U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ danas je u Dubrovniku održana konferencija za medije SDP-a i stranke Možemo, na kojoj su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić, saborske zastupnice SDP-a Sanja Radolović i Ivana Marković te predsjednica dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović upozorili na posljedice rasta cijena, neuspjeh Vladinih mjera u borbi protiv inflacije i izostanak strategije za jačanje domaće proizvodnje, energetsku neovisnost i priuštivo stanovanje.

Iz oporbe su poručili kako inflacija u Hrvatskoj nije isključivo posljedica globalnih okolnosti, već rezultat ekonomskog modela koji pogoduje velikim korporacijama i trgovačkim lancima, dok građani s nižim i srednjim primanjima snose najveći teret poskupljenja.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako, unatoč različitostima među hrvatskim regijama, građane danas povezuju dvije stvari – nogometna reprezentacija i „Plenkovićeva inflacija“ - koju jednako osjećaju stanovnici Dubrovnika, Osijeka, Istre i Međimurja.

„Analizirajući podatke Europske komisije i Hrvatske narodne banke, vidljivo je da je Andrej Plenković dopustio stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj marže od oko osam posto, dok su u Europskoj uniji one oko šest posto“, rekao je Hajdaš Dončić, ocijenivši da je glavni problem u ekonomskom modelu Hrvatske, a ne u vanjskim okolnostima.

Posebno je upozorio na stanje u poljoprivredi i energetici, istaknuvši kako Hrvatska nema jasnu strategiju proizvodnje hrane ni energetsku strategiju te da je predugo odgađala uvođenje poreza na ekstraprofit. Podsjetio je kako je SDP još prije tri godine predlagao jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se učinkovitije regulirale cijene i spriječile tržišne anomalije.

„Hrana i energija strateški su resursi svake države. Hrvatska mora graditi samodostatnost i voditi politike koje će koristiti građanima, a ne uskom krugu privilegiranih“, poručio je Hajdaš Dončić, dodavši kako Hrvatska prema susjednim državama treba voditi aktivnu politiku i biti „svjetionik“ europskih integracija za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić ocijenila je da je Vlada Andreja Plenkovića „kapitulirala pred inflacijom i porastom cijena“, dok građane pokušava uvjeriti da život nije skup.

„Građanima je skupo i to je činjenica koju nikakva PR kampanja ne može promijeniti. Kada cijene u Hrvatskoj dosegnu razinu razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, a plaće ostanu višestruko niže, takve se razlike ne mogu prikriti“, rekla je Benčić, istaknuvši kako su tijekom obilaska dubrovačke tržnice razgovarali s domaćim proizvođačima koji se suočavaju s visokim troškovima vode i nedostatkom sustava navodnjavanja, zbog čega nisu u ravnopravnom položaju s proizvođačima iz drugih europskih zemalja.

„Imamo sredstva za ulaganje u samodostatnost u proizvodnji hrane, energetsku neovisnost, stanogradnju za mlade te kvalitetnu javnu infrastrukturu poput vrtića i škola. To je pitanje političkog izbora – između modela koji koristi malom broju najbogatijih i modela koji radi za većinu građana. Naš izbor je jasan – stojimo uz većinu građana, a ne privilegiranu manjinu", poručila je Benčić.

Gradonačelnica Supetra i SDP-ova zastupnica Ivana Marković upozorila je kako inflacija u Hrvatskoj više nije samo ekonomski problem, već pitanje načina upravljanja državom. Istaknula je da premijer Andrej Plenković već godinama tvrdi da je inflacija pobijeđena, dok službeni podaci pokazuju da Hrvatska i dalje bilježi jednu od viših stopa inflacije u eurozoni.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović kritizirala je Vladine mjere "za spašavanje proračuna", usmjerene prema malim obiteljskim iznajmljivačima, istaknuvši da se pritom zanemaruje problem nekomercijalnog smještaja i sive zone u turizmu. Upozorila je kako su cijene nekretnina na Jadranu u posljednjih pet godina porasle i do 60 posto, dok velik broj građana ne može doći do priuštivog stanovanja.

Predsjednica dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović naglasila je da su životni troškovi u Dubrovniku oko 15 posto viši nego u Zagrebu, dok su cijene nekretnina i do 40 posto više. Poručila je kako rast cijena i nedostatak ozbiljne strategije stanovanja dodatno otežavaju položaj građana te da ekonomske politike moraju biti usmjerene na stvarne potrebe ljudi, a ne isključivo na turističke ili investicijske pokazatelje.

Zaključno, iz oporbe su poručili kako Hrvatska treba promjenu ekonomskog modela koji će poticati domaću proizvodnju, energetsku neovisnost i priuštivo stanovanje, umjesto sustava koji pogoduje najbogatijima dok većina građana osjeća pad životnog standarda.

Boris Lalovac je politički adut SDP-a. Bivši ministar financija, u vrijeme kad je Vlada pritisnula banke da izvrše konverziju toksičnih kredita u švicarskim francima, profilirao se kasnije kao netipičan saborski zastupnik, onaj koji ne kritizira nužno svaki potez vlasti, već pokušava dati konstruktivan doprinos u raspravama u kojima je stručan. Stoga ne čudi da ga je SDP kandidirao za viceguvernera Hrvatske narodne banke jer vladajućima neće biti politički jednostavno odraditi ono što je inače rutina, da tek tako odbiju bilo kojeg kandidata oporbe.

TELEGRAM: Meni se ova vaša kandidatura čini i kao mala politička podvala SDP-a, u stilu sad ćemo predložiti čovjeka koji je poznat po tome da se borio s bankama, a za potrošače – pa neka nas se usude odbiti.

LALOVAC: A to ne znam. Ne ulazim nikad s idejom da me netko odbije ili da nešto kalkuliram.

TELEGRAM: Pa kakav ste vi to onda političar?

LALOVAC: Možda malo neobičan. Uvijek mislim da nešto stvarno mogu učiniti. Malo tko je vjerovao da možemo napraviti konverziju “švicarca”, zar ne?

TELEGRAM: U dnevnim novinama su u to vrijeme izlazili eseji o tome da će propasti cijeli financijski sustav u Hrvatskoj, ako bude konverzije kredita.

LALOVAC: I ništa od toga se nije ostvarilo. Mi smo išli s premisom da će građani, oslobođeni okova takvih kredita, dati dodatni zamah gospodarstvu. Pa ne može biti normalno da otplaćujete kredit deset godina, a dužni ste više nego kad ste ga počeli otplaćivati. Govorio sam o tome kao ministar i na sastancima u EU, mislim da je protiv konverzije bio jedino austrijski ministar financija, vjerojatno zbog austrijskih banaka. Iako su i MMF i druge svjetske financijske institucije upozoravale da u to ne idemo, mi smo išli jer smo vjerovali da je to za naše građane ispravan put. I zahvalan sam Zoranu Milanoviću bez čije odlučnosti tada moja zamisao ne bi bila realizirana.

TELEGRAM: Vratimo se na sadašnju kandidaturu za HNB. Naizgled se čini kao pametan politički potez SDP-a, ali što ako – budete izabrani? Inflacija je najveći Plenkovićev problem i opozicija stalno lupa po tome. Da sam ja Plenković, izabrao bih vas za viceguvernera i svaki put kad Hajdaš Dončić ili ostali krenu pričati o inflaciji rekao bih – pa imate svog čovjeka u HNB-u, instituciji zaduženoj za stabilnost cijena! S druge strane, koliko biste vi kao pojedinac u HNB-u, uopće mogli napraviti?

LALOVAC: Isto kao pojedinac u Ministarstvu financija.

TELEGRAM: Pardon, ali tad ste bili glavni.

LALOVAC: Dobro, bio sam zamjenik ministra kad smo prvi put zamrznuli kamatne stope za građane s kreditima u CHF i kad smo ograničili rast svih kamatnih stopa što je i danas na snazi, a zatim sam kao ministar išao i u zamrzavanje tečaja, pa konverzija. Što se tiče borbe protiv inflacije, ona je zakonski u domeni HNB-a, a provodi je Europska središnja banka (ESB).

Ono što je meni najvažnije kako HNB komunicira oko inflacije. Guverner nije uopće dolazio u Sabor, nije komunicirao sa zastupnicima i građanima oko mjera protiv inflacije. Nakon nekoliko godina analiza je pokazala kako promjene ključnih kamatnih stopa različito djeluju u različitim zemljama eurozone. Nitko nije rekao zašto je Hrvatska prošla najlošije kod povećanja kamata i zašto smo u vrhu inflacije unutar eurozone unatoč svim mjerama ESB-a.

Iako nema direktan utjecaj na ključne kamatne stope ESB-a, HNB se mora postaviti puno aktivnije i to ne samo u borbi protiv inflacije. Pa tek su lani donijeli makrobonitetne mjere za ograničavanje rasta kredita građanima, a i ti su krediti poticali inflaciju. Zatim imate snažnu, dvoznamenkastu stopu rasta kreditnih aktivnosti poduzeća koja potiče rast cijena nekretnina. Dakle, ne radi se samo o ključnim kamatnim stopama putem kojih se utječe na inflaciju. HNB ima cijeli arsenal instrumenata koje može koristiti i mislim da se može puno više napraviti.

A što se tiče inflacije, skrećem pažnju da se na razini ESB-a sad komunicira i da izvršne vlasti imaju način na koji mogu utjecati, a to je kroz vođenje energetske politike. I to ide do te razine da bi ESB potaknula jače financiranje obnovljivih izvora energije, jer smatraju da je jedan od glavnih uzroka inflacije velika energetska ovisnost i da su zapravo zemlje koje su jako energetski ovisne ranjivije. Sad se po prvi put u povijesti događa da povećanje cijene fosilnih goriva u nekim zemljama ne utječe na povećanje cijena električne energije.

TELEGRAM: Zbog povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora?

LALOVAC: Tako je. Međutim, zadnje izvješće HNB-a je pokazalo da Hrvatsku karakterizira visok udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, zbog hidropotencijala, no električna energija čini tek trećinu ukupne potrošnje energije poduzeća, dok nafta i plin čine dvije trećine njihove potrošnje. To znači da su hrvatska poduzeća izuzetno osjetljiva na promjene u cijeni nafte i plina, a onda te šokove prebacuju na potrošače, što rezultira rastom inflacije. Pogledajte kako se kod nas povećanje cijene električne energije krajem prošle i početkom ove godine vrlo brzo prenijelo na inflaciju.

TELEGRAM: Dobro, ovako kad vas slušam, ja bih rekao onda da Plenković i nije toliko kriv za tu inflaciju kod nas. Sve je to energija, kojoj raste cijena globalno…

LALOVAC: Mnogi su, poput HNB-a i HUP-a, kritizirali Vladu da je inflacija djelomično potaknuta ogromnim rastom plaća u javnom sektoru. Što se po meni dogodilo? Jedan velik dio ljudi iz privatnog sektora je krenuo prema javnom, na bolje plaće, uvjete i sigurnija radna mjesta…To je stvorilo pritisak na privatni sektor koji ionako ima problema s radnom snagom pa su i oni morali dizati plaće bez rasta produktivnosti.

Druga stvar, država je prije dvije-tri godine dala preko milijardu eura za kredite HEP-u za ulaganja, a nitko nema pojma na što je to utrošeno. Je li zbog toga jeftinija struja? Kako se to prenijelo na krajnje kupce? Mi smo tražili detaljnu analizu. Nitko ne zna gdje i kako je to uloženo, a svi smo pomalo već zaboravili i na energetske afere, od plina za cent nadalje.

Dalje, inzistirali smo na tome da nije dovoljno da se ide samo u zamrzavanje cijena određenih prehrambenih proizvoda. I znate što je pokazala analiza Europske komisije? To zamrzavanje cijena uopće nije utjecalo na smanjenje cijena hrane. Ja sam više puta razgovarao i s kolegama iz HDZ-a i govorio im da cijena hrane i dalje raste usprkos zamrzavanju cijena. Nije dovoljno samo zamrznuti cijene, morate ići na strukturne promjene, a jedna među njima je i povećanje proizvodnje hrane.

U svemu tome može sudjelovati i HNB. Za početak u javnoj raspravi. HNB mora razmišljati o tome kako kamatnom politikom može utjecati na financiranje građanima, a kako prema poduzećima, odnosno prema različitim gospodarskim sektorima. Recimo, podržavam izjavu sadašnjeg guvernera da će više sredstava usmjeriti kroz kreditne kanale prema proizvodnji, a manje potrošnji. To je izjavio na Odboru za financije. Znači, to je možda neka promjena smjera, pa ćemo vidjeti s kojim se to instrumentima može preusmjeriti. Tako da ja mislim da se može puno više napraviti, vjerujem u to. Inače se ne bih ni kandidirao ni u politici, ni u izvršnoj vlasti, ni monetarnoj, da bih samo sjedio sa strane i rekao da se ne može ništa napraviti.

TELEGRAM: Kažete da se moglo djelovati na povećanu proizvodnju hrane, da se moglo djelovati na povećanu produktivnost u javnom sektoru, ali jedno i drugo su složeni procesi. To nije nešto što se može jednom odlukom promijeniti. Koliko je realno da se takve stvari promijene u nekom doglednom roku?

LALOVAC: Vratimo se na vrijeme dok sam bio ministar. Išao sam na to da se konverzijom kredita oslobodi velik dio novca građanima koji bi kasnije mogao potaknuti potrošnju koja, pak, najvećim dijelom kreira naš BDP. Uz to smo dizali neoporezivi dio plaće, što su kasnije nastavljali svi HDZ-ovi ministri, kako bismo potaknuli cjelokupnu potražnju. No, taj model se zaustavio prije tri godine jer se iscrpio, neoporezivi dio je toliki da preko pedeset posto ljudi više uopće nije bilo u poreznim škarama. A onda su išli na administrativne mjere – povećanje plaća u javnom sektoru, zamrzavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda… Tu se izgubila poveznica s realnim sektorom, a stvorila su se očekivanja kod građana da će plaće rasti političkom odlukom. Pogotovo u izbornoj godini, kad su preko noći porasle za 30-40 posto.

TELEGRAM: Kad već spominjete buduće Vlade, što ako sad budete izabrani za viceguvernera HNB-a, a nakon izbora vas Hajdaš Dončić pozove u Vladu?

LALOVAC: Odmah prihvaćam poziv.

TELEGRAM: Okej. Što onda? Što napraviti sa strane izvršne vlasti da se izbjegnu ili umanje svi ovi rizici?

LALOVAC: Monetarna i fiskalna vlast moraju surađivati. Evo primjera s tržištem nekretnina. Vlada daje brojne olakšice i potpiruje cijene. Ako jedni pale, a ovi s druge strane gase, nema efekta. Moraju postojati zajedničke mjere. Mi se moramo pripremiti na situaciju u kojoj građani s 1300 eura plaće ne mogu vraćati potrošačke kredite. Novo izvješće HNB-a govori da se to već događa i da oni u takvoj situaciji sve češće uzimaju nove kredite da bi zatvorili stare. I to ih uzimaju svakih cca. godinu i pol.

Mi moramo imati pripremljena zakonska rješenja za situaciju ako ti ljudi upadnu u nemogućnost otplate tih kredita. Problem je u tome što oni svi očekuju da će se redovna povećanja plaća nastaviti i iz toga planiraju servisirati kredit. A što ako povišica ne bude?

Uz to, imamo jako puno otvaranja novih malih i srednjih firmi koje na sebe uzimaju kredite za financiranje građevinskih projekata. Imali smo u vrijeme 2010. do 2012. jako puno zombi firmi, bez zaposlenih, a s ogromnim kreditnim zaduženjima. Bojim se da se nešto slično ponavlja. Ako se ne povuče malo ručna, da se malo ohladi ekonomija, ovo što ide je preopasno. Ove godine cijene nekretnina idu gore opet za 10 posto, a trgovina nekretninama pada za 15 posto. Sve još funkcionira dok se stambeni krediti uredno vraćaju, a vraćali su se jer su ljudi svake godine dobivali povećanja plaće. Dakle, Vlada vozi, država diže cijene, dižu se plaće, dižu se krediti…

TELEGRAM: Prijeti li nam kreditni slom?

U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ danas je u Vinkovcima održana konferencija za medije SDP-a i stranke Možemo, na kojoj su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić oštro kritizirali ekonomsku politiku Vlade Andreja Plenkovića, upozorivši na rast nejednakosti, inflaciju pohlepe i dugogodišnje zanemarivanje domaće proizvodnje. Uz navedene, na konferenciji su bili i predsjednik SDP-a Vukovarsko-srijemske županije i saborski zastupnik Mario Milinković te predsjednik SDP-a Vinkovci Davor Benić.

Iz oporbe je poručeno kako inflacija u Hrvatskoj nije slučajna pojava, već posljedica političkih odluka koje su dovele do stanja u kojem najveće profite ostvaruju trgovački lanci, banke i telekomi, dok građani s nižim i srednjim primanjima snose najveći teret poskupljenja.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako se hrvatska inflacija jasno razlikuje od europskog prosjeka jer proizvođačke cijene stagniraju, dok potrošačke cijene rastu, što upućuje na problem marži i strukture tržišta.

“Zbog toga govorimo o inflaciji pohlepe. Marže trgovačkih lanaca u Hrvatskoj veće su nego u prosjeku Europske unije, a Vlada se nije suprotstavila visokim cijenama niti je zaštitila domaće proizvođače“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako hrvatska poljoprivredna proizvodnja zaostaje, dok se istovremeno i dalje uvozi značajan dio hrane i energije, što dodatno povećava ranjivost gospodarstva.

„Umjesto jačanja domaće proizvodnje hrane i energetske samodostatnosti, išlo se linijom manjeg otpora. To je ključni problem Plenkovićeve politike“, poručio je Hajdaš Dončić, zaključivši kako se ekonomski dobitci koncentriraju u rukama najbogatijih, dok oko trećine stanovništva osjeća realan pad životnog standarda.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je kako Slavonija - nekadašnja prehrambena baza Hrvatske - danas postaje simbol demografskog i ekonomskog propadanja.

„Osnovne namirnice poput kruha, mlijeka, jaja i krumpira u mandatu ove Vlade bilježe dvoznamenkaste i troznamenkaste stope rasta“, rekla je Radolović, upozorivši na duboku proturječnost hrvatske poljoprivredne politike – izvoz sirovina uz istovremeni uvoz gotovih prehrambenih proizvoda.

„Izvozimo pšenicu, a uvozimo smrznuti kruh. Postali smo ovisni o uvozu čak i u sektorima u kojima imamo prirodne resurse“, naglasila je Radolović, posebno upozorivši na demografski pad Slavonije, ističući da mladi i dalje odlaze zbog nedostatka stabilnih radnih mjesta i dostupnog stanovanja.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručila je kako visoka inflacija i struktura cijena u Hrvatskoj nisu rezultat tržišnih okolnosti, nego političkih odluka koje su dugoročno oblikovale ekonomiju.

„Nije slučajno da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europi. Nije slučajno da su proizvođači u Hrvatskoj u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge europske zemlje. Sve je to rezultat političkog izbora HDZ-a“, rekla je Benčić, istaknuvši kako su najveći gubitnici Plenkovićeve inflacije - građani koji žive od svog rada.

Dodala je kako se javna sredstva nedovoljno usmjeravaju u razvoj poljoprivrede, navodnjavanje i energetsku neovisnost, dok se prioriteti često okreću prema privatnim interesima.

Zaključno, iz oporbe je poručeno kako je nužna promjena ekonomskog modela koji, generira rast nejednakosti i pogoduje krupnom kapitalu nauštrb građana.

Akcija „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastavlja se diljem Hrvatske, s ciljem ukazivanja na stvarne posljedice inflacije i političkih odluka Vlade RH.

"Hrvatska treba promjenu ekonomskog i političkog modela koji već godinama stvara jasnu podjelu na dobitnike i gubitnike inflacije, pri čemu banke, trgovački lanci i telekomi ostvaruju profite, dok građani, radnici i umirovljenici snose najveći teret poskupljenja", poručili su danas iz Makarske predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović i koordinatorica Možemo Sandra Benčić u sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako inflacija u Hrvatskoj ne pogađa sve jednako.

„Inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve. Nije isto imati 500 eura mirovine, 700 eura plaće ili 3.000 eura primanja. Oni s nižim prihodima, a govorimo o većini hrvatskih građana, inflaciju osjećaju daleko jače i oni snose najveći teret poskupljenja“, rekao je Hajdaš Dončić.

Osvrnuo se i na rast cijena u trgovačkom sektoru, posebno u priobalnim županijama, upozorivši na dodatna poskupljenja osnovnih proizvoda.

„Skandalozno je da je jedan trgovački lanac ovih dana podigao cijene i po 40 centi na osnovne proizvode. Taj trgovački lanac najveći broj prodavaonica ima u Dalmaciji. Tom lancu je netko - a znamo tko je taj čovjek - dozvolio da kroz inflaciju pohlepe pokuša oguliti turiste. No, ovdje žive i naši vrijedni ljudi, 12 mjeseci godišnje, je l' netko razmišlja o njima? Povećanje cijena udara radišne ljude, koji imaju dva ili tri apartmana, koji su ribari i koji imaju žuljevite ruke", rekao je Hajdaš Dončić, napomenuvši da Vlada RH radi u korist krupnog kapitala, umjesto da pronalazi rješenja za inflatorne šokove i olakšava život našim ljudima.

„Kad su na jednoj strani građani, a na drugoj banke, trgovački lanci i telekomi – mi smo uvijek na strani građana“, istaknuo je Hajdaš Dončić, dodajući kako je dio Vladinih mjera za suzbijanje inflacije zapravo zakašnjela implementacija prijedloga koje je oporba ranije iznosila.

„Porez na ekstraprofit i jačanje regulatornih institucija predlagali smo prije nekoliko godina. Danas se te mjere uvode, ali ne da bi se pomoglo građanima, nego da se krpaju proračunske rupe“, rekao je.

Kritizirao je i rad institucija koje nadziru tržište, ističući potrebu njihove veće neovisnosti i učinkovitosti.

„Agencije koje bi trebale kontrolirati tržište i sprječavati zlouporabe moraju biti neovisne, a ne pod političkim utjecajem. Bez jakih institucija nema ni poštenog tržišta“, poručio je Hajdaš Dončić, istaknuvši i nesposobnost Vlade da na odgovorne pozicije postavlja kompetentne ljude umjesto stranačkih poslušnika. 

"Baš me zanima hoće li se u Hrvatskoj naći još jedan HDZ-ovac s iskaznicom koji nema posao. Hoće li, kao što je bio slučaj sa Soptom ili Matešom, završiti u nadzornom odboru Croatia Airlinesa, ili će ga se smjestiti u Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi ondje služio kao produžena ruka poslovnih banaka, trgovačkih lanaca i teleoperatera," rekao je Hajdaš Dončić, napomenuvši kako je iz tog razloga SDP predložio Borisa Lalovca za viceguvernera Hrvatske narodne banke. 

"Znate zašto smo ga predložili? Zato što ga ne mogu zastrašiti poslovne banke. A upravo je HNB institucija u kojoj se mora kontrolirati rad poslovnih banaka," zaključio je Hajdaš Dončić

Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović upozorila je kako je Andrej Plenković hrvatsko društvo podijelio na - dobitnike i gubitnike.

"Dok teleoperateri bez problema usklađuju cijene s inflacijom, mirovine se ne usklađuju u punom iznosu. SDP je predlagao 100-postotno usklađivanje, ali je Vlada odlučila da je dovoljno 85 posto, dok se ostatak puni kroz PDV. Istovremeno se iz proračuna pokrivaju i posljedice korupcije koje se procjenjuju na oko 8,5 milijardi eura godišnje, od ukupnog proračuna od oko 33 milijarde," rekla je Ahmetović, dodajući kako inflacija traje od 2021. godine, a na upozorenja se godinama nije reagiralo. Danas HDZ-ova Vlada, kako je rekla, tvrdi da se ništa ne može - iako druge zemlje uspješno drže inflaciju nižom.

"Teret inflacije HDZ prebacuje se na one koji žive od svog rada – javni sektor, obrtnike, umirovljenike i najranjivije skupine – dok se dobit najbogatijih ne dira. To je politika koja traje već deset godina i nastavlja se u istom smjeru," zaključila je Ahmetović.

Sandra Benčić poručila je kako su SDP i Možemo tijekom akcije "Stopama Plenkovićeve inflacije" dobili puno informacija o tome koliko  Plenkovićeva inflacija pogađa gradove na obali, odnosno gradove koji žive od turizma. 

"A zašto je ta inflacija najizraženija upravo na obali? Zato što uz standardnu inflaciju koja pogađa cijelu Hrvatsku, ovdje postoji i dodatna sezonska komponenta. Kao što smo već naglasili, neki trgovački lanci su uoči sezone dodatno povećavali cijene, a dio njih ih čak i dalje povećava. Problem je što se te cijene nakon sezone više ne vraćaju na staro, nego ostaju trajno više, a na njih zatim dolazi novi val poskupljenja," upozorila je Benčić, dodajući kako se takve stvari ne događaju u vakuumu.

"Takvo ponašanje je dopušteno. I to je politička odgovornost Andreja Plenkovića. On je taj koji je u posljednjih nekoliko godina dopustio da banke iznesu iz Hrvatske oko 4 milijarde eura dobiti. On je taj koji je omogućio i dodatne profite bankama kroz kamate na sredstva Hrvatske narodne banke. Moglo se uvesti oporezivanje ekstraprofita – nije. Umjesto toga, dobit je neometano iznošena iz zemlje," napomenula je Benčić, dodajući kako se - kada se postavi pitanje tko je odgovoran za inflaciju - odgovornost sustavno prebacuje na sve osim na one koji donose odluke.

"Krivi su, prema logici Andreja Plenkovića, naši liječnici, medicinske sestre, profesori i učitelji kojima se plaće zamrzavaju. Ali u uvjetima inflacije od 5 posto, zamrzavanje plaća znači realan pad plaća i životnog standarda," nastavila je Benčić, osvrnuvši se i na paušaliste i korisnike socijalnih naknada kojima se zbog neuspješne politike HDZ-a sada ograničavaju primanja.

"Rješenja Andreja Plenkovića za inflaciju svode se na to da se dodatno opterećuju oni koji žive od rada i oni koji su na rubu siromaštva, dok se istovremeno ne dira u dobit najbogatijih i onih koji iznose profite iz Hrvatske. To je politika koja traje već deset godina i koja se nastavlja istim smjerom," zaključila je Benčić.

Hrvatska treba promjenu ekonomskog i političkog modela koji već deset godina pogoduje bankama, trgovačkim lancima i krupnom kapitalu, dok građane, radnike, umirovljenike, obrtnike i poduzetnike ostavlja da sami snose teret inflacije i rastućih troškova života, poručili su danas iz Pule predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović i koordinatorica Možemo Sandra Benčić tijekom akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Govoreći na pulskoj tržnici, Hajdaš Dončić istaknuo je kako se Vlada godinama hvali povlačenjem europskih sredstava, ali pritom izostaje odgovor na ključno pitanje – koliko je taj novac doista pridonio razvoju hrvatske proizvodnje, energetske samodostatnosti i jačanju domaćeg gospodarstva.

„Nije problem graditi infrastrukturu i koristiti europske fondove. Pitanje je koliko se u tim projektima koristi hrvatskih proizvoda, hrvatskog rada i hrvatskog znanja, a koliko zapravo financiramo proizvodnju drugih država. Nakon deset godina HDZ-ove vlasti Hrvatska nije postala ni prehrambeno ni energetski samodostatnija“, rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako je Hrvatska među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni upravo zbog pogrešnog ekonomskog modela koji pogoduje monopolima i oligopolima, dok institucije koje bi trebale štititi tržišno natjecanje ne obavljaju svoju funkciju.

„Pobjednici ove inflacije su banke, telekomi i trgovački lanci. Gubitnici su građani koji svakodnevno plaćaju skuplju hranu, energente i osnovne životne troškove. Zato Hrvatska treba institucije koje će raditi u interesu građana, a ne biti pod političkom kontrolom HDZ-a“, poručio je Hajdaš Dončić, koji se osvrnuo se i na rad Hrvatske narodne banke te upozorio kako su poslovne banke posljednjih godina iz Hrvatske svojim vlasnicima isplatile više od četiri milijarde eura dobiti.

„Ne želimo da Hrvatska narodna banka bude produžena ruka poslovnih banaka. Hrvatska treba institucije koje štite javni interes, a ne interese financijskog sektora“, naglasio je Hajdaš Dončić.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović kritizirala je najavljene Vladine mjere za suzbijanje inflacije, ocijenivši kako se teret krize ponovno prebacuje na građane, radnike i male poduzetnike.

„Nakon četiri godine inflacije, Vlada se dosjetila zamrznuti plaće zaposlenima u javnom sektoru, ljudima koji nas liječe, obrazuju i skrbe o javnim uslugama. Istovremeno povećavaju pritisak na paušalne obrtnike i male iznajmljivače, dok izostaju ozbiljne mjere za rješavanje problema priuštivog stanovanja“, upozorila je Radolović.

Istaknula je kako su cijene nekretnina, posebno na Jadranu, u posljednjih pet godina porasle za više od 60 posto, dok Vlada nije ponudila učinkovita rješenja za stambenu krizu.

„S jedne strane povećavaju namete građanima, a s druge ne rješavaju problem nekontroliranog rasta cijena nekretnina i nedostatka stanova za dugoročni najam. Upravo zbog toga sve više obitelji teško spaja kraj s krajem, a mladima je kupnja vlastitog doma postala gotovo nedostižna“, rekla je Radolović, podsjetivši kako su SDP i Možemo tijekom proteklih godina predlagali ciljane mjere za suzbijanje inflacije, uključujući oporezivanje ekstraprofita onih koji su se na inflaciji obogatili te porezno rasterećenje poduzetnika koji nisu ugrađivali inflatorna očekivanja u cijene svojih proizvoda i usluga.

Sandra Benčić poručila je da HDZ-ov politički i ekonomski model sustavno proizvodi iste pobjednike i iste gubitnike.

„Pobjednici su uvijek banke, krupni kapital i trgovački lanci, a gubitnici ljudi koji žive od svog rada i naši umirovljenici. Takav model želimo promijeniti. Želimo Hrvatsku u kojoj se europski novac ulaže u prehrambenu i energetsku samodostatnost, javne stanove za najam i razvoj domaće proizvodnje, a ne u bogaćenje privilegiranih skupina“, rekla je Benčić, dodajući kako suradnja SDP-a i Možemo ostaje čvrsta te da obje stranke dijele isti cilj – promjenu modela upravljanja Hrvatskom.

„Ne postoji ništa što može ugroziti našu suradnju u borbi za pravedniju Hrvatsku. Građanima nudimo program, ljude i jasnu viziju razvoja zemlje koja će biti u interesu većine, a ne privilegirane manjine“, zaključila je Benčić.

U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ građani su imali priliku informirati se o rastu cijena hrane i osnovnih životnih potrepština te iznijeti vlastita iskustva o poskupljenjima koja su obilježila posljednjih pet godina.