Domagoj Hajduković, predsjednik Županijske organizacije SDP-a Osječko-baranjske županije i saborski zastupnik i Romana Nikolić održali su konferenciju za medije pod nazivom „Vlada zakonima koje upućuje u saborsku proceduru pokazuje koliko im (ni)je stalo do Slavonije i Baranje.“
Na početku konferencije prisjetili su se i tragičnog događaja iz 1999. godine na Općinskom sudu u Zagrebu.
„Na samom početku željela bih Vam pojasniti zašto danas nosimo ove maske. Dana 22. rujna 2020.g. obilježava se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Na ovaj dan 1999. godine ubijene su tri žene na Općinskom sudu u Zagrebu, dok je jedna bila ranjena. Iako se obilježavanjem ovog dana želi poslati poruka da se nasilje nad ženama ne smije ni u kojem obliku tolerirati, nažalost i dalje svjedočimo brojnim primjerima svih vrsta nasilja nad ženama. Maskom koju danas simbolično nosimo odajemo počast žrtvama koje nikad ne smiju biti zaboravljene, a svoj konkretni doprinos borbi protiv nasilja trudit ću se dati kao saborska zastupnica i članica Odbora za ravnopravnost spolova,“ otvorila je konferenciju Nikolić.
Hajduković se nadovezao: „Ipak, tema današnje tiskovne konferencije je gospodarsko nasilje koje Vlada RH vrši nad našom regijom, a zadnji u nizu primjera toga nasilja je izmjena Zakona o šumama, koji je poslala prošli tjedan u proceduru u Hrvatskom saboru. Naime, često govorimo o šumama kao posebnom resursu naše regije i države, a ovaj Zakon mogao bi naškoditi upravo našem šumskom fondu. Navedenom izmjenom ukupni prihod iz naknade za općekorisne funkcije šuma bili bi prosječno smanjeni za oko 14 milijuna kuna, slijedom čega je uz umanjenu gospodarsku aktivnost i posljedično umanjenje dinamike prikupljenih sredstava na ime naknade za općekorisne funkcije šuma za očekivati i blago smanjenje aktivnosti u djelatnostima
vezanima uz razminiranje, vatrogasnu djelatnost i gospodarenje šumama.
Smanjenje stope za obračun naknade za 10% za one s većim prihodom od 7,5 milijuna kuna može donijeti puno gori efekat za hrvatsko gospodarstvo. Naime, naknda će se smanjiti, ali razlika ide velikim kompanijama koje većinom nisu u hrvatskom vlasništvu i koje će taj novac iznijeti van iz zemlje dok bi razminiranje, vatrogasna djelatnost i gospodarenje šumama, sasvim sigurno doprinijelo razvoju hrvatskog gospodarstva (jer se novac troši u RH), pomoglo bi pri ublažavanju klimatskim promjenama i otvorilo nove mogućnosti gospodarenja. Plastično govoreći, ovom mjerom poslovni subjekt koji ima prihode 7,5 mil. kuna umjesto 1987,50 kn godišnje, platiti će 1800 kn godišnje, što je za 187,5 kn manje. S druge strane, velike kompanije čiji se prihodi broje u stotinama milijuna kuna će uštedjeti znanatna sredstva. Opet HDZ pogoduje velikim i stranim kompanijama.
Za očekivati je da će doći do smanjenja drugih aktivnosti koje su vrlo značajne sa stanovišta zaštite prirode i okoliša ( tzv. Ekološka uloga šume) kao npr. podizanje novih šuma, sanacija i obnove šuma oštećenim biotskim i abiotskim čimbenicima, očuvanje bioraznolikosti i sl., a iz čega proizlazi i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena. Mi moramo imati obvezu prema svojoj djeci da u ova teška vremena razmišljamo i ulažemo u budućnost. Naknada OKFŠ-a nam omogućava kontrolu klimatskih promjena, oslobađanje nedostupnih područja i ulaganje u zaštitu i obnovu prirodnih bogatstava RH.
Iz Europskog zelenog plana ( Green Deal) proizlazi nužnost za poboljšanjem kvalitete i kvantitete postojećih šumskih površina te potreba za povećanim ulaganjima u OKFŠ, a što je suprotno od onoga što će uslijediti kao posljedica izmjena Zakona koje ova Vlada predlaže.“
„Predlažemo ulaganje i osiguranje drugih izvora sredstava kako bi šumoposjednici mogli zadržati postojeću razinu očuvanja općekorisnih funkcija šuma, npr. kroz nacionalni Strateški plan za poljoprivredu (u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije) osigurati odgovarajuće poticaje ili potpore za šumoposjednike u smislu očuvanja bioraznolikosti i održivog gospodarenja šumama čime će se nadomjestiti i povećati financiranje općekorisnih funkcija šuma kao što je i predviđeno odredbama Europskog zelenog plana. Jasno je vidljivo, da je izmjena Zakona o šumama populistička mjera i da nije dobra, jer ima dalekosežne negativne posljedice. Samo za primjer: Sindikat pirotehničara najavljuje otpuštanje 100 pirotehničara uz postojeće mjere, a smanjenjem izdvajanja otpuštanja će biti značajno više, a razminiranih površina manje, što nije dobro ni za sigurnost građana ali ni za gospodarstvo uključujući i turizam, jer minirana zemlja nije ni sigurna, a ni atraktivna!
Također, svjedoci smo negativnih klimatskih promjena, potresa, bujica i pijavica, sve to zahtjeva akciju i ulaganje u podizanje novih šuma, sanaciju i obnovu šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, očuvanje bioraznolikosti i sl. a iz čega proizlazi i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, jer što se klime tiče nije 5 do 12, nego 12 i 5. Stoga smatram, da je izmjena Zakona ishitrena od strane Vlade, sa željom da se prikaže kako se vodi briga za poduzetnike, a ne razmišljajući dugoročno, ne razmišljajući o negativnim posljedicama za građane i općenito za RH, direktno štetno utječe od znanosti do gospodarstva. Izmjena nije do kraja razrađena, jer se navodi da se trebaju osmisliti novi poticaju, od kud? Kako? Kada? I kao takva ne može biti prihvatljiva“ rekla je Nikolić.
„Iako pozdravljamo smanjenje parafiskalnih nameta poduzetnicima, ono mora biti srazmjerno i pravedno, a ne da se poslovni subjekti s prihodom od 7,5 milijuna kuna tretiraju isto kao i oni s
prihodom od 500 milijuna. Ukoliko želimo zaštititi naše šume te ih i dalje imati kao strateški resurs koji štitimo, obnavljamo i širimo, ovakvi nepromišljeni zakonski prijedlozi nam se ne smiju događati. Pozivamo Vladu da razmisli o ovom Zakonu i da ga ne donosi bez jasne vizije i strateškog planiranja naše poljoprivrede i šumarstva. Ovakvim zakonima jasno pokazuje koliko joj nije stalo do Slavonije i Baranje“ zaključio je Hajduković.