Komasacija – samo još jedna stvar po kojoj smo među posljednjima u Europi

    SDP-ov savjet za poljoprivredu i hranu komentirao je stanje provedbe komasacije u Hrvatskoj. Ističu da je ministarstvo poljoprivrede 5. listopada 2021. raspisalo javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi Nacionalnog programa plana opravka i otpornosti 2021-2026., konkretno: Unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju. Za sudjelovanje u javnom pozivu propisuje se obveza prijavitelja da o svom trošku izradi jednostavno idejno rješenje komasacije. Za visinu i iznos financiranja navodi se da je provedba komasacije sufinancirana sredstvima EU u iznosu od 80%, dok je sufinanciranje od strane prijavitelja do 20%. Rok za iskazivanje interesa je 60 dana od dana objave javnog poziva na web stranici Ministarstva.

    Prihvatljiva područja i aktivnosti su katastarske općine u kojima je udio državnog zemljišta veći od 50% i na kojima je provedena katastarska izmjera. Nadalje, određuje se da prijavitelji dostavljaju i suglasnosti vlasnika (fizičkih i pravnih osoba), kao i drugu dokumentaciju prikupljenu na temelju Zakona o komasaciji („Narodne novine“, broj 10/79, 21/84 i 5/87) i Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 51/15) ukoliko istu posjeduju.

    Što je problematično? Prije svega način na koji se plasiraju informacije iz Ministarstva poljoprivrede i prebacivanje odgovornosti na prijavitelje (jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave). U svibnju 2021. ministrica Vučković izjavila je za medije da se „u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti već ove godine planira donošenje novog zakona o komasaciji i akcijskog plana provedbe komasacije s ciljem komasiranja najmanje 18.000 hektara zemljišta do 2026., uključujući usklađeno zemljišno knjižno i katastarsko stanje na terenu, izgrađenu mrežu poljskih puteva i kanala tamo gdje je to potrebno, kao i realizaciju 90 postaja za monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta“.

    Tijekom saborske rasprave o NPOO-u više puta je naglašeno od strane ministrice i premijera da je postojeći Zakon o komasaciji neprovediv i da će vrlo brzo u proceduru novi. Pa naravno da je neprovediv jer je poslove vezane uz komasaciju trebala provoditi Agencija za poljoprivredno zemljište koja je ukinuta 2018., ali Zakon još nije usklađen. No, čini nam se da je dio Zakona ipak dobar jer je temeljem njega, između ostalog, i raspisan javni poziv.

    U lipnju 2021. ministrica je prezentirala Nacionalni strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a u prezentaciji se za provedbu komasacije navodi razdoblje od 4/2021. do 3/2026. dok je procijenjeni trošak 250.000.000,00 kuna. Nakon objave ovog javnog poziva slijedi podnošenje prijava, njihova administrativna provjera, provedba drugog postupaka, pa donošenje odluka. Po našoj procjeni kašnjenje od prezentiranog plana bi moglo biti minimalno godinu dana, ako ne i više.

    Dakle, nema novog zakona o komasaciji, nema akcijskog plana, rokovi za prijavu su prekratki (60 dana), prijavitelji su u ovoj teškoj financijskoj situaciji dužni o svom trošku izraditi jednostavno idejno rješenje komasacije. Iz kojih sredstava nije jasno, a pogotovo što ta financijska sredstva nisu mogli planirati u proračunima jer o tome nisu bili pravovremeno obaviješteni.

    Uz to mnogi potencijalni prijavitelji nemaju izvršene katastarske izmjere te ne zadovoljavaju jedan od uvjeta javnog poziva. Trošak za izmjeru po katastarskoj općini iznosi i nekoliko milijuna kuna. Podsjećamo da sama provedba komasacije pretpostavlja i nove katastarske izmjere pa nije jasno zašto će se taj posao raditi nekoliko puta. Zar to nije povećanje troškova i dodatni nepotrebni posao?

    Kako smo već naveli po postojećim odredbama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta iz 2015. taj posao trebala je za prijavitelje obavljati Agencija za poljoprivredno zemljište. Nažalost, institucija je ukinuta, a Zakon o komasaciji nije promijenjen i usklađen od 2018. do danas. Još jedno kašnjenje zbog lošeg planiranja ili namjernog zanemarivanja. Opet se stječe dojam da će na ovaj način osigurana sredstva moći iskoristiti mali dio jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno u konačnici poljoprivrednika ili će sredstva iskoristiti oni koji su dobro obaviješteni i spremni za provedbu komasacije u tako kratkim rokovima.

    Iz svega navedenog vidljivo je da plan Ministarstva poljoprivrede nije jasan i značajno kasni, da informacije koje se plasiraju u javnost nisu točne i da se mijenjaju na mjesečnoj osnovi. Krajnje je vrijeme da Ministarstvo prestane obmanjivati javnost i počne rješavati strateška pitanja na vrijeme.