Danas se u Bruxellesu održao veliki prosvjed europskih poljoprivrednika uoči odlaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Brazil gdje će pokušati finalizirati sporazum između EU i zemalja Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Trenutak je značajan i zato što su u isto vrijeme čelnici država članica EU raspravljali na sjednici Europskog vijeća o novom proračunu koji poljoprivrednici smatraju lošim. Prosvjed organiziraju najveće krovne udruge europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca.

I tzv. Mercosur sporazum i novi prijedlog proračuna s nagrizenom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) veliki su problem za poljoprivrednike u cijeloj Uniji.

„Mnogo sam govorio o potrebi očuvanja Zajedničke poljoprivredne politike i apelirao da se ona očuva. ZPP je jedan od temelja Europske unije na kojem je cijeli projekt i nastao, a ako je ugrozimo i oslabimo, to više neće biti ista Unija. Ta politika hrani i održava ruralne zajednice. ZPP mora, dakle, zadržati vlastiti proračun i svoj model s dva stupa, od kojih je jedan za ruralni razvoj. Sve drugo je izravan udar na poljoprivrednike i ruralna područja. Bez poljoprivrede nema ni sigurnosti hrane, nema sigurnosti uopće i zbog toga je još važnije sačuvati je u vremenu u kojem živimo“, rekao je Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Drugi udar na poljoprivrednike stiže sporazumom sa zemljama Mercosura. Ovaj sporazum je poguban i za hrvatsku i za europsku poljoprivredu, ali još važnije, poguban je i za građane jer dovodi na tržište hranu upitne kvalitete zbog dvostrukih standarda proizvodnje. Europska unija ima najviše standarde proizvodnje hrane, a europski poljoprivrednici su obvezni poštivati izuzetno stroge ekološke, radne i zdravstvene propise. Kontinuirano se podižu standardi i propisuju stroga pravila o korištenju pesticida, gnojiva, dobrobiti životinja i očuvanju okoliša. Ovi standardi značajno povećavaju troškove proizvodnje, no jamče domaću i zdravu hranu.

S druge strane, Mercosur ima znatno blaže propise u tri ključne kategorije: pesticidi, hormoni i genetski modificirani organizmi (GMO). Ako se ne zaštitimo, takva hrana stiže na europsko tržište.

Nedavno je irsko udruženje farmera posjetilo Brazil gdje su proveli istragu tijekom koje su uspjeli kupiti veterinarske antibiotike i hormone za rast bez ikakvih papira, iako bi za njih morali imati recepte. To ukazuje na mogućnost korištenja tih supstanci u uzgoju goveda i drugih životinja bez kontrole. Također, dok EU ima neke od najstrožih propisa o GMO-u, zahtijevajući dugotrajno odobrenje i obavezno označavanje, zemlje Mercosura globalni su predvodnici u uzgoju GMO usjeva.

„Zahtijevali smo, stoga, kroz moj amandman tzv. zrcalne klauzule (mirror clauses), inzistirajući na tome da uvezeni proizvod mora biti proizveden poštujući identične standarde kao i domaći proizvodi. Nažalost, taj prijedlog nije usvojen. Zaštitni mehanizmi koje predlaže Europska komisija su nedovoljni. Apeliram na Vladu RH da ne pristaje na ovakav sporazum“, rekao je Vešligaj.

Sporazum o partnerstvu između Europske unije i Mercosura uvodi carinske kvote za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura te predviđa ukidanje carina na ostale proizvode, uključujući vina i alkoholna pića. Time će se narušiti održivost ključnih sektora u EU jer, iako kvote ograničavaju količinu uvoza, 99.000 tona govedine i čak 180.000 tona peradi uz niske carine stvorit će nelojalnu konkurenciju na europskom tržištu.

Proizvođači u zemljama Mercosura koriste masovnu, visokoindustrijaliziranu poljoprivredu s mnogo nižim troškovima proizvodnje, što će potkopati europske cijene i dovesti u pitanje opstanak obiteljskih gospodarstava na kojima se temelji i hrvatska poljoprivreda. Oko 160.000 hrvatskih OPG-ova bit će najjače pogođeno u izravnoj borbi s globalnim korporacijama iz Mercosura koje dominiraju masovnom proizvodnjom.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u subotu na stranačkom skupu kako premijer Andrej Plenković, umjesto da šalje poruke protiv radikalizma u društvu 'pleše tango s balkanskim mirisom', a da će se SDP nastaviti boriti protiv radikalizma, za bolji standard građana.

Glavni odbor SDP-a raspravlja o aktualnoj političkoj situaciji, izmjeni stranačkog Statuta te priprema izvještajnu konvenciju koja će se održati u siječnju.

„Hrvatska danas nosi kaput s dva lica, jedno je europsko koje govori o suživotu, pravu na glazbeni, kulturni ili sportski izražaj, i koje priča o demokraciji, a drugi je balkanski koji se hrani motivima iz prošlosti koji govore 'gdje si bio koje godine'. I naš premijer voli taj kaput. Umjesto da mladoj Hrvatskoj govori jasne poruke protiv radikalizma, on pleše tango s balkanskim mirisom”, poručio je SDP-ovcima Hajdaš Dončić u uvodnom govoru na sjednici Glavnog odbora stranke.

Od zadnje sjednice Glavnog odbora u rujnu dogodilo se puno stvari u Hrvatskoj za koje, kazao je šef SDP-a, nisam mislio da će se dogoditi.

"Donijet je proračun koji ne potiče obrazovanje već naoružavanje, djeca koja su došla u Zagreb na sajam knjiga Interliber pretučena su zbog naglaska i grada iz kojega su došla i meni nije normalno da djeca koja nose sportske majice klubova iz Zagreba ne mogu šetati po Dalmaciji ili dalmatinskih klubova po Zagrebu", naveo je.

Ono što se događa u Hrvatskoj, ocijenio je Hajdaš Dončić, događa se i u Europi gdje radikalizam i polarizacija urušavaju vrijednosti i demokraciju.  Svi oni koji brane ili pričaju da su tradicijske, nacionalne vrijednosti one vrijednosti koje se skrivaju pod tom krinkom, lažu, ustvrdio je.

„SDP, nažalost, u toj bitci nema sugovornika, nema ni partnera jer naš premijer uvijek pleše taj tango i dalje će ga plesati", rekao je predsjednik SDP-a. Dodao je da će se od njih "tražiti još veću hrabrost, ali i mudrost da se suprotstave radikalizmu".

"Taj vražji kaput je mirisan i stvara privid ekonomskog rasta u Hrvatskoj", naveo je Hajdaš Dončić, ustvrdivši da premijer Plenković "stvara privid da se bori protiv inflacije, a inflacija nikad veća".

"Hrvatska, doduše, ima ekonomski rast i ako pričamo o standardu, jedan dio građana Hrvatske živi bolje, ali to nije razvoj, to je rast, to su Potemkinova sela gdje ne postoji stvarni razvoj i stvarna briga za zajednicu", kazao je.

„Ne dao Bog da geopolitička situacija ugrozi hrvatski turizam, Hrvatska ekonomska kulisa odmah će se urušiti", rekao je Hajdaš Dončić, dodavši da će SDP "biti taj koji će kao i dva puta u povijesti do sada, čistiti te kulise i graditi stvarna naselja".

Hrvatskoj treba hrabrost da se suoči s našim problemima iz prošlosti i optimizam da kaže da ih možemo riješiti kao i ideje, naglasio je te najavio da će SDP svoje ideje predstaviti na konvenciji u siječnju, i to - o progresivnom oporezivanju, drugačijoj raspodjeli poreza na dobit, o hrvatskoj industrijskoj razvojnoj politici i skraćivanju radnog tjedna i o tome ćemo razgovarati sa svima.

Uvodni govor šef SDP-a zaključio je pozivom članovima Glavnog odbora: "I zato, kolegice i kolege, kada, ako ne sada, tko ako ne mi”.

U organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan je okrugli stol na temu „Dopunske djelatnosti na OPG-ovima - izazovi i prilike“. Uz predsjednicu udruge ruralnog turizma i predstavnika ministarstva poljoprivrede, panelist je bio i eurozastupnik SDP-a Marko Vešligaj. Na okruglom stolu sudjelovali su i Mate Vukušić, saborski zastupnik i član saborskog odbora za poljoprivredu, Timon Fabijanec, potpredsjednik Foruma mladih SDP-a i student na Agronomskom fakultetu te Goran Perović, član SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu, kao i predstavnici brojnih udruga poljoprivrednih proizvođača, studenti i drugi zainteresirani za ovu problematiku.

Zastupnik u EU parlamentu, Marko Vešligaj, kroz raspravu i tijekom izlaganja istaknuo je kako su naši mali poljoprivredni proizvođači često administrativno i porezno opterećeniji od mnogih kolega u EU. “Umjesto da ih Zakon o OPG-u i pravila o dopunskim djelatnostima guraju naprijed, pretvaramo ih u hibrid između fizičke osobe i tvrtke – s punim obvezama, ali bez zaštite obiteljske imovine i bez jednostavnih pravila za prvu preradu na gospodarstvu. Zato dio proizvodnje i dalje završava ili kao sirovina za mali novac, ili u sivoj zoni.

U novom proračunskom razdoblju EU otvaraju se važne prilike za naše male i mlade poljoprivrednike – od ciljanih početnih potpora i lakšeg pristupa zemljištu, do investicija Europske investicijske banke usmjerenih baš na mala gospodarstva i inovacije. Ali da bi ta sredstva imala smisla, Hrvatska mora pojednostaviti pravila za dopunske djelatnosti, zaštititi obiteljsku kuću i zemlju od poslovnih rizika te porezno i administrativno rasteretiti zadruge koje udružuju proizvođače.

Manje birokracije, više prerade na selu i pošteniji uvjeti na tržištu – to je cilj za snažna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. “Uporno za naše poljoprivrednike! Uporno za naše OPG-ove!”, naglasio je na kraju Vešligaj.

“Sva ova rasprava bi mogla stati u dvije rečenice: udruga ruralnog turizma, udruga OPG-ova, predstavnici maslinara, velika većina onih koji su pokrenuli dodatne djelatnosti na OPG-ovima, jednoglasno nisu zadovoljni rješenjima i pravilnicima, kao i samim zakonom o OPG-u kojeg brani ministarstvo poljoprivrede. Na žalost, njihove prijedloge ministarstvo uopće ne prihvaća, uporno se doslovno prepisuju zakoni nametnuti od EU-a ali bez bilo kakve zaštite nacionalnog resursa, hrvatskih proizvođača”, rekao je Mate Vukušić.

“Hrvatska u ovih 35 godina već 20 puta mijenja Zakon o poljoprivredi a proizvodnja ide silaznom putanjom. U 2022. godini donesena je Strategija poljoprivredne proizvodnje. Određeni su prioriteti, recimo stočarstvo, i što imamo kao rezultat?

Krah stočarske proizvodnje. Nikad manje mlijeka, muznih krava i mesnih goveda. Samodostatnost imamo u svega dva-tri proizvoda. Danas pričamo o dopunskoj djelatnosti u OPG-ovima, o nečemu što bi trebala biti nadogradnja, a nismo riješili primarnu proizvodnju kao temelj poljoprivrede. Brojni OPG-ovi, koji su se upustili u ruralni turizam, kupuju meso i slične proizvode vani jer ih u RH, valjda, ne znamo proizvesti.

Država nije donijela novi zakon o poljoprivrednom zemljištu a na terenu je kaos u kojemu najbolje plivaju lokalni šerifi. Natječaji za raspodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta provode se po dvije godine, zemlja se često dijeli mimo zakona, bez posljedica, bez sankcija. I to je jedan od razloga zašto mladi odlaze vani, pogotovo iz Slavonije. U velikom broju slučajeva `prioritetan zadatak` je dobiti 40-50 ha državnog zemljišta, posijati pšenicu, kukuruz, dobiti poticaj i potporu. I tu sva mudrost staje.

Fantastične primjere imamo u susjedstvu, u Austriji, Sloveniji, Italiji pa i dalje, u skandinavskim zemljama. Međutim, ova Vlada, na žalost, poljoprivrednu politiku u RH vodi na način da se uništi poljoprivredna proizvodnja. Blizu su!”, zaključio je Vukušić.

Student na Agronomskom fakultetu Timon Fabijanec rekao je kako "moramo razmišljati svojom glavom i kritizirati ono što ne funkcionira".

"Gospodin Jadna, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, u svom je izlaganju iznio drugačije poglede na stanje u poljoprivredi i na sliku poljoprivrede u Hrvatskoj. Zamolio sam da se, za početak, mlade rastereti administracije koja se, umjesto da se smanjuje, sve više povećava. Moram naglasiti i da se slažem s gospodinom Vešligajem u tome da smo premala zemlja da bismo, ako postoji problem u ministarstvu, krivili druge i prebacivali odgovornost na nekoga drugoga," rekao je Fabijanec.

Objavljen je Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. godinu, prema kojem je Hrvatska, ako pretočimo to u školske ocjene, dobila jedva dvojku. Naime, indeks rodne ravnopravnosti za Hrvatsku za 2025. godinu iznosi 57.1 bod od mogućih 100, što je pad u odnosu na prošlu godinu koji je Hrvatskoj donio nezavidno 21. mjesto od 27. Indeks ravnopravnosti objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost te obrađuje područja poput zdravstva, zastupljenosti na pozicijama moći, obrazovanja, rodnog jaza u plaćama te skrbi o kućanstvu. Institut upozorava Hrvatsku na činjenicu da je rezultat koji ostvaruje kontinuirano ispodprosječan. Iza Hrvatske su Grčka, Cipar, Rumunjska, Češka, Mađarska i Latvija, a ispred sve ostale zemlje EU.

Od 2015. godine do danas, Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj porastao je za 3,0 boda, a od 2020. zabilježen je mizeran porast od svega 0,4 boda. Ovo malo poboljšanje omogućio je rast u području zarada, u kojem Hrvatska bilježi najveće poboljšanje, za 5,3 boda od 2020. godine. Hrvatska, dakle, s vremenom ipak ponešto napreduje u pogledu ravnopravnosti spolova, ali nedovoljno, i rezultati koji postiže su niži od prosjeka EU, štoviše, pokazuju sve veći jaz u odnosu na prosjek. Najlošiji rezultati su u područjima: moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravstva (20. mjesto).

”Značajan korak unatrag zabilježen je u području zdravstva što je alarmantan podatak, ali nažalost ne i iznenađujuć, ako uzmemo u obzir na kakve sve prepreke žene u Hrvatskoj nailaze kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama poput prekida trudnoće, a i s kakvim se ginekološkim i opstreticijskim nasiljem suočavaju. Također, u Hrvatskoj dvije od pet žena vjeruju da su lošije tretirane od muškaraca od strane medicinskog osoblja. To su podaci koji vrište da se nešto mora promijeniti. Upravo na tome trenutačno radimo te u mom izvješću o prioritetima za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti zahtijevamo konkretne zakonske izmjene koje će osigurati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve žene i djevojke, ali i dodatne napore u borbi protiv nasilja nad ženama, osobito novi zakonodavni okvir za suzbijanje opstetricijskog i ginekološkog nasilja.” izjavio je Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.

Žene u Hrvatskoj čine svega 16 % ministara, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2023 godinu, u Saboru imaju 34 % zastupničkih mjesta, dok zastupljenost žena u regionalnim skupštinama ostaje ista od 2023., na 30 %.

Udio žena među članovima uprava najvećih poduzeća pao je na 27 %, dok su žene slabo zastupljene i u sportskim organizacijama gdje čine samo 9 % članova uprava u najpopularnijim olimpijskim sportskim organizacijama, što je jedan od najnižih udjela u EU.

Također, povećao se rodni jaz u plaćama, žene u parovima zarađuju u prosjeku 84 % zarade svog partnera, dok muškarci zarađuju 32 % više od partnerice. Udio ženske zarade u parovima opao je tijekom posljednjeg desetljeća, a jaz se povećao i zbog rasta muškog udjela zarade. S druge strane, žene su obrazovanije. U Hrvatskoj je 52 % žena u dobi 30–34 godine završilo visoko obrazovanje, u usporedbi s 30 % muškaraca iste dobi.

Također, Indeks rodne ravnopravnosti nam otkriva i stereotipe u Hrvatskoj. Pa tako polovica muškaraca i više od četvrtine žena smatra prihvatljivim da muškarac ima financijsku kontrolu nad svojom suprugom. Mlađe žene sklonije su se složiti s ovom idejom nego starije žene. Zatim, više od polovice žena i muškaraca smatra da su muškarci prirodno manje sposobni od žena voditi kućanstvo.

”Da nije tužno, bilo bi smiješno. No činjenica je da su štetni rodni stereotipi i dalje vrlo prisutni i u Europi, i u Hrvatskoj. No ni to ne iznenađuje s obzirom na sve ono čemu svjedočimo u javnom i političkom prostoru posljednjih godina, a eskaliralo je, nažalost, i u Europskom parlamentu, gdje Europska pučka stranka, čiji je član i HDZ, neprestano ulazi u saveze s krajnjom desnicom, što rezultira udarom na prava žena. Tako se reproduciraju rodni stereotipi što je prvi korak ka neravnopravnosti, a onda i nasilju nad ženama." zaključio je Vešligaj.

Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan danas je u Europskom parlamentu organizirala javno saslušanje o utjecaju energetskih pića na zdravlje djece i mladih.

Energetska pića s visokim sadržajem kofeina i stimulansa ozbiljno ugrožavaju zdravlje djece i mladih, povećavaju rizik od poremećaja spavanja, anksioznosti, prekomjerne težine i rizičnog ponašanja. Dok Litva i Latvija zabrane imaju već deset godina, Mađarska i Bugarska zabranili su prodaju maloljetnicima ove godine, a Poljska, Češka i Rumunjska imaju slične mjere. Rasprave o zabrani prodaje djeci traju i u Irskoj i Portugalu, dok trgovinski lanci u Švedskoj i Engleskoj samoinicijativno ograničavaju prodaju. Pića s ekstremnim sadržajem kofeina zabranjena su i u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Sloveniji.

Politička volja da se zaštite maloljetnici i ograniči agresivan marketing industrije, koja ciljano doseže djecu na razini EU-a, nikad nije bila snažnija. Borzan već godinama glasno zagovara zabranu prodaje djeci. „Ne postoji niti jedan razlog da dijete od 11 godina poseže za stimulansom zbog manjka energije. Dijete koje raste, uči i razvija se ne treba kemijski poticaj, nego san, pravilnu prehranu, stabilnost i sigurno okruženje. Kada marketing djecu uvjeri da se umor rješava stimulansima, tada više ne govorimo o potrošačkom izboru, nego o oblikovanju ponašanja koje stvara potpuno preventabilne zdravstvene rizike.“, istaknula je Borzan tijekom rasprave.

Stručnjaci koji su sudjelovali na saslušanju upozorili su da se djeca sve češće susreću s energetskim pićima već u višim razredima osnovne škole, pri čemu se stvara rizičan obrazac koji se kasnije spaja s alkoholom i drugim stimulansima. Zaključili su da su pravila o marketingu i dostupnosti djeci nedovoljna te da države članice imaju puno prostora za snažnije mjere.

„Zabrana energetskih pića za djecu u Hrvatskoj više ne smije čekati. Agresivan marketing prema maloljetnicima eskalira, a znanstveni dokazi o rizicima više nisu predmet rasprave. Kada više od pola djece mlađe od 12 godina već pije energetska pića, a pola 16-godišnjaka ih kombinira s alkoholom, onda je teško govoriti o odgovornoj potrošnji. Ovo nije ni tržišno pitanje ni pitanje preferencije, ovo je pitanje zdravlja jer posljedice neće snositi industrija nego naša djeca.“, poručila je Borzan.

Borzan naglašava da jedino zakonski prijedlog donosi jednostavno rješenje: zabranu prodaje maloljetnicima, jasne obveze trgovaca i ugostitelja te mehanizme nadzora koje koristi većina europskih zemalja. Smatra da je javnozdravstveni argument danas toliko snažan da Sabor više ne može ignorirati potrebu za regulacijom.

Sjećate se Chat controla? One uredbe koju je naša Vlada zdušno podržavala, a nas koji smo upozoravali na opasnost masovnog nadzora građana optuživala da smo protiv zaštite djece od seksualnog nasilja na internetu? Vrijeme je da tu laž razobličimo.

Jer kad Vlada govori o Chat controlu i svojoj brizi za djecu u digitalnom prostoru — ne govori istinu. Pred javnošću se predstavljaju kao branitelji djece na internetu, a istina je — da njihove stvarne obaveze prema djeci godinama stoje neispunjene. Za to postoje konkretna tri dokaza.

Prvi dokaz — Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju.

To je dokument koji je Vlada sama obećala donijeti za razdoblje 2024.–2026., i to izrijekom u svom Programu. Trebao je biti donesen još prije dvije godine. Danas smo na kraju 2025., program ne postoji. Ni nacrt. Ni okvir. Ni minimum političke volje.

A upozoravali su ih svi — stručnjaci, civilno društvo i bivša pravobraniteljica za djecu. Ona je jasno rekla: djecu treba zaštititi od rizika digitalnog svijeta, ali im treba omogućiti i pristup internetu, obrazovnim platformama i sigurnom okruženju. Program.

Što je Vlada učinila? Ništa. Ako ga i sada donesu, to će biti mrtvo slovo na papiru.

Drugi dokaz — OECD.

Premijer Plenković voli govoriti da Hrvatska mora postati članica “kluba najrazvijenijih”. Međutim, da biste postali dijelom tog elitnog kluba zemalja s visokim standardom, morate zadovoljiti određene uvjete. Na tom putu OECD vas skenira, propitkuje, promatra, usmjerava. A što OECD kaže o nama?

A OECD je upravo Hrvatskoj uputio ozbiljne primjedbe, i to baš u području zaštite djece u digitalnom okruženju.

Kažu da nemamo strategiju, da ne istražujemo rizike, da ne uključujemo djecu, roditelje, škole i stručnjake, da nemamo tijelo koje koordinira i nadzire provedbu strategije digitalne sigurnosti, i da nema proračuna za to područje.

Pa mi nismo donijeli ni smjernice za etičnu primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju — dokumenta koji je Vlada sama najavila za 2025. godinu. Ta godina je gotovo prošla, smjernica nema.

Treći dokaz — Ured pravobraniteljice za djecu.

Institucija čiji je posao štititi najmlađe već godinama Vladi šalje preporuke — i Vlada ih godinama ignorira.

Bivša pravobraniteljica je u 2024. dala je 80 prijedloga za poboljšanje zakona i politika. Vlada je prihvatila — 18. Jedan čak i samo djelomično.

Njeno izvješće o stanju dječjih prava za 2024. još stoji neobrađeno, bez rasprave, zaboravljeno na dnu saborskog dnevnog reda, dječja prava su na čekanju. Ali zato je nova pravobraniteljica izabrana vrlo brzo — očito takva koja neće slati “previše” prijedloga.

I sada dolazimo do ključnog pitanja: Je li Vlada napravila minimum kako bi zaštitila djecu i mlade? Ne. Nisu proveli ono što su sami obećali, nisu ispunili preporuke OECD-a, nisu uvažili najvažniju instituciju koja štiti djecu.

Ali zato su strastveno, gotovo fanatično, gurali — Chat control.

I to čak i nakon što su mnoge europske zemlje jasno rekle da bi posljedice takvog modela nadzora bile opasnije od eventualnih koristi.

Stručnjaci iz sustava jasno su rekli da:

– stvarnu moć nad komunikacijom imaju digitalne platforme,

– zaštita djece ovisi o njihovoj suradnji i međunarodnoj policijskoj suradnji, a ne o nadzoru pojedinaca i masovnom skeniranju privatnih poruka.

Drugim riječima: Chat control nije ključan alat za zaštitu djece.

Ono što jest rješenje — istraživanja, strategije, koordinirana politika, ulaganje u sustav i ozbiljna suradnja s digitalnim platformama, pametan sustav upravljanja i nadzora — Vlada ne radi.

Ono što nije rješenje — pokušava se prikazati kao spasonosno.

Zato je na nama da kažemo istinu: pod krinkom zaštite djece ne smije se nikad više ni pomisliti uvoditi masovni nadzor građana koji omogućuje uvid u privatnu komunikaciju. Jer kad jednom takav mehanizam postoji, može se koristiti za sve: političku kontrolu, pritisak na medije, ograničavanje slobode govora, narušavanju temeljnog prava na privatnost.

Zahvaljujući SDP-u, činjenici da smo upravo mi temu Chat controla snažno otvorili u javnosti, da smo o tome poveli okrugle stolove sa stručnjacima, rasprave po Reddit grupama, pokrenuli peticiju s ciljem informiranja građana... ali i zahvaljujući našim EU zastupnicima koji imaju odlučan stav u EU parlamentu, hrvatska javnost može Plenkoviću jasno reći: "zaštita djece da, masovni nadzor privatne komunikacije građana ne".

I zato danas mogu jasno prozvati Vladu Republike Hrvatske zbog ovih brojnih primjera koji pokazuju kako stvarna i institucionalna briga za prava i sigurnost djece i mladih Plenkovićevoj Vladi nije bitna:

Umjesto stvarne zaštite — zagovarate i nudite nadzor.

Umjesto konkretnih politika — izbjegavate svoju odgovornost i pravdate svoje nečinjenje.

Umjesto odgovornosti — manipulaciju.

I najžalosnije — u svemu tome pozivate se na djecu, iako je prema svemu viđenome jasno: djeca vam nisu prioritet.

Sabina Glasovac,

saborska zastupnica SDP-a

Član Predsjedništva SDP-a Hrvatske i voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović sudjelovao je u Stockholmu na sastanku na visokoj razini, održanom u sklopu 4. Parlamentarnog summita Krimske platforme. Sastanak, pod nazivom „Oteta ukrajinska djeca: Poziv na kolektivnu akciju“, okupio je predstavnike parlamenata, međunarodnih institucija i stručnih organizacija iz Europe i svijeta, a svojim je prisustvom skup podržala i švedska kraljica Silvija, naglasivši time važnost teme zaštite djece pogođene ratom.

Tijekom summita Zmajlović je održao nekoliko kraćih bilateralnih susreta, uključujući razgovor s Carinom Ödebrink, predsjednicom Grupe socijaldemokrata u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. Na sastanku su razgovarali o jačanju parlamentarne diplomacije i prioritetima grupe u području ljudskih prava i sigurnosnih izazova.

Na sastanku je sudjelovao i Joan Pere Pons, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a i član socijaldemokratske grupe, koji je dao snažnu političku podršku međunarodnim naporima za zaštitu otete ukrajinske djece.

Mihael Zmajlović se tijekom summita susreo i s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Ruslanom Stefančukom, a razmijenili su stajališta o humanitarnoj situaciji i važnosti daljnje međunarodne suradnje u zaštiti prava djece.

„Pitanje otete ukrajinske djece nije samo humanitarno, nego i civilizacijsko pitanje. Naša je zajednička obveza zauzeti se za svako dijete i svaku obitelj,“ istaknuo je Zmajlović o sastanku na kojem je naglašeno da je od 2022. godine oteto najmanje 35.000 ukrajinskih djece, a identificirano je više od 210 lokacija na kojima su bila premještena. Sudionici sastanka pozvali su na jačanje međunarodne koordinacije kako bi se djeca što brže i sigurnije vratila svojim obiteljima.

Zmajlović je podsjetio na hrvatska iskustva iz Domovinskog rata i procesa mirne reintegracije te poručio da Hrvatska nastavlja pružati punu humanitarnu potporu Ukrajini – od prihvata izbjeglica i pomoći ranjenima do razminiranja i pravosudne suradnje.

Sastanak je vodio prof. Mark Klamberg sa Sveučilišta u Stockholmu, a među govornicima su bili predsjednici švedskog i ukrajinskog parlamenta, predstavnici Vijeća Europe te stručnjaci sa Sveučilišta Yale.

Sudjelovanje Mihaela Zmajlovića potvrđuje aktivnu ulogu hrvatskih socijaldemokrata u međunarodnim parlamentarnim procesima, promicanju progresivnih politika i zagovaranju humanitarnih rješenja u skladu s vrijednostima socijaldemokratske obitelji širom Europe.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan predstavila je danas u Kući Europe u Zagrebu Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu, koje će ovaj tjedan usvojiti Europski parlament u Strasbourgu. Glavna preporuka je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.

„Od pojave društvenih mreža i pametnih telefona pojavili su se zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. U zadnjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno. Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna. Odgovore treba tražiti u načinu na koji mladi danas žive. Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se; s dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita”, objasnila je Borzan.

Istaknula je i šokantne podatke The Economista kako je u velikom porastu broj mladih koji se samoozljeđuju, kako u EU tako i drugdje. Najšokantniji je porast broja samoubojstava, koji je najviši kod djevojaka od 11 do 19 godina. Na razini EU, samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća.

„Očito je da je došlo do društvene krize. Naravno da je tome doprinijelo puno čimbenika, ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online. Najlošije je u dobnoj skupini djevojčica od 13 godina. Samo pola sata manje na internetu dnevno ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje”, objašnjava Borzan.

Parlament zato predlaže ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere. Također predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje jer se pokazalo da, ako primjerice djevojka obriše selfie zbog malog broja lajkova, vidjet će više oglasa za proizvode za ljepotu. Parlament predlaže i zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija.

„Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje krajem iduće godine”, kaže Borzan.

Europski parlament danas je usvojio izvješće koje je izradio zastupnik Marko Vešligaj, u kojem se utvrđuje ambiciozan plan za prava žena i rodnu ravnopravnost u sljedećem razdoblju. Izvješće je stajalište Parlamenta uoči izrade nove Europske strategije za rodnu ravnopravnost 2026.–2030., koju Europska komisija planira predstaviti u ožujku sljedeće godine.

U izvješću se apelira na konkretne zakonodavne korake u svim ključnim područjima, uključujući borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, zaštitu seksualnih i reproduktivnih prava te osiguranje ravnopravnosti na tržištu rada.

Takva strategija sada je važnija nego ikad jer se stečena ljudska prava i rodna ravnopravnost suočavaju s ozbiljnim izazovima i napadima, čak i unutar europskih institucija.

Unatoč neprekidnom pritisku konzervativnih i krajnje desnih zastupnika koji su pokušali oslabiti tekst kao dio šireg pokušaja nasrtanja na fundamentalna ljudska prava - prava žena, izvješće je usvojeno!

„Ovo izvješće šalje jasnu poruku: rodna ravnopravnost nije predmet pregovora. Ona je temelj naše demokracije, našeg gospodarstva i našeg europskog identiteta. Ipak, u današnjem Parlamentu sve češće čujemo glasove koji propituju čak i samu riječ ‘rod’ te koji ‘feminizam’ smatraju provokacijom. Aktivno rade na tome da žene istisnu iz javne sfere, osporavaju zakone koji ih štite od nasilja te izmišljaju neprijatelje i tzv. ‘rodne ideologije’. Nikada nećemo dopustiti da to postane stvarnost. Svaki korak unatrag u pravima žena, korak je unatrag i za samu demokraciju.

Posebno sam ponosan što izvješće poziva na zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Također, podržana je građanska inicijativa My Voice, My Choice, i Parlament traži od Komisije zakonodavni okvir za ono iza čega je stalo više od milijun Europljana. A to je da svaka žena u Europi mora imati pristup sigurnom i zakonski dopuštenom pobačaju, bez obzira na to gdje živi. Kršenja spolnih i reproduktivnih prava predstavljaju kršenja ljudskih prava. Tjelesna autonomija je pravo svake osobe da slobodno odlučuje o vlastitom tijelu i životu i temelj je istinske rodne ravnopravnosti.” izjavio je zastupnik Marko Vešligaj, autor izvješća.

Osim zdravstvene skrbi, izvješće poziva i na priznavanje rodno uvjetovanog nasilja kao kaznenog djela na razini Europske unije i kriminalizaciju silovanja na temelju nedostatka pristanka, dakle ”samo da znači da”, što znači da se silovanje više ne definira samo onda kad je bilo fizičke prisile ili otpora, nego i kada nema izričitog pristanka.

U izvješću se traži i potpuna provedba direktive o transparentnosti plaća kako bi se smanjile razlike u plaćama i mirovinama između spolova za istovjetna radna mjesta, traži se i zaštita u digitalnoj sfere koja je postalo izuzetno opasno mjesto za žene te zaštita od opstetricijskog/ginekološkog nasilja.

Također se traži razvijanje i implementiranje sustava za nadzor i borbu protiv anti-rodnih pokreta na europskoj razini te revidiranje i ukidanje financiranja svih projekata koji krše temeljne vrijednosti Europske unije, osobito jednakosti, ravnopravnosti i slobode poput raznih aplikacija koje šire dezinformacije o seksualnim i reproduktivnim pravima. Traži se i povećanje financijskih sredstava za udruge koje se bave zaštitom prava žena i sve one koje rade na području zaštite ljudskih prava.

Vrijeme je da zaštitimo naše sugrađanke od diskriminatornih nacionalnih zdravstvenih sustava, od mizoginih Vlada te od uplitanja religijskih dogmi u zakonodavstvo.

Sud Europske unije potvrdio je valjanost većeg dijela Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, čime je otklonjena svaka sumnja u njezinu zakonitost i važnost za zaštitu radnika diljem Europe.

„Ova presuda potvrđuje da su pravedne i dostojanstvene plaće temelj europskog socijalnog modela. Direktiva ostaje snažan alat za podizanje životnih standarda, osobito u zemljama poput Hrvatske gdje su troškovi života sve viši i gdje radnici često jedva spajaju kraj s krajem“, izjavila je hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP, S&D).

Sud je poništio samo dvije tehničke odredbe koje su, prema njegovu mišljenju, previše zadirale u nacionalne ovlasti. Radi se o odredbi koja je propisivala točne kriterije za izračun minimalne plaće te pravilo o njezinu automatskom usklađivanju.

Međutim, svi ključni ciljevi Direktive ostaju na snazi: osigurati da minimalne plaće budu primjerene životnom standardu i potaknuti kolektivno pregovaranje u državama članicama.

Zastupnica je naglasila da, iako je Direktiva formalno provedena u Hrvatskoj, stvarnost pokazuje da mnogi radnici i dalje primaju preniske plaće koje im onemogućuju dostojanstven život. Oko 71 tisuća zaposlenih prima minimalnu plaću, dok 131 tisuća radnika zarađuje tek nešto više od tog iznosa. Istodobno, stopa stanovništva u riziku od siromaštva iznosi 20,3 posto. Iako posljednjih godina bilježimo rast plaća u Hrvatskoj, on najčešće ne doseže one kojima je najpotrebniji, a to su radnici s najnižim primanjima.

„Presuda potvrđuje da Europska unija ima ovlast djelovati u zaštiti radnika i u borbi za plaće koje omogućuju stabilan i siguran život. Minimalna plaća mora biti takva da radnicima i njihovim obiteljima osigura osnovne životne potrebe, a ne samo formalno ispunjenje zakonskog praga“, poručila je Jerković Kraljić.

„Povećanje plaća mora biti praćeno jačanjem uloge sindikata, sustava kolektivnog pregovaranja i mjera koje osiguravaju da rast plaća prati rast troškova života. Borba protiv radnog siromaštva mora postati prioritet jer svaki radnik mora moći živjeti od svog rada“, zaključila je zastupnica.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s delegacijom posljednja je dva dana proveo u Amsterdamu, gdje se od 16. do 18. listopada održao Kongres Stranke europskih socijalista (PES) – ključni skup progresivnih snaga i civilnog društva posvećen stvaranju pravednije i održivije budućnosti.

Tijekom Kongresa Hajdaš Dončić se susreo s brojnim visokorangiranim europskim političarima iz sestrinskih stranaka, među kojima su potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley, predsjednik Europskog vijeća António Costa, španjolski premijer Pedro Sánchez, bivši bugarski premijer i predsjednik PES-a Sergej Stanišev, slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon te aktualni predsjednik PES-a Stefan Löfven.

Ovogodišnji Kongres zaključen je usvajanjem „Poziva na progresivnu mobilizaciju u Europi i šire“, zajedničke obveze za djelovanje u korist pravednosti, demokracije i mira. Tijekom tri dana okupljanja progresivni čelnici, aktivisti i mislioci iz Europe i svijeta poslali su jasnu poruku: jedinstvo, hrabrost i nada u djelovanju temelj su pravednije, održivije i demokratskije budućnosti.

Raspravljalo se o najvažnijim izazovima s kojima se suočava Europa – od klimatskih ambicija i pravednih radnih mjesta, preko globalnih partnerstava, jednakosti i demokracije, do redefiniranja sigurnosti u promjenjivom svjetskom poretku. Paneli poput “Green Deal, Clean Industry, Competitive Europe” i “Progressive Leadership Matters” bavili su se pitanjem kako spojiti industrijsku snagu s društvenom i ekološkom pravednošću, dok su rasprave “Redefining Security in a Changing Global Order” i “Transatlantic Relations: A Shared Progressive Agenda” istraživale novu ulogu Europe u svijetu.

Kongres je ujedno označio početak Globalne progresivne mobilizacije, inicijative koja ima za cilj jačanje progresivnih pokreta diljem svijeta, uz potporu brojnih svjetskih lidera.

Kongres okuplja premijere, dužnosnike EU-a, gradonačelnike, sindikaliste, znanstvenike i aktiviste iz cijelog svijeta s ciljem razmjene ideja i poticanja konkretnih promjena. Zajednički cilj svih sudionika jest osnažiti suradnju demokratskih snaga i obnoviti povjerenje u temeljne vrijednosti slobode, jednakosti i pravednosti.

SDP je dosljedno upozoravao na štetnost donošenja tzv. Chat Control uredbe, a sada je pod pritiskom građana diljem Europe izgledno kako ta uredba neće biti prihvaćena.

Naime, oko uredbe koja bi državama omogućila skeniranje privatnih poruka građana pod izlikom zaštite djece, posljednjih je dana došlo do značajnog preokreta. Nakon snažnog pritiska javnosti, pojedini čelnici njemačkog SPD-a i CDU-a poručili su kako trenutni prijedlog u ovom obliku ne mogu podržati. Njemačka vlada zasad nije formalno zauzela službeni stav, ali izjave vodećih političkih predstavnika sugeriraju pomak i jasno pokazuju koliko je snažno javno protivljenje utjecalo na tijek pregovora. Upravo bi taj razvoj situacije mogao dovesti do toga da prijedlog izgubi potporu većine u Vijeću EU-a i time bude privremeno blokiran.

SDP je nizom akcija glasno upozoravao na rizike koje donosi Chat Control, otvorio je javnu raspravu, organizirao okrugle stolove i razgovore sa stručnjacima na Redditu, razgovarao s građanima i pokrenuo peticiju kojoj su se online i na trgovima diljem Hrvatske pridružili naši brojni sugrađani.

Dok hrvatska Vlada u Bruxellesu kontinuirano podržava ovaj štetni prijedlog, koji bi, pod krinkom zaštite djece i borbe protiv neželjenog sadržaja, otvorio vrata masovnom nadzoru privatnih razgovora građana, SDP jasno tvrdi: zaštita djece DA, ali masovni nadzor građana - NE!

"U SDP-u smo od početka vrlo jasni: zaštita djece i borba protiv neželjenog sadržaja na internetu mora biti prioritet, ali ne nauštrb privatnosti svih građana koje bi se ovom uredbom moglo masovno nadzirati. S druge strane, čini se da je u Njemačkoj javni pritisak ipak urodio plodom jer je vlast poslušala građane i zauzela se za zaštitu njihove privatnosti. U Hrvatskoj, međutim, Vlada Andreja Plenkovića pod pritiskom javnosti ne čini ništa, čak ni kada je riječ o temeljnim pravima građana. Chat Control je vrlo opasan prijedlog, i dobro je za demokraciju u cjelini da do njegove provedbe ne dođe. Sada kada je zbog otpora u Njemačkoj taj prijedlog barem privremeno zaustavljen, ostaje pitanje za Andreja Plenkovića i njegovu Vladu – zašto ga i dalje podržava? Zašto stoji iza prijedloga koji bi im omogućio nadzor nad privatnim porukama građana, pa i političkih oponenata, novinara i civilnog društva? Dok su druge vlade poslušale glas javnosti, Plenković i dalje šuti i brani prijedlog koji ugrožava temeljna prava građana“, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. 

SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pojasnila je kako je Njemačka vlada promijenila stav oko Chat Controla zbog pritiska građana.

„Zbog toga više ne postoji većina u Vijeću EU-a za ovu kontroverznu uredbu. To je odlična vijest za sve građane koji cijene svoju privatnost. Taj bi zakon otvorio vrata masovnom nadzoru privatnih poruka, što je neprihvatljivo u demokratskom društvu. Ova odluka pokazuje da se glas građana čuje i da pritisak javnosti može spriječiti opasne i neučinkovite prijedloge ili prisiliti države članice da ih značajno prilagode. Zaštita djece mora biti prioritet, ali nikada nauštrb temeljnih prava," izjavila je SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Podsjećamo, kontroverzna Uredba za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kolokvijalno nazvana Chat Control, zabrinula je građane diljem Europe upravo zbog potencijala za masovni nadzor privatnih poruka.

SDP je cijelo vrijeme naglašavao da djecu treba štititi edukacijom, boljim roditeljskim nadzorom i nadzorom platformi, a protiv neželjenih sadržaja boriti se ciljanim radom specijaliziranih policijskih jedinica, a ne nadzorom svih građana.

Europski odbor regija imenovao je zastupnika u Skupštini Grada Zagreba i potpredsjednika grupe PES u CoR-u, Joška Klisovića (SDP, Hrvatska), izvjestiteljem za instrument vanjskog djelovanja „Globalna Europa“, vrijedan 176,8 milijardi eura. Riječ je o trećem najvećem programu u prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, kojim se financiraju sve vanjske aktivnosti EU-a.

„Mi u Hrvatskoj znamo koliko je financiranje iz EU-a važno za naše gradove i regije. Zemlje proširenja EU-a poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije mogu koristiti pretpristupna sredstva iz instrumenta Globalna Europa kako bi se pripremile za članstvo u EU-u. Geopolitička Europa počinje u našim gradovima i regijama. Od Zapadnog Balkana do Ukrajine, Gaze ili Sudana, ljudi prosuđuju Europu prema onome što isporučujemo tamo gdje oni žive. Moj je cilj osigurati da Globalna Europa ulaže u socijalnu koheziju, kvalitetne javne usluge i otporna lokalna gospodarstva, kako bi europske vrijednosti išle ruku pod ruku s opipljivim rezultatima,“ izjavio je Joško Klisović.

Instrument Globalna Europa okuplja sve postojeće fondove EU-a za vanjsko djelovanje u jedan jedinstveni okvir. Njime se zamjenjuju dosadašnji programi poput Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan i Moldaviju te Instrumenta za Ukrajinu.

Vanjska politika Europske unije nije važna samo na razini država, već i na razini gradova i regija, jer se upravo tu vide konkretni učinci europskih ulaganja – od jačanja lokalnih gospodarstava do podrške procesima proširenja. Poseban značaj ima za Zapadni Balkan, gdje lokalne i regionalne vlasti igraju ključnu ulogu u približavanju europskim standardima i stvaranju uvjeta za buduće članstvo u EU-u.

Kao izvjestitelj, Klisović će u ime Odbora regija pripremiti mišljenje o instrumentu Globalna Europa. Nakon usvajanja, to mišljenje postat će službeni stav Odbora regija i utjecati na oblikovanje europske politike vanjskog djelovanja u nadolazećem razdoblju.

„Ovo mišljenje govori o tome kako Europa djeluje u svijetu: podupirući zajednice i braneći demokraciju kroz konkretna ulaganja koja građani mogu vidjeti i osjetiti u svakodnevnom životu,“ zaključio je Klisović.

Socijalisti i demokrati danas su u Opatiji, u Hrvatskoj, gdje zajedno s progresivnim partnerima iz zemalja kandidatkinja sa Zapadnog Balkana održavaju sastanak kako bi ponovno potvrdili svoju nedvosmislenu potporu proširenju EU-a kao mirovnom projektu Europe.

Nakon ponovnog pokretanja Programa Willy Brandt za proširenje EU-a u travnju u Bruxellesu, Klub S&D-a ostaje čvrsto predan jačanju veza s progresivnim partnerima na Zapadnom Balkanu koji teže članstvu u EU-u.

U ovoj fazi, S&D otvara novu priliku partnerima sa Zapadnog Balkana da aktivnije sudjeluju u političkim aktivnostima Kluba. Današnji sastanak jedan je od primjera te bliže suradnje, budući da smo predstavnike država kandidatkinja pozvali na događanje Kluba.

Razgovori o bezpresedanskim geopolitičkim izazovima s prijateljima iz regije – među kojima i predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić – pružit će dragocjene uvide za oblikovanje progresivne politike u Bruxellesu, u interesu i regije i EU-a u cjelini.

Iratxe García, predsjednica Kluba S&D-a, izjavila je:

„Socijalisti i demokrati oduvijek su iskreno podupirali proširenje EU-a kao jedini put prema trajnom miru u Europi.

Proširenje znači napredak. Od 2004. godine, deset zemalja koje su se pridružile Uniji smanjile su dječje siromaštvo s 41% na 17%, ukupno siromaštvo prepolovile, realne plaće udvostručile, otvorile šest milijuna novih radnih mjesta te povećale dostupnost visokog obrazovanja za petinu mladih ljudi. I nisu samo nove članice profitirale: Španjolska je udvostručila izvoz, Italija povećala trgovinu za 77%, a Unija u cjelini postala snažnija, raznolikija i sigurnija. To je prava priča o proširenju: više prosperiteta, više demokracije, više prilika.

Također smo predani reformama unutar EU-a, poput prelaska s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu, kako bi buduća Europa s 37 država mogla učinkovito odgovarati na krize i globalne izazove.

Danas u Opatiji, zajedno s našim progresivnim prijateljima iz regije, potvrđujemo svoju predanost postupku proširenja EU-a temeljenom na zaslugama, s ključnim ciljem očuvanja demokracije, vladavine prava i temeljnih vrijednosti.“

Tonino Picula, eurozastupnik SDP-a i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju dodao je:

„Proširenje mora ostati utemeljeno na demokraciji i vladavini prava; u suprotnom riskiramo uvoziti nestabilnost umjesto izvoziti prosperitet. Naša progresivna uključenost jamči da pristupanje nije samo geopolitička računica, nego istinska demokratska i društvena transformacija.

To se posebno odnosi na Srbiju, koja prolazi kroz povijesni građanski bunt protiv demokratskog nazadovanja, medijske represije i korupcije. Pristupanje Srbije ovisi o stvarnim reformama i jasnom izboru da stane na stranu Europe. To se može postići jedino progresivnom politikom koja osnažuje civilno društvo, štiti manjine te podupire studente i građane koji traže demokraciju u Beogradu i šire.

Za pomak u procesu proširenja potrebna nam je hrabrost, iskrenost i solidarnost. EU nije samo tržište – to je zajednica vrijednosti. U tom smislu računamo na Crnu Goru i Albaniju, predvodnice procesa pristupanja s ambicioznim ciljem članstva 2028. i 2029. godine, da pokažu put i dokažu da se snovi mogu ostvariti.“

Na sastanku zastupnika Socijalista i demokrata (S&D), grupacije u Europskom parlamentu kojoj pripada SDP, doneseni su zahtjevi koje će grupa zastupati kada je riječ o stanovanju. Poruka je sljedeća: dostupno i dostojanstveno stanovanje mora biti prioritet Europske unije.

Prema Eurostatu, cijene stanova u EU-u porasle su za 55,4 %, a najamnine za 26,7 % između 2010. i 2024. godine. Veliki broj građana i građanki diljem EU sve teže pokriva troškove najma i kredita za stan ili im je vlastita nekretnina potpuno nedostupna. Osim toga, zbog visokih cijena, mnogi žive u neadekvatnim domovima koji su često nezdravi, energetski neučinkoviti ili prenapučeni. Statistika govori kako je u 2023. godini oko 16 % stanovništva u Europskoj uniji živjelo u prenapučenim kućanstvima, a 19,2 milijuna ljudi u EU nema minimalne uvjete za dostojanstveno stanovanje.

Hrvatska je također pogođena višestrukim problemima u području stambene politike, a analiza koju je proveo zastupnik Vešligaj u suradnji sa stručnjacima ovoga ljeta, pokazuje da svaka treća obitelj u RH živi u prostorno neadekvatnim uvjetima. Drugim riječima stopa prenapučenosti stanova i kuća iznosi 34,4 %. To je rezultat visokih troškova stanovanja koji smješta Hrvatsku među zemlje s najnepovoljnijim pokazateljima u EU. Podsjetimo, stanovanje se smatra priuštivim ako troškovi stanovanja ne prelaze 30 % neto dohotka kućanstva. U Hrvatskoj, priuštivost stanovanja kontinuirano opada na nacionalnoj razini od 2020. godine, a prosječno kućanstvo troši često i preko 40 % svog dohotka na troškove stanovanja. Do 2030. godine očekuje se dodatno smanjenje priuštivosti stanovanja za 8,8 %.

Zbog ovakve situacije, grupa S&D iz Opatije poziva na značajno povećanje financiranja iz sredstava Europske unije za priuštivo i dostojanstveno stanovanje u ukupnom iznosu od 300 milijardi eura, uključujući 100 milijardi eura u bespovratnim sredstvima. Ovo financiranje mora biti pouzdano, dugoročno i fleksibilno, kažu europski Socijalisti i demokrati, isporučeno putem bespovratnih sredstava, kapitala, zajmova, jamstava i drugih alata prilagođenih lokalnim potrebama, bez pretjeranog administrativnog opterećenja.

Cilj je sljedeći, 30 % novofinanciranih stambenih jedinica mora biti priuštivo za osobe s niskim prihodima, a 30 % za osobe sa srednjim prihodima. Također, mora obuhvaćati čitav raspon opcija priuštivog stanovanja, posebno najamne, javne, zadružne i neprofitne modele.

Socijalisti i demokrati su prihvatili i prijedlog hrvatskog zastupnika i člana posebnog Odbora za stambenu krizu EP-a Marka Vešligaja za uspostavljanje europskog registra transparentnosti za sve transakcije vezane uz nekretnine.

“Drago mi je da je usvojen moj prijedlog jer vjerujem kako će uspostavljanje europskog registra svih nekretninskih transakcija bitno utjecati na veću transparentnost u prodaji i kupnji nekretnina te smanjiti moguće prakse pranja novca. Moramo pratiti kakvim novcem se plaćaju nekretnine u Hrvatskoj jer dok neki prikrivaju neoporezovan i sumnjiv novac utapajući ga u nekretnine koje kupuju u gotovini, drugi, odnosno većina, ne mogu zbog toga priuštiti sebi krov nad glavom. Također, potrebno je promjenama porezne politike obuzdati špekulativne prakse, poput npr. kratkoročne preprodaje nekretnina radi stjecanja dobiti i pokrenuti velike investicije u pristupačno, kvalitetno i održivo stanovanje, posebno u stanovanje namijenjeno ranjivim skupinama i mladima.”

Stanovanje je temeljno ljudsko pravo, a ne mehanizam za profit, zaključak je zastupnika u Europskom parlamentu iz redova Socijalista i demokrata.