Prošlo je tjedan dana od kada je u ovoj sabornici prisegnuo novi ministar Alen Ružić. Izglasan je sa 77 glasova,  što je dalo naslutiti što će se događati ovaj tjedan u kuhinji Andreja Plenkovića. Miris aromatične kave s čarobnim sastojcima, kao što vidimo, privlači nekolicinu, a oni koji je popiju, ozareni otrče u zagrljaj HDZ-u. Najgori je to oblik političke korupcije i izdaje glasača.

No, vratimo se ministru Ružiću.

Iako se, po navodima mnogih, spremao preuzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja, preko noći je uskočio u sasvim drugi resor - Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Iznimno bitan resor koji se raspada pred našim očima. Zamijenio je ministra Piletića kojemu nije pomogao ni sveti Josip radnik, jer i sveci dižu ruke od nesposobnih, a premijer ga se odriče uz smiješno obrazloženje da se čovjek umorio pa se vraća u Hrvatski sabor, da se malo odmori kaže predsjednik Jandroković.

Kako i neće biti umoran kad dolazi iz sustava koji je zgazio 38 ministara i sada nam servira 39.

Alen Ružić bio je godinama na čelu riječkog KBC-a, kažu ugledan liječnik što ne sporimo, ali zapamćen po učestalom kršenju radničkih prava, po nezakonitim otkazima koji su riječku bolnicu stajali 250.000 eura nakon odluka suda.  I valjda su to kompetencije koje su ga dovele na čelo sustava koji treba štititi radnička prava. Sam ministar kaže da je spreman, da ima energije, da poznaje sustav i da će u kratkom vremenu isporučiti rezultate.

No, sustav već sada gori, u prvom tjednu imamo najavu bijelog štrajka socijalnih radnika. To nije prijetnja, to je vapaj ljudi koji rade najteže poslove u državi i koji su dovedeni do ruba.

Kap koja je prelila čašu je pritisak nadređenih da socijalni radnici moraju odgovarati ljude od podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak, da im u prikupljanju dokumentacije ne smiju pomagati, jer oni koji to učine izloženi su prijetnjama. Nevjerojatno! Umjesto da su usmjereni na što brže rješavanje gotovo 100000 zahtjeva, oni su usmjereni na sprječavanje ljudi u podnošenju zahtjeva.

Materijalni uvjeti u nekim ustanovama su takvi da ugrožavaju život i rad štićenicima i djelatnicima. Organizacija rada, radno-pravni status, nedostatak kadra, poteškoće u ostvarivanju prava korisnika je ono na što upozoravaju već dugi niz godina, a sad su primorani na javne anonimne apele zbog straha od odmazde, kao što je slučaj s Centrom za odgoj i obrazovanje Dubrava.

Vidimo i da su Sindikati  nezadovoljni postojećim stanjem i socijalnim dijalogom, a kad sindikati to kažu znači da su spremni na sve oblike pritiska i da neće dugo čekati. I resor rada i mirovina također traži punu pažnju, posebno u kontekstu inflacije i pritiska na plaće i mirovine.

U ovom trenutku više nego ikad svjedočim nizu signala koji upućuju na duboke strukturne slabosti sustava koji je dugoročno zapušten i nedovoljno organiziran.

Ne očekujemo čuda, ali očekujemo da ministar zna gdje je došao i zašto je došao, očekujemo brzu procjenu i konkretne mjere, jer u  ovom sustavu više nema snage za još jedan mandat improvizacije.

Samo sustav koji je učinkovit, pravedan i usmjeren na  čovjeka može biti temelj snažnog i solidarnog društva. A ministar Ružić nema vremena, on mora hrvatskim građanima pokazati kojoj strani pripada: strani radnika, ranjivih skupina, sindikata i umirovljenika ili strani stranačkih kalkulacija i vlastitih političkih ambicija.

Irena Dragić,
saborska zastupnica SDP-a

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović gostovala je na N1 televiziji, gdje je komentirala aktualne napetosti između Hrvatske i Mađarske vezane uz odnose oko INA-e, MOL-a i poslovanja JANAF-a.

Govoreći o navodnom ultimatumu mađarske strane prema Hrvatskoj, Ahmetović je izrazila čuđenje “dozom samouvjerenosti” Vlade RH u nastupu prema Mađarskoj, istaknuvši da je odnos prema toj državi posljednjih desetak i više godina bio znatno blaži.

Ahmetović je podsjetila kako je, prema njezinim riječima, Hrvatska energetsku politiku i ključne resurse prepustila mađarskoj strani još za vrijeme vlade Ive Sanadera, kada je, tvrdi, INA predana na koruptivan način. Kritike je uputila i aktualnoj vladi, navodeći da su se i za mandata premijera Andreja Plenkovića donosile odluke koje su išle u korist mađarskih interesa.

Kao primjere navela je prepuštanje 50 posto kapaciteta na plinskom terminalu mađarskoj strani, gašenje rafinerije u Sisku te smanjenje kapaciteta riječke rafinerije. Također je spomenula i odluke bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, koje su, kako tvrdi, rezultirale predajom hrvatske nafte mađarskoj strani.

Ahmetović smatra da aktualna retorika između Zagreba i Budimpešte ima i snažnu političku dimenziju. Ocijenila je kako se radi o svojevrsnoj predstavi za javnost, u kojoj se donedavni partneri sada predstavljaju kao protivnici.

“Za kojekakve interese trgovalo se nacionalnim resursima, a danas se govori o obrani suvereniteta”, poručila je, dovodeći u pitanje dosljednost aktualne politike.

Iako je kritizirala političku retoriku s obje strane, Ahmetović je naglasila da pitanje odnosa oko nafte i transporta energenata nije isključivo političko, već prije svega pravno i diplomatsko.

Pozvala je Vladu da se, umjesto “jeftine politike”, osloni na najpriznatije energetske i pravne stručnjake te sagleda poziciju Hrvatske s aspekta međunarodnog prava i međunarodnih odnosa.

“Nije teško okupiti dobre odvjetnike i pravnike, sagledati pravne pozicije i potom diplomatski nastupiti kako bi se zaštitili hrvatski interesi”, istaknula je.

Komentirajući činjenicu da je premijer Plenković po struci pravnik, Ahmetović je ustvrdila da je upravo on, unatoč toj kvalifikaciji, u više navrata kršio ustavne i zakonske odredbe.

Kao primjer navela je organizaciju dočeka hrvatskih rukometaša u Zagrebu, za koji tvrdi da je proveden mimo nadležnosti jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba.

Zaključno je poručila da Hrvatska treba štititi svoje nacionalne interese, ali ne na način na koji je to, prema njezinu mišljenju, činjenjeno u slučaju INA-e.

Napetosti između Hrvatske i Mađarske oko energetskih pitanja i dalje su u fokusu javnosti, a rasprava o odnosu države prema strateškim resursima ponovno je otvorila pitanje dugogodišnje energetske politike i upravljanja nacionalnim interesima.

Zastupnik Mišo Krstičević u Hrvatskom saboru upozorio je na ubrzanu privatizaciju zdravstvenog sustava i, kako tvrdi, kronično nedovoljno financiranje javnog zdravstva. Pozivajući se na istraživanje ekonomista Tonija Pruga i njegovih suradnika, Krstičević je iznio podatke koji pokazuju snažan rast privatnog sektora u zdravstvu.

Prema navedenom istraživanju, udio privatnog sektora u ukupnim prihodima zdravstva u Zagrebu porastao je u posljednjih pet godina s 20 na 23 posto, dok je udio radnika zaposlenih u profitnom dijelu sustava narastao s 15 na 20 posto.

Istodobno, broj novoosnovanih privatnih poliklinika i ustanova u Hrvatskoj dramatično raste – prije dvadeset godina osnivalo se oko pet godišnje, a danas čak 57. Krstičević tvrdi da privatne zdravstvene ustanove „rastu kao gljive poslije kiše“, osobito nakon 2010. godine, i to uglavnom u urbanim sredinama, blizu velikih bolnica i područja veće platežne moći.

S druge strane, upozorava da ruralni krajevi i periferija ostaju bez osnovne zdravstvene skrbi.

Krstičević smatra da većina građana, ali i dio političke elite, pogrešno vjeruje da je glavni problem hrvatskog zdravstva – prevelika potrošnja. No, tvrdi da je istina suprotna.

„Ljudi mjesecima čekaju preglede, ponekad i godinama operacije. Bolnice su stare i zapuštene, zdravstveni radnici rade pod golemim pritiskom. Oni koji mogu, odlaze privatno i plaćaju“, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska za zdravstvo izdvaja oko 1.650 eura po stanovniku godišnje, odnosno 7 posto BDP-a. Usporedbe radi, Češka izdvaja oko 2.650 eura (8 posto BDP-a), Slovenija 2.800 eura (9 posto BDP-a), dok je prosjek Europske unije oko 3.800 eura (10 posto BDP-a). Njemačka pak ulaže gotovo 6.000 eura po stanovniku, odnosno 12 posto BDP-a.

Krstičević tvrdi da se u Hrvatskoj ne troši previše – nego premalo, i pritom neracionalno. Lakše je, kaže, govoriti o rasipanju i korupciji nego otvoriti pitanje nedostatnog ulaganja u sustav.

„Kada bi netko rekao da kao društvo ne dajemo dovoljno novca za ono najdragocjenije – zdravlje ljudi – to bi otvorilo neugodna pitanja“, poručio je.

Upozorio je i na političku logiku koja, prema njegovim riječima, sustavno slabi javni sektor kako bi se prostor prepustio privatnom kapitalu. Takav model nazvao je neoliberalnim pristupom koji rezultira zapuštenim bolnicama, kadrovskim deficitom i rastućim nezadovoljstvom građana.

Na kraju obraćanja, Krstičević je poručio kako vjeruje da većina građana Hrvatske ipak preferira model jednakosti i solidarnosti, a ne sustav u kojem se svatko brine isključivo za sebe.

„U temelju problema našeg javnog zdravstva i njegove sve brže privatizacije jest nemoć politike da riješi stvarne probleme ljudi“, zaključio je.

Rasprava o financiranju i budućnosti zdravstvenog sustava time je ponovno otvorena, uz jasnu poruku dijela oporbe: bez snažnijeg ulaganja u javno zdravstvo, trend privatizacije će se nastaviti.

Zastupnik SDP-a Matej Mostarac u Hrvatskom saboru oštro je kritizirao dosadašnju stambenu politiku vladajućih, poručivši da je HDZ svojim mjerama i ignoriranjem problema u proteklom desetljeću generirao stambenu krizu u Hrvatskoj.

Prema Mostarcu, pitanje stanovanja godinama je zanemarivano, dok je tržište nekretnina postalo prostor za špekulacije i mešetarenje.

Mostarac je upozorio na podatak o čak 600.000 praznih stanova u Hrvatskoj, ističući kako to pokazuje duboku neravnotežu na tržištu. Dodatno, naglasio je da se oko 70 posto kupoprodaja stanova i kuća odvija gotovinski, bez adekvatnog praćenja, što, kako tvrdi, dodatno potiče netransparentnost i rast cijena.

„To je uzrokovalo ovakvu krizu u Hrvatskoj kakva je danas“, poručio je.

Usporedio je i kretanje cijena nekretnina u Hrvatskoj s ostatkom Europe. Dok su u mnogim europskim zemljama cijene rasle oko 35 posto, u Hrvatskoj su, prema njegovim riječima, porasle čak 130 posto. Posljedica toga je da sve veći broj građana živi u prenapučenim stanovima.

Mostarac je podsjetio da je SDP još prije četiri godine predstavio svoj “Plan za stan”. Tvrdi da bi, da je taj prijedlog tada prihvaćen, danas u Hrvatskoj već postojale tisuće novih stanova, a učinci krize bili bi znatno blaži i usporedivi s europskim prosjekom.

Prema njegovim riječima, propuštena je prilika za sustavno i dugoročno rješavanje problema priuštivog stanovanja.

Posebno se osvrnuo na najave o izgradnji i prenamjeni mikrostanova. Smatra da je riječ o pokušaju ostvarivanja obećanih brojki bez stvarnog rješavanja problema.

„Veliku količinu tih mikrostanova planiraju dobiti u postojećim objektima, primjerice hotelima, i predstavljaju ih kao privremeno stanovanje. No to ne rješava krizu stanovanja“, istaknuo je.

Takav pristup ocijenio je kao “vatrogasnu mjeru” koja će zahtijevati značajna sredstva za obnovu objekata, ali bez dugoročnog i održivog učinka na tržište stanovanja.

Mostarac je zaključio kako je Hrvatskoj potrebna cjelovita i dugoročna stambena politika, a ne kratkoročna rješenja koja, kako tvrdi, samo prikrivaju razmjere problema.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je u Hrvatskom saboru na zabrinjavajuće podatke o visini mirovina i padu prihoda građana nakon izlaska iz svijeta rada.

Pozivajući se na najnovije podatke koje je objavio Eurostat, Lalovac je istaknuo kako se situacija u posljednjih deset godina nije bitno promijenila – umirovljenici i dalje bilježe drastičan pad primanja pri odlasku u mirovinu.

Prema podacima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, prošle je godine u mirovinski sustav ušlo oko 40.000 novih korisnika. Taj broj, naglašava Lalovac, ponavlja se iz godine u godinu.

Problem je, kaže, u visini njihovih mirovina. Tako tzv. „friški“ umirovljenici u sustav ulaze s prosječnom mirovinom od oko 570 eura, odnosno oko 670 eura ako se izuzmu mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima.

„To znači da dio ljudi odmah po ulasku u mirovinu prelazi na socijalna davanja“, upozorio je Lalovac, dodajući da mirovina ne bi smjela biti oblik socijalne pomoći, već zarađeno pravo koje osigurava dostojanstven život.

Lalovac je otvorio pitanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, osobito u kontekstu gospodarskog rasta i tvrdnji Vlade da je Hrvatska dosegnula oko 80 posto prosjeka Europske unije.

„Ako nakon radnog vijeka građani odmah padaju na tako niska primanja, postavlja se pitanje kako dugoročno održavati sustav“, poručio je.

Prema europskim podacima, između 12 i 15 posto umirovljenika u EU ulazi u zonu rizika od siromaštva, dok je u Hrvatskoj taj problem još izraženiji. Lalovac smatra da se sustav previše oslanja na minimalne korekcije i jednokratne dodatke, umjesto na strukturne promjene koje bi trajno povećale mirovine.

Posebno se osvrnuo na praksu isplate neoporezivih primitaka – regresa, božićnica i drugih dodataka – na koje se ne plaćaju mirovinski doprinosi.

Prema podacima Ministarstva financija, u posljednje tri godine isplaćeno je 7,5 milijardi eura neoporezivih primitaka, a samo prošle godine oko 3 milijarde eura.

„Na te iznose nisu uplaćeni mirovinski doprinosi. Dokle ćete poticati isplatu neoporezivih primitaka bez uplata za mirovinsko osiguranje?“ upitao je Lalovac.

Upozorio je da takva praksa kratkoročno povećava neto primanja radnika, ali dugoročno smanjuje njihove buduće mirovine, čime se dodatno opterećuje socijalni sustav.

U ime SDP-a Lalovac je poručio da je nužna promjena modela. SDP predlaže poticanje rasta plaća kroz porezne izmjene koje bi motivirale poslodavce na isplatu većih plaća, uz manje porezno opterećenje dobiti.

„Umjesto da se potiče isplata neoporezivih dodataka, treba poticati rast plaća koji osigurava i veće uplate u mirovinski sustav“, naglasio je.

Zaključno je poručio kako je ključno uskladiti porezne, gospodarske i mirovinske politike kako bi budući umirovljenici imali dostojanstvene prihode, a ne bili prisiljeni odmah po odlasku u mirovinu oslanjati se na socijalnu pomoć.

Europska komisija 26. veljače donosi odluku o osiguravanje legalnog i sigurnog pobačaja za sve žene u EU, bez obzira na zemlju prebivališta. Riječ je o građanskoj inicijativi “My Voice, My Choice” koja je prikupila više od milijun i 200 tisuća potpisa. Ova je inicijativa već prošla javnu raspravu u Europskom parlamentu 2. prosinca 2025. godine te glasanje na plenarnoj sjednici 17. prosinca 2025., kada je Parlament većinom glasova izrazio jasnu podršku.

Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj ističe: “Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost, čiji sam potpredsjednik, od početka pruža snažnu i nedvosmislenu podršku ovoj inicijativi, a isto je potvrđeno glasanjem na plenarnoj sjednici u prosincu prošle godine kada je većina, odnosno 358 zastupnika/ica podržalo glavni zahtjev. Komisija sada mora odgovoriti na to hoće li uspostaviti financijski mehanizam za sudjelovanje otvoren za sve države članice EU-a na dobrovoljnoj osnovi, uz potporu financijskih sredstava EU-a. Time bi se financijskim mehanizmom državi članici EU-a omogućilo da pruža uslugu sigurnog prekida trudnoće u skladu sa svojim domaćim zakonima svakome tko nema pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u svojoj vlastitoj zemlji. Ovaj zahtjev ne ulazi u nadležnost država članica, a ženama diljem EU-a omogućio bi pristup ovoj zdravstvenoj usluzi. To je izuzetno važno ako znamo da danas oko 20 milijuna žena u Europi nema pristup sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem te da je njihovo zdravlje i dalje ugroženo.”

Dostupnost pobačaja nije pitanje svjetonazora, nego pitanje zdravlja, sigurnosti i dostojanstva. Europska komisija sada odlučuje o daljnjim koracima i zakonodavnim mjerama koje bi osigurale jednake standarde u cijeloj Uniji. Prošlog tjedna, devet europskih zemalja (Austrija, Estonija, Finska, Francuska, Luksemburg, Poljska, Slovenija, Španjolska i Švedska) potpisale su pismo kojim traže od Europske komisije pozitivan odgovor vezan za ovu inicijativu. Hrvatska nije među potpisnicima pisma.

”Kao zastupnik, ali i građanin EU-a, vjerujem u Europu koja štiti pravo na izbor, jer samo Europa ravnopravnih građana je Europa koja ima smisla. Činjenica da Hrvatska nije među potpisnicima tog pisma je razočaravajuća i šalje jasnu poruku našim sugrađankama. Pisao sam premijeru Plenkoviću i povjerenici Šuici sa zamolbom da Hrvatska podrži ovaj zahtjev, međutim odgovor do današnjeg dana nisam zaprimio. Podsjećam i da se u Hrvatskoj suočavamo s ozbiljnim problemima u pristupu ovoj zdravstvenoj usluzi. Primjerice čak 60 % ginekologa se poziva na priziv savjesti, dok je u susjednoj Sloveniji ta brojka oko 3 %. Osim toga, valja podsjetiti i da prema posljednjim istraživanjima 75 % građana/ki Hrvatske podržava pravo na izbor te stoga postavljam pitanje: zašto Vlada Republike Hrvatske ne reagira?” zaključio je zastupnik Vešligaj.

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a održanoj u središnjici stranke na Iblerovu trgu, politički tajnik Saša Đujić izvijestio je javnost o ključnim odlukama i političkim prioritetima u razdoblju koje slijedi.

Glavni odbor donio je pravila za provedbu unutarstranačkih izbora koji slijede nakon izmjena Statuta.

Najvažniji rokovi su:

• Do 15. ožujka županijske organizacije moraju donijeti odluke o održavanju konvencija.

• Do 29. ožujka gradske i općinske organizacije diljem Hrvatske moraju donijeti odluke o održavanju izbora.

• Svi unutarstranački izbori moraju završiti do 22. svibnja, kada će biti konstituirana nova vodstva svih gradskih, općinskih i županijskih organizacija.

Novost nakon izmjena Statuta jest da se izbori više ne moraju održavati istoga dana u svim organizacijama. Stranka se vratila modelu konvencija, pri čemu i dalje vrijedi načelo „jedan član – jedan glas“, jer svi članovi čine konvenciju i neposredno biraju vodstva.

Pred nama je, istaknuto je, dinamično razdoblje u kojem će se konvencije održavati gotovo svakodnevno, a osim izbora predstavljat će priliku za dodatnu komunikaciju politika i aktivnosti stranke prema članovima i građanima.

Kao povjerenik za Grad Zagreb, Đujić je najavio da će već sljedeći tjedan okupiti predsjednike mjesnih organizacija i vijećnike u Gradskoj skupštini te s njima dogovoriti termin izbora.

„Moja je ideja da Zagreb ne čeka krajnje rokove, nego da do 1. travnja dobijemo novo vodstvo, koje će izabrati sami članovi“, poručio je.

Za ostale velike gradove – Rijeku, Split i Osijek – odluke o terminima donosit će njihovi povjerenici. Naglašeno je kako nema nikakvih problema u pojedinim organizacijama, već su dosad izbori bili odgođeni isključivo zato što nisu postojala usvojena pravila. Sada, kada su rokovi definirani, svi izbori bit će provedeni na vrijeme.

Kandidata, kako je istaknuto, ima u svim sredinama – od Rijeke, Splita, Osijeka i Zagreba do manjih mjesta poput Novog Vinodolskog, Opatije i Sikirevaca – a odluku će donijeti članovi.

Govoreći o nacionalnoj politici, Đujić je podsjetio na nedavno održanu stranačku konvenciju te poručio kako je ona pokazala dvije ključne stvari.

Prvo, jasno je potvrđeno partnerstvo s platformom Možemo!, što je na konvenciji naglasio i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Uz to, pokazana je i širina koalicijskog potencijala kroz prisutnost drugih partnera.

Drugo, predstavljena su konkretna rješenja za probleme građana – od borbe protiv prekarnog rada, nove industrijalizacije Hrvatske i poreznih promjena do skraćenja radnog tjedna. Te su politike, kako je naglašeno, imale snažan odjek među analitičarima, gospodarstvenicima i građanima.

Stranka će u narednom razdoblju dodatno predstavljati te politike, ali i ljude koji ih mogu provesti.

„Konvencija je pokazala da imamo rješenja, znanje i spremnost preuzeti odgovornost za vođenje Hrvatske u bolju budućnost“, poručio je Đujić.

Komentirajući političku podršku, istaknuto je kako se SDP već dulje vrijeme kreće na stabilnoj razini potpore od 22 do 24 posto, što pokazuje konsolidaciju i povrat povjerenja birača.

Zajedno s partnerima iz Možemo, taj postotak predstavlja ozbiljnu osnovu za preuzimanje vlasti, a SDP je otvoren za suradnju sa svim relevantnim političkim akterima koji u proteklih deset godina nisu bili kompromitirani sudjelovanjem u politikama aktualne vlasti predvođene Hrvatska demokratska zajednica.

Glavni odbor donio je i odluku o modelu upravljanja javnim poduzećima, koji će biti detaljno predstavljen javnosti u narednim danima.

Riječ je o sveobuhvatnom modelu usklađenom s pravilima OECD-a, čiji je cilj spriječiti političko kadroviranje i uhljebljivanje. Model obuhvaća jasna pravila imenovanja uprava i nadzornih odbora, bez stranačkog ključa, te profesionalizaciju upravljanja.

Predviđena je i mogućnost objedinjavanja određenih poduzeća kroz holding-model, centralizirana javna nabava i uštede, uz transparentne procedure koje onemogućuju pogodovanja.

Posebno je naglašeno da će dio dobiti javnih poduzeća biti usmjeren na nove vrijednosti – radnike i građane – umjesto da se u cijelosti slijeva u državni proračun bez jasne razvojne svrhe.

Na izradi dokumenta sudjelovali su istaknuti stručnjaci, a detaljna prezentacija modela upravljanja javnim poduzećima slijedi uskoro.

Na sedmoj sjednici Glavnog odbora SDP-a u ovom mandatu, predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić uputio je jasnu poruku: Hrvatsku nakon sljedećih izbora čeka isti zadatak kao i 2000. godine – jačanje demokratskih institucija i demokratske kulture.

Podsjetio je kako je na prvim parlamentarnim izborima skraćenica SDP značila Stranka demokratskih promjena. Kada je 2000. godine SDP prvi put preuzeo vlast, ključni cilj bio je osnažiti institucije i učvrstiti demokratske standarde. Danas, u vremenu globalnog pada demokratskih standarda – čak i u zemljama koje su se smatrale kolijevkama demokracije – taj je zadatak još zahtjevniji i odgovorniji.

Predsjednik SDP-a naglasio je kako demokracija nije samo odlučivanje većine, već skup pravila, procedura, argumenata i dokaza koji služe donošenju društvenih, političkih i ekonomskih odluka.

„Odluke se ne smiju prepustiti političkoj kliki niti pojedincu, bez obzira kako se zvao. Demokracija je sustav procedura i odgovornosti“, poručio je.

Upozorio je i na stanje u javnom prostoru koji je, kako je rekao, prepun buke, negativnih emocija i manipulacija. U takvom okruženju sve je teže voditi racionalnu i argumentiranu raspravu o stvarnim problemima građana.

Govoreći o nedavnoj stranačkoj konvenciji, Hajdaš Dončić istaknuo je kako je SDP pokazao drugačiji smjer političkog djelovanja – stručan, znanstveno utemeljen i argumentiran pristup ključnim temama.

U središtu su bili gospodarstvo i pravedna raspodjela novostvorene vrijednosti, ali i teme koje drugi izbjegavaju otvarati, poput skraćivanja radnog vremena uz zadržavanje iste razine dohotka i životnog standarda.

Prema njegovim riječima, takav pristup pokušava se marginalizirati u dijelu javnog prostora. Kao primjer naveo je istodobno medijsko isticanje aktivnosti premijera Andrej Plenković u središnjem dnevniku javne televizije, dok su poruke SDP-ove konvencije ostale u sjeni.

Predsjednik SDP-a ocijenio je kako se u javnom prostoru sustavno stvara buka – kroz spinove, podjele i namjerno podizanje tenzija – kako bi se prikrila suštinska pitanja.

„Toliko buke i bacanja pijeska u oči građana da se sakrije ono što je bitno“, poručio je, dodajući kako je krajnji cilj takve strategije prikriti ozbiljne vrijednosne i društvene promjene, uključujući, kako je upozorio, normalizaciju ustaštva i NDH.

U toj „gunguli iracionalnosti“, istaknuo je, izostaju odgovori na ključna pitanja:

• Je li Hrvatska iskoristila vrijeme za stvarnu ekonomsku transformaciju?

• Jesu li stope rasta dovele do pravednije raspodjele bogatstva?

• Kako je moguće da 750.000 umirovljenika prima mirovinu manju od medijalne?

• Postoji li održiv i pravedan socijalni sustav ili se sve svodi na predizborne bonuse?

• Jesu li institucije doista neovisne i učinkovite?

„HDZ izbjegava argumentiranu, racionalnu i stručnu raspravu jer bi odgovori pokazali drukčiju sliku Hrvatske u proteklih deset godina“, naglasio je.

Hajdaš Dončić pozvao je članove, simpatizere i sve građane kojima je stalo do bolje Hrvatske da izgrade „imunitet na buku“.

„Moramo se cijepiti protiv te buke. Ne smijemo nasjedati na provokacije, već smireno i uporno nuditi argumentiranu kritiku i stručna rješenja“, poručio je.

Zaključno je istaknuo kako je SDP na konvenciji pokazao da je moguć drugačiji razgovor u hrvatskoj politici – racionalan, stručan i usmjeren na javni interes.

„Hrvatska može puno bolje. A tko to može, ako ne mi?“ zaključio je predsjednik SDP-a.

Potpredsjednica Sabora i zastupnica SDP-a Sabina Glasovac u petak je prije glasanja u Hrvatskom saboru komentirala aktualnu političku situaciju te objasnila kakva očekivanja ima od novog ministra.

"Vladajuća koalicija se svađa. Jedni i drugi nazivaju se glupanima. Mislimo da ćemo danas u Saboru svjedočiti krasnoj sjednici i uvidjeti kako složna braća kuću grade kad je u pitanju interes i opstanak na vlasti. Upozorit ćemo na iste stvari na koje smo upozoravali. Jednako smo upozoravali i na Odboru", rekla je Glasovac.

"Naše očekivanje je da sustav socijalne skrbi, rada i mirovinski sustav profunkcionira jer je u neviđenom kaosu. Nemojmo zaboraviti da je tu jedno mnoštvo ljudi koji ovise o tom Ministarstvu, o pomoći države, i zapravo je to resor koji je bio najviše ignoriran i ponižavan u ovom razdoblju.

Mi očekujemo brza rješenja za više od 100 tisuća zahtjeva o inkluzivnom dodatku koji čekaju. Očekujemo brza rješenja za obitelji osoba koje su preminule ne dočekavši taj dodatak. Očekujemo brze pregovore sa sindikatima. Očekujemo kvalitetnije zakone o radu i očekujemo konačno da mirovine u Hrvatskoj počnu rasti.

Nisam sigurna da je gospodin Ružić svjestan u kakav je resor došao, što ga sve čeka i da su nužna brza rješenja", zaključila je Glasovac.

Povodom imenovanja novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, saborski zastupnici SDP-a Sabina Glasovac, Boris Lalovac i Martina Vlašić Iljkić održali su u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu konferenciju za medije pod nazivom "Otkrivamo igru Andreja Plenkovića".

"U petak ćemo glasati o 39. ministru u desetogodišnjem mandatu Andreja Plenkovića, što znači da je mijenjao tri do četiri ministra na godišnjoj razini i to je postalo već redovno stanje. To je dokaz političke krhkosti, a ne političke snage", upozorila je Glasovac, prozivajući premijera Plenkovića "lošim izbornikom", čija je glavna taktika - smjena neuspješnih ministara u "mega resoru" kojim bi trebali upravljati stručnjaci.

Glasovac je podsjetila na niz Plenkovićevih ministrica i ministara koji su ranije djelovali na području resora na čije čelo stiže Alen Ružić. Kako bi dočarali izmjene na čelu ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, SDP-ovci su na Iblerovu trgu uoči sutrašnjeg glasanja o novom ministru postavili instalaciju koja prikazuje igralište i „igrače“ u dresovima s imenima svih onih ministara koji su se izmijenili u ovom mega resoru, uz razloge njihova odlaska.

"Ćorić je spreman igrati na svakoj poziciji, ali loše. Također je spreman asistirati u mutnim igrama. Murganić je nasilje u obitelji okarakterizirala kao redovno stanje, a EU novac dijelila je privatnim vrtićima. Pavić je snažno zagovarao kasniji odlazak u mirovinu i kupovao vina i parfeme našim novcem, ne bi li se dodvorio EU dužnosnicima. Zbog Bedeković je morao reagirati Ustavni sud. Aladrović je posebna priča, završio je pod optužnicom zbog namještanja poslova", kazala je Glasovac, dodajući i kako je Piletićev zakon srušio Ustavni sud te kako je taj "Plenkovićev igrač" ostavio najveći kaos u resoru.

"To su, dakle, igrači koje bira Plenković. I premijer ne odustaje, uvodi u igru novog igrača koji je prema pisanju medija do jučer trebao biti u drugom resoru, onom obrazovanja", dodala je Glasovac, izrazivši sumnju da je kao dio Plenkovićeve igre izvedeno i to da Piletić podigne tužbu protiv građana RH, samo kako bi je Ružić i Vlada povukli i prikazali se kao spasitelji.

Glasovac je dodala kako ministarstvo koje skrbi o radnicima, mirovinskom sustavu, djeci s teškoćama, osobama s invaliditetom te o najranjivijim skupinama društva ne bi smjelo biti tako neuspješno da je u 10 godina "izbornik Plenković promijenio šest igrača, a sutra se glasa o sedmom".

Govoreći i novom ministru Ružiću, Glasovac je rekla i kako brojni mediji pišu da je na čelu KBC-a Rijeka kršio zakon o radu, granske ugovore, mobingirao radnike, ratovao s pojedinim sindikatima.

"I takav čovjek bi sutra trebao skrbiti o poboljšanju položaju radnika i socijalnom dijalogu sa sindikatima. Kakva ironija", ustvrdila je Glasovac.

"Stanje u sustavu socijalne skrbi je katastrofalno loše i umjesto da je doveo stručnjaka, Plenkoviću je veći prioritet da riješi politički dug za angažman na lokalnim izborima", rekla je SDP-ova Martina Vlašić Iljkić.

"Sustavu socijalne skrbi ne treba još jedan eksperiment u režiji Plenkovića, nego osoba koja će znati voditi politike utemeljene na Ustavu, zakonima i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Osoba koja pretendira na funkciju rada, mirovinskog sustava i socijalne politike je na sjednicu triju odbora trebala doći sa spremnim planom i odgovorima kako će unaprijediti taj veliki sustav, no čuli smo samo načelna stajališta i floskule", dodala je također Vlašić Iljkić.

Boris Lalovac je naveo i problem mirovinskog sustava, naglasivši kako se po Eurostatovom izvješću nalazimo na samom dnu, ne samo po mirovinama, nego i po činjenici da će onima koji odlaze u mirovinu životni standard pasti na samo 35 posto dohotka iz njihove posljednje plaće.

"U 10 godina vladavine Plenkovića, ne da se mirovinski sustav poboljšao, nego se još srozao, usprkos nominalnom povećanju plaća i mirovina. Mi smo tek nakon 10 godina došli na omjer plaća i mirovina koji je SDP-ova vlada ostavila 2015. godine nakon najveće recesije i najvećih rezanja. Tada je omjer mirovine i plaće bio 47 posto, danas, tek 10 godina kasnije, omjer je ponovno isti i to tek kada su poslušali savjete SDP-a", kazao je Lalovac.

Politički tajnik SDP-a Saša Đujić osvrnuo se u srijedu u Saboru na slučaj saborskog zastupnika Josip Dabro, bivšeg potpredsjednika Vlade, koji je posljednjih dana u središtu pozornosti zbog snimki koje su dospjele u javnost.

Podsjetio je kako je Dabro prije godinu i pol dana napustio Vladu, nakon čega je javno progovorio o navodnom kriminalu u Hrvatskim šumama, tvrdeći da mu je “šef rekao da šuti”.

“Danas je očito da mu je šef rekao da šuti, ali mu nije rekao da ne pjeva. On i dalje ‘pjeva’, dok šef sada šuti”, izjavio je Đujić, aludirajući na premijera Andrej Plenković.

Prema njegovim riječima, cijela situacija oko objave privatnih snimki, koje su navodno stare godinu dana, otvara pitanje tko ih je i s kojim ciljem pustio u javnost.

“To sigurno nije slučajno. Pitanje je koliko takvih snimki još postoji i u kojem će trenutku izlaziti. Sve se to događa nekoliko dana prije izbora novog ministra, koji očito nije ugrožen”, rekao je Đujić.

Đujić smatra kako se radi o svjesnom skretanju pažnje s važnijih tema.

“Umjesto da govorimo o smjeni ministra zbog niza afera i o izboru njegovog nasljednika – već 38. ministra u ovoj Vladi – javnost se zabavlja snimkama starima osam ili deset mjeseci”, ustvrdio je.

Posebno je naglasio ekonomske probleme, uključujući inflaciju.

“Ne govorimo o galopirajućoj inflaciji, po kojoj smo među najvišima u Europskoj uniji, ni o korupciji u državnim tijelima. Umjesto toga, raspravlja se o snimkama i sporednim temama”, zaključio je Đujić.

Prema njegovoj ocjeni, aktualna Vlada predvođena HDZ-om pokazuje nervozu, dok se ključni društveni i gospodarski problemi stavljaju u drugi plan. Plenkovića je nazvao i najdesnijim premijerom u hrvatskoj povijesti.

Komentirao je izvide protiv krapinsko-zagorskog župana Željko Kolar, poručivši kako je riječ o fazi postupka u kojoj još nema nikakvih konkretnih optužbi.

Kako je istaknuo, župan se jutros obratio medijima i poručio da stoji na raspolaganju istražnim tijelima.

“Radi se isključivo o izvidima. Nije podignuta optužnica i zasad nema ničega konkretnog. Izvidi su tajni i mi u ovom trenutku nemamo informacije o čemu je riječ. Ono što je važno jest da je župan jasno rekao da stoji na raspolaganju nadležnim tijelima, a to je stav koji podržava i SDP”, rekao je Đujić.

Naglasio je kako sama činjenica da se provode izvidi ne znači automatski i postojanje kaznene odgovornosti.

Saborska zastupnica Sanja Bježančević upozorila je kako predložene zakonske izmjene o stranim radnicima ne rješavaju ključne probleme, već prvenstveno administrativno olakšavaju njihovo zapošljavanje – bez stvarne zaštite radnika i bez dugoročne integracijske politike.

Prema njezinim riječima, temeljni problem nije samo ekonomski učinak na domaću radnu snagu, odnosno pritisak na snižavanje cijene rada, već činjenica da se strane radnike u Hrvatskoj često koristi isključivo kao alat za povećanje profita pojedinih privatnih poslodavaca.

„Ovaj zakon zapravo formalizira administrativnu proceduru, ali ne osigurava stvarnu zaštitu stranih radnika“, istaknula je Bježančević, upozorivši na brojne primjere loših uvjeta smještaja i rada.

Kao ilustraciju problema navela je slučaj od prije nekoliko godina, kada je nakon požara u jednoj tvornici otkriveno da su strani radnici bili smješteni u neadekvatnim, kontejnerskim objektima unutar tvorničkog kruga.

„Takve situacije su apsolutno nedopustive“, poručila je.

Naglasila je kako Hrvatskoj nedostaje ozbiljna i sveobuhvatna integracijska politika. Integracija, kaže, ne podrazumijeva samo učenje hrvatskog jezika – što je tek jedan segment – već i sustavnu podršku u lokalnim zajednicama, socijalne mjere te jasnu odgovornost države.

Poseban problem vidi i u odnosu dijela društva prema stranim radnicima, podsjećajući na slučajeve nasilja i diskriminacije. Smatra da svaka ozbiljna integracijska politika mora uključivati i rad na javnoj svijesti te promicanju društvene kohezije, po uzoru na zemlje koje su takve modele uspješno razvile.

Zaključno je podsjetila da je SDP na svojoj konvenciji donio deklaraciju koja se detaljno bavi pitanjem stranih radnika i integracijske politike te je javno dostupna.

„Ovo pitanje nadilazi administrativne procedure – riječ je o gospodarskom, socijalnom i društvenom izazovu na koji moramo odgovoriti sustavno i odgovorno“, poručila je Bježančević.

Saborski zastupnik SDP-a Saša Đujić ocijenio je da je saborski zastupnik DP-a Josip Dabro isti onaj skandalozni Dabro kakav je bio i jučer, no simptomatičan mu je "probuđeni" HSLS-ov čelnik Dario Hrebak koji je, ističe, prespavao brojne ideološke ispade, a sada prkosno poručuje - dosta.

"Josip Dabro je danas isti onaj skandalozni Dabro kakav je bio i jučer i tu nažalost nema iznenađenja, niti ništa novo. Ono što je u ovoj priči doista zanimljivo i simptomatično jest 'probuđeni' Dario Hrebak koji je prespavao brojne korupcijske afere, desničarenja i ideološke ispade, i sada prkosno poručuje da je dosta", poručio je Đujić kojega je Hina u nedjelju pitala za komentar najnovije Dabrine videosnimke.

Ubrzo ćemo saznati radi li se o iznenadnom prosvjetljenju liberalnih vrijednosti, ili dobro režiranom igrokazu za javnost, dodaje Đujić.

I DP i HSLS dio su vladajuće većine na čelu s HDZ-om, a Đujić je istaknuo kako "svaki put kada se koalicijski partneri previše 'zaigraju', premijer i predsjednik Vlade Andrej Plenković "poseže u svoju dobro poznatu ladicu s jeftinim rezervnim žetonima".

On ne rješava probleme unutar države, on samo vrši reprogramiranje kredita za saborsku većinu, ustvrdio je Đujić te dodao da Hrvatska nije talac Dabrinih pjesama, nego Plenkovićeve trgovine u Hrvatskome saboru.

"Koliko Plenkoviću nimalo ne smeta Dabrino pjevanje i veličanje mračnih vremena, najbolje pokazuje činjenica da premijer do sada nije ni pisnuo. Gdje je sada onaj rezolutni i odlučni Plenković koji hladnokrvno tajnici nalaže da pripremi razrješenja? Na vlasti ga isključivo drži politička trgovina i ovo što gledamo je reprogramiranje kredita za saborsku većinu", poručio je Đujić.

Na Facebooku je danas objavljena videosnimka s "pokladnog jahanja" u Komletincima, sela u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na kojoj Dabro ovoga vikenda pjeva pjesmu "Kad je Stjepan Radić umirao”, poznatu i pod nazivom "1928.”.

Pritom, uz poznate stihove pjesme, Dabro dodaje i stihove "u Madridu grobnica od zlata, u njoj leži vođa svih Hrvata", što je referenca na Antu Pavelića, čelnika ustaške NDH, koji je pokopan u glavnom gradu Španjolske. Uz to, Dabro dodaje i "samo za Milorada”, aludirajući na saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca.