Skip to main contentSkip to footer
Logo
vazno.hr
Loading...
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u
Loading...
SDP na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici
22. lipnja 2025

SDP na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici

Kod Spomen obilježja u šumi Brezovica kod Siska održana je u nedjelju središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, na kojem je istaknuto da je hrvatski antifašizam velikom pobjedom svrstao hrvatski narod na slavnu i povijesno važnu stranu pobjednika u II. svjetskom ratu.


Svečanost je održana na mjestu na kojem je 22. lipnja 1941. godine osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe od 79 boraca kojom je zapovijedao Vlado Janić Capo, a jedan od pripadnika odreda bio je i Janko Bobetko, stožerni general HV-a.


Delegaciju SDP-a na obljetnici u Brezovici predvodili su saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček i glavni tajnik SDP-a Marko Krička.

Medved: Tko štiti građane dok sustav zbrinjava koncert?
20. lipnja 2025

Medved: Tko štiti građane dok sustav zbrinjava koncert?

Nedavno je pristigao naputak zagrebačkim bolnicama kako svoje djelatnosti i kapacitete trebaju prilagoditi najavljenom koncertu izvođača Marka Perkovića Thompsona te su traženi djelatnici koji bi za tu prigodu pružali medicinsku zaštitu na Hipodromu. Naime, planira se privremeni stacionar (tkz. poljska bolnica) u kojoj će raditi djelatnici na zbrinjavanju oko 200 ležećih pacijenata. Osim toga, angažirat će se gotovo 200 djelatnika izvanbolničke Hitne medicinske službe raspoređenih u 16 vozila, vjerojatno iz svih dijelova Hrvatske, odnosno različitih županijskih zavoda, a za čije troškove je rečeno kako će biti pokriveni od strane organizatora. Međutim, nejasno je objašnjeno tko će pokriti troškove djelatnika u stacionaru te dodatne smjene u zagrebačkim bolnicama zbog očekivanog dolaska pola milijuna ljudi?


U Hrvatskoj je 720 liječnika u svim zavodima za hitnu medicinu, a 1778 medicinskih sestara i tehničara zaposleno je u izvanbolničkoj hitnoj službi. To jasno upućuje kako se radi provedbe koncerta vrši izniman pritisak na već opterećene medicinske djelatnike. Time se potencijalno stvara značajan rizik za dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo za goste koncerta, već i za sve građane i građanke te turiste u Hrvatskoj!


Naime, podsjetimo da se sve to događa u središtu turističke sezone, kada se očekuje veliki broj domaćih i stranih gostiju. U srpnju prošle godine ostvareno je 4.6 milijuna dolazaka, najviše na obalnom području, čime je priljev zdravstvenih potreba višestruko veći od uobičajenog. Značajnom redistribucijom medicinskog kadra, koje je u to vrijeme također na godišnjim odmorima, stvara se jasan nesrazmjer ljudskog potencijala u zdravstvenom sustavu! Upitno je kako je uopće dozvoljeno okupljanje u takvom broju koje za sobom neminovno nosi izniman rizik, a suštinski radi nečijeg osobnog profita.


Nadležne državne institucije, čija je svrha postojanja zaštita svih građana i građanki, dozvolile su događanje za koje ne postoje jasno definirani kriteriji kakvi postoje primjerice za koncerte u zatvorenom prostoru, a sve se odluke vezano za organizaciju donose bez ikakve ranije obavijesti stanovnika na tom području. Zatvaraju se ulice, preusmjerava se promet, raspoređuju se djelatnici – sve to više od dva tjedna prije koncerta!


Teško je razumjeti kako je netko spreman preuzeti toliki zdravstveno-sigurnosni rizik za potrebe provođenja glazbenog događaja, a biti svjestan konteksta koji gotovo uvijek prati spomenutog izvođača. Često se s ovim događanjem uspoređuje organizacija dočeka pape Ivana Pavla II, međutim apsolutno je neadekvatno uspoređivati mirno, duhovno okupljanje s ciljem zahvale i vjerske ispune, s koncertom nerijetko granično nacionalističkih stavova uz očijukanja s ustaštvom. U tom smislu, organizacija i provođenje ovakve manifestacije predstavlja izniman pritisak na već onemoćale zdravstvene i sigurnosne sustave, a čije posljedice možemo osjetiti svi mi.


 

Sara Medved, dr. med.

voditeljica SDP-ovog Savjeta za zdravlje i sport 

Gdje su nestala radnička prava?
18. lipnja 2025

Gdje su nestala radnička prava?

Dok Europa štiti radnička prava i promiče kolektivno pregovaranje, u Hrvatskoj stanje u jednom dijelu privatnog sektora postaje neodrživo zbog primjene modela predatorskog kapitalizma uz potporu vladajućih. Prehrambena industrija kao strateška grana gospodarstva kod nas je na posebnom udaru jer Fortenova grupa prema svemu sudeći uvodi novi model „dogovora“ sa radnicima.


Zar radnici u privatnom sektoru nisu zaslužili „rad po mjeri čovjeka“ i dostojanstven život? Zar ćemo i njih sve, uključujući mlade radnike, zamijeniti strancima s kojima se može raditi što se hoće? Dok sve više uvozimo, a sve manje izvozimo, dok radnici u proizvodnji i trgovini primaju od 600 do 900 eura, rastu cijene, profiti, ali i koncentracija moći i bogatstva.


U ovoj zemlji mišljenje o sindikatima, ali i radnicima namjerno se iskrivljuje kako bi se u dijelu privatnog sektora moglo manipulirati informacijama i raditi po svom nahođenju, a ne u skladu sa zakonskim odredbama.


Zbog svega navedenog na inicijativu SDP-ovih Savjeta za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku te Savjeta za poljoprivredu i hranu dana 17.06. 2025 održan je sastanak s predstavnicima sindikata PPDIV-a (Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a, Jadranka Dobrijević, sindikalna povjerenica u Zvijezda plus d.o.o. i Mišel Klasić, sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovac plus d.o.o.). Na sastanku je uz predstavnice Savjeta bio prisutan i SDP-ov saborski zastupnik, gospodin Mate Vukušić.


U kraćem uvodu gospodin Paradiš istaknuo je da sindikat ima 12.000 članova, 168 podružnica te da ima potpisan kolektivni ugovor s više od 90 tvrtki. Već neko vrijeme raste napetost u tvrtkama u okviru Fortenova grupe (Jamnica plus d.o.o., PIK Vrbovec plus d.o.o. i Zvijezda plus d.o.o.). Štrajk u PIK-u Vrbovec traje 22 dana, u Zvijezdi 18 dana, dok je u Jamnici plus d.o.o. suprotno zakonskim propisima uprava postigla dogovor s Radničkim vijećem. Ovakvim postupanjem vraćamo se u 1990., kad sindikati nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju uz naznaku da kolektivni ugovori u bivšem sustavu Agrokor postoje od 1995. Dodatak kolektivnom ugovoru primjenjuje se do rujna (06.09), a nakon toga radnici će izgubiti sva prava ako se do tada ne potpiše novi kolektivni ugovor. Radnicima koji štrajkaju se prijeti otkazima, maltretira ih se i negira im se njihovo temeljno zakonsko i ustavno pravo na zakonito proveden štrajk. Dana 18.06.2025 jednoj radnici koja u Zvijezdi plus d.o.o. radi 42 godine je pozlilo i odvezli su je kolima hitne pomoći.


Dogovor između Jamnice plus d.o.o. i uprave temelji se na Pravilniku o radu tvrtke, koji je jednostrani akt poslodavca, a ne na kolektivnom ugovoru koji poslodavca obvezuje na temelju pregovora sa sindikatima?! Fabris Peruško, član upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, je 16.06.2025 dao izjavu za Jutarnji list u kojoj pojašnjava da su Pravilnikom zagarantirane veće plaće i veća materijalna prava radnika, konkretno bruto osnovica plaće od 01. svibnja 2025. veća je prosječno do 15% a primanja za pojedine niže plaćene radnike su rasla i po višoj stopi. Osim toga nastavit će se isplaćivati božićnice, uskrsnice i regres te druga materijalna prava. Ujedno je Fabris Peruško pozvao radnička vijeća Zvijezde plus d.o.o. i PIK Vrbovec d.o.o. na postizanje dogovora. Zar smo uistinu došli na tu razinu da nam uprava privatnog vlasnika određuje s kim će i kako pregovarati?! Zakonom je definirano da to rade sindikati, a ne radnička vijeća. Zar uz okupaciju institucija imamo i okupaciju dijela privatnog sektora u Hrvatskoj koji provodi zakone onako kako im se prohtije?


SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu zajedno sa Savjetom za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku:


– se protivi ukidanju i umanjivanju radničkih prava, prije svega u dijelu privatnog sektora koja se odnose na sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje,

– osuđuje pokušaj „gašenja“ sindikata u kolektivnom pregovaranju i njihove zamjene s Radničkim vijećem čiji bi se članovi mogli birati na način dobro znan,

– inzistira na poštivanju zakonskih odredbi i sklapanju kolektivnih ugovora u privatnom sektoru,

– inzistira na aktivnijem uključivanju Ureda za socijalno partnerstvo u rješavanje krize i povratak na put socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,

– ističe važnost zaštite „domaćih“ radnica(ka) koje(i) zbog iskustva i stečenog znanja nisu lako zamjenjive,

– poziva medije i javnost na solidarnost sa radnicama i razumijevanje njihovih problema, a ne na paušalne procjene, osudu i zanemarivanje.


 

Savjet za odnose sa sindikatima, rad i mirovinski sustav i socijalnu politiku

Savjet za poljoprivredu i hranu

SDP Hrvatske

Vukušić: Ministra Vlajčića nije briga za probleme poljoprivrednika
16. lipnja 2025

Vukušić: Ministra Vlajčića nije briga za probleme poljoprivrednika

Saborski zastupnik Mate Vukušić u ponedjeljak je održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o gužvi oko provedbe natječaja za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem.


“Radi se o Virovitičko-podravskoj županiji, općina Nova Bukovica. Natječaj koji će u sedmom mjesecu biti star pune dvije godine. Ono što ga razlikuje od drugih jest činjenica da je prije dva mjeseca uspješno okončan ali se čeka samo potpis ministra Vlajčića, državnog tajnika Majdaka ili nekog drugog u ministarstvu tko ima te ovlasti. Obzirom je općina ispunila sve, ali baš sve što je Ministarstvo tražilo još u travnju ove godine poljoprivrednici su ogorčeni što se u Ministarstvu oglušuju na pozive iz općine, izravne pozive poljoprivrednika gdje ih se upućuje na čekanje još pet, deset, dvadeset dana ali do danas ništa.


Očekivali su pomoć u toj komunikaciji prema ministru od župana Virovitičko-podravskog, županijskog Odjela za poljoprivredu, gospodarstvo i EU fondove, ali sve je ostalo na obećanjima. Očito ih nije naročito briga za probleme svojih poljoprivrednika. Poljoprivrednika s kojima sam jučer bio na sastanku i koji su zbilja izrazili ogorčenje inertnošću ministarstva, od referenata pa do samog ministra. Većinom su to mladi poljoprivrednici koji su odlučili ostati u ovoj županiji, baviti se poljoprivredom, neki od njih dali otkaze na poslovima gdje su do nedavno radili jer su smatrali stvar oko natječaja za zemlju riješenom.


David Vlajčić je prije tjedan dana u jednoj emisiji izjavio da je nezadovoljan sporošću provođenja natječaja te posebno naglasio to ubrzati i da će se zauzeti za mlade poljoprivrednike. U ovom slučaju ima win-win situaciju. Natječaj je odavno okončan, nitko ne ulaže prigovor, čeka se samo njegov potpis. Žetva kreće idući tjedan, ljudi nisu sigurni da li će na jesen moći stupiti u posjed zemlje koju su natječajem dobili, osim tog potpisa, naravno. Ministar je najavio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu na jesen koji će vrijediti za sve koji do tada natječaj po starome nisu proveli.


Dio poljoprivrednika se i kreditno zadužio za opremu potrebnu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti za koju su se opredijelili, rate se plaćaju svaki mjesec a oni su bezemljaši. Ukoliko u roku dva dana ministar Vlajčić ne riješi njihov natječaj dogovoren je prosvjed u Novoj Bukovici pa i do opcije djelomične blokade prometnice D2.


I vas, medije, molim da priupitate ministra Vlajčića da li ima i jedan suvisli razlog zašto se ove ljude maltretira jer su ispunjeni svi uvjeti za realizaciju natječaja a iz njegovog ministarstva se ne žele na telefonske pozive niti javiti. Osobno sam kontaktirao i ministra i državnog tajnika Majdaka-niti jedan se nije udostojio javiti.


Ministre Vlajčić, vrijeme je. Odradite svoj posao za koji ste plaćeni. U protivnom smatram vas odgovornim, kao i županiju Virovitičko-podravsku, za posljedice aktivnosti koje će poljoprivrednici poduzeti u zaštitu svoje egzistencije i digniteta. Ponavljam, ovi mladi ljudi žele ostati ovdje, raditi na poljoprivredi a vi im to uskraćujete”, zaključio je Vukušić.

Račan: Svaka peta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva
16. lipnja 2025

Račan: Svaka peta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva

Drage kolegice i kolege, zamislite da nas je u Sabornici stotinu. Statistika kaže da bi nas dvadeset napustilo raspravu s osjećajem da im se život iz mjeseca u mjesec opasno primiče rubu siromaštva. To nije apstraktna brojka – to su naši prijatelji, susjedi, rođaci. Svaka peta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva.


Prema Državnom zavodu za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2024. iznosi 20,3 posto. Ono što zabrinjava još više od same brojke jest trend: dok je prosjek Europske unije od 2020. do 2023. pao s 16,8 na 16,2 posto, Hrvatska je u istom razdoblju porasla s 18,3 na današnjih 20,3 posto. Dakle, ne samo da zaostajemo – udaljavamo se.


Kad razgovarate s ljudima na dnu dohodovne ljestvice, čujete da njihova svakodnevica znači neprekidno balansiranje između troškova hrane, stanarine i režija. Oni žive u kroničnoj tjeskobi koju prate sram i samookrivljavanje, ali i tihi bijes jer osjećaju da država ne vidi njihovu borbu. Apsurd je potpun kada znamo da trošak stanovanja u tri najveća grada već nadilazi 40 posto prosječne neto plaće.


U takvoj stvarnosti odzvanja izjava premijera Andreja Plenkovića nakon lokalnih izbora: “Ostvarili smo sjajne rezultate, Hrvatska je dominantno plave boje.” Nažalost, za mnoge građane to je plava boja siromaštva. Dobre prezentacije ili retorika ne mogu sakriti lica ljudi koji kraj mjeseca dočekuju s minusom na računu.


Zato predlažem četiri konkretna i nužna koraka – politički izvediva i fiskalno održiva: Indeksirajmo mirovine i socijalne naknade na punu inflaciju – prestanimo s modelom u kojemu realna vrijednost pomoći pada svakim kvartalom; Zaštitimo podstanare: ograničimo skokove najamnina i istodobno ubrzajmo gradnju priuštivih stanova, uz model dugoročnog najma ispod tržišne cijene; Automatski usklađujmo minimalnu plaću tako da njezin rast nikada ne bude manji od rasta troškova života – jer rad koji ne pokriva osnovne potrebe nije stvarno rad za plaću.


Da bismo to postigli, ne treba nam proračunsko čudo, nego bolji prioriteti: rezovi u neefikasnim subvencijama, usmjerenje EU-sredstava na stanovanje i energetsku učinkovitost te progresivniji porez na imovinu koja stoji prazna.


Kolegice i kolege, siromaštvo nije prirodna katastrofa, ono odražava odluke koje donosimo upravo ovdje, u Saboru. Društvo je snažno onoliko koliko se brine za svoje najslabije i najranjivije. Moramo za njih napraviti puno više i pobrinuti se da svaka peta osoba u Hrvatskoj ne ostane izvan mreže sigurnosti.



Ivan Račan,

saborski zastupnik

Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u
14. lipnja 2025

Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić sa sjednice Glavnog odbora u subotu je poručio da su institucije okupirane te da su nedavni lokalni izbori pokazali da je SDP vjerojatno jedina oporbena stranka koja je jasna alternativa ovakvom HDZ-u i zatvorenom društvu.


"Lokalni izbori su nam dali nekoliko stvari nad kojima se moramo dobro zamisliti. Bilo je slatkih pobjeda, bilo je dobrih rezultata ako gledamo liste u nekim županija, a bilo je i nekih neočekivanih poraza. No, ja vjerujem da će SDP i u tim porazima slušati ljude i da ćemo se mijenjati. Počeli smo se mijenjati nekim odlukama na prošlom Predsjedništvu, a mijenjat ćemo se i dalje, otvarat ćemo stranku, tražit ćemo nova lica koja se mogu osjećati dobrodošlo u SDP-u i koja mogu svojim elanom, trudom i znanjem pomoći lokalnoj zajednici jer nam lokalna zajednica vrlo bitna”, poručio je u uvodnom govoru Hajdaš Dončić članovima Glavnog odbora.


SDP će se mijenjati, najavio je, bit ćemo bolji i otvoreniji jer to od nas traže građani, i dalje ćemo slušati ljude i nećemo uvijek, da budem i kritičan, gledati sebe i samo sebe kao poziciju koja je Bogom zadana. Nećemo tako nego ćemo se otvarati i puštati ljude da dolaze, i imat ćemo zdravu konkurenciju jer samo tada možemo biti alternativa HDZ-u, poručio je.


Na lokalnim ste izborima, istaknuo je, vidjeli demarkacijsku liniju između znanja, poštenja i integriteta, liniju između podobnih ustavnih sudaca koji sude na daljinski upravljač Andreja Plenkovića.


"Ne pravdam se, ali ću ukazivati na greške, da su institucije okupirane, a bez slobodnih institucija, bio to Ustavni sud ili razne agencije nema razvoja ni liberalne demokracije ni građanskog društva u Hrvatskoj. Tu će SDP ostati vjerojatno jedina oporbena stranka u Hrvatskoj, svaka čast i Možemo, što su ovi izbori pokazali, koja to može i želi, i koja je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u”, ustvrdio je.


Zato ćemo se, kaže, mijenjati da budemo još jači i snažniji i da s našim politikama u suradnji s građanima Hrvatske pokažemo da smo jedina alternativa ovakvom zatvorenom društvu koje je trenutačno, nažalost u Hrvatskoj, u svim segmentima. Nema više kritične mase na sveučilištima, institucijama poput HAZU-a, u dijelu medija i ako ćemo svi šutjeti, imati pognute glave i gledati isključivo vlastite interese, onda se ne trebamo baviti zdravom politikom, smatra šef SDP-a.


SDP u koji ja vjerujem razumije razliku između pravde i pravice, za pravicu ćemo se boriti i biti bolji u svakom idućem izbornom ciklusu, rekao je.


"Zajedno ćemo graditi hrvatsku narodnu kuću, to su društvene veze koje nam garantiraju besplatno i dostupno javno zdravstvo, dostupno školstvo od osnovne škole do doktorata. To su društvene veze koje ne zanima za koji nogometni klub navijate, idete li u crkvu ili ne, jeste li plavi, zeleni, crveni ili žuti, to je više od politike i to je hrvatsko društvo za koje ću se boriti i nadam se da ću se boriti zajedno s vama”, poručio je Hajdaš Dončić stranačkim kolegama.

SDP traži da se Vlada uključi u rješenje štrajka u PIK-u i Zvijezdi
13. lipnja 2025

SDP traži da se Vlada uključi u rješenje štrajka u PIK-u i Zvijezdi

Zastupnici Kluba SDP-a razgovarali su u petak s predstavnicima sindikata u Zvijezdi i PIK-u Vrbovec povodom štrajka kojim traže potpisivanje novog kolektivnog ugovora, te su uputili apel Vladi da se uključi u rješenje situacije kako radnici ne bi ostali bez svojih prava.


SDP-ova Sabina Glasovac izvijestila je na konferenciji za novinare u Saboru da su dali snažnu podršku radnicima PIK Vrbovca i Zvijezde u njihovoj borbi za radnička prava, dostojanstvo, sigurnost i pravdu.


“Radnici Zvijezde su već 13. dan u štrajku, a radnici PIK Vrbovca 18 dana. Štrajkaju jer su pregovori s poslodavcem o kolektivnom ugovoru neuspjeli, pokušaj mirenja je propao, a trenutačno je na snazi produžena primjena kolektivnog ugovora. Ako se kolektivni ugovor ne produži, od rujna ti ljudi ostaju bez materijalnih prava koja su godinama imali poput božićnica, regresa, naknade za topli obrok, otpremnine i druga”, rekla je Glasovac.


Hrvatska je zemlja s iznimno niskom pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, oko 50 posto, te je temeljem direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama dužna donijeti akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja najkasnije do studenog 2025. godine, kazala je.


Utoliko je tužnije da Hrvatska, pod pritiskom i uslijed zajedničke politike EU za zemlje s pokrivenosti ispod 80 posto, mora napraviti akcijske planove kako bi se stvorili bolji okviri za kolektivno pregovaranje i proširio obuhvat radnika kojima će kolektivni ugovor pružiti materijalna prava i sigurnost, ustvrdila je Glasovac.


Apelirala je na Vladu da, iako je riječ o privatnoj firmi, ne bude pasivni promatrač nego da učini sve kako bi se postigao dogovor, podsjetivši da je Vlada i ranije ponekad intervenirala u poslovanje privatnih poduzeća upravo uz obrazloženje zaštite radničkih prava i radnih mjesta.


Zastupnik SDP-a i gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj zabrinjavajućim je ocijenio da su radnici PIK Vrbovca i Zvijezde ostali sami. „Prvo je tih 500 radnika napustio Andrej Plenković, kojemu bi trebalo biti stalo do PIK-a i Zvijezde koje su naše strateške kompanije, a koji se itekako miješao u poslovne odluke Agrokora i sada Fortenove. Njegova je uloga da primi ove radnike i da ne štiti samo krupni kapital nego da stane iz radnika”, kazao je.


Kralj je uputio apel upravi Fortenove da sjedne za stol sa sindikatima, dogovore se i da se proizvodnja u PIK-u i Zvijezdi nastavi kako bismo kao društvo bili otporni na krize te i dalje imali dvije uspješne firme na koje svi možemo biti ponosni.


Predsjednik sindikata PPDIV-a Denis Paradiš pojasnio je da žele sklopiti kolektivni ugovor kakav su imali sve ove godine te da ne govore o nerealnim zahtjevima nego o plaćama koje su malo iznad minimalnih.


“Ovdje se radi o dostojanstvu radnika i o preživljavanju, a ne o nerealnim plaćama, bonusima i ni o kakvoj situaciji koja se ne tiče običnog radnika”, kazao je. Umjesto dogovora poslodavac razmišlja o tužbama kako bi štrajk proglasio nelegitimnim što, kaže, nije dobro ni korektno niti je dijalog kojeg žele od samog početka.


Sindikalisti su potvrdili da u utorak imaju sastanak s ministrom rada Marinom Piletićem na kojem bi trebali biti i čelnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Krešimir Sever i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.


No, kažu kako im je puno važnije da se javi poslodavac i da postignu dogovor jer se radnici žele vratiti se na svoja radna mjesta.

Hajdaš Dončić: Sve manje vjerujem institucijama jer ih je HDZ okupirao
12. lipnja 2025

Hajdaš Dončić: Sve manje vjerujem institucijama jer ih je HDZ okupirao

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić osvrnuo se u četvrtak na odluku Ustavnog suda koji je dan ranije presudio da je HDZ-ov Anđelko Stričak pobijedio za župana Varaždinske županije, kazavši da sve manje vjeruje institucijama, jer ih je HDZ okupirao.


„Žalosno je što u 2025. godini moramo razgovarati o neregularnosti, o potencijalnom varanju i nepoštivanju Ustava i volje birača u Republici Hrvatskoj. Prve su nepravilnosti krenule s važećim ili nevažećim listićem u gradu Zadru, a nakon toga imali smo Kutinu, Korčulu, Đakovo i Varaždinsku županiju, gdje je Ustavni sud donosio odluke isključivo po liniji HDZ-a”, kazao je Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare u Saboru.


Mišljenja je da se time ni minimalno nije poštivala volja građana i da su ustavne tužbe koje je podnio SDP u tim sredinama uvijek završile istim rezultatom. Ustavni sud je duboko podijeljen na suce koje imaju integritet, koje razmišljaju s ovom glavom i koje se bore za ustavni poredak Republike Hrvatske i na drugu skupinu koja je na daljinskom upravljaču Andrija Plenkovića, istaknuo je.


Naveo je slučajeve grada Korčule i Varaždinske županije gdje su bile uočene nepravilnosti pa je tako u potonjoj na svega devet posto promatranih mjesta prednost HDZ-ova kandidata za župana smanjena s 90 na 19 glasova.


U odluci Ustavnog suda o gradu Korčuli, dodao je, jasno piše da stranke u postupku nisu imale jednake uvjete za prebrojavanje glasova što znači da je drugo prebrojavanje glasova i uvid u glasačke listića u Korčuli imao isključivo HDZ, bez SDP-a.


„U našem narodu vam je razlika između pravde i pravice. Mi se ovdje borimo za pravicu budući da je pravda u institucijama daleko dostižna i ovo je stvar pravice”, kazao je.


U Varaždinskoj županiji, pojašnjava, samo smo tražili, po načelu proporcionalnosti, prebrojavanje glasačkih listića, ništa više, a onda dolazi Andrej Plenković koji kaže ‘vjerujte institucijama’. U koje institucije, kada su okupirane od strane HDZ-a, zapitao je.


Kritički je govorio i o radu biračkih odbora za koje kaže da se zna kako se biraju, rekavši da jedan njih radi vrlo površno, a u većini, osim HDZ-a, nema političkih stranaka koje mogu slati svoje promatrače i zato, kaže, u zapisnicima ima svega.


„Varaždinski SDP je tražio samo da se dodatno prebroje listići, ništa više i ništa manje, i o tome moramo razgovarati jer bez političke stabilnosti, povjerenja u institucije i liberalnu demokraciju nema normalnog sustava. Ne želim, ali, nažalost, moram uspoređivati Plenkovića s Aleksandrom Vučićem jer se slične stvari događaju u Srbiji. Hrvatska je Premier liga za Srbiju, ali zašto nas netko vuče u prvu balkansku ligu”, zapitao je.


Ne kažem da bi naš Bruno Ister pobijedio u Varaždinskoj županiji, ali ako vjerujemo u demokratske procese i institucije, a ja nažalost, sve manje vjerujem, onda smo mogli prebrojati te listiće.


„To ne znači da mi nećemo priznati rezultate izbora u Varaždinskoj županiji jer poštujemo ustavni poredak i pravo, ali postoji mala razlika između pravde i pravice, a SDP će se boriti za pravicu”, poručio je Hajdaš Dončić.


Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj osvrnuo se na HDZ-ovu poruku da SDP u Varaždinskoj županiji nije izgubio samo izbore nego i obraz, kazavši da “stranka koja je odavno izgubila obraz proziva nas za to jer smo koristili sve demokratske metode i institucije koje smijemo koristiti”.


Naveo je da su se žalili ŽIP-u, DIP-u i Ustavnom sudu, a najavio je i sljedeći korak – obraćanje Europskom sudu za ljudska prava. Ovo su sada pravomoćni rezultati, a kada dođe presuda Europskog suda, tek ćemo vidjeti, dodao je.


Kazao je da su provjeravali zapisnike s biračkih mjesta i tamo gdje su imali uvid dokazali da je šest od 31 zapisnika, devet posto od ukupnog broja, nevjerodostojan te zapitao kako da vjeruju da je ostalih 307 zapisnika vjerodostojno. Prvotno objavljeni rezultati su govorili da je HDZ-ov Anđelko Stričak pobijedio s 90 glasova razlike da bi nakon provjere ta razlika pala na 19 glasova, naglasio je, dodavši da županu s takvom sumnjom u netransparentnost neće biti lako.


Govorio je i o dva sporna romska naselja gdje Stričak u prvom krugu nije dobio nijedan glas dok je u drugom krugu došlo do potpunog preokreta i od 89 glasova sve je dobio HDZ-ov kandidat.


„Vjeruje li netko zaista da se ovdje ne radi o nekakvom nedopuštenom pritisku na birače ili nečemu što je prouzročilo ovakvu promjenu mišljenja? Razgovarat ćemo s odvjetnicima da vimo na koji ćemo način to riješiti”, najavio je Bosilj.

Marković o uhićenju Škorića: U HDZ-u vrijedi ona 'dvaput je dvaput'
11. lipnja 2025

Marković o uhićenju Škorića: U HDZ-u vrijedi ona 'dvaput je dvaput'

Uoči sjednice Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, saborska zastupnica SDP-a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković održala je konferenciju za medije kako bi, kako je navela, „podsjetila na stanje na terenu“.


„Na sjednici će se usvojiti zaključci i preporuke s tematske sjednice na kojoj je održana rasprava od strane predstavnika Ministarstva, Jadrolinije, agencije, svih ostalih aktera i zainteresiranih zastupnika. Danas je 11.6. Dobili smo zaključke koji su po meni trebali već davno biti usvojeni, i temeljem tih zaključka i Jadrolinija i Ministarstvo trebali su nas upoznati s tim što su pripremili, odnosno kako su se pripremili za ovu sezonu,“ rekla je uvodno Marković, dodajući kako stanje na terenu „nije dobro“.


„Mi nemamo dovoljan broj brodova. Očito da ćemo imati puno problema tijekom ove sezone. S ovog mjesta mogu samo apelirati prema Ministarstvu i Jadroliniji da se dobro pobrinu da ne bi bilo problema tijekom ove ljetne sezone, jer znamo što se sve događalo u prošloj godini,“ upozorila je Marković, dodajući kako se u pojedinim zaključcima Odbora opet govori o tome što će se napraviti, premda sve one stvari koje su trebali biti napravljene do početka turističke sezone – nisu napravljene.


„Ponovno apeliram da pitanje pomorskog prijevoza, dostupnosti trajekata, a naravno i toga da sezona prođe u najboljem redu, najozbiljnije shvatimo,“ rekla je dalje Marković, navodeći kako je „tema pala u zaborav“.


„To tako kod nas funkcionira, da one teme koje su aktualne, kad se nešto dogodi, onda svatko o tome piše, međutim problemi s pomorskim prijevozom, što smo gledali protekle godine, nisu nestali. Ja sam otočanka, svakodnevno se vozim brodovima. Moram vam kazati da sam u petak krenula u dva sata popodne iz Zagreba, a došla sam u deset sati doma. Znači, tri trajekta sam propustila, jer nije bilo brodova koji bi nosili tu izvanrednu liniju, odnosno omogućili da putnici i otočani dođu do svojih destinacija. Tako vam je nama svaki dan. Možda tema sada nije aktualna, ali to ne znači da ja kao zastupnica iz desete izborne jedinice, koja ima velik broj otoka, o tome neću pričati. Pričat ću stalno i upozoravati, jer ne želim da gledamo ponovno scene koje smo gledali protekle godine,“ rekla je Marković.


O ponovnom uhićenju šefa Hrvatskih cesta, HDZ-ovca Josipa Škorića, kojega je danas priveo USKOK, Marković je rekla:


„Ništa novo. To smo već gledali od HDZ-a, bilo od ministara iz raznih ministarstva, ili državnih tajnika. Što se tiče Škorića, mogu samo reći da izgleda u HDZ-u stvarno vrijedi ona: dvaput je dvaput! Znači, nakon stanke zbog lokalnih izbora, HDZ je nastavio po starom, krenulo se ponovo s uhićenjima njihovog kadra, a ispada da kad se dočepaju funkcije, kad se dočepaju javnog novca, da samo gledaju kako napuniti svoje džepove, ili u slučaju Siska, kako si maksimalno dignuti plaću,“ zaključila je Marković.

Krstičević za Novosti: Proglasiti alarm zbog uništavanja zdravstva
09. lipnja 2025

Krstičević za Novosti: Proglasiti alarm zbog uništavanja zdravstva

Saborski zastupnik SDP-a Mišo Krstičević za Novosti je u kolumni o zdravstvu progovorio o korupciji i gorećim problemima u zdravstvu.


Kada se opsesivno bavimo korupcijom u javnom sustavu, mi se bavimo, nažalost, samo simptomima, a ne uzrocima lošeg stanja našeg zdravstva. Vlada i strukovne udruge se složno dezinficiraju od odgovornosti: “Korupcija ima ime i prezime!” Ne znam, možda ima, ali mnogo je važnije da korupcija ima političke uzroke. Ona je samo simptom dugogodišnje štednje i privatizacije socijalne države.


Žalosno je što po tko zna koji put razgovaramo o zdravstvenoj politici iz perspektive korupcije, afere i slučaja, a ne iz perspektive doma zdravlja u kojem možete dobiti samo uputnicu, a i to samo ako vam liječnik nije u međuvremenu otišao u mirovinu. Ne razgovaramo iz perspektive cijelih regija u kojima ne možete obaviti najosnovniju dijagnostiku poput rendgena stopala. Nema emisija o tome da naše zdravstvo ima dvostruko manje novca od češkog ili slovenskog. O prljavom tragu privatizacije ni riječi.


Neke liječnike ni kod kuće, ni na fakultetu, očito, nisu naučili da se krasti ne smije, ali su čak i moralno najzaostaliji liječnici naučili da treba liječiti uzrok, a ne simptom neke patologije. A kada se opsesivno bavimo korupcijom u javnom sustavu, mi se bavimo, nažalost, samo simptomima, a ne uzrocima lošeg stanja našeg zdravstva. U toj točki korupcija – od moralnog – postaje i politički problem. Jer ako stalno vičemo “drž’te lopova!”, nikada se nećemo uhvatiti ni dubljih problema, ni uzroka korupcije. Financiranja, organizacije sustava, primjene novih tehnologija, vremenske, ali i teritorijalne dostupnosti javnih usluga.


Vlada i strukovne udruge se složno dezinficiraju od odgovornosti: “Korupcija ima ime i prezime!” Ne znam, možda ima, ali mnogo je važnije da korupcija ima političke uzroke. Ona je samo simptom dugogodišnje štednje i privatizacije socijalne države. Umjesto moralne panike, mi moramo proglasiti politički alarm zbog uništavanja javnog zdravstva!


Ako već u javnom prostoru pričamo o pričama – pričama Ane i Marka, o 150 eura, o odustajanju od zahvata zbog nesnosnog čekanja – hajdemo ih početi ozbiljno shvaćati. Jer te priče, koliko god zaslužuju pažnju i rješenje, nisu jednake analizi. One su simptom, ali ne dijagnoza. Ne smijemo dopustiti da se medijska dramatizacija pretvori u političku paralizu, u naviku gledanja sustava isključivo kroz individualnu sramotu. Pitanje nije koliko su ljudi zgroženi, nego zašto se iz godine u godinu zgražaju nad istim posljedicama – bez ikakvog napora da se promijeni uzrok.


Nešto na tim linijama sam, koliko mi televizijski format i vlastiti kapacitet omogućuju, pokušao reći i nekidan u emisiji “Otvoreno” na HRT-u, povodom aktualne korupcijske afere u zdravstvu, koja je nakon prethodne uslijedila dok se odvjetnički tim bivšeg ministra nije dogovorio ni o strategiji opstrukcije kaznenog postupka. Dobio sam pregršt afirmativnih komentara, od poznatih i nepoznatih osoba, kojima zahvaljujem. Međutim, dobio sam i jedan izrazito negativan, od Jutarnjeg lista. Na njemu sam posebno zahvalan. Ne samo zato što takvim komentarima mediji obavljaju jednu od svojih temeljnih funkcija, nadzora političara na pozicijama moći, pa makar, poput kolegice Ivane Kekin i mene, bili i u opoziciji. Poseban razlog je što taj komentar savršeno ilustrira upotrebu pozicije medijske moći za zagovaranje političkih ciljeva kojima se protivim.


(Ovdje sam dužan dodati disclaimer: svjestan da malo koji političar nije zažalio ulazak u polemiku s medijima, takva polemika mi nije ni namjera. Posebno ne s autoricom komentara, koja svoj sve teži novinarski posao radi za sve manju plaću, sama podnoseći ušutkivanja i većinu posljedica gubitka kredibiliteta mainstream medija. Uostalom, ona je napisala ono što ogromna većina građana ionako misli: da je javno zdravstvo “leglo korupcije”. Međutim, ako su potrebne upute o doziranju i nuspojavama takve medijske terapije, onda bih, kao vaš “liječnik ili ljekarnik”, želio samo – sa simptoma – skrenuti pažnju i na uzroke te patologije.)


Ustaljeno mišljenje – koje mainstream mediji recirkuliraju – glasi da liječnici u javnim bolnicama ne odrade svoje puno radno vrijeme, nego već oko podne “zapale” u neku privatnu kliniku… – i eto vam lista čekanja, korupcije itd. Neki misle da bi se sve riješilo moralnim kvalitetama liječnika, a neki strastveno vjeruju da tzv. dvojni rad (u javnom i privatnom sustavu) treba zabraniti.


U žaru jedne nedavne rasprave liječnik/političar koji zagovara zabranu dvojnog rada bolničkih liječnika sa strašću Jutarnjeg lista je uzviknuo: “Ma znam da zabrana ne bi ukinula liste čekanja, ali ljudi od nas traže da ostavimo dojam da nešto radimo po tom pitanju!” No što sa semiprivatizacijom primarne zdravstvene zaštite? Koliko je njihov poluprivatni status doprinio tome da se ljudi rutinski šalju u bolnice, umjesto da ih se dijagnosticira i izliječi na toj razini? Hoće li Jutarnji list s istom strašću zahtijevati da se svi liječnici obiteljske medicine ponovno zaposle u domovima zdravlja, umjesto da u njima iznajmljuju ambulante?


Tko bi imao nešto protiv? Tko ne bi volio poštenije liječnike koji rade samo u javnom sustavu. Međutim, ako me pitate hoće li samo moralna disciplina i “zid između crkve i države” ukinuti liste čekanja, mogu vam odgovorno reći da je to jalova, lažna nada. Liječnici u javnom sustavu rade dosta prekovremenih sati, a sigurno odrade svoje radno vrijeme. Međutim, bolnice nemaju dovoljno sredstava da ih plate da rade još više – koliko dozvoljava Zakon o radu – pa neki te sate odrađuju kod privatnih poslodavaca, koji to mogu platiti, često zahvaljujući i ugovorima s državom.


Bolnice nemaju dovoljno sredstava da zaposle dodatne liječnike, čak i kada bi ih sveučilište nudilo. I dodatno, nemaju dovoljno sredstava da im opreme operacijske sale i dijagnostičke ambulante, da zaposle sestre i sve dodatne zdravstvene radnike. A upravljači sustavom nemaju dovoljno ni materijalnih ni političko-intelektualnih resursa da razviju domove zdravlja – liječnici i oprema nam tamo drastično nedostaju – i regionalne bolnice kako bi se pritisak na stvaranje lista čekanja u velikim gradovima smanjio. Mediji sigurno traže da ostavljamo dojam, ali građani od nas traže nešto više: javno zdravstvo vrhunske kvalitete dostupno svakome.


Nema uzimanja para ako lista čekanja nema. Ali zamislite sustav bez korupcije: bi li u njemu bile manje liste čekanja – sigurno ne bi! (Ne kažem da nećete naći i lupeža koji navodno namjerno stvara listu čekanja da bi im pacijent ponudio lovu, ali što da kažem kolegi kojeg poslije rada u ambulanti vidim nekako pokislog. “Što je bilo?” pitam, a on mi kaže: “Upisao sam pacijenta za operaciju koja mu stvarno treba, i treba mu sad, a na redu je za par godina. Dobro, neće umrijeti od toga, ali sigurno neće moći raditi i biti zadovoljan svojim stanjem i životom. Stvarno je depresivno i izrazito demotivirajuće raditi na ovaj način.”) Pritom treba imati na umu da postoje neke liste čekanje koje bole više od drugih. Nije isto čekate li endoprotezu svog koljena dvije godine ili saznate da skoliozu svog djeteta nećete moći korigirati prije značajnijih posljedica, barem ako nemate par desetaka tisuća eura da to riješite u privatnoj klinici.


Liste čekanja potiču korupciju s obiju strana. Jedna je strašno moralno neprihvatljiva: da liječnici uzimaju novac. Druga je dodatno tužna: na to primorani pacijenti koji nisu dovoljno bogati da privatno plate punu cijenu.


Jesmo li došli do štamparovskog standarda da liječnik financijski ne ovisi o pacijentu? Jesmo li im omogućili da zarade u javnom sustavu, ako im je to baš motivacija? Jesmo li ih motivirali ulaganjem u taj sustav? Ili smo već odmaknuli na putanji američkog zdravstva, gdje je bolest najčešći uzrok osobnih bankrota?


Pogledajte video s nedavnog otvorenja navodno strateškog zdravstvenog projekta – privatne onkološke bolnice koja je daleko bolje opremljenija od javne – koji svojom nazočnošću uveličava ministrica. Ima li većeg poraza ideala javnog zdravstva? Pritom, da se razumijemo, čak vjerujem da to ministrica ne čini iz loše namjere, nego vjerojatno nesvjesna kako je već rutinski naklon privatnoj investiciji indikator njene brige o javnom sustavu.


Sve to stvara pukotine u ionako slabom moralnom štitu nekih liječnika. Ali nisu svi izabrali ovu profesiju zato što jamči društveni status i lovu, u bilo kojem redoslijedu tih navodnih prioriteta. Mnogi su studirali, uče i liječe ljude iz pravih liječničkih motiva. Zamislite mladog liječnika koji već prvog tjedna na poslu šefu klinike predloži neko unapređenje, neku organizacijsku inovaciju koju je pokupio na obilasku europskih klinika. Ako nije došao kao dio nekog klana, mnogi šefovi će ga rutinski ignorirati.


Mladi liječnik će misliti – dobro, možda se nisam dobro izrazio, nisam objasnio, moram smisliti nešto bolje. I za neko vrijeme iznese novi, još bolji prijedlog. Avaj, tada ne bude ignoriran, nego marginaliziran, ocrnjen i kažnjen. Znam da ima entuzijasta koji se i nakon takvog tretmana još više bore, i to su moji ljudi. I zahvaljujući takvima mi još uvijek imamo sustav koji je ponekad i okej u odnosu na javna sredstva koja u njega ulažemo. Međutim, neki ljudi odustanu i okrenu se privatnom interesu i, u osnovi, novcu kao jedinom orijentiru. Privatni interes, i korupcija koja s njim ide pod ruku, cvjetaju kada se sustavno ne njeguje, da ne kažem uništava, onaj javni.


U jednom predavanju Noam Chomsky je upravo na rastakanju javnog zdravstva objasnio način rada vladino-korporacijske prijetnje ljudskoj slobodi i opstanku: “To je standardna tehnika privatizacije javnih usluga: podfinanciraj, pobrini se da stvari ne funkcioniraju, ljudi postanu bijesni, predaš sve privatnom kapitalu.” Iako advokati “odlučnog raščišćavanja” s dvojnim radom liječnika pokušavaju sve da stvari dodatno ne funkcioniraju, čini se da smo mi već sada u fazi “ljudi – s pravom – postaju bijesni”, i to komentari poput onog u Jutarnjem listu dobro ilustriraju. Međutim, treba nas podjednako, ako ne i više, brinuti da se u pozadini tog opravdanog nezadovoljstva odvija privatizacija. Podjela javnog zdravstva kao proizvođača jednakosti na nejednakost dvaju sustava: zdravstvo za bogate, i liste čekanja za sve ostale. Put ne samo u osobni bankrot za mnoge koje pogodi zdravstvena kriza, nego i bankrot same ideje socijalne države.


Treba nas još više brinuti da, prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska za zdravlje građana izdvaja 1.279 eura po stanovniku godišnje, dok Češka izdvaja 2.278, a Slovenija dvostruko više: 2.594. (Europski prosjek je 3.658. Njemačka izdvaja skoro pet puta više: 5.832 eura po stanovniku godišnje.) Unatoč tome, postoje ljudi koji i dalje misle da je za sve probleme hrvatskog zdravstva krivo loše upravljanje, HDZ-ovsko kadroviranje i endemska korupcija. Istina o hrvatskom zdravstvu je negdje između tih krajnosti: uz ovakvo upravljanje i organizaciju ne bismo imali njemačko zdravstvo ni s pet puta više novca, ali uz ovakvu podfinanciranost nećemo imati ni češko ni slovensko zdravstvo, čak i da njime upravlja sama Laura Kövesi iz EPPO-a.


Javno zdravstvo, bez kompromisa u kvaliteti, dostupno svima, nekada se smatralo dijelom naše “društvene plaće”: dijelom viška rada koji nam poslodavci, povrh nadnice, vraćaju “u naturi” javih usluga poput besplatnog obrazovanja, kulture, umjetnosti i mirovine. Jutarnji list i strana kapitala se već desetljećima zalažu za to da se taj društveni dio plaće smanji i, po mogućnosti, ukine, kako bismo sve to plaćali sami, ako možemo, a njihova ekipa povukla dodatne profite.

Recimo da je to politički legitimno, ali je potpuno suprotno mom shvaćanju, i politike i liječničke etike. Zato ih izuzetno nervira kada se netko, poput mene u ovom slučaju, usudi zatražiti da naša društvena plaća bude veća. Ako danas tražimo veći dio viška vrijednosti za javno zdravstvo – boje se oni – sutra bismo mogli tražiti više plaće u školama i bolje obrazovanje. Više mirovine i dugotrajnu organiziranu skrb u starosti. Kulturu i umjetnost za sve, a ne samo elitu. Novinarstvo i medije u javnom interesu. Unatoč njihovoj nervozi, mogu vam odmah reći: tražimo i izborit ćemo se za sve to.


U međuvremenu, ako ikoga zanima što sve treba mijenjati u zdravstvu: treba ga snažnije financirati. Bolje organizirati. Prekinuti privatizaciju. Izbaciti posrednike iz blagajne i javne nabave. Obrazovati za javne potrebe, a ne samo privatne karijere. Proizvoditi, a ne samo kupovati lijekove i opremu. Financiranje s dohotka od rada proširiti i na druge vrste dohotka. (Ako netko živi od npr. iznajmljivanja stanova, neka se doprinos za zdravstvo plaća i na dohodak od najma.)


Ali prije svega treba mijenjati naš ukupan odnos prema javnom. Pitanje cijene se tu ne treba postavljati u prvi plan jer se radi o najhumanije odabranom polju za proizvodnju jednakosti, o vrhunskoj društvenoj kvaliteti. Ona se sastoji u ljudskoj sposobnosti da se brinemo jedni o drugima kada je najpotrebnije i najteže. To je dokaz civilizacije. A to nema cijenu.


I na kraju, dozvolite mi da parafraziram napomenu sa svake povijesti bolesti: umjesto propisanog lijeka izabrani doktor primarne političke zaštite može propisati i drugi lijek istog razreda učinkovitosti, ali ga molim da nas poštedi jalovog lova na vještice koji samo skreće pažnju s pozadinske privatizacije javnog zdravstva.


 

Mišo Krstičević,

liječnik i saborski zastupnik

Borzan: Trećina djece koristi internet bez ikakve kontrole
09. lipnja 2025

Borzan: Trećina djece koristi internet bez ikakve kontrole

Hrvatska zastupnica u europskom parlamentu Biljana Borzan danas je u Zagrebu održala konferenciju za medije gdje je predstavila rezultate istraživanja javnog mnijenja o djeci na internetu. Skoro 95 posto građana smatra da djeca provode previše vremena na društvenim mrežama te da one mogu izazvati ovisnost, a 91 posto smatra da EU mora napraviti više kako bi se zaštitilo djecu.


„Većina ispitanika koja ima djecu kaže kako koriste Internet do tri sata dnevno, to je nešto manje od EU prosjeka od četiri sata. Većina djece ima mobitel, od čega 11 posto predškolske djece. Svaki peti roditelj koristi opcije za ograničenje sadržaja, a 66 posto roditelja osobno kontrolira sadržaj koji djeca gledaju“, kaže Borzan.


Njeno istraživanje je pokazalo kako 74,2 posto ispitanika smatra kako su ekrani krivi za rekordan broj djece koja ne ostvaruju upis u prvi razred. Stručnjaci ističu psihofizičku nespremnost, nerazvijenu grafomotoriku ili izostanak jezičnih predvještina kao glavne razloge odgađanja upisa.


„U prošlom mandatu smo Aktom o digitalnim uslugama zabranili praćenje maloljetnika na društvenim mrežama u cilju oglašavanja i stavili veću odgovornost na internetske divove za provjeru dobi i štetne sadržaje za maloljetnike. Komisija je na osnovi tog zakona otvorila niz istraga protiv Meta, Tik Toka i drugih mreža, međutim mi u Europskom parlamentu mislimo da treba ići dalje“, kaže Borzan.


Europski parlament je naime pokrenuo vlastito izvješće kojim želi smanjiti ovisnost o internetu zabranom određenih vrsta dizajna kao što su beskonačno scrollanje, autoplay, kazne za neaktivnost. Žele se zabraniti i isticanje opcija odabira koje korisniku nisu u interesu te dizajn video igrica koji izaziva ovisnost.


„Istraživanja su pokazala i da 40 posto djece do 12 godina ne prepoznaje sadržaj tzv. influencera kao oglašavanje. Internet mora postati sigurnije i transparentnije mjesto za djecu“, kaže Borzan.

Đujić: Zabrinuti smo zbog velikog broja nepravilnosti na izborima
06. lipnja 2025

Đujić: Zabrinuti smo zbog velikog broja nepravilnosti na izborima

Politički tajnik SDP-a Saša Đujić u petak 6. lipnja u Hrvatskom saboru predstavnicima medija obrazložio je odluku Predsjedništva stranke o raspuštanju vodstva stranke u četiri grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.


“Za tri organizacije – Osijek, Split i Rijeku – po našem Statutu može raspustiti Predsjedništvo. Gradska organizacija u Zagrebu ima status županijske organizacije, tako da će odluku Predsjedništva trebati potvrditi Glavni odbor koji imamo u subotu 14.6. Formalno će vodstvo stranke Zagreba biti raspušteno nakon odluke Glavnog odbora”, objasnio je Đujić.


“Mi smo u ovu kampanju za lokalne izbore krenuli sa sloganom Slušamo ljude i tako nastavljamo dalje. Ljudi su nam evidentno poslali poruku na izborima, i u ove tri organizacije, osim Zagreba, nismo polučili rezultat koji bi mogao zadovoljiti naše ciljeve i očekivanja. Zbog toga smatramo da u tim organizacijama trebamo napraviti restrukturiranje, odnosno ‘clean start’, a smatralo je Predsjedništvo da aktualna vodstva koja su vodila te organizacije na izbore nisu u stanju napraviti taj clean start”, rekao je.


“Ono što želim naglasiti, u Zagrebu je rezultat dobar, tamo su ostvareni svi ciljevi. Predstavio je predsjednik prije par dana novog predsjednika Skupštine i novi tim. Kao što ste vidjeli, riječ je sve o novim i mladim licima, tako da ti ljudi, kao i veliki broj vijećnika u vijećima mjesnih organizacija i gradskih četvrti, su temelj da ta organizacija krene dalje. Ali nažalost mi smo prije par mjeseci imali izbore za predsjednika u Zagrebu, ali nismo imali izbore za tijela. Članovi gradskog odbora su ostali oni iz 2021. I nažalost i ta organizacija je sada nefunkcionalna zbog te svoje situacije, tako da to je razlog raspuštanja Zagreba, da i tamo krenemo s novim clean startom i pripremom za izbore. A ovo je tek početak”, kazao je Đujić.


Istaknuo je da su htjeli poslati snažnu poruku i građanima i javnosti, da smo shvatili poruku birača i da kreću mijenjati sami sebe.


“Mi ćemo u narednim danima napraviti detaljnu analizu, pa ćemo možda locirati još 20-25 gradova u kojima ćemo također djelovati. Ne znači da će biti raspuštanje, ali krećemo u ozbiljnu reorganizaciju i rekonstrukciju stranke u tim sredinama, kao i u nekim županijskim organizacijama.


Na pitanje o tome vidi li za rezultat odgovornost na predsjedniku stranke ili Predsjedništvu, rekao je da ne.


“Ovo su lokalni izbori. Predsjedništvo i vodstvo su izabrani prije osam mjeseci. Vodstva lokalnih organizacija koja su autonomno vodila ove kampanje, od odabira kandidata do vođenja samih kampanja, određivanja strategija, ta su vodstva izabrana 2021. Dakle, puno prije ovog vodstva, i ni Predsjedništvo ni predsjednik nisu utjecali na odluke, osim u gradu Zagrebu. Moramo se mijenjati da pojačamo teren, što je nužno da bi mogli pobijediti na sljedećem parlamentarnim izborima. Nitko ni u jednom trenu nije postavio pitanje ni odgovornosti predsjednika, niti neke njegove uloge, niti propitkivao ulogu Predsjedništva kao takvog. Nema tog raspoloženja u stranci, nema podjela”, rekao je.


Istaknuo je da su na ovim izborima povećali broj gradskih, općinskih i županijskih vijećnika, i broj glasova u odnosu na 2021. – 80.000 glasova više.


“Dobili smo neke nove sredine. Kad se uzme plus minus, mi smo na istom broju gradonačelnika i načelnika, i imamo jednog župana više, tako da imamo dobar temelj, imamo prostora za konsolidaciju.”


Odgovorio je na pitanje o brojnim nepravilnosti na ovim izborima.


“Jako smo zabrinuti zbog situacije da na nijednim izborima do sada nije bilo toliko repova i nepravilnosti kao što je slučaj na ovim izborima. Bilo je prije izoliranih slučajeva, ali ovo sada izgleda kao nekakva sistemska operacija i moramo reći da nismo zadovoljni, odnosno ne možemo nikako biti zadovoljni s ovom odlukom Ustavnog suda, koja je van svake logike i van svake pameti oko listića, šaranja, i koja otvara sad prostor za nove manipulacije u budućnosti, i to je ono jako opasno, ali ćemo i o tome u narednim danima još progovoriti”, rekao je Đujić.


“Kolege su nas jučer izvijestile da su novim prebrojavanjem listića smanjili razliku u Varaždinskoj županiji, riječ je o nekih četrdesetak glasova za gospodina Stričaka. Ostaje to pitanje glasovanja u ovom romskom naselju, gdje je jedan kandidat u prvom krugu dobio 97 glasova. U drugom krugu to naselje posjetio je drugi kandidat, razgovarao s načelnikom općine i onda nam sami ti ljudi govore: obećao mi je asfaltirati cestu, obećao mi je ovo i ono. Potom se dogodi da u drugom krugu tamo bude za drugog kandidata nula, a ovaj dobije, i to je razlika zbog koje se izgube izbori. Ja smatram da je to pitanje i za DORH. Mi imamo situaciju da je kolega Željko Sabo zbog puno benignije stvari završio u zatvoru. Imamo i sada u Vukovaru situaciju da su snimke izašle van gdje se otvoreno trguje glasovima. Ja očekujem poteze DORH-a, da će biti jednako postupanje prema svima pa da će pokrenuti izvide u Vukovaru, a i ovaj dio Varaždinskoj županije”, zaključio je Saša Đujić.

Ikić Baniček: Domagoj Orlić je patološki lažac
05. lipnja 2025

Ikić Baniček: Domagoj Orlić je patološki lažac

Bivša gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček nazvala je u četvrtak novog gradonačelnika Siska Domagoja Orlića „patološkim lašcem” jer je ustvrdio da je njegova plaća, koju je podignuo odmah nakon što je preuzeo vlast, niža od njezine dok je bila gradonačelnica.


“Prvo sam mislila da se novi gradonačelnik zabunio, da je možda to iz neznanja ili neinformiranosti, ali onda sam shvatila da se radi o patološkom lašcu”, izjavila je Ikić Baniček u Saboru komentirajući izjavu Orlića da mu je plaća manja od njegove prethodnice i da si je podigao plaću jer je to morao učiniti po zakonu.


„Kako drugačije objasniti činjenicu da mrtav-hladan izađe pred kamere i kaže da si je smanjio plaću time što si je smanjio koeficijent, a u isto vrijeme ne spomene da si je čak tri puta povećao osnovicu, odnosno bod za izračun”, rekla je.

Ikić Baniček ističe da će devet (koeficijent) puta 340 (osnovica), koliko je iznosila njezina plaća, uvijek u svim zemljama svijeta biti manje od šest puta 1000, kolika je Orlićeva povećana plaća. 


„Takva laž je vrlo lako provjerljiva ne samo nama odraslima, već i djeci iz osnovne škole”, poručila je.


Tvrdi također da Orlić nije morao mijenjati odluku o plaćama kako bi se uskladila sa zakonom jer je njezina plaća bila znatno niža od njegove.


Ikić Baniček optužila je Orlića da laže i kada govori o “dubiozama koje je zatekao”.


„U tu laž se zapetljao jer je morao objasniti kako to da je otkazan koncert Bajage. Nije imao hrabrosti priznati da se jednostavno radilo o staroj HDZ-ovskoj prokušanoj metodi prebrojavanja krvnih zrnaca, nego je izmislio da Grad nema novaca”, kazala je.


Orliću savjetujem da ubuduće izađe pred ljude sa istinom i prizna da je otkazao Bajagu zato što je to srpski bend i da si je povećao plaću za 100 posto, rekla je Ikić Baniček.


Tvrdi da je ostavila plus u gradskom računu i 72 milijuna eura investicija koje imaju osigurane izvore financiranja, da Sisak ima najveći proračun u svojoj povijesti i uredno servisira sve svoje obaveze.


Negirala je da bi učinila isto što i Orlić da nije imala saborsku plaću, zbog čega nije primala plaću iz gradskog proračuna.


„Moja politika vođenja grada 12 godina dokazala je koji su mi prioriteti, a to definitivno nije bila plaća”.


Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, koje je pokrenulo predmet zbog Orlićeve odluke o povećanju plaće, Ikić Baniček zaželjela je puno uspjeha u radu i da “budu onoliko aktivni koliko su bili proteklih 12 godina dok sam ja vodila grad”.

Krstičević u Otvorenom: Korupcija u zdravstvu je simptom lošeg sustava
05. lipnja 2025

Krstičević u Otvorenom: Korupcija u zdravstvu je simptom lošeg sustava

U srijedu je u emisiji „Otvoreno“ na HRT-u gostovao Mišo Krstičević, SDP-ov saborski zastupnik i član saborskog Odbora za zdravstvo. Zajedno s preostalim gostima emisije komentirao je situaciju u hrvatskom zdravstvu i aktualna uhićenja deset osoba, među kojima je šestero liječnika, kao i medicinske sestre te tehničko osoblje zagrebačke bolnice Sveti Duh.


„Mnogi liječnici niti na fakultetu, niti kod kuće nisu naučili da nije normalno i moralno uzimati novce od pacijenata. Svaki liječnik, pa i onaj najnemoralniji, zna da ne možemo liječiti simptom, nego bolest“, rekao je.


Krstičević je istaknuo činjenicu kako korupcija postaje sve veći politički problem.


„Korupcija je simptom lošeg sustava, neorganiziranog sustava, sustava s ogromnim listama čekanja. I naravno da će se u takvom sustavu pronaći pukotine u moralnoj brani pojedinca i da ćemo imati ovakav slučaj,“ rekao je Krstičević, osvrnuvši se i na probleme koji neće nestati čak i ako se Hrvatska uspješno izbori s korupcijom u sustavu.


„Mi bismo i dalje imali liste čekanja, lošu organizaciju, uništenu primarnu zdravstvenu zaštitu – čak i da korupcije nema. U tome je problem,“ dodao je.


Kroz daljnju raspravu Krstičević je naglasio kako korupcija nije problem, već simptom koji treba liječiti kroz promjenu svijesti u kojoj zdravstvo mora imati primat.


„Bez promjene svijesti da se samo javno zdravstvo mora poticati u ovoj državi, i da samo to garantira jednaku zdravstvenu skrb, jednako dostupnu i jednako kvalitetnu u svim hrvatskim regijama, mi nećemo postići iskorake, niti smanjiti ove liste čekanja o kojima uvijek puno pričamo“, zaključio je.