Picula: Hitno pomoći onima koji su ostali bez prihoda, malim i srednjim poduzećima

    Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula govorio je danas na plenarnoj sjednici sazvanoj kako bi se glasalo o hitnim EU mjerama za borbu protiv pandemije korona virusa. Riječ je o mjerama koje uključuju potporu zdravstvenim sustavima te financijsku pomoć članicama najteže pogođenima krizom, vrijednim 37 milijardi eura u hitnom paketu namijenjenom umanjenju efekata pandemije korona virusa na zdravlje građana i gospodarstvo.

    Picula se zahvalio svima koji su danonoćno radili na prijedlozima kako bi ih Europski parlament, u ovako limitiranim uvjetima, već danas mogao raspraviti. Istaknuo je kako prvi cilj ove pomoći mora biti zaustavljanje širenja virusa i zaštita života građana. Podržao je dodjelu 50 milijuna eura za RescEU i zajedničku nabavku opreme te 37,5 milijuna EUR europskim znanstvenicima koji će udruženi raditi na pronalasku cjepiva.

    „Kada se radi o proizvodnji lijekova i medicinske opreme, nova industrijska strategija mora osigurati stratešku autonomiju jer EU presudno ovisi o uvozu“, naglasio je Picula.

    Ocijenio je kako će posljedice ove krize bit će znatno veće od krize 2008. godine, zbog čega je pozvao na jačanje ulaganja u mreže socijalne zaštite, kako bi se ublažile posljedice za najugroženije skupine.

    „Potrebne su posebne mjere za srednja, mala i mikro poduzeća – nositelje europskog gospodarstva. Njih čak 95 posto u Hrvatskoj već je izloženo posljedicama krize. Gašenje turističkog sektora ove godine ugrozit će održivost proračuna članica poput Hrvatske koja gotovo četvrtinu proračuna generira od prihoda iz turizma. A turizam povezuje i druge sektore poput prijevoza i poljoprivrede“, podsjetio je, govoreći o hrvatskim i europskim poduzećima i sektorima. Nadalje, govorio je o nužnosti hitnih dodatnih potpora i realokacija sredstava unutar Fonda za ribarstvo, za spas ribarstva i akvakulture radi osiguranja nastavka opskrbe.

    „Ohrabruje najava o izvanrednom programu kupnje zajedničkih obveznica u iznosu od 750 milijardi EUR te aktivacija dodatnih 500 milijardi eura iz Europskog stabilizacijskog mehanizma. Osobito trebamo socijalne mjere za osiguravanje minimalnih naknada onima koji će ostati bez prihoda. Valja pružiti garancije svima s hipotekom na jedinu nekretninu. Ključnu ulogu imat će strukturni i kohezijski fondovi. Uvijek su bili jedan od glavnih izvora javnih investicija i neophodan alat gospodarskog i socijalnog oporavka“, podsjetio je.

    Kao izvjestitelj EP za proširenje na zapadnom Balkanu i za Crnu Goru, naglasio je kako nema cjelovite strategije EU za suzbijanje pandemije ako ta strategija ne uključuje i zemlje zapadnog Balkana. Zato je pozdravio odluku Komisije da odobri paket izravne pomoći zdravstvenim sustavima zemalja zapadnog Balkana u vrijednosti 38 milijuna eura uz realokaciju 373 milijuna eura za društveni i ekonomski oporavak.

    „Važno je financijski pomoći zemljama koje zemljopisno pripadaju Europi i okružene su zemljama članicama. Ovo je i politička poruka koja govori o budućnosti procesa proširenja. I to u tjednu kada su Sjeverna Makedonija i Albanija konačno dobile suglasnost za početak pregovora“, rekao je.

    Na kraju se zahvalio svim članicama koje su pomogle Hrvatskoj i Zagrebu nakon razornog potresa u nedjelju. „U teškim vremenima borbe s posljedicama 2 krize odjednom, vaša solidarnost je najbolji podsjetnik na zajedničke vrijednosti Unije – ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni u solidarnosti“, zaključio je Picula.