SDP-ov predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović i SDP-ov gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj sudjelovali su u Bruxellesu na sastanku Europskog odbora regija.
Odbor regija savjetodavno je tijelo osnovano 1994. koje zastupa interese regionalnih i lokalnih tijela u Europskog uniji i u njihovo ime upućuje mišljenja Vijeću i Komisiji. Članovi su pretežito načelnici regionalnih tijela, gradonačelnici ili izabrani predstavnici regija i gradova u 27 država članica EU-a.
Na ovoj sjednici uz mišljenja, inicijative, predstavljanje češkog predsjedanje EU, birano je i novo vodstvo Odbora regija, pa je za predsjednika iz Stranke europskih socijalista izabran Vasco Ilídio Alves Cordeiro iz Portugala.
Uz predsjednika birana su i ostala politička tijela, pa je tako s obzirom da svaka zemlja članica daje jednog potpredsjednika, iz Hrvatske na tu poziciju izabran župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, dok je Marko Vešligaj izabran za njegovu zamjenu.
Vešligaj je raspravljao o “Predstavljanju rezultata konferencije o budućnosti Europe“, dokumentu koji sadrži 49 prijedloga i 328 mjera za bolju Europu i kako vrijednosti europskog projekta približiti građanima i uključiti ih kroz participativne procese u odlučivanje. Pritom je spomenuo i dobre prakse kako su uključivali građane u te procese u Gradu Pregradi, a posebno je istaknuo njihove politike prema mladima.
“Naglasio samo i važnost da u budućnost EU posebnu pozornost posveti ulaganjima u manjim lokalnim samoupravama u ruralnim područjima, ali ne samo u digitalizaciju i zelenu tranziciju što su glavni ciljevi EU u novom programskom razdoblju nego i u komunalnu infrastrukturu, te bolju dostupnost javnih usluga poput odgoja i obrazovanja, zdravstva, javnog prijevoza, kulture i sporta”, rekao je Vešligaj.
Komentirajući Zakon o podacima, Joško Klisović je rekao: “Očito je da živimo u informacijskom društvu. Stoga je iznimno važno kako postupamo s podacima. Podaci se mogu zloupotrijebiti ili koristiti za dobrobit ljudi. Naša je zadaća osigurati njegovu ispravnu upotrebu na dobrobit naših građana. Zakon o podacima je korak u tom smjeru. Ovim Zakonom o podacima povećat će se očekivanja za korištenje i iskorištavanje budućih podataka, kako na razini EU, tako i na lokalnoj i regionalnoj razini.
Kvalitetni podaci potrebni su i za pružanje usluga i kao osnova za automatizaciju i umjetnu inteligenciju. Podaci koje tvrtke prikupe kao rezultat Zakona o podacima donijet će neograničene mogućnosti za ujedinjenu Europu budućnosti. Inovacija i ljudska centričnost igraju važnu ulogu, stoga budimo otvoreni i ohrabrujući. Potrebno je težiti budućnosti usmjerenoj na čovjeka, osoba upravlja svojim podacima. Ljudska usredotočenost je ključna u ovom pitanju, jer su podaci veliko bogatstvo u informacijskom društvu, a ne bezvrijedni nusproizvod naših aktivnosti.”
Na temu situacije u Ukrajini, rekao je kako je tražio razmjenu iskustava o integriranju izbjeglica, posebice djece u školski sustav, zatim odgovarajućeg osiguravanja zdravstvene zaštite i pristupa tržištu rada s obzirom da se radi o strancima koji nisu državljani EU.
“Podržao sam Europski savez gradova i regija za obnovu Ukrajine te pilot projekt obnove Irpina kroz ovu platformu. Vrijeme velikih riječi je prošlo, sada je vrijeme velikih konkretnih akcija pomoći u obnovi Ukrajine”, rekao je Klisović.
Upozorio je na važnost nastavka rada na prioritetima predhodnih predsjedništva EU pa tako i hrvatskog glede ubrzavanja procesa pregovora i integriranja država jugoistočne Europe u EU.
“Budućnost EU mora uključiti zemlje zapadnog Balkana. Rat u Ukrajini poslao je moćnu političku poruku da niti jedna zemlja u Europi ne može osigurati sigurnost svojim građanima sama, nego samo kao dio većeg zajedničkog saveza. I u tom sigurnosnom smislu i EU i zemlje zapadnog Balkana će imati koristi od njihovog ulaska u EU.”
