Od početka 2026. godine u Hrvatskoj je, prema objavljenim policijskim podacima, ubijeno osam žena. Jedna od njih, žrtva u Slatini, prije ubojstva je nazvala policiju i zatražila zaštitu. Ubrzo nakon ubojstva potvrđeno je ono što je najteže priznati: neposredno prije zločina nisu poduzete sve radnje koje su se, s obzirom na poznate rizike, trebale provesti.

Povodom prosvjeda zbog ubojstva žene u Slatini i ususret Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske upozorava da Hrvatska više ne može govoriti samo o potrebi donošenja novih zakona. Zakoni postoje. Institucije postoje. Ono što nedostaje jest pravodobna i učinkovita reakcija.

Uvođenjem femicida u Kazneni zakon dobili smo strožiju kvalifikaciju kaznenog djela. Ali žena koja je ubijena nema ništa od toga. Njoj je trebala zaštita prije nego što je ubijena.

Slučaj Slatine nije usamljen. U 2025. godini u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena, od kojih je njih 15 ubijeno od strane osoba koje su im bile bliske. Stručnjaci i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ponavljaju istu poruku iz godine u godinu: velik broj žrtava femicida prethodno je zatražio zaštitu od institucija, no nije je dobio na vrijeme.

Kada žena prijavi nasilje, ona ne traži uslugu države. Ona traži zaštitu, a institucija koja primi tu prijavu može biti posljednja linija između nje i nasilnika.

Zato pitamo: što znači pravo žene na zaštitu ako sustav ne prepozna rizik onda kada je zaštita najpotrebnija?

Socijaldemokratski forum žena traži da se, u svim slučajevima u kojima se utvrdi da su odgovorne osobe unutar sustava svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijele tome da žena ostane nezaštićena, ispita i njihova kaznena odgovornost.

Ne može odgovornost sustava završiti na internim nadzorima, stegovnim postupcima i premještajima. Ako je žena prijavila nasilje, a institucije koje su je trebale zaštititi nisu postupile u skladu sa svojim ovlastima i obvezama, mora postojati jasna individualna odgovornost.

Ne želimo učinkovit sustav nakon ubojstva. Želimo sustav koji će reagirati prije njega.

Jer nakon femicida više nema druge prilike.

U povodu obilježavanja 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dana proglašenog u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i Hajru Prohić, ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić upozorava da nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedan od najtežih sigurnosnih i društvenih izazova u Hrvatskoj. 

Od početka ove godine ubijeno je osam žena, a činjenica da je žrtva nedavnog femicida u Slatini neposredno prije ubojstva zatražila pomoć policije prisiljava nas da postavimo pitanje učinkovitosti sustava u trenutku kada je zaštita najpotrebnija, smatra Lugarić.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova nadalje ističe: „Hrvatska je učinila važan zakonodavni pomak uvođenjem samostalnog kaznenog djela femicida, no praksa nas iznova upozorava na razmak između onoga što piše u zakonima i onoga što se događa na terenu. Tragičan slučaj u Slatini, u kojem su i policija i državno odvjetništvo kroz naknadne nadzore utvrdili propuste u procjeni rizika i postupanju, bolno pokazuje što se događa kada sigurnosni mehanizmi zakažu. Procjena rizika ne smije se tretirati kao puka birokratska procedura, a još manje se teret zaštite i procjene opasnosti smije prebacivati na samu žrtvu, čak i ako ona pod pritiskom ili u strahu zatraži ukidanje mjera zaštite ili povuče prijavu. Odgovornost za procjenu i preuzimanje rizika leži isključivo na državi, pa interno utvrđeni propusti ne smiju završiti samo na formalnim konstatacijama, nego moraju dovesti do jasne i konkretne odgovornosti unutar svih razina sustava. Ipak, femicid je samo vrh ledene sante. Ispod najtežih tragedija leži ogromna tamna brojka svakodnevnog, neprijavljenog i neprepoznatog fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja. Tisuće žena trpe nasilje u tišini jer nemaju dovoljno povjerenja u brzinu i učinkovitost institucija. Kada prve prijave ostanu bez pravodobne i razmjerne reakcije, time se neizravno hrani ta tamna brojka i šalje poruka žrtvama da su prepuštene same sebi.“

Na tematskim sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova stručnjakinje, institucije i udruge civilnog društva kontinuirano naglašavaju da preventivno djelovanje zahtijeva obveznu i standardiziranu procjenu rizika, međuresornu suradnju te redovitu edukaciju svih koji rade sa žrtvama. Kada se u Saboru raspravljalo o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta, argument protiv bio je da postojeći mehanizmi nadzora pružaju dovoljan okvir. Međutim, ako ti mehanizmi ne uspijevaju spriječiti tragediju poput ove u Slatini, obveza je svih nas u javnom prostoru postaviti pitanje njihove stvarne primjene u kriznim trenucima. 

Zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Odgovornost države ne mjeri se deklarativnim porukama, nego spremnošću da se sustav izgradi tako da reagira prije, a ne nakon što se dogodi tragedija. Ženama koje trpe nasilje ne trebaju naknadne analize poslije ubojstva, nego stvarna i odlučna zaštita prije nego što do njega dođe, istaknula je u svojoj poruci Lugarić. 

SDP i Možemo! idu zajedno na parlamentarne izbore – udružuju snage za političku promjenu koja je Hrvatskoj potrebna. Na Markovom trgu objavili su početak pregovora o programu nove hrvatske Vlade, s osam ključnih područja

„Partnerstvo naših stranaka je jedino jamstvo da na sljedećim izborima HDZ odlazi u opoziciju i da će se u Hrvatskoj stvari doista promijeniti nabolje”, poručili su na zajedničkoj konferenciji za medije povodom formalnog početka pregovora o programu buduće vlade SDP-a i Možemo! predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

Govoreći uvodno o budućim prvim potezima koalicijske vlade SDP-a i Možemo, Hajdaš Dončić poručio je kako je ograda na Markovom trgu simbolična za ograde koje je HDZ postavio između građana i države.

„Kad osvojimo vlast, te ograde više neće biti - to će biti naš prvi korak - a onda ćemo nastaviti rušiti sve vidljive i nevidljive ograde u ovoj zemlji”, rekao je Hajdaš Dončić.

Te su ograde, dodao je, svugdje oko građana – kada žele čist zrak, a suočeni su s otpadnom mafijom, kada žele dostupno javno zdravstvo, a dočekuju ih liste čekanja, kada umirovljenici žele dostojanstveno živjeti, a završavaju u siromaštvu, kada mali poljoprivrednici traže poticaje, ne dobivaju ih jer nisu umreženi, ili kada građani žele da njihov glas na izborima vrijedi jednako - što nije slučaj s obzirom na to kako je HDZ posložio izborne jedinice.

Najavio je i ostale prve poteze buduće vlade SDP-a i Možemo, prije svega promjenu Zakona o izbornim jedinicama i donošenje Zakona o podrijetlu imovine.

„Ne možemo i nećemo dopustiti da većina građana u Republici Hrvatskoj, hrvatskih obitelji koje žive normalno, gleda neke koji su se na kriminalu i na suradnji s eko mafijom obogatili, taj novac gurnuli na neke tajne račune i smijali se cijeloj Hrvatskoj,” poručio je Hajdaš Dončić.

Istaknuo je i kako će dugoročni cilj biti duboka transformacija hrvatskog gospodarstva – povratak industriji i proizvodnji hrane, razvoj energetskih zadruga i stvaranje gospodarstva u kojem korist od razvoja imaju građani, a ne privilegirani pojedinci.

„Kumske veze i stranačke iskaznice neće više biti model. Uvest ćemo drugačiji model upravljanja javnim poduzećima, drugačiji model upravljanja javnim dobrom u Hrvatskoj“, rekao je Hajdaš Dončić.

Osam prioriteta za program buduće vlade

Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je osam prioritetnih cjelina u kojima SDP i Možemo! započinju programske pregovore.

„Prvo područje je zaštita prostora i okoliša, s posebnim naglaskom na novi program gospodarenja otpadom. Cilj je zaustaviti kriminal i otpadnu mafiju te spriječiti uvoz velikih količina otpada za koji Hrvatska nema odgovarajuće kapacitete za obradu,” rekla je Sandra Benčić, dodajući kako je drugo područje su rad i stanovanje.

„Želimo omogućiti našim građanima da od svog rada mogu dostojanstveno živjeti, u radnom vijeku i u mirovini, te stvoriti uvjete za javno stanovanje kako bi stan ponovno bio priuštiv hrvatskim obiteljima,” rekla je Benčić.

Treće područje je, nastavila je, jest zdravstvo. Benčić je pojasnila kako će središtu biti snažan javnozdravstveni sustav koji građanima osigurava dostupnu, pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, neovisno o tome žive li u gradu, na selu ili na otocima.

Četvrto područje su poljoprivreda i hrana, uz jasnu poruku: „Naša hrana na našem stolu“. Cilj je transformirati hrvatsku poljoprivredu, smanjiti ovisnost o uvozu i povećati proizvodnju hrane u Hrvatskoj.

Peto područje je energetika. Hrvatska, istaknula je Benčić, ima uvjete za energetsku samostalnost i zelenu tranziciju od koje će koristi imati građani. Poseban naglasak bit će na uključivanju građana u proizvodnju energije i razvoju javnih i zajedničkih energetskih kapaciteta.

„Šesto područje su obrana i nacionalna sigurnost. Modernizacija obrane treba se temeljiti na stvarnim sigurnosnim potrebama Hrvatske, uz snažniji sustav civilne zaštite koji će građane štititi od požara, poplava i drugih prirodnih nepogoda povezanih i s klimatskim promjenama,” rekla je Benčić.

Sedmo područje su obrazovanje i kultura. Obrazovanje se, poručila je Benčić, više nikada ne smije tretirati kao trošak. Učenik treba biti u središtu obrazovnog programa, a nastavnici ponovno dobiti društveni status koji zaslužuju.

„Osmo područje su pravosuđe i institucije. Država treba postati stvarni servis građana, što znači da građani više ne bi trebali obilaziti institucije kako bi ostvarili svoja prava. Umjesto toga, država ih treba proaktivno informirati o pravima koja im pripadaju i pomoći im da ih ostvare” rekla je Benčić.

„Naš program, pa i ovi pregovori koji će se komunicirati diljem Hrvatske s građanima i biti participativni, pokazuju jedan drugačiji način upravljanja. Onaj koji nije bahat i koji ne počiva na sili i prisili, nego na empatiji, na razumijevanju i na suradnji s građanima“, rekla je Benčić.

Program se stoga donosi prije izbora jer građani imaju pravo znati kakvu Hrvatsku SDP i Možemo! zajedno žele graditi – Hrvatsku u kojoj se od rada može dostojanstveno živjeti, u kojoj je stan priuštiv, zdravstvena zaštita dostupna, hrana proizvedena u Hrvatskoj, a država služi građanima.

„Želimo vratiti onaj osjećaj koji su naši preci imali, a to je da ako radimo, ako smo pošteni, ako surađujemo, ako smo solidarni, gradimo društvo u kojem će i nama i našoj djeci i našim unucima biti bolje.”, poručila je Benčić.

„Želimo svakom građaninu vratiti dostojanstvo i ponos na vlastitu zemlju”, zaključila je.

SDP-ov zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, Mihael Zmajlović, traži da Vlada u ponedjeljak donese odluku o sanaciji s imenom ovlaštenika, rokom, novcem i imenom odgovorne osobe, i upozorava da ni smjena vodstva Fonda ni ostavka ministrice ne bi skinule političku odgovornost s Plenkovića i HDZ-a.

Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović ocijenio je danas da su prvi zaključci Vladina Znanstvenog savjeta za sanaciju otpada u Gospiću, izneseni u srijedu, 17. rujna, u bitnome jednaki stručnom modelu sanacije koji je SDP javno predstavio 10. kolovoza, te da je Savjet, priznavši da se nakon 582 dana ne zna koliki je udio opasnog otpada, potvrdio da je dosadašnji pristup Ministarstva i Fonda bio promašen.

„Prije 39 dana javno smo predstavili stručno mišljenje profesora Renata Šarca sa Sveučilišta u Leobenu o tome kako sanirati zakopani otpad u Gospiću. Zatražili smo ga prvi i ono je postalo temelj našeg prijedloga: lokaciju odmah prekriti da kiša ne ispire otpad u podzemlje, na njoj izgraditi nepropusnu radnu površinu i zatvorenu halu, otpad selektivno iskopati, mehanički ga razdvojiti na frakcije i svaku frakciju obraditi tamo gdje joj je mjesto, u roku od 12 do 24 mjeseca. Rekli smo i što nije rješenje: ni prekrivanje samo za sebe, ni spaljivanje svega, ni miješanje s cementom. Profesor Šarc svoje ocjene iznosi javno i one su od tog dana bile dostupne svima, pa i Vladi“, podsjetio je Zmajlović.

Vlada, dodao je, to nije htjela čuti.

 „Premijer je naš prijedlog nazvao histerijom, a cijelo ovo vrijeme uvjeravali su nas da pretjerujemo, da nemamo rješenja i da plašimo narod. Omalovažavali su i strah ljudi u Gospiću za vlastitu vodu, sve dok ti ljudi nisu izašli na ulice. Tek tada je premijer u vlastitom uredu osnovao Znanstveni savjet i sam objasnio čemu on služi: da protumači nalaze i smiri raspravu. Koliko je stvar alarmantna, govori i današnje izvješće HZJZ-a u kojem se navodi da su vječne kemikalije pronađene nizvodno,“ dodao je Zmajlović.

Taj je Savjet, kojim predsjeda rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, u srijedu nakon trosatnog sastanka ocijenio da je prekrivanje samo privremena mjera, da otpad treba iskopati i razvrstati na zatvorenim platformama te da je nužna kvalitetna projektno-tehnička dokumentacija i trajni monitoring. Predsjednik Savjeta pritom je izjavio: „Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem neopasni otpad.“

„Drugim riječima, premijer je u kolovozu naš plan zvao histerijom, a u srijedu mu je isti plan preporučio savjet koji je sam osnovao. Rektor nije mogao reći da je Vlada promašila, jer ga je Vlada imenovala, ali nije ni morao. Kad tijelo osnovano da smiri raspravu prizna da se nakon 582 dana ne zna što je u zemlji, to je priznanje da se lutalo i da je pristup Ministarstva i Fonda bio promašen“, rekao je Zmajlović.

Nije mu, kaže, važno tko je bio prvi, nego da Vlada napokon učini ono što zakon traži.

 „Sanacija se u ovoj zemlji radi po Zakonu o zaštiti okoliša, s ovlaštenikom koji izrađuje program i Ministarstvom koje ga odobrava, a ne na konferencijama za novinare. Ni danas ne postoji nijedan takav dokument. Od plana koji Vlada najavljuje za ponedjeljak zato očekujem odluku o sanaciji kakvu je Benkovac dobio 14. rujna, ime ovlaštenika, podatak koliko tona koje frakcije ide kamo i po kojoj cijeni, rok, novac i ime osobe koja za sve to odgovara. Sve ostalo bila bi još jedna prezentacija,“ rekao je Zmajlović, podsjetivši da je ministrica Vučković 20. kolovoza u Saboru izjavila da propusta nije bilo, a da je Fond za zaštitu okoliša u pet mjeseci izgubio dva natječaja i poništio jedan odabir izvođača.

 „Za to netko mora odgovarati. Ali neka bude jasno i ovo: ni kad bi sutra smijenili cijelo vodstvo Fonda i ministricu, to ne bi skinulo političku odgovornost s Andreja Plenkovića i HDZ-a, jer se kriminal s otpadom u Gospiću gotovo tri godine odvijao s dozvolom njihove županije, pred očima njihove inspekcije i uz njihovu šutnju. Prvi ispravan korak, napravljen tek kad su ih ljudi natjerali, ne briše 582 dana pogrešnih“, zaključio je Zmajlović.

Klub zastupnika SDP-a prikupio je potpise zastupnika kojima se predsjednik Hrvatskog sabora obvezuje uvrstiti u dnevni red Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (P.Z. br. 236). Riječ je o drugom od devet zakona protiv maloljetničkog nasilja koje je SDP uputio u saborsku proceduru 15. prosinca 2025., a o kojima vladajuća većina devet mjeseci nije otvorila raspravu. Rasprava o prvom zakonu iz paketa, Obiteljskom zakonu, također je izborena potpisima u travnju.

Prijedlog uvodi novi članak 84.a kojim ravnatelj postaje dužan, u suradnji sa stručnim suradnicima, najkasnije u dvanaest sati od saznanja o težem obliku nasilja donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja, u trajanju do petnaest dana. Škola je obvezna udaljenom učeniku osigurati nastavak obrazovanja, odmah obavijestiti roditelje obiju strana, Hrvatski zavod za socijalni rad i policiju te o svemu sastaviti službenu bilješku. Mjera nije pedagoška, nego zaštitna, a na rješenje je moguća žalba školskom odboru u roku od tri dana, bez odgode izvršenja.

„Policija bilježi pet slučajeva nasilja među djecom dnevno, u prvoj polovici ove godine 13,5 posto više kaznenih djela nego lani, a više od polovice počinitelja mlađe je od četrnaest godina. Nova školska godina počela je s istim zakonom s kojim je prošla završila. Kad većina šuti, potpisi govore“, poručila je zastupnica Sabina Glasovac.

„Devet zakona čini jedan sustav: škola u dvanaest sati, Zavod u dvadeset četiri sata, sud u osam dana. Postojeći sustav očito ne funkcionira obzirom na pojavnost nasilja. Ono što nedostaje jest volja većine da o problemu raspravlja“, istaknula je zastupnica Marija Lugarić.

„Ravnatelji danas stoje nenaoružani na prvoj crti. Zakon im ne daje rok, ne daje ovlast i ne daje zaštitu. Rezultat je da se nasilnik vraća u razred, a žrtva mijenja školu. Mi ne izbacujemo djecu iz škole - razdvajamo ih na petnaest dana dok sustav radi svoj posao, a učenik i dalje ima nastavu“, izjavila je zastupnica Tanja Sokolić, bivša ravnateljica.

SDP poziva vladajuće da shvate da je maloljetničko nasilje nadstranačka tema koja traži hitno djelovanje. U suprotnom ćemo, nažalost, i dalje čekati da se dogodi najgore da bi država otvorila oči.

SDP-ova europarlamentarka dr. Romana Jerković Kraljić upozorila je danas u Europskom parlamentu na slučaj ilegalno odloženog toksičnog otpada u Gospiću, istaknuvši da se Hrvatska suočava s ozbiljnim ekološkim i zdravstvenim problemom koji nadilazi nacionalne granice. U raspravi o zaštiti zdravlja ljudi od toksičnih tvari upozorila je da je u Gospiću nezakonito odloženo oko 37.000 tona otpada te da su na lokaciji i u podzemnim vodama pronađene opasne tvari.

„Koliko je važna današnja rasprava, najbolje ilustrira primjer grada Gospića u mojoj Hrvatskoj. Oko 37.000 tona ilegalno odloženog otpada predstavlja ozbiljnu zdravstvenu i okolišnu prijetnju građanima“, poručila je Jerković Kraljić.

Istaknula je kako ovakva ekološka katastrofa nije nastala preko noći, već je posljedica dugotrajnog propusta sustava i institucija koje su morale spriječiti nezakonito postupanje s otpadom.

„Takva ekološka katastrofa nastaje kada vlast godinama zatvara oči i kada pogoduje interesima dobro povezanih pojedinaca umjesto da štiti građane. Nastaje kada korupcija, pogodovanje i politička šutnja postanu važniji od zdravlja ljudi.“

Jerković Kraljić upozorila je i na pokušaje da se odgovornost za slučaj Gospića svede isključivo na prekogranični promet otpada i međunarodni kriminal.

„Da, prekogranični kriminal treba istražiti. Ali pravila postoje i jasna su. Pitanje je zašto ih Plenkovićeva Vlada i državne institucije nisu provodile. Kako je moguće da su tisuće tona otpada iz nekoliko država godinama ulazile u Hrvatsku, prolazile kroz sustav i završile zakopane u Gospiću?“

Posebno je upozorila da su razmjeri problema utvrđeni tek nakon što je otpad završio na odlagalištu. Od 955 nezakonitih pošiljaka otkrivenih u Hrvatskoj tijekom 2024., njih 944 otkrivene su tek na odlagalištu, a samo 11 tijekom prijevoza.

„Kako je moguće da i nakon nekoliko desetaka inspekcijskih nadzora država nije uspjela spriječiti razmjere ilegalnog odlaganja – i to ne samo u Gospiću, nego i na drugim lokacijama?“, upitala je europarlamentarka.

Upozorila je i na zdravstveni aspekt slučaja. U podzemnim vodama na području odlagališta pronađene su bakterije poput Escherichije coli, Clostridium perfringensa i Salmonelle, dok su noviji nalazi ukazali i na prisutnost opasnih kemikalija u podzemnim vodama nizvodno od lokacije.

Posebno zabrinjava činjenica da je zakonski rok za zbrinjavanje nezakonito unesenog otpada 30 dana, dok je od otkrivanja slučaja u Gospiću prošlo više od godinu i pol.

„Zakonski rok je 30 dana. U Gospiću su prošli mjeseci i mjeseci, a zakopani otpad još uvijek nije uklonjen. Građani ne mogu čekati dok se institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.“

Jerković Kraljić je upozorila i da problem Gospića nije izoliran slučaj, već primjer šireg sustava koji nije uspio zaštititi građane od ilegalnog postupanja s otpadom.

„Ovo je samo jedan primjer od mnogih. Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih i opasnih tvari nije pitanje političke volje. To je obveza država. A kada države zakažu, onda se moramo obratiti europskim institucijama.“

Jerković Kraljić pozvala je na stroži europski nadzor opasnog otpada, snažniju kontrolu prekograničnog prometa otpada i europsku zabranu PFAS-a, odnosno takozvanih „vječnih kemikalija“.

„Europska pravila moraju biti posljednja linija obrane zdravlja naših građana. Ali najviše od svega trebamo odgovornost za one koji zatvaraju oči pred ekološkim kriminalom – domaćim ili stranim, svejedno.“

Na kraju je jasno prozvala hrvatsku Vladu i HDZ.

„Gospić nije nastao jučer. Godinama su postojale institucije, inspekcije, dozvole i zakoni. Ako je sustav mogao dopustiti da tisuće tona toksičnog otpada završe zakopane u Hrvatskoj, onda netko za taj sustav mora odgovarati. HDZ-ova Vlada ne može odgovornost prebacivati na kriminalce i istodobno prati ruke od odgovornosti institucija koje je sama postavila i kojima upravlja. Građani Gospića ne trebaju izgovore. Trebaju zaštitu, sanaciju i odgovornost.“

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a, u četvrtak je kazao da SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali da više ne pristaje na tajne nego, isključivo na javne razgovore o kandidatima.

„Mi sada više nećemo pregovarati tajno, niti sjediti na nekakvim zatvorenim sastancima, nego ćemo o izboru ustavnih sudaca razgovarati isključivo javno i tražimo transparentan postupak”, izjavio je Đujić.

Kako je kazao, prošle je razgovore "uništio i kontaminirao" premijer Andrej Plenković sa svojim tumačenjima što se dogovorilo, a nije se dogovorilo ništa.

„Plenković je minirao pregovore kada je objavio da je postignut dogovor oko ustavnih sudaca, što nije bila istina. Zato im više ne možemo vjerovati i, kako više ne bi bilo različitih interpretacija, inzistiramo na javnosti razgovora”, kazao je.

"S obzirom na laži i manipulacije vladajućih prošli put, od sada ćemo o svemu razgovarati javno", rezolutno je poručio SDP-ov zastupnik, ponovivši da više nikakvi razgovori, dogovori i suradnje iza zatvorenih vrata ne dolaze u obzir.

Dodao je da su na saslušanju kandidata u lipnju vrlo aktivno pristupili, sudjelovao je veliki broj zastupnika SDP-a, čak i oni koji nisu članovi Odbora za Ustav, i postavili su brojna konkretna pitanja. Sada su, napominje, napravili evaluaciju odgovora kandidata i uskoro će, u narednim tjednima, javno, a potom i na sjednici Odbora argumentirano izvijestiti koji su kandidati po nama zadovoljili kriterije, a koji nisu te očekuju da o njima javno razgovaraju na sjednici Odbora.

„Želimo da se izaberu tri suca Ustavnog suda, SDP je s Možemo! usuglasio imena petero kandidata za koje vjerujemo da bi kvalitetno obnašali dužnost ustavnog suca, a od HDZ-a očekujemo da kaže koji su kandidati njima prihvatljivi i da iznađemo tri najbolja ili četiri, pet i pošaljemo na plenarnu sjednicu na glasanje, ali sve javno”, pojasnio je Đujić očekivanja lijeve oporbe.

Smatra da će vladajući pristati na prijedlog oporbe jer se, u suprotnom, tri suca Ustavnog suda neće izabrati, a to je u koliziji s njihovim stajalištem da bi taj izbor ojačao povjerenje javnosti u institucije.

Ustavni sud u krnjem, 10-članom sastavu, radi od 12. travnja ove godine.

Nakon što prvi javni poziv iz rujna 2025. godine nije uspio, drugi poziv je raspisan 19. svibnja 2026. godine, no, unatoč želji vladajućih da se suci izaberu do ljetne stanke kandidati nisu dospjeli do plenarne sjednice na glasanje zbog nemogućnosti dogovora dviju strana.

Zastupnica SDP-a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković danas je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru upozorila na ozbiljne probleme u organizaciji hitne medicinske službe na hrvatskim otocima te predstavila saborsku inicijativu za njezinu reorganizaciju.

„Danas vam se ne obraćam ni kao zastupnica ni kao gradonačelnica, nego kao otočanka i sumještanka žene koja se danas bori za život na intenzivnoj njezi jer nije na vrijeme dobila pomoć kada joj je bila potrebna“, rekla je uvodno Marković, podsjetivši na nedavni slučaj u Supetru, gdje je pacijentica pomoć potražila pred zatvorenim vratima hitne medicinske službe. Jedini raspoloživi tim u tom je trenutku bio na drugoj intervenciji.

„Želim jasno reći da dajem svoju potporu i zahvalnost svim zaposlenicima u zdravstvenom sustavu i sustavu hitne medicinske pomoći. Oni zaista rade sve što mogu. Problem je u organizaciji sustava koji ne smije dovesti do situacije da građanin kojem je hitno potrebna pomoć ostane pred zatvorenim vratima“, istaknula je Marković, naglasivši kako se ne radi samo o jednom slučaju niti samo o problemu jednog otoka.

„Što se događa kada jedini tim hitne medicinske službe izađe na intervenciju? Događa se ono što se dogodilo u Supetru - građani kojima je potrebna hitna pomoć ne mogu je dobiti. I to nije problem samo otoka, već i brojnih ruralnih sredina na kopnu“, rekla je Marković, podsjetivši i na ranije pokušaje da se pitanje dostupnosti hitne medicinske skrbi na otocima otvori u Hrvatskom saboru, uključujući pokušaj sazivanja tematske sjednice saborskog Odbora za zdravstvo nakon slučaja na Lastovu. Kako je pojasnila, zahtjev za sazivanjem sjednice tada nije bio prihvaćen uz obrazloženje da nema potrebe jer je stanje hitne medicinske skrbi na otocima zadovoljavajuće.

„Nakon toga smo kao oporbeni zastupnici ipak održali tematsku sjednicu, ali bez zaključka jer smo bili blokirani od strane vladajućih“, rekla je Marković.

Zbog svega navedenog, Marković je zajedno s Klubom zastupnika SDP-a pokrenula saborsku inicijativu za reorganizaciju hitne medicinske skrbi na hrvatskim otocima. Inicijativa će biti upućena predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministrici zdravstva.

Zahtjev je, kako je istaknula, jednostavan - potrebno je uspostaviti poseban standard organizacije hitne medicinske službe za hrvatske otoke koji će uzimati u obzir broj stanovnika, udaljenost, geografsku i prometnu povezanost te turističke pritiske tijekom sezone.

„Moramo osigurati da naseljeni otoci ne ostanu bez operativne hitne medicinske službe u trenutku kada tim koji je na raspolaganju izađe na intervenciju. Potrebno je osigurati dovoljan broj zdravstvenih djelatnika i timova tijekom cijele godine, uz dodatne kapacitete u turističkoj sezoni“, poručila je Marković, rekavši i kako su inicijativu potpisali zastupnici SDP-a, a pozvala je i sve druge saborske zastupnike, osobito zastupnike koji dolaze s otoka, kao i zastupnike drugih klubova, da se inicijativi pridruže.

„Dostupnost hitne medicinske skrbi nadstranačka je tema. Ovo nije pitanje politike, nego pitanje prava svakog čovjeka na zdravstvenu zaštitu“, naglasila je, pozivajući se na članak 59. Ustava Republike Hrvatske.

„Apeliram na Vladu, na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministricu zdravstva da pokrenu reorganizaciju sustava i razgovaraju sa županijama koje su nadležne za hitnu medicinsku službu, kao i s jedinicama lokalne samouprave,“ nastavila je Marković, istaknuvši kako lokalna samouprava također može sudjelovati u rješavanju problema, ali i kako se sustav ne može kvalitetno mijenjati isključivo „odozdo“.

„Sustav se u ovom slučaju mora mijenjati odozgo, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave koje ne bježe od odgovornosti i spremne su pomoći“, poručila je Marković, upozorivši i da je pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima šire od same hitne medicinske službe.

„U Supetru se borimo za ginekologa, za pedijatra i za dostupnost zdravstvene skrbi za oko pet tisuća žena. Danas nemamo radiologa, a liječnici obiteljske medicine su preopterećeni. To su ljudi koji žive u tim sredinama i pokušavaju pružiti pomoć svojim sugrađanima, ali sustav ih ne smije dovoditi do krajnjih granica“, rekla je Marković, istaknuvši i demografske promjene u Supetru, koji bilježi rast broja stanovnika, te činjenicu da osnovna škola prvi put ima tri razreda u pojedinim generacijama.

„Ako govorimo o demografskoj obnovi i životu na otocima, onda moramo osigurati i zdravstvenu zaštitu. Ne možemo govoriti ljudima da žive na otocima, osnivaju obitelji i grade svoj život tamo, a istodobno prihvaćati da u hitnom slučaju moraju čekati hoće li biti bure, hoće li trajekt voziti i hoće li uopće biti dostupna ambulanta,“ zaključila je Marković.

Uoči današnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije, hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP/S&D) upozorava da zdravstvo mora ostati među ključnim političkim prioritetima Europske unije.

Jerković Kraljić će se danas u Europskom parlamentu obratiti predsjednici Komisije te upozoriti da je Europska zdravstvena unija, čija je izgradnja snažno pokrenuta tijekom pandemije COVID-19, daleko od dovršenog projekta.

„Prije pet godina, tijekom pandemije, slušali smo vaše snažne poruke i velike ambicije o izgradnji Europske zdravstvene unije. Danas kao da ste izgubili iz vida što ona zapravo znači i što je sve potrebno da biste je izgradili. Zdravstvo ne smije nestati s europske političke agende samo zato što je pandemija završila“, poručuje Jerković Kraljić.

Naglašava kako zdravstveni izazovi s kojima se Europa suočava nisu nestali s krajem pandemije, baš naprotiv, postaju sve složeniji. Nedostatak zdravstvenih radnika, održivost zdravstvenih sustava, nejednak pristup liječenju, okolišne prijetnje zdravlju i porast nezaraznih bolesti samo su neki od njih. Istodobno, ubrzana primjena umjetne inteligencije u zdravstvu otvara velike mogućnosti za pacijente i zdravstvene sustave, ali i niz etičkih pitanja na koja Europa mora biti spremna odgovoriti. „To su europski problemi koji zahtijevaju europsku pozornost“, ističe Jerković Kraljić.

Kao potpredsjednica Odbora Europskog parlamenta za javno zdravlje, Jerković Kraljić upozorava da zdravstvena politika ne smije pasti u zaborav zbog ulaganja u obranu i dobivati političku pozornost samo u trenucima velikih kriza.

„U potpunosti se slažem s predsjednicom Von der Leyen - EU mora biti sigurna, neovisna o drugim zemljama i spremna obraniti se. Međutim, gubi iz vida činjenicu da su preduvjet sigurnosti i obrane zdravi građani. Europska zdravstvena unija nije završen projekt. Moramo pokazati da imamo političku volju nastaviti je kontinuirano graditi. Europski građani od nas ne očekuju da čekamo sljedeću zdravstvenu krizu kako bismo ponovno počeli ozbiljno razgovarati o zdravstvu“, zaključuje Jerković Kraljić.

SDP je podnio 8 amandmana na Zakon o tržištu električne energije, jer prijedlog o kojem Sabor raspravlja ima 37 članaka i nijedan od njih ne dira registraciju energetskih zajednica. Kad je na to u javnom savjetovanju upozorila Zelena energetska zadruga, Ministarstvo je odgovorilo da će „biti razmotreno kod izrade prijedloga novog Zakona“.

Zaštita koja štiti skupinu koju nitko ne utvrđuje

Zakon zabranjuje isključenje struje ugroženim kupcima i kupcima pogođenima energetskim siromaštvom. Za ugroženog kupca postupak postoji: centar za socijalnu skrb donosi odluku i u 8 dana o njoj obavješćuje opskrbljivača, a taj status ima oko 130.000 ljudi. Za kupca pogođenog energetskim siromaštvom ne postoji ni postupak, ni nadležno tijelo, ni registar.

"Zabranu isključenja podržavamo i tražimo je godinama. Ali zakon štiti dvije skupine kupaca, a samo se za jednu zna tko u nju ulazi. Za drugu ne postoji nijedno tijelo koje bi to utvrdilo, pa opskrbljivač dobiva zabranu da isključi kupca za kojega nema načina ni saznati da je zaštićen. Za tu skupinu zabrana ostaje na papiru. Naš amandman zato traži rok od 6 mjeseci da Vlada donese kriterije,“ rekao je SDP-ov zastupnik Mihael Zmajlović.

Tri i pol gigavata koja su čekala jednu odluku

Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj iz lipnja navodi da je do 3,5 GW projekata obnovljivih izvora stajalo dulje od 3 godine, zbog nepredvidivih naknada za priključenje na mrežu. Odluka o toj naknadi čekala se od jeseni 2022., a Agencija ju je donijela 27. travnja 2026.

Studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Energetskog instituta Hrvoje Požar iz ožujka pokazala je da bi priključenje tih projekata snizilo prosječnu cijenu struje sa 101,7 na 72,96 eura po megavatsatu, dakle za oko 28 %. U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 5.869 GWh struje, odnosno 30,7 % ukupne potrošnje, 16 % više nego godinu prije.

"Trećinu struje uvozimo i plaćamo je po cijeni koju ne određujemo mi, nego europsko tržište. Ta cijena ulazi u račune, a kako je energija 15,65 % potrošačke košarice, odatle se preljeva u sve ostale cijene. Zato nam inflaciju drži energija, a ne hrana. Istodobno je 3,5 GW domaće, jeftinije energije stajalo 3 godine i čekalo jednu regulatornu odluku,“ rekao je također Zmajlović.

Rok je istekao prije 20 mjeseci

Rok za prenošenje europske direktive o reformi tržišta struje istekao je 17. siječnja 2025. Klub SDP-a podnio je 26. ožujka 2025. dva zakonska prijedloga koji su uklanjali upravo prepreku osnivanju energetskih zajednica, a Sabor im je dva dana kasnije odobrio hitni postupak. Vlada je 22. svibnja 2025. predložila da se ti zakonski prijedlozi ne prihvate, uz pisano obećanje da će to riješiti sama.

Europska komisija poslala je 29. travnja 2026. obrazloženo mišljenje, posljednji korak prije tužbe Sudu Europske unije. Vladin prijedlog stigao je u Sabor 20. kolovoza 2026.

"Naša dva zakona su na ovom dnevnom redu točke 47. i 48., a Vladin, od prije mjesec dana, druga je točka. Stariji su 18 mjeseci, a stoje 45 mjesta niže. Ako je hitno, neka bude hitno za sve," ističe Zmajlović, dodajući kako je nacrt izrađen bez radne skupine. U javnom savjetovanju stiglo je 185 primjedbi, odbijeno ih je 147, a od 12 prihvaćenih 5 su bile pravopisne ispravke. Jedan od amandmana SDP-a doslovno je tekst koji je u savjetovanju predložila Hrvatska energetska regulatorna agencija, prekršajna odredba za organizatora dijeljenja energije. Ministarstvo ga je odbilo rečenicom da „nije predmet ovih izmjena i dopuna“, iako članak 29. istoga prijedloga mijenja upravo taj članak zakona.

Što SDP traži?

Klub zastupnika SDP-a podnio je 8 amandmana. Traže rok Vladi za odluku o tome tko je kupac pogođen energetskim siromaštvom, rok Agenciji za pravilnik bez kojega dijeljenje energije ne može početi, podizanje granice za višestambene zgrade s 50 na 200 kW i brisanje dozvole za osnivanje energetske zajednice. Nijedan od navedenih amandmana ne dira koncepciju zakona ni proračun.

„Ovaj zakon donosi prava koja su potrebna, ali ih u ovom obliku ne donosi stvarno. Zato smo suzdržani. Glasovati za taj zakon značilo bi reći da je posao obavljen, a nije,“ pojašnjava Zmajlović.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 %, a u eurozoni 3,3 %. Hrana je bila na 0,1 %, odjeća i obuća jeftinije za 5,1 %, a energija skuplja za 17,6 %. Energija čini 15,65 % potrošačke košarice i danas nosi veći dio hrvatske inflacije.

Odgovor Vlade je jedanaesti paket mjera, predstavljen 10. rujna. Vrijedan je 260 milijuna eura, od čega 87 % odlazi na struju, plin i grijanje, a traje 6 mjeseci, do 31. ožujka. Prema izračunu iz Vladine vlastite prezentacije, prosječnom kućanstvu snižava se mjesečni račun s 58,25 na 43,33 eura, dakle za 14,92 eura mjesečno odnosno oko 179 eura godišnje. U istoj prezentaciji stoji i ukupan zbroj: svih jedanaest paketa dosad je stajalo 9,26 milijardi eura.

„Jedanaest paketa mjera stajalo je 9,26 milijardi eura, a cijena je nakon svega ostala ista. Taj je novac potrošen. Da je uložen u mrežu i u solarne panele na krovovima, danas bi se vraćao kroz niže račune, i to idućih 20 godina“, izjavio je saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović u raspravi u ime Kluba.

Da alternativa nije teorijska, pokazuje izračun Europske komisije iz ožujka ove godine. Kućanstvo koje samo proizvodi i troši solarnu energiju uštedi 260 do 550 eura godišnje, a skupina kućanstava koja dijeli energiju iz sunca i vjetra 440 do 930 eura godišnje.

„To je 2,5 do 5 puta više nego što kućanstvu donosi paket mjera, i traje 20 godina umjesto 6 mjeseci. Razlika je vrlo konkretna. Paket snižava račun tako da razliku plati proračun, pa kad mjere prestanu, račun se vrati na staro. Vlastita proizvodnja snižava račun zato što kućanstvo tu struju više ne mora kupiti. Tu uštedu nitko ne mora plaćati i ona ne prestaje," pojašnjava Zmajlović

Zašto toga u Hrvatskoj nema?

Europska strategija za solarnu energiju predviđala je da do 2025. barem jedna energetska zajednica djeluje u svakoj sredini s više od 10.000 stanovnika. Takvih gradova u Hrvatskoj ima 58. Do sada su registrirane tri energetske zajednice građana, a prva je upisana u ožujku 2024. s ukupno 4 kW instalirane snage, dok zajednica obnovljive energije nije registrirana nijedna. Austrija je svoj zakon donijela iste godine kao Hrvatska, 2021., a na kraju prošle godine imala je 5.590 zajednica obnovljive energije.

„Razlika nije u suncu. Po hrvatskom zakonu, zajednica obnovljive energije je energetska djelatnost, pa za njezino osnivanje treba dozvola Agencije. A onda otvorite Pravilnik o dozvolama i vidite da te djelatnosti u njemu nema - ni u jednom članku ni u jednom prilogu. Nema propisanog postupka, nema uvjeta, nema obrasca. To je dozvola koju je pravno nemoguće ishoditi. Zato ih je nula," upozorava Zmajlović u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić rekao je u srijedu da su na sjednici postigli dogovor da se na temu otpada u Gospiću održi zatvorena sjednica tog odbora.

Zahvaljujem svim članicama i članovima jer smo jednoglasno donijeli odluku da naš Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravlja o saniranju sustava vezano za Gospić. Sjednica će biti zatvorena za javnost, bez medija, kako nitko ne bi mogao prigovoriti da netko želi profitirati na tom slučaju, najavio je Ostojić nakon sjednice Odbora.

Želimo, dodao je, izbjeći politikantstvo u situaciji koja se dogodila - da je 17 tisuća kamiona ušlo u Hrvatsku, a da zapravo nitko ne zna je li ili nije riječ o otrovnom otpadu.

Ostojić je izrazio nadu da će sjednica o problemu otpada u Gospiću, kad je zatvorena, biti konstruktivnija.

Smatra da treba krenuti od pitanja kako je bilo moguće da se to dogodi, da se dovozi otpad iz susjednih zemalja s kojima živimo u istoj zajednici, Europskoj uniji, i kako nitko ne primjećuje da im se isplati voziti takvu vrstu otpada. Pitanje je, napominje, i kako deklariraju taj otpad, jer ako je napisano da je bezopasan, onda je to ozbiljan kriminal. Kada se to dogodi 17 tisuća puta i istovari se 37 tisuća tona otpada samo u Gospiću, onda je to vrlo opasno i riječ je o propustu, naglasio je.

Najviše ga, kaže, interesiraju odgovori glavnog državnog odvjetnika s tim u vezi, jer ako se 2023. u DORH-u znalo za ilegalno odlaganje opasnog otpada u Gospiću, kako je moguće da to nisu zaustavili. Što čekate, ljubilarni 20- tisućiti kamion?, zapitao je.

Jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora počelo je aktualnim prijepodnevom na kojem su zastupnici Vladi i ministrima postavili 41 pitanje. Očekivano, najveći dio rasprave obilježila je afera s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću, a SDP-ovi zastupnici i zastupnice otvorili su i pitanja funkcioniranja sustava socijalne skrbi, inflacije, odgovornosti ministara, postupanja države prema osobama s invaliditetom te ukupnog načina upravljanja državom.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji je bio drugi po redu na aktualcu, premijeru Andreju Plenkoviću poručio je da iza njegovih deset godina vlasti ne stoji nekoliko izoliranih slučajeva, nego kronologija korupcije i urušavanja institucija.

Podsjetio je na niz afera i ocijenio da Vlada reagira tek kada građani izađu na ulice, i to prvenstveno kako bi sanirala političku štetu, a ne zato što ima cjelovito rješenje problema.

Posebno je istaknuo 37 tisuća tona otpada zakopanog u Gospiću, za što, kako je rekao, Vlada još uvijek nema konkretan plan.

„Vi ste predsjednik Vlade koji ste mecena korupciji. Zato je moje pitanje jednostavno – zar još uvijek imate obraza sjediti i prebacivati odgovornost na nekog drugoga?“, upitao je Hajdaš Dončić.

Na kraju mu je poručio da ga građani neće pamtiti kao državnika, već kao „mecenu korupcije i oca ekomafije u Hrvatskoj“.

SDP-ova Sabina Glasovac ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću otvorila je pitanje funkcioniranja sustava socijalne skrbi.

Upozorila je da je, prema podacima koje je iznijela, 97 tisuća ljudi i dalje čekalo na inkluzivni dodatak, među njima i ljudi koji na njega čekaju dulje od godinu dana. Govorila je i o osobama s invaliditetom koje nemaju osobnog asistenta, o više od 20 tisuća djece s invaliditetom te o nedostatku mjesta u domovima za starije.

„Imate li vi išta ponuditi najranjivijim slojevima našeg društva osim beskonačnih lista čekanja? Smatrate li da sustav funkcionira?“, pitala je Glasovac.

SDP-ova Ivana Marković otvorila je pitanje inflacije i njezina udara na životni standard građana, o čemu je odgovarao ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Pitanje je bilo usmjereno na činjenicu da inflacija posebno pogađa građane s nižim i srednjim primanjima te na odgovornost Vlade za stvaranje uvjeta u kojima građani sve teže podmiruju svakodnevne troškove.

Mihael Zmajlović postavio je pitanje ministru Tomislavu Ćoriću. Pitao ga je osjeća li odgovornost za činjenicu da je omogućeno da se otpad iz Europe ilegalno zakopa u Hrvatskoj, upozorivši da do tog trenutka nijedna tona otpada nije odvezena s lokacije u Gospiću.

Upitao je i zašto Vlada sada imenuje znanstveni savjet te hoće li Ćorić preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo.

Ćorić je odgovornost pokušao prebaciti na širi razvoj sustava gospodarenja otpadom, tvrdeći da su izmjene zakona iz 2019. i 2021. donesene s najboljom namjerom i u skladu s europskom praksom.

Zmajlović mu je uzvratio da time ne može pobjeći od činjenice da se kriminal s otpadom dogodio tijekom deset godina HDZ-ove vlasti.

„Ne možete pobjeći od činjenice da se ovaj kriminal ipak dogodio u mandatu HDZ-ove vlade, u proteklih 10 godina“, poručio je Zmajlović, dodajući da Vlada sada samo gasi požare, pokušava uljepšati sliku i odgovornost prebacuje na oporbu i građane.

Mirela Ahmetović otvorila je pitanje odgovornosti za promjene sustava kontrole prekograničnog prometa otpada. Ministricu Mariju Vučković i bivšeg ministra Tomislava Ćorića prozvala je zbog ukidanja obveze da se uvoz otpada najavi tri dana prije njegova prelaska granice.

Ahmetović je naglasila da problem u Gospiću nije stvar „nekih mailova“, nego pitanje kriminala i funkcioniranja države.

„Vi niste tu da vjerujete kriminalcima da su pošteni, nego da izgradite sustav koji će taj kriminal otkriti i suzbiti“, poručila je.

Ministricu Vučković izravno je pitala ima li saznanja je li Tomislav Ćorić prilikom ukidanja obveze najave pošiljke napravio analizu rizika zlouporabe takve promjene.

SDP-ov Matej Mostarac također je sudjelovao u aktualnom prijepodnevu, a njegovo pitanje bilo je usmjereno ministru Bačiću na probleme stanovanja i funkcioniranje javnih politika na terenu.

Miroslav Marković ministra Habijana je pitao o dozvolama za gospodarenje otpadom istaknuvši da država nije adekvatno reagirala. Prozvao je i župana Varaždinske županije koji je mogao pokrenuti reviziju sporne dozvole tvrtke koja je poslovala na području županije, ali i na području Like.

Mišel Jakšić je uputio pitanje Olegu Butkoviću po pitanju problema željezničkog sustava.

Posljednje pitanje na aktualcu postavio je Saša Đujić. On je pitanje postavio ministrici Hrstić oko sigurnosti vode na zagađenim područjima.

Današnji aktualac pokazao je ono na što SDP upozorava već mjesecima: problem nije samo u Gospiću. Problem je u sustavu koji je dopustio da se otpad godinama ilegalno odlaže, u institucijama koje nisu reagirale, u socijalnom sustavu u kojem deseci tisuća ljudi čekaju svoja prava i u gospodarstvu u kojem građani i dalje osjećaju posljedice visokih cijena.

SDP Hrvatske smatra da odgovor Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, prema kojem Holcim Hrvatska i NEXE imaju važeće dozvole za preuzimanje i energetsku oporabu neopasnog otpada, ne odgovara na pitanje koje je postavljeno. Dozvole nitko nije osporavao. Pitanje je bilo koje ulazne kriterije te cementare primjenjuju za gorivo iz otpada i zadovoljava li ih otpad iz big-bag vreća u Gospiću.

Od odluke Vlade od 10. rujna prošla su četiri dana, otpad može krenuti u svakom trenutku, a ni Ministarstvo ni cementare do sada nisu objavile nijedan podatak o tim kriterijima. Rok zato nije kalendarski nego činjeničan: podaci moraju biti javni prije nego što prva pošiljka uđe u cementnu peć, a ne nakon toga.

„Ministarstvo je odgovorilo na pitanje koje nitko nije postavio. Nismo pitali imaju li dozvolu, nego koji kriterij primjenjuju. Dozvola govori koja vrsta otpada smije ući u peć. Ne govori koliko antimona, kobalta i klora smije biti u njoj. Ključni broj otpada je pravna oznaka, a ne rezultat analize“, poručio je saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović, podsjetivši i da je tvrtka koja je otpad dovezla u Gospić - imala uredne dozvole.

„Imala je sve papire koje sustav traži i završili smo s desecima tisuća tona otpada zakopanih pokraj grada, sudskim postupcima i računom koji plaćaju porezni obveznici. Dozvola nikoga nije zaštitila tada i neće ga zaštititi sada. Zato pitamo za kriterij, a ne za papir“, kaže Zmajlović.

Nalaz međunarodnog stručnjaka koji suspaljivanje zagovara

SDP se poziva na javno objavljen stručni osvrt dr. sc. Renata Šarca, koji sudjeluje u međunarodnoj standardizaciji krutih goriva iz otpada kroz ISO i CEN i to kao delegirani neovisni stručnjak Austrian Standards International. Šarc je zagovornik uporabe kvalitetnog goriva iz otpada u cementnoj industriji i doktorirao je upravo na toj temi, a njegovi su radovi ugrađeni u normu ISO 4349:2024.

Prema njegovu osvrtu i preračunato po metodi koja se primjenjuje u Austriji, u otpadnoj plastici i gumi iz vreća (ključni broj 19 12 04) antimon iznosi 20,9 miligrama po megadžulu, gotovo tri puta iznad austrijskog medijana od 7 i dvostruko iznad 80. percentila od 10. U otpadnoj plastici (ključni broj 07 02 13) kobalt iznosi 2,68 miligrama po megadžulu, oko 1,8 puta iznad austrijskog medijana. U ostacima mehaničke obrade (ključni broj 19 12 12) udio klora iznosi 1,06 posto.

Sarčev je zaključak da je oznaka „neopasni otpad“ pravna klasifikacija koja sama po sebi ne znači da je materijal tehnički prikladan za cementnu peć te da kvaliteta goriva nastaje obradom, razdvajanjem tokova i kontrolom, a ne deklaracijom.

„To više ne govori oporba. To govori čovjek koji piše međunarodne norme za goriva iz otpada i koji tu praksu zagovara. Riječ nije o odstupanjima koja se objašnjavaju mjernom nesigurnošću, nego o višestrukim razlikama“, ističe Zmajlović.

Zahtjevi SDP-a

SDP traži da Holcim Hrvatska i NEXE odmah, prije preuzimanja prve pošiljke, javno objave:

1.    ulazne granične vrijednosti koje primjenjuju za antimon, kobalt, klor i živu u gorivu iz otpada,

2.    rezultat ocjene otpada iz Gospića po svakom toku zasebno, prije miješanja s drugim gorivom,

3.    hoće li i koji dio pošiljke odbiti?

Od Ministarstva SDP traži objavu dozvola za gospodarenje otpadom obiju tvrtki s popisom ključnih brojeva i količina te svih laboratorijskih izvješća s lokacije u cijelosti, uključujući izvješća o uzorkovanju od 2. srpnja. Ništa od toga ne odgađa odvoz otpada iz Gospića ni za jedan sat. Otpad može krenuti danas. Ono što se ne smije dogoditi jest da uđe u peć prije nego što je javno objavljeno po kojem je kriteriju ocijenjen.

Aarhuška konvencija, koju je Hrvatska ratificirala, obvezuje tijela javne vlasti da informacije o okolišu učine dostupnima javnosti i da joj omoguće sudjelovanje u odlukama koje na okoliš utječu. Odluka od 10. rujna donesena je bez objavljenih analiza, bez objavljenih kriterija i bez razgovora sa zajednicama koje otpad primaju.

SDP upozorava i da hrvatski propisi već zabranjuju miješanje i razrjeđivanje otpada radi zadovoljavanja kriterija za prihvat na odlagalište te razrjeđivanje kojim bi se opasni otpad proglasio neopasnim. Isto načelo mora vrijediti i u cementari: otpad iz Gospića mora zadovoljiti kriterij sam, a ne tek kao dio smjese.

„Ljudi u Gospiću imaju pravo tražiti da otpad ode. To smo tražili i mi, prije Vlade i tražimo i danas. Ali ljudi na Labinštini i u Našicama imaju pravo znati što im dolazi i po kojem pravilu. Građani Istre i Slavonije nisu građani drugog reda. Kad Vlada odlučuje o odredištu bez javno objavljene usporedbe svojstava otpada s ulaznim kriterijima postrojenja, ona problem ne rješava nego ga premješta“, poručuje Zmajlović.

„Otpad mora otići iz Gospića. Ali brzina nije isto što i provjera. ‚Munjevito‘ nije isto što i provjereno i sigurno.“