Glasovac: Potrebno je učiniti sve za provedbu Istanbulske konvencije, nasilje u obitelji je eskaliralo

    Tema ravnopravnosti muškaraca i žena od iduće školske godine trebala bi biti uvrštena u sve obrazovne programe u Hrvatskoj, zaključeno je u utorak na okruglom stolu u Saboru na temu provedbe obaveza preuzetih ratifikacijom Istanbulske konvencije, 2018. godine.

    “Već od iduće školske godine na svim razinama obrazovanja u nastavni plan i program trebalo bi uključiti pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca, uzajamnog poštovanja i nenasilnog rješavanja sukoba”, istaknula je SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac u zaključcima skupa koji su organizirale inicijativa “Zastupnice za jaču zaštitu žrtava seksualnog nasilja” i Autonomna ženska kuća Zagreb. Okrugli stol je održan radi bolje komunikacije između institucija i civilnog sektora, a  sudjelovale su brojne predstavnice  nevladinih udruga i pravosudne stručnjakinje.

    “Potrebno je upregnuti sve mehanizme u provedbu Istanbulske konvencije jer je zbog covid pandemije, zatvorenosti u prostore, ali i zbog inflacije – nasilje u obitelji je eskaliralo”, poručila je Glasovac.

    Zlata Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorila je da “Hrvatska nije ispunila sve preuzete obaveze jer je i dalje prisutno alternativno rješavanje sporova koje je zabranjeno Konvencijom”.

    Kao problem navela je i dvostruka uhićenja, jer policija često uhićuje i žrtvu i to zato što je uvrijedila počinitelja koji ju je pretukao, a prekršajni sudovi u konačnici  osuđuju i žrtvu i počinitelja.

    Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić ustvrdila je da postoji ogroman raskorak između onoga što propisuje zakon i provedbe u praksi, a koordinatorica Centra za žrtve rata Rosa Nela Pamuković  istaknula je da ne postoje krizni centri za silovane žene,  a zanemareno je i seksualno nasilje počinjeno u ratu.

    Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta  smatra da je obiteljsko nasilje duboko ukorijenjeno u patrijarhalnom društvu i rezultat povijesnog razvoja gdje žene nikada nisu bile tretirane kao jednake i iste.

    “Ženu se percipira kao objekt muškog vlasništva, a ne kao ravnopravan subjekt” rekla je Vasiljević istaknuvši  da je riječ o najtežem obliku kriminala, kršenju temeljnih ljudskih prava i diskriminaciji.

    Edukacija mora krenuti od vrtićkog doba radi osvještavanja o obiteljskom nasilju, poručila je Vasiljević.

    Govoreći o psihološkom aspektu, psihologinja Anita Lauri Korajlija upozorila je da su žene u nasilnim odnosima stalno izložene prijetnjama – da im se neće vjerovati, da će ih se proglasiti ludima ili će im se oduzeti djecu. To su konstatne prijetnje zlostavljača, a djelovanje institucija često potvrđuje da ti strahovi nisu neopravdani, dodala je.

    Istraživanja, pak,  pokazuju da je lažnih prijava malo, svega oko 4 posto, u najkonfliktnijim odnosima do 12 posto, a u tim slučajevima najčešće su očevi ti koji lažno prijavljuju, a ne majke, rekla je Lauri Korajlija.

    Sabina Glasovac upozorila je i na to da se u državnom proračunu jasno ne vide sredstva koje se izdvajaju za preuzete obaveze, jer su stavke razbacane po različitim resorima, a ukupan iznos ostaje zamućen i nejasan.

    “Ne  možemo u ovom trenutku reći s koliko novca Hrvatska financira implementaciju konvencije”, rekla je Glasovac.

    Kao poseban problem navela je da se sigurne kuće i savjetovališta projektno financiraju, te navela primjer Autonomne ženske kuće kojoj se, kaže, od ratifikacije Konvencije dodijeljena sredstva smanjuju.

    Sedam nevladinih udruga, koja imaju skloništa, financiraju se po projektima, a od države dobiju nešto više od dva milijuna kuna za godinu dana, upozorile su njihove predstavnice.

    Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić poručila je da je sustav spreman za poboljšanje, a Hrvatski zavod za socijalni rad trebao bi početi raditi s 1. siječnja.

    Što se tiče financiranja, Barilić tvrdi da se iznos financiranja skloništa od 2020. godine povećao, za savjetovališta se na godišnjoj razini izdvaja tri milijuna kuna, s tim da se dio financira kroz EU fondove.

    Okrugli stol u Saboru na temu provedbe Istanbulske konvencije inicirala je Autonmna ženska kuća Zagreb,  uoči svjetske kampanje koja počinje 25. studenoga Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, a završava 10. prosinca Međunarodnim danom ljudskih prava.