačanja demokracije. 

Naglašena je važnost ovog okupljanja u Hrvatskoj, kao mosta između Bruxellesa i regije Zapadnog Balkana.

Uz formalne rasprave, članovi S&D-a otvorit će dijalog s građanima. Poseban naglasak bit će na pravima radnika i tome kako Europska unija može unaprijediti kvalitetu života ljudi u Hrvatskoj i diljem Europe.

Program uključuje niz događanja:

• tematske radne skupine o globalnim izazovima, pravednoj dekarbonizaciji, kohezijskoj politici, ravnopravnosti spolova i demokratskoj otpornosti,
• susrete sa sindikatima, nevladinim udrugama i građanima,
• posjet lokalnim poduzećima i inicijativama koji pokazuju primjer održivog razvoja u praksi.
• kulturni program u Rijeci.

Koncert grupe Let 3 održat će se u utorak 30. rujna na riječkom Korzu s početkom u 20:00 sati, kao posveta radničkim pravima, uz kratke osvrte socijaldemokratskih političara.

Predsjednica S&D-a Iratxe García Pérez, zajedno s domaćinima eurozastupnicom Biljanom Borzan i predsjednikom SDP-a Sinišom Hajdašem Dončićem, otvorit će zasjedanje događaja 29. rujna u 16:30 sati u Hotelu Adriatic u Opatiji, uz posebno odavanja pijeteta životu i radu prerano preminulog SDP-ovog europarlamentarca Predraga Freda Matića. 

Europski parlament izglasao je rezoluciju koja jasno osuđuje humanitarnu katastrofu u Gazi te koja poziva na sankcije Izraelu i priznavanje Palestine, izvijestio je eurozastupnik SDP-a Tonino Picula na Facebooku.

"Europski parlament izglasao je Rezoluciju o Gazi, što predstavlja veliku pobjedu grupacije Socijalisti i Demokrati u Europskom parlamentu, kojoj pripada SDP Hrvatske i koja je bila jedan od predlagatelja dokumenta. Značajno je to jer se radi o prvoj rezoluciji u više godina, koja jasno osuđuje humanitarnu katastrofu te poziva na sankcije Izraelu i priznavanje Palestine, jer kako smo više puta isticali, samo rješenje s dvije države može osigurati trajan mir u regiji.

Rezolucijom smo pozvali na hitan prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći. Zbog svega navedenog, svi SDP-ovi zastupnici su u Europskom parlamentu glasali 'ZA' tekst Rezolucije.

To je principijelan stav koji SDP ima već godinama, za razliku od zastupnika iz redova HDZ-a koji NISU podržali nijedan od zahtjeva, osobito one o prekidanju vatre, zaustavljanju humanitarne katastrofe te suspenziji odnosa s Izraelom.

Što se tiče glasanja o amandmanima koji spominju vojni embargo protiv Izraela, njihov sadržaj nije dio teksta same rezolucije te je kao takav bio izvan okvira glasanja. Dapače, u tekstu rezolucije za koji smo glasali o Gazi piše kako se potiče sve države članice da se usklade sa Zajedničkim stajalištem Vijeća o kontroli izvoza oružja i da dosljedno primjenjuju u njemu utvrđena načela te da se zaustavi izvoz oružja zbog rizika da će se roba koja se izvozi upotrijebiti za počinjenje ratnih zločina ili teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Osobno, kao i SDP, kontinuirano zagovaram priznanje Palestine i jasnu osudu nasilja Izraela nad Palestinom", napisao je Picula na Facebooku.

SDP izražava duboku zabrinutost zbog teške humanitarne krize u Gazi, koja poprima razmjere kolektivnog kažnjavanja civilnog stanovništva, među kojima i više od 70 000 djece. Kao članica Stranke europskih socijalista (PES), SDP u potpunosti podržava zahtjev PES-a da Europska unija privremeno suspendira Sporazum o pridruživanju između EU i Izraela, dok se ne osigura poštivanje temeljnih ljudskih prava i ne omogući nesmetan pristup humanitarnoj pomoći.

Korištenje gladi i blokade humanitarne pomoći kao ratne taktike je ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i može se kvalificirati kao ratni zločin. Zato pozivamo Europsku uniju, a osobito Vladu Republike Hrvatske, da zauzme jasan stav i podrži:

• privremenu suspenziju Sporazuma EU–Izrael, sve dok se humanitarna situacija ne normalizira;
• uvođenje embarga na izvoz oružja prema Izraelu;
• neovisnu međunarodnu istragu o mogućim ratnim zločinima.

Europska unija je već utvrdila kako postoje indicije da Izrael krši klauzulu o ljudskim pravima iz Sporazuma, a niz država članica – uključujući Španjolsku, Irsku i Nizozemsku – već je zatražilo njegovu suspenziju. Hrvatska se, pak, usprotivila suspenziji članka 2. Sporazuma o pridruživanju pod izlikom da bi to zatvorilo prostor za dijalog, što smatramo neprihvatljivim izgovorom.

Istodobno, SDP potvrđuje svoj stav da je rješenje sukoba na Bliskom istoku moguće samo kroz model dviju država – Izraela i Palestine – koje žive u međusobnom priznanju, sigurnosti i miru.

U tom kontekstu, SDP smatra kako je vrijeme da i Hrvatski sabor otvori pitanje službenog priznanja Palestine kao neovisne države. Takav politički čin bio bi jasan signal da Hrvatska podržava mirovni proces, međunarodno pravo i univerzalnu vrijednost prava naroda na samoodređenje.

Napominjemo da priznanje Palestine ne znači davanje političkog legitimiteta Hamasu, već jasno podrazumijeva priznavanje prava palestinskog naroda na svoju državu u skladu s međunarodnim pravom. Priznanje je i važan korak prema internacionalizaciji tog problema, koji predugo stagnira.

Krovne europske poljoprivredne organizacije koje predstavljaju i brojne hrvatske poljoprivrednike, u srijedu su u Bruxellesu organizirale prosvjed kojem se pridružio i SDP-ov Marko Vešligaj.

"Danas je Europska komisija objavila novi prijedlog za Višegodišnji financijski okvir (2028-2034). I očekivano je loš. Planira se objediniti nekoliko programskih fondova u jedan kanal, uključujući dvije najveće proračunske stavke - kohezijski fond i zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), pritom ukidajući ”drugi stup” proračuna za razvoj ruralnog područja.

Iz tog tzv. ”drugog stupa” ZPP-a financira se, primjerice, razvoj ruralnog turizma, modernizacija OPG-ova, razvoj LAG-ova, ali i javna infrastruktura u ruralnim područjima, vrtići, ceste, vodoopskrba, domovi kulture, igrališta. Sve će to biti ogroman udar na lokalnu samoupravu. Drugi stup je bio ”težak” 95.5 milijardi eura, a sada bez njega ostaju i Europa i Hrvatska.

U Parlamentu je o novom proračunu govorio i Povjerenik za poljoprivredu, C. Hansen, i od njega sam tražio jasne odgovore: Kako je moguće da Europa napušta jednu od najuspješnijih politika i poljoprivrednike, građane i ruralne zajednice te gradove ostavlja bez sredstava? Kako ćemo, bez adekvatnih financijskih instrumenata, osigurati sigurnost hrane i uspješne ruralne zajednice? Jedno bez drugoga ne ide.

Ako bismo morali odabrati jednu stvar u kojoj Hrvatskoj najviše treba Europska unija, to je zajednička poljoprivredna politika i unutar nje ruralni razvoj. Svako slabljenje zajedničke politike i proračuna dodatno će ugroziti opstanak malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača i ruralnih krajeva, a oni su temelj naše proizvodnje.

Zbog svega ovoga, danas sam se u Bruxellesu pridružio i prosvjedu koji su organizirale Copa i Cogeca, krovne europske poljoprivredne organizacije koje predstavljaju i brojne hrvatske poljoprivrednike te, zajedno s kolegama zastupnicima iz Italije i Francuske, izašao na ulicu. Pružili smo potporu poljoprivrednicima, sindikatima i građanima kako bismo jasno poručili da opstanak europske poljoprivrede i ruralnih zajednica ovisi o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) koja se prijedlogom novog proračuna dovodi u opasnost", rekao je Vešligaj.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi.

"Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine ste mogli kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto", istaknula je Biljana Borzan.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete.

"Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na velike prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni. One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena. Tako primjerice boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu", upozorila je Borzan.

Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u EU godišnje koštaju oko 19 milijardi eura.