Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Značaj zemljišta, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane, dolazi do punog izražaja u uvjetima globalnih kriza i ratnih djelovanja. Jasno je to svima, osim onih koji donose odluke o stavljanju u funkciju svega pa i uvjetno povoljnog zemljišta za proizvodnju hrane. Valjda se zato s donošenjem zakonskog okvira toliko okolišalo i čekalo, smatra SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijet je 2018. ali je zbog neprovedivosti u vrlo kratkom roku doživio dvije izmjene. Ovo je treća izmjena kojom se mijenja više od polovine članaka pa bi bila neophodna izrada novog Zakona. Javno savjetovanje otvoreno je u veljači prošle godine, ali zbog brojnih komentara i nedorečenosti u srpnju 2021. otvoreno je i novo. Ni ono nažalost nije Zakon učinilo značajno boljim.

SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu predlaže brisanje svih odredbi vezanih uz prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i ostavljanje odredbi o prodaji izravnom pogodbom samo za manje poljoprivredne površine. Zemljište treba davati u dugogodišnji zakup s obavezom zadržavanja u sustavu proizvodnje hrane a cijenu formirati na razini cijele države uvažavajući bonitetnu vrijednost zemljišta. Samo na taj način ga možemo sačuvali za buduće naraštaje.

Predlažemo i dodavanje osnovnih uvjeta za sudjelovanje u javnom natječaju, a to su upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnosti.

Predlažemo i uvođenje omjera površina koje se mogu dati u zakup od 60% za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i 40% za pravne osobe. Smatramo da je nužno vrednovanje gospodarskog programa kroz razrađene kriterije te povećanje bodova za mlade poljoprivrednike i dodavanje bodova za žene. Predloženi sustav bodovanja ne omogućuje mladim poljoprivrednicima, koji tek kreću u taj posao, neovisno o njihovom obrazovanju i vrsti proizvodnje, stjecanje prednosti na natječajima.

Postoji realna opasnost da će se iseljavanje iz ruralnih područja Slavonije nastaviti, te ovim što brža i kvalitetnija raspodjela zemljišta postaje i demografsko pitanje. Također smatramo da je potrebno vrednovanje gospodarskog programa kod zakupa ribnjaka kao i radno iskustvo u djelatnosti ribnjačarstva. Predloženim zakonskim odredbama nije propisano da gospodarski program treba sadržavati ciljeve. Dok je s druge strane zakonskim odredbama propisano da je neispunjavanje ciljeva iz gospodarskog programa razlog za raskidanje ugovora o zakupu. Zaključno, zakonske odredbe u tom području treba uskladiti.

Što se izdvajanja zemljišta iz šumsko gospodarske osnove tiče predlažemo izradu jedinstvene evidencije od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma za sve zemljište koje je u katastru opisano kao poljoprivredno te da se što hitnije omogući njegovo davanje u zakup. Nedopustivo je da se izmjenama Zakona ukida obaveza agronomske struke za poljoprivredne redare, jer će obaveze koje se pred njih stavljaju temeljem nove Zajedničke poljoprivredne politike biti još zahtjevnije. Stav je da taj članak Zakona ostane nepromijenjen.

Na kraju, preporučujemo da se svi Programi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem doneseni od stupanja na snagu Zakona 9. ožujka 2018. revidiraju, kao i svi objavljeni natječaji i ugovori o zakupu ili prodaji koji su sklopljeni na temelju ovakvih nejasnih kriterija i odredbi.