Okrugli stol “Inovacija vs Administracija” održan je danas u Tehnološkom parku zagrebačke Razvojne agencije, a na njemu su stručnjaci iz područja znanosti i obrazovanja, udruga te javnog i privatnog sektora razgovarali o poticanju inovacija i zadržavanju inovatora u Hrvatskoj.

Okruglom stolu pod nazivom „Inovacija vs administracija“ nazočili su Nenad Bakić, ispred Instituta za razvoj i inovativnost mladih,  Davor Bernardić, kao nekadašnji olimpijac iz područja fizike i znanstveni novak PMF-a, Chief executive MBA i sadašnji doktorand EFZG-a, Boris Jokić, kao nositelj Kurikularne reforme, Frane Šesnić, ispred Razvojne agencije Grada Zagreba, Damir Bičanić, direktor FoundBeam-a, Matija Žulj, osnivač i direktor tvrtke Agrivi te  Ivana Conjar, voditeljica MBA poslovanja Algebre.

Stol su moderirale Mia Despotović, izvršna tajnica udruge Znanstveni eksperimentalni laboratorij te Sven Špehar, predsjednica Junior Chamber International (JCI) Hrvatska.

Prvu temu „kvaliteta obrazovanja“ otvorio je Boris Jokić, kratko se osvrnuvši na Kurikularnu reformu koja uzastopne godine ne nailazi na potrebnu potporu vladajućih, a Hrvatskom je obrazovnom sustavu nužno potrebna. Istaknuo je vodeće probleme unutar sustava te promjenu paradigme naveo kao osnovni preduvjet poboljšanja stanja u obrazovanju, naglasivši još jednom kako obrazovni sustav danas, ne priprema učenike i studente za tržište rada adekvatno.

Izjavom „Škola budućnosti nije predmetna, škola budućnosti je projekt!“, riječ je prepustio Ivani Conjar koja se s navedenim složila te izneseno nadopunila promjenama koje konkretno iziskuje segment visokog obrazovanja. Navela je primjer kako privatna visoka škola nadopunjava i unaprjeđuje sustav koji je zakazao.  Poticanjem timskog rada, konkurentna znanja i pojedinačnog pristupa, pokušavaju polaznicima osigurati kompetencije sukladne stvarnim potrebama tržišta rada, mijenjajući pritom prethodno spomenute paradigme .

Drugu temu Okruglog stola, „Okruženje“, otvorio je Nenad Bakić, ističući kako unatoč činjenici da je Hrvatska jedna od ekonomki nejneslobodnijih zemalja u Europi, postoje svijetli primjeri i pojedinci koji su uspjeli implementirati konkretna rješenja i napraviti korak unaprijed, unatoč tromosti sustava. Pozitivno je zaključio kako se i školstvo i okruženje u našoj zemlji može popravljati, ali za to je u prvom redu potrebna dobra volja i kompletnost vodstava.  Osvrnuo se na to kako svi često mistificiraju rješenja i probleme te naglasio kako „najdublji i najvažniji razlozi djeluju primitivno i zato ih često zanemarujemo“.

Na temu „Okruženja“  Frane Šesnić istaknuo je veliku važnost potpornog sustava koji već godinama obrazuje mlade na području stvarnih poduzetničkih vještina. Najprepoznatljiviji model u potpori sustava obrazovanja je Start Up factory za kojega je Tehnološki park dobio brojne pohvale, a u kojemu stručnjaci daju sveobuhvatnu potporu start upovima i poduzetnicima početnicima.

Davor Bernardić počeo je izlaganje citatom svoga profesora „Never lose the big picture“.

Kako bismo postigli sliku uspješnog i konkurentnog hrvatskog društva potrebno je, rekao je, prije svega željeti popraviti osnovne preduvjete za pristojan život u zemlji, a kako je zaključio, trenutačno je potrebno provesti „vatrogasne mjere“ u cilju zaustavljanja masovnog iseljavanja iz zemlje kroz: zapošljavanje, stambeno pitanje, konkurentno obrazovanje i rješavanje pitanja nepovjerenja u institucije.

U sklopu teme o budućnosti radne snage u zemlji, u smislu gospodarstva smatra kako je potrebno napraviti reformu radnog zakonodavstva te naglašava važnost zdravog ekonomskog okruženja koje će omogućiti razvoj poduzetništva i privlačenje inozemnih investicija. Naglasio je kako je bitno prepoznati i umanjiti postojeće nerazumijevanje javnog i privatnog sektora.

Finalno su Damir Biačainć i Matija Žulj zajednički zaključili kako je najveći problem našega društva nepovoljna, ne samo poduzetnička, nego i cjelokupna društvena klima, zbog koje visokoobrazovani ljudi sve više odlaze. Glavnim razlogom iseljenja i nemogućnosti poslovanja smatraju nepostojanje međunarodno prepoznatih „success story“-a zbog čega cijela zemlja a i regija nemaju „vjedorodostojan“ imidž.

Organizatori su na kraju poručili kako je ovo bio tek prvi korak te kako su okruglim stolom htjeli okupiti ljude koji su pokretači inovacija i trendova u gospodarstvu i zajedno s njima konkretne probleme jasno adresirati i nedvosmisleno definirati.

Dodali su kako će i u idućem projektu „Social Challenge Contest“ pokušati uključiti što je moguće veći broj zainteresiranih