
Nakon što je potvrđeno da gradovi i općine iz okolice Splita od srijede više neće moći dovoziti svoj otpad na Karepovac, pred odlagalište su stigli predstavnici SDP-a Splitsko-dalmatinske županije koji su za nastalu situaciju prozvali županijsku i gradsku vlast te ponovno otvorili pitanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.
Iz SDP-a poručuju kako je sadašnja situacija posljedica dugogodišnjeg izostanka rješenja na razini Splitsko-dalmatinske županije te traže da Županija predstavi plan za razdoblje do izgradnje centra u Lećevici.
Gradonačelnik Trogira i predsjednik županijskog SDP-a Ante Bilić ustvrdio je kako ni 21 godinu nakon osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke zadužene za projekt Lećevice, centar nije ugovoren.
— Nakon 21 godine od osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke koja je trebala sagraditi centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, nemamo ni ugovor, a danas smo svjedoci totalnog raspada zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi, nažalost se dogodilo. Oni najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u posljednjih 20 godina, od Ante Sanadera do danas Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem — kazao je Bilić.
Usporedio je situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa susjednim županijama, istaknuvši da Šibensko-kninska već godinama ima centar za gospodarenje otpadom, dok je svoj centar dobila i Zadarska županija.
— Naš centar još nije ni ugovoren. Ponude su tu, najjeftinija iznosi 105 milijuna eura, a pitanje je kada će se to uopće ugovoriti. Zbog nerada i propusta, prema gruboj računici, dosad nas je nepostojanje Lećevice koštalo više od 50 milijuna eura kroz sve pripremne radnje. Na kraju će nas cijeli centar koštati više od 200 milijuna eura, ako znamo da je centar u Šibensko-kninskoj županiji napravljen za tridesetak milijuna. Vidimo kolika je šteta napravljena propuštanjem vremena i to ćemo svi platiti — rekao je.
Bilić smatra kako se problem neće riješiti u kratkom roku te procjenjuje da Lećevica neće biti spremna još najmanje pet godina. Zbog toga od Županije traži jedinstveno srednjoročno rješenje za sve gradove i općine.
— Ne želimo biti populisti niti skupljati jeftine političke poene. Pozivamo Županiju da ponudi rješenja. Nećemo sazivati tematske sjednice na kojima bi se sve pretvorilo u političko prepucavanje, a vlast bi odbila sve prijedloge oporbe. Na vlasti je da ponudi rješenja, a ako nisu sposobni, neka prepuste drugima da rade njihov posao — poručio je Bilić.
Kao primjer naveo je Trogir, koji je, kako kaže, u uređenje vlastitog odlagališta uložio pet milijuna eura kako bi mu produžio vijek trajanja do ranije najavljivanog otvaranja Lećevice 2025. godine. Sada će, dodao je, morati ulagati dodatni novac u njegovo proširenje. Podsjetio je i na probleme Supetra koji je godinama preuzimao otpad s cijelog Brača.
— Treba nam jedinstveno rješenje do izgradnje Lećevice. Županija ne može jednom dijelu biti majka, a drugom maćeha, niti se može gledati tko ima većeg i boljeg HDZ-ovca pa za te gradove postoji rješenje, a za druge ne. To jedinstveno rješenje trebao je biti Karepovac, a sada vidimo da se ni to nije ostvarilo — zaključio je Bilić.
Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je usmjerio i prema Šuti, podsjetivši da je aktualni splitski gradonačelnik ranije bio na čelu Regionalnog centra čistog okoliša.
— Oni koji su stvorili problem taj problem ne mogu ni riješiti. Tomislav Šuta bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša upravo u razdoblju kada je trebalo pripremiti dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar kako bi bio završen u rokovima u kojima su završeni centri u Šibeniku i Zadru. Danas taj isti čovjek, kao gradonačelnik Splita, zatvara Karepovac okolnim gradovima i općinama — rekao je Kukoč.
Ocijenio je da takva odluka s jedne strane može produžiti mogućnost odlaganja splitskog otpada na Karepovcu, ali tvrdi da će Čistoća istodobno ostati bez oko šest milijuna eura godišnje koje su drugi gradovi i općine plaćali za odlaganje.
Kukoč je povećanje cijene odvoza otpada u Splitu za 212 posto povezao upravo s tom situacijom.
— Svjesni smo da su cijene rasle i da su jedinice lokalne samouprave povećavale cijenu otpada za 40 ili 50 posto, ali kada nešto poskupljujete 212 posto, onda je to alibi za pokrivanje vlastite nesposobnosti i nerada iz prethodnog razdoblja — ustvrdio je.
Kritizirao je i činjenicu da Split još nema kompostanu. Prema njegovim riječima, biootpad čini između 30 i 40 posto miješanog komunalnog otpada, pa bi njegovo izdvajanje značajno smanjilo količinu koja završava na Karepovcu i produljilo vijek odlagališta.
— Da je kompostana napravljena prije šest godina, Splićani bi, primjerice, još dvije godine mogli odlagati otpad na Karepovcu. Ovako samo produbljujemo problem. Sada će cijena porasti 212 posto, a kada na Karepovcu više ne bude mjesta i Split bude morao voziti otpad u udaljenije gradove i općine, ponovno ćemo imati novo poskupljenje — rekao je Kukoč, prozvavši HDZ-ovu vlast na gradskoj i županijskoj razini zbog upravljanja problemom otpada.
O iskustvu grada koji već godinama nema vlastito odlagalište govorio je gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, potpredsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske. Kazao je kako Makarska već 12 godina svoj otpad mora prevoziti i na odlagališta udaljena 400 do 500 kilometara.
— Ono što se sada događa okolnim gradovima i općinama Makarska proživljava posljednjih 12 godina. Do danas smo samo na prijevoz otpada potrošili više od 2,5 milijuna eura. Kada uračunamo inflaciju, današnja vrijednost tog novca je oko 3,3 milijuna eura. Za taj smo novac mogli izgraditi novi vrtić. Neizgradnja Lećevice Makarsku je u posljednjih 12 godina koštala 3,3 milijuna eura — rekao je Paunović.
Upozorio je da bi se gradovi i općine koji nemaju vlastito odlagalište uskoro mogli suočiti s istim scenarijem.
— Lećevica vrlo vjerojatno neće biti dovršena ni u sljedećih pet godina, a riječ je o milijunima eura koje će platiti građani. Odgovornost u potpunosti nosi Županija i to se ne može prebacivati na gradove i općine. Gradonačelnici i načelnici odgovorni su za prikupljanje otpada, ali ako nemamo svoje odlagalište, Županija mora pokazati gdje ćemo taj otpad odlagati — poručio je.
Gradonačelnica Supetra, saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Splitsko-dalmatinske Ivana Marković također je prozvala HDZ zbog višegodišnjeg odgađanja projekta Lećevice.
— HDZ je razvio jedan vrlo dobar model gospodarenja otpadom: Lećevicu odgađa, Liku zatrpava, a svoju odgovornost reciklira — rekla je Marković.
Podsjetila je na zaključke Vlade iz 2018. godine kojima je, kako je navela, Lećevica trebala dobiti prioritet, a nadležno ministarstvo u koordinaciji s Fondom i Županijom riješiti pitanje centra.
— Danas smo u 2026. godini i još ne znamo kada će Lećevica biti gotova. Imate Antu Sanadera, bivšeg župana, koji je 2013. obećavao otvaranje Lećevice najkasnije do 2014. godine, a danas je i dalje županijski vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a. Onda imate Šutu koji je Lećevicu najavljivao 2018. i današnjeg župana Bobana koji ju je navodno otvorio prije dvije godine — kazala je Marković.
Od Splitsko-dalmatinske županije zatražila je odgovore na tri ključna pitanja: koje su alternative za zbrinjavanje otpada do završetka Lećevice, koliko je novca do sada ukupno utrošeno u taj projekt te koji su aktualni rokovi za njegov završetak.
— Tražimo od Županije da prije svega preuzme odgovornost, kaže koji su alternativni načini zbrinjavanja otpada, koliko je sredstava ukupno utrošeno na projekt Lećevice i ono najosnovnije – koji su daljnji rokovi i kada će Lećevica biti otvorena — zaključila je Marković.
(tekst: Dalmacija News)

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u nedjelju je pozvao građane da se pridruže prosvjedu 'Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku', koji će se 5. rujna održati u Zagrebu, istaknuvši da je slučaj onečišćenja u tom gradu primjer 'mafijaškog kartela u Hrvatskoj', a poseban je poziv uputio desnici.
"Nismo organizatori, ali pozivamo sve građane Republike Hrvatske i hrvatske obitelji da se pridruže prosvjedu. Ovo je jedan primjer mafijaškog kartela u Hrvatskoj u koji je uključen državni inspektor, dakle korumpirani HDZ-ovac, gdje je uključena većina HDZ-ovaca koja je otrovala i potrovala hrvatsko tlo i hrvatsku vodu”, rekao je Hajdaš Dončić tijekom posjeta varaždinskom Špancirfestu.
Dodao je da očekuje velik broj ljudi na prosvjedu te istaknuo da je SDP, kako je rekao, predložio način na koji bi se mogli sanirati problemi u Gospiću i Hrvatskoj.
"Mi ne kritiziramo samo, nego dajemo rješenja i pozivam sve, i javne osobe su se uključile, javne osobe iz ljevice i iz centra, pozivam i desničare da dođu. Nemojte biti pijuni HDZ-ovaca, dođite na prosvjed”, poručio je predsjednik SDP-a.
Jakšić oduševljen Špancirfestom
Govoreći o Špancirfestu, kratko je rekao kako je dobar glazbeni program, dobra ponuda. Uz Hajdaš Dončića u Varaždin je došao i potpredsjednik Hrvatskog sabora i SDP-a te koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, koji je čestitao organizatorima Špancirfesta.
"Rijeke ljudi su i danas, ali su tako i svih deset dana na ulicama grada Varaždina. Emocije, energija je doista sjajna i pozitivna i mislim da to ne govori samo o Špancirfestu, nego govori o tome koliko je Varaždin uljuđen i uređen grad i zapravo je šlag na torti koji pokazuje zašto je Varaždin jedan od najrazvijenijih hrvatskih gradova”, rekao je Jakšić.
Upitan o mogućoj suradnji Špancirfesta i koprivničkog Renesansnog festivala, Jakšić je rekao da se svake godine dogovaraju oko manjih zajedničkih akcija te najavio dodatno povezivanje.
Varaždin posjetilo između 25 i 30 tisuća ljudi
Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj naveo je da je subotnji program Špancirfesta privukao između 25 i 30 tisuća ljudi na pojedinim lokacijama, dok je istodobno gradom španciralo još toliko posjetitelja.
"Dakle, više od 60 tisuća ljudi u gradu. I mogli ste vidjeti danas ujutro u 7 sati grad je bio čist, kao da ničega nije bilo”, rekao je Bosilj, istaknuvši da je cijeli festival prošao bez incidenata.
Govoreći o prometu tijekom festivala, istaknuo je da su prvog vikenda uvedene dvije posebne autobusne linije kojima je prevezeno više od tri tisuće putnika, dok ih je tijekom subote prevezeno više od dvije tisuće, što je, prema njegovim riječima, značilo najmanje 600 automobila manje u središtu grada.
(tekst: net.hr)

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar održao je danas konferenciju za medije na temu odlagališta otpada u Poznanovcu i dozvola koje je izdala Krapinsko-zagorska županija. Na konferenciji je govorio o postupcima vezanima uz izdavanje dozvola, nadležnostima Županije te aktualnoj situaciji oko odlagališta, temi koja je posljednjih dana izazvala velik interes javnosti i zabrinutost stanovnika tog područja.
Kolar je pritom iznio kronologiju postupanja Krapinsko-zagorske županije vezanu uz izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom u Poznanovcu, reagirajući pritom na tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavljivale u javnosti, a prema kojima je upravo Županija odgovorna za situaciju koja je nastala na toj lokaciji.
Naglasio je kako je ključno razlikovati nadležnosti pojedinih institucija, ali i vrstu otpada za koju je Županija uopće bila ovlaštena izdavati dozvole. Županija je mogla izdati dozvolu za NEOPASNI otpad, i nije se smio dovesti niti kilogram OPASNOG otpada u Poznanovec.
– Zašto Županija, a ne resorno Ministarstvo? Zato što zakon definira da Županija izdaje dozvole za neopasni otpad, dok Ministarstvo izdaje dozvole za opasni otpad – rekao je Kolar.
Prema njegovim riječima, gospodarski subjekt koji je podnio zahtjev imao je potrebnu dokumentaciju – bio je registriran za gospodarenje otpadom, imao uporabnu dozvolu za objekt, financijsko osiguranje te elaborat gospodarenja neopasnim otpadom na koji resorno Ministarstvo nije imalo primjedbi. Dozvola koju je izdala Županija odnosila se isključivo na oporabu neopasnog otpada, među ostalim plastike, plastične ambalaže, otpadnih guma te jestivih ulja i masti.
Kolar je podsjetio kako se Općina Bedekovčina žalila na izdanu dozvolu, a Ministarstvo je kao problem istaknulo policu osiguranja, odnosno način primjene članka 99. Nakon toga je, kazao je, Ministarstvo svim županijama poslalo uputu o tome kako postupati u takvim slučajevima. Županija je postupila prema dobivenoj uputi i ponovno izdala dozvolu, no pravni sektor istog Ministarstva ponovno ju je poništio zbog pitanja police osiguranja.
– Jedno ministarstvo, jedan sektor, drugi sektor – ne zna ljevica što radi desnica – poručio je Kolar, ističući kako se Županija zbog različitih tumačenja potom izravno obratila tadašnjem ministru Tomislavu Ćoriću i zatražila jasnu uputu kako postupiti. Nakon nove upute Ministarstva zatražena je odgovarajuća dokumentacija od gospodarskog subjekta te je dozvola ponovno izdana. Na novu žalbu Općine Ministarstvo je, prema Kolarovim riječima, odgovorilo odbijanjem žalbe, odnosno tada nije imalo primjedbi na dozvolu koju je izdala Krapinsko-zagorska županija.
Postupci su se nastavili pred upravnim sudovima, a cijeli pravni proces završio je 2024. godine odlukom prema kojoj dozvola nije bila izdana u skladu sa zakonom. Kolar je posebno naglasio kako tijekom tog razdoblja dozvola nije bila pravomoćna.
– Čitavo to vrijeme dozvola nije bila pravomoćna. Nisu smjeli dovesti tamo ni jedan kilogram neopasnog otpada, a kamoli opasnog otpada – naglasio je Kolar.
Dodao je kako je dozvolom, čak i da je postala pravomoćna, bilo propisano da se na lokaciji u jednom trenutku ne smije nalaziti više od 1.500 tona otpada koji je u obradi i skladištenju. Ponovno je istaknuo da se radilo o neopasnom otpadu te ustvrdio da, da su se poštovali uvjeti iz dozvole, do situacije kakva je danas u Poznanovcu ne bi ni došlo.
Kolar je odbacio tvrdnje da je Županija odgovorna za dovoženje otpada u Poznanovec te upozorio da se otpad nije dovozio samo na tu lokaciju, nego i na druge lokacije diljem Hrvatske, uključujući otpad koji je, prema njegovim riječima, dolazio preko granice iz Slovenije i Italije. Podsjetio je i na prijave nadležnim tijelima, izlaske inspekcija te snimke kamiona koje su dostavljane institucijama.
– Pitanje je ovlasti, tko je za što po zakonu odgovoran i tko je određene stvari mogao spriječiti. Nažalost, ja tih ovlasti nisam imao niti ih imam – kazao je Kolar, dodajući da već godinama traži da prvostupanjska inspekcija bude u nadležnosti županija kako bi one mogle imati stvarnu odgovornost za prostor kojim upravljaju.
Kao najvažniji cilj u ovom trenutku izdvojio je uklanjanje otpada iz Poznanovca. Podsjetio je da je poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zbrinjavanje otpada završen 23. lipnja te da je pristigla jedna ponuda zajednice ponuditelja. Procijenjena bruto vrijednost bila je 9,32 milijuna eura, dok pristigla ponuda iznosi 14.675.500 eura. Rok za pregled i ocjenu dokumentacije istječe 23. rujna 2026. godine.
Kolar je izrazio nadu da ponuda ispunjava sve propisane uvjete kako bi se mogao sklopiti ugovor i tijekom listopada započeti sa sanacijom. Napomenuo je i kako je za stvaranje zakonskih pretpostavki bilo potrebno mijenjati Plan gospodarenja otpadom i određene pravilnike, budući da je riječ o otpadu koji se nalazi na privatnom vlasništvu.
Istaknuo je pritom da do sada nije želio prozivati pojedince, već inzistirati na činjenicama, dokumentima i jasnom utvrđivanju zakonskih nadležnosti.
– Nisam prozivao nikoga, nisam optuživao nikoga. Samo sam pozivao da idemo s činjenicama i zakonskim okvirom, da vidimo tko je i za što odgovoran – kazao je Kolar, dodajući kako vjeruje da će nadležna tijela, prije svega Državno odvjetništvo, utvrditi tko je sudjelovao u nezakonitim radnjama, ali i odgovornost onih koji su trebali reagirati, a nisu.
Ponovio je kako je Županija dozvolu izdavala na temelju dokumentacije koju je gospodarski subjekt dostavio te uputa koje je dobivala od resornog Ministarstva. Naglasio je da Županija posjeduje kompletnu dokumentaciju i prepisku te da ju je spremna dostaviti svim zainteresiranim nadležnim institucijama.
Osvrnuo se i na tvrdnje pojedinih udruga o mogućoj povezanosti opasnog otpada s porastom broja oboljelih od zloćudnih bolesti. Pritom je naglasio da ne želi izlaziti izvan okvira informacija koje je dobio od stručnih institucija.
Županija je, kazao je, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo tražila stručno mišljenje o mogućem utjecaju otpada na zdravlje stanovništva. No, prema informacijama kojima trenutačno raspolažu, nije moguće sa sigurnošću govoriti o svim vrstama otpada koje se nalaze na lokaciji. Precizan sastav, dodao je, moći će se utvrđivati tijekom uklanjanja i razvrstavanja otpada, nakon čega će se pojedine vrste morati zbrinjavati na odgovarajući način.
– Ja sam župan, nisam liječnik i ograđujem se od bilo kakvih stručnih medicinskih zaključaka. Mogu govoriti samo o informacijama koje sam dobio od institucija od kojih smo ih tražili – kazao je Kolar.
Prema informacijama koje je dobio, dosadašnji podaci nisu pokazali statistički uočljivo veće povećanje zloćudnih bolesti na području Bedekovčine u odnosu na druga područja Krapinsko-zagorske županije ili susjednih županija. Kolar je ponovno naglasio kako takve procjene moraju donositi zdravstveni stručnjaci, a ne Županija.
Na pitanje očekuje li nova uhićenja povezana sa slučajem Poznanovec, odgovorio je kako vjeruje da će nadležne institucije utvrditi odgovornost svih koji su sudjelovali u nezakonitim radnjama.
– Siguran sam da će Državno odvjetništvo ući u trag svima koji su sudjelovali u ovom zločinu. To možete slobodno nazvati zločinom. I neka odgovaraju svi oni koji moraju odgovarati. Mislim da preciznije od toga ne mogu odgovoriti – rekao je Kolar.
Na kraju se znatno oštrije osvrnuo na političke prozivke prema kojima je Županija četiri puta izdavala dozvolu jer joj se navodno „žurilo“. Ocijenio je da se time pokušava stvoriti dojam kako su svi podjednako odgovorni te odgovornost prebaciti na druge.
– Mi smo se specijalizirali u Hrvatskoj za to – prebaci odgovornost na nekog drugog. Skrenut ćemo priču, pisat će se o jednima i o drugima, pa na kraju kaj bu, bu. E, ovaj put ne. Nećete nas uvlačiti u močvaru u kojoj ste sami. Bez nas. Ovo je istina o Poznanovcu – rekao je Kolar.
(tekst: sjever.hr)
1.jpeg&w=750&q=50)
Stranke lijeve i centrističke opozicije danas su Gospiću potpisale Zaključak kojim zajednički traže od predsjednika Republike Hrvatske hitno sazivanje izvanredne sjednice Sabora s točkom plana sanacija i točkom rebalansa proračuna kroz koju će se osigurati sredstva za hitnu sanaciju Gospića i drugih područja koja trebaju sanaciju zbog ilegalnog odlaganja opasnog otpada.
Nakon donošenja hitnih mjera, opozicijski lideri traže da se u Hrvatskom saboru glasa o točci izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i Vladi RH i raspisivanju izvanrednih parlamentarna izbora.
Na konferenciji za medije, govorili su Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, koordinatorica Možemo Sandra Benčić, predsjednica Centra Marijana Puljak, predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i Dalija Orešković, predsjednica DOSIP.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić uvodno je naglasio kako je aktualna vlast pretvorila Hrvatsku u društvo koje pati, gdje su profit i uski stranački interesi HDZ-a stavljeni iznad vode, zemlje, šuma i zdravlja ljudi. Istaknuo je kako oporba, s obzirom na to da nema potrebnih 76 ruku, apelira na predsjednika RH da iskoristi ustavne ovlasti i sazove izvanrednu sjednicu Sabora.
„Tražimo izvanrednu sjednicu iz dva ključna razloga: prvi je donositi plan sanacije s jasnim novčanim sredstvima, vremenskim okvirom i imenovanim odgovornim osobama. Drugi je razlog razotkrivanje svih drugih lokacija u Hrvatskoj gdje se u jamama, grotlima i propalim poduzećima ilegalno taloži opasan otpad. Ministarstvo izdaje dozvole, Carina i Državni inspektorat provode nadzor, a jedina osoba koja to mora i može koordinirati, a to odbija učiniti, jest Andrej Plenković. On snosi punu političku odgovornost. Ovo nije stranačko, nego pitanje zdravog razuma i borbe za zdraviju Hrvatsku“, poručio je Hajdaš Dončić.
Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić upozorila je da je primarni cilj oporbenog zahtjeva hitna reakcija države – postavljanje nepropusne podloge na ilegalnom odlagalištu u Gospiću kako procjedne vode ne bi dalje zagađivale podzemne vode i pitke izvore, ali i neodgodiva sanacija lokacija poput Gračaca, Benkovca, Pazina, Poznanovca, Slavonije i Istre.
„Kad imate stotine ovakvih lokacija diljem zemlje, to više nije pojedinačni incident, nego namjerna politika. U deset godina vladavine Andreja Plenkovića uvoz otpada u Hrvatsku eksponencijalno je rastao. Slika u Gospiću i Poznanovcu slika je HDZ-a nakon 35 godina: nekadašnje tvornice koje su zapošljavale tisuće ljudi pretvorili su u odlagališta opasnog otpada“, naglasila je Benčić.
„Premijer se jedanaestu godinu hvali 'velebnim postignućima', a na prosvjede zabrinutih građana odgovara brojkama o turističkoj sezoni. Gadljivije ne može biti. Jedna od bezbrojnih crnih točaka je i Dugi Rat s opasnom šljakom: investitor je nije sanirao do 2019., a Vlada već šest godina nije pomaknula prstom, dok djeca udišu kancerogeni krom 6. Jedina ekološka i sanitarna mjera za ovu državu jest smjena HDZ-a s vlasti“, izjavila je predsjednica stranke Centar Marijana Puljak.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, kao dragovoljac Domovinskog rata od kolovoza 1990. godine, poručio je kako se u Hrvatskoj više ne bira između lijeve i desne opcije, već između opstanka i propasti zemlje.
„Kada dovedete narod do točke da kupuje vodu i ne vjeruje nalazima niti jedne državne institucije, ta vlast više nema nikakvo moralno pravo postojati. Ova koruptivna vlast mora biti smijenjena. Tražimo od predsjednika Republike da u okviru svojih ovlasti predloži raspuštanje Sabora i raspisivanje novih parlamentarnih izbora kako bi građani dobili vlast po svojoj volji, a ne po mjeri izbornog inženjeringa i političke kupovine“, izjavio je Špika.
Predsjednica DOSIP-a Dalija Orešković osvrnula se na poruke s transparenata na prosvjedu u Gospiću, istaknuvši kako su zvižduci upućeni HDZ-u u Lici dokaz preokreta.
„Transparenti koje vidimo danas u Gospiću, 'Domaće izdajice' i 'Kaznit ćemo veleizdaju' govore sve. Niti jedan okupator u povijesti nije trovao vlastite građane onako kako to HDZ čini okupacijom opasnim otpadom. Postoje samo dvije opcije: ili ćemo se svi oduprijeti HDZ-ovom otrovu ili nas neće biti. Ako današnji dan i naše akcije u Saboru ne budu točka preokreta, pozvat ćemo građane na masovne prosvjede diljem Hrvatske“, zaključila je Orešković.
Na linku su Zaključci sa sastanka oporbe u Gospiću.