Danas je u Hrvatskom saboru održana važna rasprava o Izvješću o Uredbi koju je donijela Vlada na temelju zakonske ovlasti - o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, nakon što je Ustavni sud srušio temelje Zakona o osobnoj asistenciji, 19. prosinca 2025. godine te ga proglasio neustavnim i diskriminatornim.

Riječ je o problematici na koju SDP upozorava dulji period, a prijedlog za ocjenu ustavnosti je podnijela Udruga djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, kao i niz drugih pojedinaca. Bila je to pobjeda onih koji su bili direktno pogođeni štetnim i nepravednim zakonom, onih koje je ministar nazvao - „ulicom“.

Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a upozorila je da je Ustavni sud jasno poručio kako je država dužna osigurati podršku osobne asistencije sukladno individualnim potrebama pojedinca.

"Pravo na osobnu asistenciju proizlazi iz Ustava RH i iz pozitivnih obveza države prema osobama s invaliditetom, osobito nakon ratifikacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Svako postupanje države koje osobu s invaliditetom svodi na puko preživljavanje, a ne omogućuje dostojanstven život, Ustavni sud smatra nečovječnim. To su snažne poruke Ustavnog suda, ali i obvezujuće podloge za kreiranje svih politika i zakona u sustavu socijalne skrbi koji se tiču osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju," rečeno je u ime Kluba SDP-a, uz podsjetnik kako je SDP upozoravao na činjenicu da je Zakon diskriminatoran još 2023. godine.

"Nismo ga tada podržali. Predložili smo Izmjene Zakona ispred Kluba SDP-a u listopadu 2023. godine, na koje se Vlada nije niti očitovala. U našem prijedlogu bile su sadržane i izmjene zakona koje su obuhvaćene Odlukom Ustavnog suda. Kriteriji moraju biti ustavno utemeljeni, a država ima obvezu osigurati stvarnu dostupnost usluge, koje omogućuju neovisnost i društvenu uključenost osoba s invaliditetom," podsjetila je Vlašić Iljkić, uz upozorenje na činjenicu kako u javnom prostoru posljednjih tjedana ponovno slušamo narativ koji na neki način dodatno diskriminira osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji.

"Ponavlja se teza da se radi o preklapanju usluga. Propituje se broj sati usluge. I to unatoč tome što je Ustavni sud ukinuo štetne zapreke i utvrdio da su status roditelja njegovatelja, osobna asistencija i pravo na pomoć u kući zasebna prava, te da jedno drugo ne isključuju. Ona sustavno moraju biti dostupna. Prava se ne smiju ograničavati radi administrativne komocije ili proračunskih kalkulacija, nego moraju pratiti stvarne potrebe osoba s invaliditetom. Zato jasno poručujem da daljnje zagovaranje teza o dupliranju usluga ili dovođenje u pitanje broja sati na subjektivan način predstavlja kršenje Ustavne odluke," rekla je Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a, dodajući i kako je prošlo mjesec dana od donošenja Uredbe, no Pravilnik još nije u proceduri javnog savjetovanja. Podneseno je 407 zahtjeva za osobnu asistenciju - no stručni radnici i dalje nemaju nikakve upute resornog ministarstva.

"Upozorit ću i da još nema propisanog obrasca pri Zavodima za socijalni rad, za podnošenje zahtjeva za osobnu asistenciju za djecu s teškoćama u razvoju. Uredba je propisala kompenzacijsku mjeru za one koji podnesu zahtjev u ovoj godini - dobit će novčanu naknadu od 19.12. kada se smatralo da imaju pravo na osobnu asistenciju," rečeno je u ime Kluba SDP-a, uz podsjetnik da su korisnici izgubili pravo od 01.01.2024. godine (jer je do tada vrijedilo projektno financiranje).

"Još ne znamo ni koliko će kompenzacijska mjera iznositi. Po službenoj dužnosti je naloženo usklađivanje dosadašnje satnice postojećih korisnika, no trebalo je obuhvatiti sve korisnike koji su odbijeni. Ministarstvo je propisalo nedovoljnu satnicu od 11 eura bruto, i od tog iznosa nije određeno koliko pripada osobnom asistentu, a koliko pružatelju usluge, kao i koliko je pravo na putni trošak, pa dolazimo i do razlika u visini plaća ovisno o pružatelju usluga," navela je također Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a, rekavši i kako joj je ministar na pisani upit odgovorio kako ne zna kolika je prosječna plaća osobnog asistenta, te da pružatelji usluga pokrivaju sve troškove poslovanja - pa i plaću asistenata. Ministar je također putem medija apelirao na pružatelje usluga da isplate što veći iznos osobnim asistentima.

Tijekom rasprave SDP-ovci su upozorili i da se ne može staviti odgovornost na korisnika da si pronađe asistenta, te da sustav tu treba biti puno operativniji.

"Potrebno je standardizirati uvjete za zapošljavanje i ne dozvoliti različite prakse na terenu. Danas imamo 8065 rješenja o priznavanju prava na osobnu asistenciju - od toga 6388 aktivnih prava, a kada se Zakon o osobnoj asistenciji donosio, bilo je procijenjeno oko 14 000 korisnika. Dakle, bilo je prostora za unapređenje osobne asistencije i povećanje plaća, jer se predviđeni broj korisnika nije ostvario. I za kraj, moramo se svi zapitati - a posebno predsjednik Vlade, koji često govori da osjeća bilo naroda - tko će nadoknaditi obiteljima ono što nije mjerljivo novcem?  Nadamo se da je Vlada iz ove situacije izvukla pouku i da će korisnike i udruge smatrati sukreatorima sustava, a ne problemom," zaključila je Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a.

U Svjetskom centru Pušipela danas je održan stručni susret na temu koordiniranog odgovora na bolest vinove loze - zlatnu žuticu, koji je organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj. U suradnji s Međimurskom županijom i Općinom Štrigova, susret je okupio vinare i vinogradare Bregovite Hrvatske, regije koja je najviše pogođena ovom bolešću vinove loze. Stručnjacima iz Hrvatske te vinarima i vinogradarima iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije, pridružile su se kolege iz Slovenije, Austrije i Mađarske.

Na razini Europske unije, vinogradarstvo je jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora. Europska unija proizvodi oko 60 % svjetskog vina, ili 145,5 milijuna hektolitara vina samo prošle godine. Prema podacima industrije, sektor zapošljava 1,4 % radnika u Uniji i doprinosi s 0,8 posto njezina BDP-a, što je usporedivo s, primjerice, industrijom čelika. Ovi podaci govore kako je vino strateški proizvod Europe.

U Hrvatskoj vinogradarstvo obuhvaća oko 20 tisuća hektara vinograda, a iza tih brojki stoje tisuće obiteljskih gospodarstava. Ovaj sektor zapošljava i zadržava ljude u ruralnim područjima te povezuje poljoprivredu s turizmom, gastronomijom i izvozom.

Stoga je jasno kolika je opasnost za Hrvatsku bolest zlatne žutice koju širi američki cvrčak, a za koju nema izravnog lijeka i ako se ne reagira na vrijeme, može dovesti do potpunog propadanja vinograda. U nekim europskim regijama zabilježeni su gubici uroda i do 80 %, a pojedini vinogradi morali su se potpuno iskrčiti. Zlatna žutica nije problem pojedinca, to je sistemski problem jer ako jedan vinograd ostane nezaštićen, ugrožava cijelu regiju. U Hrvatskoj je bolest do danas potvrđena u 14 županija, ponajviše u kontinentalnom dijelu zemlje i Istri.

”Kroz novi vinski paket mjera koji će se idući tjedan glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, mi smo na razini Europske unije otvorili mogućnost da se zajedničke aktivnosti prevencije bolesti i nametnika, uključujući zlatne žutice, sufinanciraju u iznosu od 100%. To otvara mogućnost Vladi Republike Hrvatske da, kroz izmjene Strateškog plana ZPP-a, uvrsti nove intervencije usmjerene na borbu protiv zlatne žutice i tu svakako podupirem zahtjeve vinara te apeliram na Vladu da se bez odgode krene sa sufinanciranjem troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze kao i da se obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo obnova onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20%. Također, Hrvatska se mora ugledati i na neke druge, uspješnije primjere iz Europe, evo primjerice susjedna Slovenija. Njihov se model temelji na sustavnom državnom financiranju obveznog uklanjanja i zamjene zaraženih trsova, čime se vinogradare potiče na pravovremeno provođenje fitosanitarnih mjera, dok u Hrvatskoj takav ciljano financiran i stabilan sustav još uvijek nije uspostavljen i teret je na vinarima." rekao je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i jedini član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Mjere koje su na stručnom skupu formulirane kao nužnost, a za koje zastupnik Vešligaj ističe da ih je moguće financirati kroz europska sredstva i novi prijedlog stopostotnog  sufinanciranja su:

●     obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo vinograda u kojima je zaraza premašila 20%

●     100% sufinanciranja za insekticide i sredstva te sufinanciranje potencijalno korisne opreme (npr. oprema za termoterapiju)

●     krčenje zapuštenih vinograda na teret jedinica lokalne samouprave i države

Preduvjet za ovo je izmjena strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske te je zastupnik Vešligaj još jednom pozvao Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede da navedeno što prije učini. Također na Ministarstvu je provesti dodatne mjere za koje vinari smatraju kako su neophodne za suzbijanje i prevenciju zlatne žutice:

●     nadzor te upis svih vinogradarskih površina u Vinogradarski registar

●     veći broj inspektora i bolji nadzor

●     provedba sankcija za one koji krše pravila i obveze u pogledu suzbijanja zlatne žutice

Zaključci ovog stručnog susreta bit će predstavljeni u Europskom parlamentu u Bruxellesu sljedeći tjedan u sklopu plenarne rasprave na temu novog vinskog paketa i stanja u europskom vinogradarstvu.

Pred nama je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, deveti put da ovaj zakon parcijalno popravljamo, nadopisujemo i prilagođavamo trenutnim pritiscima i okolnostima, što je samo po sebi poruka o normativnoj tehnici, umjesto da se zapitamo služi li takav pristup više sustavu ili djeci zbog koje sustav uopće postoji. Ranom i predškolskom odgoju ne trebaju parcijalne intervencije, nego jasan, pravedan i održiv sustav.

Govorim danas u ime Kluba SDP-a, ali govorim i kao netko tko dolazi iz obrazovanja, tko duboko poštuje struku ranog i predškolskog odgoja i tko smatra da se upravo u ovom dijelu obrazovnog sustava najjasnije vidi koliko su političke odluke u stanju dugoročno pomoći – ili dugoročno naštetiti.

Ovaj zakon, u svom konačnom obliku, ne donosi razvojnu promjenu. On ustaljuje postojeće stanje, ali stanje koje već sada znamo da ne funkcionira dovoljno dobro, ni za djecu, ni za roditelje, ni za one koji u sustavu rade.

Krenimo od dostupnosti vrtića i upisa.

Ukidanjem prava prednosti za djecu koja navršavaju četiri godine formalno se ispravlja jedan problem, skoro i propust, koji se u praksi pokazao vrlo ozbiljnim. Djeca koja su već bila uključena u sustav ostajala su bez mjesta, jasličke skupine su se ukidale kako bi se administrativno zadovoljio kriterij, a roditelji su se s pravom osjećali prevarenima. Međutim, ono što se ovim zakonom sada opet ne radi jest uspostavljanje jasnog, ujednačenog i pravednog sustava upisa.

Umjesto toga, dobivamo širi krug kategorija prednosti, bez propisanog redoslijeda, bez nacionalnih kriterija, bez garancije jednakosti. Pravo na upis i dalje će uvelike ovisiti o tome u kojoj općini ili gradu dijete živi, o lokalnim pravilima i lokalnim financijskim mogućnostima. A to znači da o sudbini djeteta ne odlučuju njegove potrebe, nego geografska i fiskalna slučajnost. To je lutrija po mjestu rođenja.

Dok god raspravljamo o kriterijima prednosti, moramo biti iskreni i priznati da nemamo dovoljno mjesta u vrtićima. A cilj ozbiljne javne politike ne može biti svojevrsno upravljanje oskudicom da tako kažem, nego osiguravanje mjesta u vrtiću za svako dijete.

Drugo veliko pitanje odnosi se na kadrove i profesionalne standarde.

Posebno problematičnom smatramo odredbu koja omogućava da učitelji razredne nastave rade posao odgojitelja bez stjecanja pune kvalifikacije, uz dodatne kompetencije. Ovdje želim biti vrlo jasna i vrlo precizna: ovo nije pitanje omalovažavanja učitelja. Ovo je pitanje poštovanja struke ranog i predškolskog odgoja.

Rad s djecom rane i predškolske dobi zahtijeva specifična znanja, vještine i profesionalnu osjetljivost. Što je dijete mlađe, zahtjevnost tog rada raste. To nije vrijednosni sud, to je stručno i znanstveno utemeljena činjenica. Studijski programi postoje s razlogom, ishodi učenja postoje s razlogom, a kvalifikacije nisu administrativna formalnost.

Ovim zakonom država zapravo priznaje da nije uspjela provesti vlastiti zakon iz 2022, pa se sada standard prilagođava tom propustu. Umjesto da se sustavno ulaže u obrazovanje, zapošljavanje i zadržavanje odgojitelja, spušta se ljestvica. Dugoročno, to nije rješenje kadrovskog problema, nego njegovo produbljivanje. To je vrlo opasan presedan. Struka se ne smije prilagođavati neuspjehu politike. Politika se ora prilagoditi potrebama struke.

Treće, uvjeti rada i status odgojitelja.

U zakonu se povećavaju obveze, odgovornosti i administrativni zahtjevi, ali se ne rješavaju temeljna pitanja – plaće, koeficijenti, radni uvjeti. Posebno ističem problem koji se odnosi na primjenu članka 51. Zakona i promjene u Uredbi o koeficijentima. Taj problem je poznat, konkretan i već proizvodi pravne sporove i nepravde. Unatoč tome, u konačnom prijedlogu zakona on ostaje neriješen.

To nije tehnički propust. To je politička odluka da se stvarni problemi ljudi u sustavu ponovno ostave po strani.

Četvrto, pitanje financiranja i tzv. fiskalne održivosti.

U Hrvatskoj danas i dalje postoji velik broj sredina u kojima roditelji nemaju kamo upisati svoje dijete. Postoje mjesta u kojima jaslice uopće ne postoje. Dostupnost vrtića često ne ovisi o potrebama djece, nego o tome koliko je lokalni proračun snažan ili slab.

Ovaj zakon ne mijenja tu logiku. On pokušava održati sustav u pogonu administrativnim rješenjima i postupnim prebacivanjem odgovornosti – s države na lokalnu samoupravu, s lokalne samouprave na vrtiće, s vrtića na odgojitelje i na kraju na roditelje.

Najavljuju se velika ulaganja u izgradnju novih vrtića, ali se prešućuje da su i dosad lokalne zajednice snosile većinu troškova gradnje, dok je država sudjelovala manjim dijelom, a potom te iste zajednice ostavljala da same financiraju održavanje objekata i zapošljavanje kadra kojeg na tržištu nema.

To nije fiskalna održivost. To je sustavno opterećivanje najslabijih.

I da budem potpuno jasna – investicije u izgradnju novih vrtića su važne, ali to nije dovoljno. Zgrada bez ljudi, bez stabilnog financiranja i bez profesionalnih standarda nije sustav.

SDP već godinama zagovara rješenje koje je jednostavno i pravedno: država mora preuzeti sufinanciranje najmanje 50% ekonomske cijene vrtića za svako dijete, neovisno o mjestu stanovanja. Time se jačaju lokalne zajednice, osigurava stabilnost sustava i stvara prostor za dostojanstvene plaće i bolje uvjete rada.

Ovaj zakon ne donosi viziju. Ne gradi sustav koji će dugoročno osigurati dostupnost, kvalitetu i pravednost ranog i predškolskog odgoja. On zanemaruje glas struke, relativizira profesionalne standarde i zadržava snažnu političku kontrolu nad financiranjem.

Zato ga Klub SDP-a ne može podržati. Ne zato što smo protiv promjena, nego zato što smatramo da djeca, roditelji i odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu, a ne administrativno krpanje.

Ulaganje u rani i predškolski odgoj nije trošak. To je temelj društvene jednakosti i jedna od najpametnijih investicija koje jedno društvo može napraviti. Svako dijete koje ostane bez mjesta u vrtiću naš je zajednički poraz – a najveću odgovornost snose oni koji imaju moć sustav učiniti boljim, a to ne čine.

Marija Lugarić,
saborska zastupnica SDP-a

Boris Lalovac, zastupnik SDP-a, dao je izjavu za medije o inflaciji nakon što su mu na početku izneseni najnoviji podaci i postavljeno pitanje za komentar.

„Najnoviji podaci pokazuju da je inflacija porasla za 0,3 % u odnosu na prošli mjesec, dok na godišnjoj razini iznosi 3,4 %. Što nam to govori i što to znači za građane? To znači da se inflacija ne može pobijediti administrativnim mjerama, kako je Vlada ranije tvrdila. Također, vidimo da Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko veću stopu inflacije od prosjeka eurozone. Riječ je o ozbiljnom strukturnom problemu, na što smo iz oporbe stalno upozoravali – to nije problem oporbe, nego dugoročan problem koji će zahtijevati sustavna rješenja.

U ovoj inflaciji posebno se ističe snažan rast cijena usluga. Zanima me ulaze li u to i komunalne te kulturne usluge, odnosno koliko upravo te stavke utječu na rast. Također vidimo i visok rast cijena energije. Ako pogledamo inflaciju u eurozoni, koja iznosi oko 1,7 %, dok je naša harmonizirana stopa oko 3,6 %, vidimo da u eurozoni dolazi do snažnog pada cijena energije, dok Hrvatska i dalje bilježi njihov visok rast.

Problem je što Vlada pokušava inflaciju rješavati administrativnim mjerama i vjerojatno će to nastaviti činiti. Čak je i ministar gospodarstva najavio moguće promjene PDV-a na dio energenata. Pitanje je može li Vlada dugoročno održavati snižene stope PDV-a, s obzirom na fiskalne pritiske. Inflacija u Hrvatskoj ima strukturne uzroke i neće se moći jednostavno riješiti administrativnim odlukama.

Što očekujem od novog ministra financija? Pitao sam ga možemo li zadržati visoke stope gospodarskog rasta uz nisku inflaciju. Premijer je rekao da je ministar doveden upravo zato da osigura nastavak gospodarskog rasta uz stabilne cijene. Vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi. Postavio sam i pitanje treba li početi jasnije razdvajati visoke stope gospodarskog rasta od visokih stopa inflacije.

Sada je potez na ministru financija da, kao stručnjak, iskoristi sve instrumente fiskalne politike. Premijer je rekao da je upravo zato i doveden – da znanjem i iskustvom doprinese stabilizaciji gospodarstva i inflacije.”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izrazio je podršku gradonačelniku Grada Zagreba Tomislavu Tomaševiću i zagrebačkoj gradskoj vlasti u vezi s organizacijom dočeka hrvatskih rukometnih reprezentativaca, upozoravajući na grub i opasan presedan kojim Vlada i premijer Andrej Plenković izravno zadiru u ovlasti lokalne samouprave te svjesno politiziraju sport.

Istaknuo je da se ne radi o dočeku sportaša, već o političkom događaju dogovorenom između Vlade i Rukometnog saveza, koji je u suprotnosti s odlukama legitimno izabrane zagrebačke gradske vlasti.

„Savez popušta u dogovoru s HDZ-om i zapravo rade jedan dernek koji nije namijenjen hrvatskom sportu ni rukometašima, nego predstavlja čistu politizaciju. To je doček pjevača kojem je odlukom Zagrebačke gradske skupštine onemogućeno pjevanje na prostorima Grada Zagreba“, poručio je Hajdaš Dončić.

Naglasio je da ovakvo postupanje premijera predstavlja ozbiljan udar na ustavni poredak i temeljna načela demokracije.

„Ovo je mali državni udar. Plenković je mali državnik koji ne razumije Hrvatsku i ne razumije da se nacija sastoji od više identiteta. I da nismo svi isti“, rekao je.

Hajdaš Dončić upozorio je da je Vlada po prvi put svjesno i namjerno unijela duboke podjele u područje koje je do sada povezivalo sve građane – sport.

„Imali smo to da, kada je sport u pitanju, nije bilo važno tko je tko u društvu. Danas, nakon ove čiste politizacije Andreja Plenkovića, toga više nema.“

Posebno je istaknuo da se radi o pokušaju političkog ponižavanja zagrebačke gradske vlasti i gradonačelnika Tomaševića.

„Ovo je ponižavanje zagrebačke gradske vlasti samo kako bi Plenković pokazao da je on taj koji će se u Hrvatskoj za sve pitati. E, Andrej, taj film nećeš gledati.“

Predsjednik SDP-a naglasio je kako pristojna i normalna Hrvatska mora poštovati Ustav i različitosti, a ne ih koristiti za političke obračune.

„Za mene je Ustav svetinja. Tko ovdje ruši Ustav? Onaj koji stvara podjele u društvu. A podjele stvara Andrej Plenković.“

Govoreći o eskalaciji prijetnji i napetosti u društvu, Hajdaš Dončić upozorio je da one nisu slučajne, već izravna posljedica neodgovornog ponašanja vlasti.

„Uvijek se moramo pitati što je okidač u društvu. Biti državnik znači biti filigranski precizan i paziti na sve ljude.“

Zaključno je poručio da SDP ostaje dosljedan borbi za demokratsku, pristojnu i uključivu Hrvatsku.

„Pozivam građane Hrvatske da budu dostojanstveni, mirni i normalni. Ovo nije Hrvatska u kojoj većina građana želi živjeti. U takvoj Hrvatskoj ne želim živjeti ni ja. Zato ću se boriti – riječima, u Saboru i na izborima, kad god oni bili.“

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o političkoj situaciji u Hrvatskoj, odnosima s HDZ-om, suradnji s partnerima te ključnim prijedlozima SDP-a uoči izbora.

Govoreći o razlozima optimizma i mogućnosti povratka SDP-a na vlast, istaknuo je važnost programa, ljudi i energije unutar stranke.

“Zbog ekonomskog programa, ljudi, zbog energije koja je bila vidljiva na konvenciji, ali i zbog snažne poruke mene i Tomislava Tomaševića da ćemo na izbore ići zajedno.”

Naglasio je kako SDP želi graditi pozitivno ozračje u društvu i ne planira se spuštati na razinu političkih sukoba.

“Stvarat ćemo pozitivno ozračje u društvu. Ja se stvarno ne planiram spuštati na nizak nivo HDZ-ovih pljuvačina.”

Dodao je da je njihova kritika HDZ-a usmjerena na sadržaj, a ne na osobne napade.

“Imali smo jednu konstruktivnu kritiku HDZ-a, ekonomskog modela koji je promašen. Rekao sam da je Andrej Plenković osvojio Eurojackpot, a naša cijela ekonomska politika ide prema promjeni tog modela.”

Četiri modela skraćivanja radnog tjedna

Jedna od ključnih tema razgovora bila je ideja skraćivanja radnog vremena. Hajdaš Dončić objasnio je da SDP nudi više modela prilagođenih različitim skupinama.

“Jednim se obraćamo starijoj populaciji, drugi je usmjeren na mlade, treći je namijenjen poslodavcima koji će skraćivati radno vrijeme, a četvrti je testni model u nekim industrijama.”

Naglasio je da se pritom ne želi ograničavati one koji žele raditi više.

“Mi nećemo destimulirati ljude koji žele raditi više.”

Kritika HDZ-ove politike i upravljanja državom

Hajdaš Dončić smatra da HDZ nema dugoročnu viziju razvoja.

“Oni su isključivo robovi europske kohezijske politike jer je to linija manjeg otpora. Skraćivanje radnog vremena je samo mala mjera u našoj generalnoj politici.”

Komentirajući mogućnost promjena unutar Vlade, rekao je kako ne vjeruje u ozbiljniji zaokret.

“Ne vjerujem u to, nažalost. U ovoj Vladi samo jedan čovjek odlučuje o svemu, a to je Plenković.”

Stav o Crkvi i društvu

Dotaknuo se i odnosa Crkve i društva, naglasivši da se u Hrvatskoj vidi rast ultrakonzervativizma.

“Ja sam katolik, ali smatram da je problem Crkve i problem zajednice ako jedan identitet prevlada. U Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj raste jedan ultrakonzervativizam i tome se treba suprotstaviti.”

Dodao je da se tom trendu najčešće suprotstavljaju praktični vjernici.

Atmosfera u SDP-u i odnosi s partnerima

Govoreći o stanju u stranci, rekao je da vlada dobra atmosfera i zajedništvo.

“Stanje u stranci je dobro. Nikad bolja energija i sloga SDP-a.”

O svojoj ulozi i očekivanjima unutar politike rekao je:

“Ne mogu očekivati da me svi vole. Fokusiran sam na promjenu hrvatskog političkog sustava i na to da zajedno s partnerima pobijedimo HDZ. To me jedino u životu zanima.”

Komentirao je i suradnju s političkim partnerima, posebno s platformom Možemo!.

“S njom sam razgovarao. Nije reterirala, samo je rekla da sada nećemo potpisati koaliciju. Potpisat ćemo je kad se dogovorimo.”

Završna poruka

Na kraju se osvrnuo i na pjesmu koja je obilježila stranačku konvenciju.

“To je moja pjesma. Poruka je jasna – svi nezaustavljivi ljudi u Hrvatskoj, budite i dalje nezaustavljivi.”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio je u subotu na 10. Izvještajno-tematskoj konvenciji stranke da će politika njegove buduće vlade biti smanjenje radnog vremena i jače oporezivanje kapitala dok je vjernike iz SDP-a pozvao da se suprotstave ultrakonzervativcima u svojim župama.

„Hrvatska je zastava na čijem je grbu prvo polje po Ustavu crveno, kao što je i naša stranačka zastava. To je zastava socijalne i demokratske republike, kao što je i naša stranka socijaldemokratska", poručio je Hajdaš Dončić na konvenciji pod sloganom „Budi normalna Hrvatska” na koju je došao praćen pljeskom, stajaćim ovacijama i uz zvuke pjesme Sije „Unstoppable” (Nezaustavljiva).

Ovo je zastava Republike, nastavio je, čije su najviše vrednote ustavnog poretka sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, socijalna pravda, mirotvorstvo i demokracija, što su i vrijednosti naše stranke koje nam baš nitko ne može oduzeti. 

Kazao je da domoljublje nije ono što nam nameću krajnja desnica i HDZ - isprazno mahanje simbolima i isključivost i mržnja prema manjinskim identitetima.

„Domoljublje nije povijesni revizionizam i iskazivanje pozitivnih sentimenata prema NDH. Za nas je domoljublje odgovornost i briga za budućnost naše zemlje. Domoljublje je briga za sve građane i nastojanje da se osigura što viša kvaliteta života svima”, poručio je.

„Plenković najveći dobitnik hrvatske političke povijesti”

Andreja Plenkovića ocijenio je najvećim dobitnikom hrvatske političke povijesti, koji je osvojio i jackpot i eurojackpot.

„Sve što se događalo tijekom njegovih mandata rezultiralo je povećanjem raspoloživog novca koji je njegova Vlada dijelila. Kada je izbio covid, EU je osigurala sredstva za saniranje posljedica zatvaranja gospodarstva, što je Plenković prikazao kao rezultat svoje politike i svoju zaslugu. Poslije potresa 2020., EU je osigurala sredstva za obnovu, a na to se nadovezao Europski plan za oporavak i otpornost, što je još europskih sredstava kojima je upravljala Plenkovićeva Vlada, uz redovitu europsku sedmogodišnju proračunsku omotnicu”, rezimirao je premijerov rad.

Sve je to, dodao je, stvorilo stabilne makroekonomske okolnosti, koje su posljedica vanjskih faktora i puke sreće, nitko prije njega nije dobio toliko novca i toliko prilika za reforme i stvarne promjene u hrvatskom gospodarstvu i društvu, a rezultat je gotovo ništa.

„Rezultat je stabilan gospodarski rast iznad prosjeka EU o kojem slušamo u medijima i određeno povećanje realnih prihoda građana, ali sve te prilike nisu rezultirale niti jednom strukturnom i dugoročno održivom promjenom. Struktura gospodarstva nam je ista kao i ranije. Dapače, još više smo ovisni o turizmu, osobnoj potrošnji i građevini. Udio prerađivačke industrije stagnira ili čak pada. Proizvodnja hrane se smanjuje. Ovisnost o uvozu roba i hrane raste, ustvrdio je.

Strukturno, naglasio je, naše gospodarstvo je manje zdravo, moderno i razvojno orijentirano nego što je bilo prije 10 godina i to je jedina usporedba s tom mitskom 2016. godinom, od koje HDZ i Plenković broje vrijeme.

„HDZ budućnost ove zemlje ne zanima nego samo sadašnjost i kako se još koji dan ili godinu zadržati na vlasti kupujući mir i parlamentarnu većinu. U tome koriste teme iz prošlosti, bez budućnosti, bez odgovornosti i bez istinskog domoljublja” ocijenio je šef SDP-a.

„HDZ nije proveo nijednu reformu”

Naglasio je da je HDZ stranka bez odgovornosti i hrabrosti da gleda u budućnost, a Plenković je političar koji nema hrabrosti za provođenje stvarnih reformi jer je propustio povijesne prilike za promjenu strukture gospodarstva i nije se usudio poduzeti niti jednu ozbiljnu reformu.

Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, članice EU i NATO-a, kazao je da moramo djelovati proaktivno, misliti svojom glavom, brinuti se za svoje interese i nastojati zajedničke interese oblikovati prema našim potrebama.

Danas, u trenutku iznimnih geopolitičkih izazova, ne smijemo dopustiti da o našoj budućnosti misli Beč ili Beograd, kao u prošlosti, ni Bruxelles kao u sadašnjosti nego isključivo Zagreb i zato hrvatsko društvo mora odmah jasno definirati vrijednosti koje će nas voditi kroz ove turbulencije, istaknuo je.

„Pravo na dostojanstvo svakog čovjeka, jednakost svih ljudi u dostojanstvu, jedna je od temeljnih vrijednosti kršćanstva, i tu vrijednost baštini naša kultura i civilizacija, ali i socijaldemokracija. Zato pozivam sve praktične vjernike među nama da se aktiviraju u svojim lokalnim zajednicama i župama te da se suprotstave ultrakonzervativcima koji žele iskriviti kršćanski nauk i iskoristiti ga za svoje političke ciljeve”, apelirao je Hajdaš Dončić.

Najavio je da će raditi na novoj stranačkoj industrijskoj politici, poreznoj politici u funkciji razvoja, ali i novim instrumentima raspodjele i osiguravanja stabilnih i sigurnih radnih mjesta jer Hrvatskoj nasušno treba ono što Plenković nije napravio - nova razvojna strategija koja će promijeniti strukturu gospodarstva.

„Bez stvaranja dodatne vrijednosti, bez proizvodnje, bez tehnologije i inovacija, nema ni rasta životnog standarda većine radnika i građana. Definirat ćemo i nove modele oporezivanja s ciljem da se gospodarstvo usmjeri na proizvodni i stvaralački model, kao i novu industrijsku politiku koja će biti kralježnica našeg razvoja”, najavio je.

„Treba razmišljati o skraćivanju radnog vremena”

Založio se za pravedniji i efikasniji porezni sustav, pri čemu treba oporezivati 'rente' kroz sveobuhvatnu reformu poreza na nekretnine, puno pametnije i socijalno osviješteno nego sada, kao i snažnije oporezivati dohodak od kapitala da ne budemo zemlja u vlasništvu banaka i trgovačkih lanaca.

„Potrebno je i da ljevica pomakne zahtjeve u pogledu radnog vremena jer skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje iste plaće je mehanizam preraspodjele koji će podići udio rada u ukupnoj vrijednosti i za nas je to pitanje političke ekonomije i raspodjele bogatstva”, istaknuo je.

Upozorio je i na prekarni rad i nesigurnost na tržištu rada. „HDZ-ova vlast je pogodovala poslodavcima omogućujući uvoz jeftine i nekvalificirane strane radne snage, i to po modelu koji je izrazito nesiguran. Na taj način je Vlada propustila iskoristiti povoljne prilike za kvalitativni pomak na tržištu rada, stvarajući uvjete za smanjenje razine nesigurnosti na njemu”, ustvrdio je.

Pozvao je političke partnere, cijelu oporbu, sindikate, stručnjake i građane da su odupru 'duhovima vremena' koji izravno idu protiv temeljnih vrijednosti socijaldemokracije.

U okviru konvencije održane su i četiri tematske radionice na kojima su sudjelovali članovi SDP-a i nestranački stručnjaci iz SDP-ovih Savjeta: Industrijska transformacija – produktivnost, rad i razvoj; Kraće radno vrijeme i mehanizmi pravednije raspodjele – raditi da bi živjeli; Pravedniji porezi – u službi plaća, stanovanja i razvoja regija; Prekarni rad – posao bez straha.

Zaključci radionica ugrađeni su u Programsku deklaraciju, kojom SDP predlaže novi razvojni model Hrvatske utemeljen na četiri ključna stupa: Ukidanje prekarijata i jačanje sigurnosti rada, uključujući snažniju zaštitu radničkih prava, jačanje sindikata i mehanizama suodlučivanja radnika; Postupno skraćivanje radnog tjedna uz očuvanje plaća, kao instrument pravednije raspodjele stvorene vrijednosti i povećanja kvalitete života; Nova industrijska politika, usmjerena na proizvodne djelatnosti i usluge s visokom dodanom vrijednošću, tehnološki razvoj i pametno korištenje europskih i nacionalnih sredstava; Pravednija porezna politika, s naglaskom na progresivnije oporezivanje kapitala, imovine i renti, uz rasterećenje rada i jačanje regionalnog razvoja.

Pored pitanja radništva i radničkih prava, poseban naglasak na konvenciji stavljen je i na aktivnu i odgovornu vanjsku politiku, snažnu potporu europskom putu susjednih zemalja, osobito Bosne i Hercegovine, te obranu demokracije, pluralizma i vladavine prava u vremenu rastućih geopolitičkih izazova.

Usvajanjem Programske deklaracije - koje je obilježilo i prvo elektroničko glasanje putem mobilne aplikacije SDP-a - stranka je najavila osnaživanje socijaldemokratske samosvijesti i otvorila prostor za široku društvenu raspravu o budućnosti Hrvatske, pozvavši političke partnere, sindikate, stručnjake i građane da se uključe u oblikovanje pravednijeg i održivijeg društva.

Ovom Izvještajno-tematskom konvencijom SDP je demonstrirao političku snagu i jedinstvo te se jasno profilirao kao jedina ozbiljna alternativa HDZ-u na sljedećim parlamentarnim izborima, ali i kao politička snaga koja dosljedno i bez zadrške zastupa interese radnika, štiti njihova prava i nudi konkretna rješenja za bolji, sigurniji i dostojanstveniji život svih građana Hrvatske.

Uz zajedništvo, jasnu viziju i snažnu programsku deklaraciju, SDP je sa zagrebačkog velesajma poslao poruku da je spreman preuzeti odgovornost za vođenje države putem snažnog gospodarstva, socijalne sigurnosti, snažnijih radničkih prava i višeg životnog standarda za većinu, a ne privilegiranu manjinu.

Izvješće OECD-a o Hrvatskoj oporba je u petak pozdravila jer, kažu, u njemu je detektirano sve na što već godinama upozoravaju te poručuju da je njegova ključna poruka da Andrej Plenković u deset godina koliko vodi Vladu nije proveo nijednu reformu.

„OECD je detektirao ono o čemu cijelo vrijeme govorimo i pitanje je koliko Hrvatska ispunjava uvjete za ulaz u OECD jer nije provela reforme koje su se od nje očekivale”, ustvrdila je Sanja Bježančević (SDP).

Podsjetila je da imamo stopu inflacije među najvišima u eurozoni, djelomično zbog rasta plaća brže od produktivnosti, te navela četiri prioriteta koje treba provesti da bismo udovoljili uvjetima. Naša fiskalna politika treba biti restriktivnija, potrebno je smanjiti javnu potrošnju, treba i konkretne mjere fokusirane na kućanstva i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, koliko god to bolno zvučalo, to je jedini put, istaknula je.

Također nam je, dodaje, problematično i upravljanje javnim poduzećima, koja imaju veću ulogu nego u drugim državama članicama, a ona imaju bolje rezultate od nas. Nužna je i profesionalizacija javne uprave jer, napominje, kod nas sve počne i završi na papiru.

„Premda zvuči nepopularno, treba povećati i vrijeme na tržištu rada, gdje se to može. No, bojimo se da ćemo pristupom naše Vlade imati umirovljenike prisiljene da nastave raditi nakon ulaska u mirovinu jer neće moći živjeti”, poručila je Bježančević. Apelirala je na političku volju vlasti, zapitavši hoće li željeti transparentno djelovanje ili će nastaviti s političkim kadroviranjem.

Na inicijativu zastupnice u Europskom parlamentu Romane Jerković Kraljić (SDP), Europska komisija objavila je podatke o korištenju sredstava namijenjenih unaprjeđenju onkološke skrbi u državama članicama Europske unije. Prema dostavljenim podacima, s ukupno 9,3 milijuna eura povučenih sredstava, Hrvatska se nalazi među državama s najslabijim rezultatima, pri čemu lošije stoje samo Bugarska, Slovačka i Malta.

„Drugi smo po smrtnosti od raka u Europskoj uniji. Bilježimo izrazito loše ishode liječenja, a bolest se u Hrvatskoj i dalje otkriva prekasno. Očekivala sam da će hrvatska Vlada, u kontekstu povijesno važnog Europskog plana za borbu protiv raka i nikad većih sredstava namijenjenih unaprjeđenju onkološke skrbi, napraviti iskorak i osigurati stvarna poboljšanja za naše građane. Nažalost, bila sam u krivu. Podaci koje mi je dostavila Europska komisija duboko su razočaravajući“, poručila je Jerković Kraljić.

Europska komisija sredstva je razvrstala u tri kategorije. Hrvatska je povukla u okviru:

1. zajedničkih djelovanja (Joint Actions) 3,14 milijuna eura,

2. bespovratnih sredstava za djelovanja (Action Grants) 1,13 milijuna eura,

3. programa Obzor Europa 5 milijuna eura.

Usporedbe radi, Slovenija je kroz zajednička djelovanja povukla više od 13 milijuna eura, kroz bespovratna sredstva 2,2 milijuna eura, a putem programa Obzor Europa čak 30 milijuna eura, što ukupno iznosi više od 46 milijuna eura, višestruko više od Hrvatske.

„Ovo je propuštena prilika i izravna posljedica nerada HDZ-ovih ministara zdravstva. Taj novac sada je izgubljen, a u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a, o kojem se trenutačno pregovara, za zdravstvo će biti predviđeno značajno manje sredstava nego dosad. U prijevodu, tko je uspio, uspio je. Hrvatska, očito, nije“, zaključila je razočarano Jerković Kraljić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u utorak je u Saboru oštro kritizirao premijera Andreja Plenkovića zbog, kako je rekao, niza pogrešnih i štetnih političkih poteza koji Hrvatsku vode u izolaciju i političku beznačajnost.

„Andrej Plenković iz dana u dan povlači sve više pogrešnih odluka. To više nije dojam političkih oponenata, nego glas građana i upozorenja brojnih udruga koje jasno govore da ova vlast nema osjećaj za stvarni život ljudi“, poručio je Hajdaš Dončić.

Posebno je istaknuo probleme roditelja djece s teškim teškoćama u razvoju, koji se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama oko inkluzivnog dodatka, dok premijer istovremeno brani ministre čak i u situacijama kada ih Ustavni sud mora upozoravati da zakoni koje predlažu nisu u skladu s Ustavom.

„Plenković ponekad djeluje kao da je izgubio dodir sa stvarnošću. Kada govori o ‘paketima’ i paralelnom izboru sudaca, pravni stručnjaci jasno upozoravaju da se radi o udaru na neovisnost sudbene vlasti“, naglasio je.

Osvrćući se na izbor novog ministra financija, Hajdaš Dončić je rekao kako problem nije u imenu, nego u načinu na koji premijer vodi Vladu.

„Točno je da je Hrvatska prvi put dobila mjesto potpredsjednika Europske investicijske banke, no to je mjesto koje je Hrvatskoj pripadalo bez ikakve konkurencije. Upravo zato postavlja se pitanje zašto Plenković na tu poziciju šalje svog najvažnijeg ministra, a za novog ministra predlaže političku reciklažu – osobu koja je već tri puta bila ministar i čiji je politički ‘background’ više nego upitan“, rekao je.

Podsjetio je kako su i raniji „osobni izbori“ premijera, poput Gabrijele Žalac i Vilija Beroša, završili političkim neuspjehom, što, prema Hajdašu Dončiću, otvara pitanje ima li HDZ uopće kvalitetnih kadrova ili se stalno vraća na ista, potrošena rješenja.

Kritike je uputio i na račun vanjske politike, koju je opisao kao nesnalažljivu i svedenu na politički marketing.

„Primjer tzv. odbora za mir pokazuje razmjere tog nesnalaženja. Brojni europski čelnici odmah su rekli ‘ne’, dok Plenković pokušava napraviti političku predstavu kako bi se mogao pohvaliti da je dobio tapšanje po ramenu iz Washingtona“, rekao je.

Dodao je kako je premijerova vanjska politika danas svedena na fotografije, političku estradu i autograme, iako je na početku karijere slovio kao veliki europski političar.

„Danas vodi politiku koja koketira s istim ekstremizmom koji je prije nekoliko godina optuživao za napad na Banske dvore“, istaknuo je.

Prema riječima predsjednika SDP-a, rezultati Plenkovićeve politike posebno su vidljivi u odnosima sa susjedima.

„U gotovo deset godina Plenkovićevih vlada Hrvatska je zapostavila susjedstvo i bilateralnu diplomaciju. Predstavlja se kao uglađeni europski gospodin kojem je Balkan ispod časti, a upravo je to naše susjedstvo. Hrvatska je trebala biti predvodnica i najbolji partner zemljama u regiji, no tu je ulogu prepustila Srbiji“, upozorio je.

Kao pozitivan primjer istaknuo je SDP-ova europarlamentarca Tonina Piculu, koji se jasno i odlučno postavio prema politici Srbije, dok, kako kaže, premijer o napadima srpskih nacionalista šuti.

„Time Plenković pokazuje da se boji ili se ne zna suprotstaviti političkim nasilnicima poput Aleksandra Vučića“, rekao je.

Zaključno, Hajdaš Dončić je poručio kako Andrej Plenković više ne vodi Hrvatsku, nego se bavi samim sobom.

„On traži pozivnice i stolice na međunarodnim sastancima, dok Hrvatska polako, ali sigurno gubi mjesto za stolom na kojem se odlučuje o našoj budućnosti. To si ozbiljna država ne bi smjela dopustiti“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u emisiji Oporbeni zarez govorio je o reformi pravosuđa, potrebi promjene ekonomskog modela Hrvatske te pripremama stranke za parlamentarne izbore.

Komentirajući ostavku ministra financija Marka Primorca, istaknuo je kako ga taj potez nije iznenadio.

„Primorac je odlučio zapravo zamijeniti politiku za novac. To je visoko lukrativna funkcija u kojoj će individualno zarađivati osobni dohodak kakav većina građana Europske unije ne može ni zamisliti.“

Govoreći o prepisci s premijerom Andrejem Plenkovićem vezanoj uz Trumpov Odbor za mir, naglasio je potrebu za saborskom raspravom.

„Mislim da je normalno, osobito u današnjim okolnostima u kojima je geopolitička situacija neizvjesna, da se o bitnim temama razgovara, prije svega između predsjednika Vlade, predsjednika Republike i Sabora.“

Angažman i reakcije predsjednika Zorana Milanovića u aktualnoj političkoj situaciji ocijenio je primjerenima.

„On reagira u skladu sa svojim ustavnim ovlastima. Također proziva Plenkovića za nesudjelovanje u dogovoru koji se tiče vanjske politike. To je njegova ustavna obveza i radi to na vrlo dobar način.“

Promjena ekonomskog modela u fokusu SDP-a

Najavljujući stranačku konvenciju, Hajdaš Dončić istaknuo je kako će središnja tema biti promjena ekonomskog modela Hrvatske.

„Smatramo da je postojeći model doživio svoj vrhunac. Bio je baziran na jeftinom europskom novcu i kohezijskoj politici koja nije bila nacionalna, nego europska, i nije imala fokus na određene industrijske grane.“

Govorio je i o mjerama koje SDP planira provesti u slučaju pobjede na izborima.

„Želimo promijeniti upravljanje ekonomskom politikom. Jedna od tema je nova industrijska politika Hrvatske, ali i porezna politika, jer ne možete voditi ekonomsku ili industrijsku politiku bez porezne politike.“

Jedna od ključnih ideja socijaldemokracije, naglasio je, jest skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje iste plaće.

„Za svako područje pripremili smo set mjera koje ćemo provoditi nakon izbora. Ako poduzetnik skrati radni tjedan, poveća produktivnost i isplaćuje plaću veću od prosječne, imat će pravo na manji porez na dobit.“

Pripreme za izbore i ustavno-pravna pitanja

Govoreći o kadrovskom potencijalu SDP-a, istaknuo je kako stranka okuplja velik broj nestranačkih stručnjaka.

„Imamo veliki broj nestranačkih ljudi – profesora, znanstvenika, stručnjaka i poduzetnika. Oni već rade kroz savjete i spremni su, ako pobijedimo, sudjelovati u sastavljanju vlade.“

Na pitanje o izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, ocijenio je da je potreban povratak na početne pozicije.

„Izbor predsjednika Vrhovnog suda stvar je dogovora predsjednika Republike i vladajuće većine. SDP u tome neće sudjelovati jer je za to potrebna većina od 76 ruku.“

Dodao je kako aktualni model izbora ustavnih sudaca nije dobar.

„Model izbora ustavnih sudaca svodi se na političku trgovinu. Ja sam novi predsjednik SDP-a i o nekim stvarima razmišljam drukčije od svojih prethodnika. Oni su pogriješili prihvaćajući ustaljeni model.“

Zaključio je kako je Hrvatskoj potreban novi pristup.

„Ustavni suci trebaju se birati prema životopisu i doprinosu društvu, neovisno o osobnim identitetima.“

Prijedlog izmjena Kaznenog i Prekršajnog zakona iz redova SDP-a ocijenio je uravnoteženim.

„Bilo bi dobro da vladajući razmotre naš prijedlog jer je vrlo izbalansiran. Po prvi put spominjemo i zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata. Nismo išli na ideološke zakone.“