Ministarstvo i njegove stručne službe stalno kasne i nedovoljno informiraju proizvođače. Nije formiran informativni krizni centar koji bi sustavno i redovito obavještavao zainteresiranu javnost o događanjima i akcijama suzbijanja i prevencije, vjerojatno kako bi se prekrilo pravo stanje o bolesti.
O stravičnim scenama eutanaziranja životinja mimo pravila struke, nepoštivanju dobrobiti životinja i kršenju etičkih načela doznalo se preko medija uz pomoć farmera, što je stvorilo dodatnu traumu kod ostalih uzgajivača, ali i javnosti. Sve one nemile scene pokazuju da nema jasnog plana i da uz ovakav pristup bolest rapidno širi. Osim seljaka, traumu proživljavaju i veterinari čiji se posao sveo na danonoćno eutanaziranje životinja, za koje nisu pravovremeno plaćeni, i toj struci treba hitno pomoći.
SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu smatra da nije dovoljno samo obeštetiti proizvođače isplaćujući im novac po kili žive vage, jer oni ostaju bez proizvodnje na duže vrijeme i vrijednog genetskog materijala na kojem su radili godinama. Proizvođače valja održati na sve načine sve dok ponovo ne stanu na svoje noge. Na udaru su i autohtone pasmine o kojima se ne vodi nikakva briga.
Cijena mesa i proizvoda od mesa autohtonih pasmina svinja je značajno viša od one koju vlada nudi za komercijalne pasmine svinja, a turnusi proizvodnje su neusporedivo duži. Te su pasmine nacionalno blago i dio kulturne baštine i iznimno je važno posebnu brigu posvetiti i tim proizvođačima.
Vlada ne uzima u obzir da je kompenzacija koju daje uzgajivačima samo nadoknada troškova, a ne i očekivanih prihoda, egzistenciju i tradiciju. Opet ministrica i Vlada pune autobuse i avione prema inozemstvu tjerajući narod gore od bilo kakve kuge. Vlada zanemaruje činjenicu da dobar dio stanovništva ne uzgaja životinje za tržište, već i za vlastitu prehranu!
Zbog toga tražimo:
– da se osigura nadoknada uzgajivačima za izgubljenu dobit i prihod za razdoblje u kojem se neće moći baviti proizvodnjom kao i nadoknada prihoda malim i srednjim prerađivačima,
– svima koji se žele nastaviti baviti svinjogojstvom nakon isteka monitoringa od 12 mjeseci u većem omjeru (70 i više %) sufinancirati nabavu krmača ili odojaka,
– da se svinjogojci oslobode plaćanja zakupnine za državno poljoprivredno zemljište minimalno u roku od 24 mjeseca,
– da se osigura efikasnije i humanije postupanje nadležnih tijela koja provode eutanaziju i odvoz eutanaziranih životinja, a ne kao u Andrijaševcima gdje smo svjedočili katastrofalnim scenama,
– da se osigura pojačano i istinito informiranje i edukacija proizvođača u cijeloj Hrvatskoj kako bi se preveniralo širenje bolesti.
Seljaci se samo mogu nadati da mjere koje će ministarstvo poduzeti ne budu katastrofalne kao i dosadašnje i na izborima potjerati najgoru ministricu i Vladu. Pozorno ćemo pratiti nastavak situacije i reagirati na svaku nepravilnost. Ne ponovilo se!