Nakon burne rasprave u javnosti, brojnih primjedbi malih i srednjih OPG-ova, ekoloških udruga, proizvođača sjemena, rasadničara, dorađivača i 466 komentara na Zakon u e-savjetovanju, nekoliko okruglih stolova i tribina, Vlada je uputila u Sabor Konačni prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja P.Z.E. 99.
SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu sa zadovoljstvom može konstatirati da je Ministarstvo poljoprivrede ipak uvažilo neke od naših prijedloga i uvrstilo ih u Konačni prijedlog Zakona. Tako se naprimjer dorada sjemena s poljoprivrednog gospodarstva ograničava na strne žitarice, uljarice i predivo bilje i to samo za proizvođače čija je ukupna proizvodna površina određenih skupina bilja veća od 7 ha.
Konačno se u jednom zakonu Ministarstvo izjasnilo u korist malih proizvođača koji ne samo da čuvaju biološku raznolikost, genetski potencijal, tradicionalni način uzgoja, stare sorte već i ruralni prostor Hrvatske. Podržavamo što je od dorade izuzeto sjeme povrća, krumpira, krmnog bilja kao i ekološki uzgojeno sjeme te lokalne populacije i sorte. Izrazili smo zabrinutost oko troška dorade sjemena i posljedično tome porasta ukupnih troškova proizvodnje pa podupiremo pojednostavljenje uvjeta za doradu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva koja sada ne uključuje pakiranje, plombiranje i označavanje. Nadamo se da će ovim dodatni troškovi za male proizvođače ipak biti nešto niži nego se to predlagalo prvim prijedlogom Zakona.
Međutim, kad smo kod troškova ostao je članak 88. koji govori sljedeće:
(1) Pravne i fizičke osobe upisane u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala u skladu s Pravilnikom o upisu u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala („Narodne novine“, br. 29/08., 21/09., 37/09. i 24/17.) ostaju upisane do 30. lipnja 2022. uz obvezu da se do tog roka podnesu zahtjev za upis u upisnike iz članka 10. stavka 1., članka 12. stavka 1. i članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Pravne i fizičke osobe koje ne podnesu zahtjev za upis u upisnike iz članka 10. stavka 1., članka 12. stavka 1. i članka 13. stavka 1. ovoga Zakona do roka iz stavka 1. ovoga članka brisat će se iz navedenih upisnika.
O upisnicima i uvjetima za upis u iste govori Glava IV u člancima 10., 11., 12. i 13. na ukupno četiri stranice teksta. Prema navedenim odredbama dobavljači i uzorkivači za upis u upisnik trebaju dokazati stručnu spremu, radni staž, imati dokaz o završenoj obuci i dati izjavu o radu prema pravilima struke. Za laboratorije je postupak još složeniji pa uz navedeno trebaju dati dokaz o posjedovanju opreme, dati opis postupaka za svaku metodu ispitivanja i za svaku biljnu vrstu, dokaz o među laboratorijskoj suradnji i dokaz o akreditaciji. Referentni laboratoriji uz navedeno moraju organizirati među laboratorijsku suradnju, obuku analitičara i uzorkivača i razne radionice.
Radi se o stotinama ljudi i dokumenata te o satima utrošenog rada u administriranje. Zašto se moraju ponovo upisivati i opet prolaziti tu proceduru ako Agencija ima ovlasti brisati sve uzorkivače i dobavljače koji ne udovoljavaju uvjetima, a Ministarstvo može rješenjem ukinuti ovlasti laboratorijima. Stoga predlažemo da se briše članak 88. Dodatno, želimo naglasiti da je Nacionalni program očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu za razdoblje 2021.-2023. donesen tek prije dva mjeseca. Dakle, ponovo se radi o kašnjenju Ministarstva u pripremi strateških dokumenata.
Prema našem mišljenju Program za to razdoblje trebao je biti donesen u 2020. I sad na kraju nadamo se da će pri izradi podzakonskog akta vezanog uz provedbu ovog Zakona Ministarstvo uključiti sve zainteresirane dionike i javnost s ciljem što kvalitetnije izrade dokumenta i izbjegavanja agonije kojoj smo svjedočili prilikom izrade prve verzije ovog Zakona.