Glasovac: Pravo žena na izbor trebalo bi se osnažiti ako treba i ulaskom u Ustav

    Potpredsjednica Hrvatskog sabora i SDP-a Sabina Glasovac u Newsroomu je komentirala ocjenu Ustavnog suda da oba referendumska pitanja Mostove inicijative nisu u skladu s Ustavom.

    “Smatramo da ovdje Ustavni sud jest na jedan prilično nespretan i loš način obrazložio svoju odluku, na način da je rekao da je postavljeno pitanje ustavno, ali obrazloženje ne odgovara ustavnom pitanju. To je ulazak na sklizak teren i nepotrebno su se doveli u ovu situaciju da mi danas komentiramo ovakvo postupanje i posljedice koje može imati na ustavnopravni poredak”, kazala je Glasovac.

    “Što se tiče drugog pitanja, to je tako površno napisano da se čudim kako se neko dosjetio na takav bezvezan način postaviti referendumsko pitanje. Jedino može biti da im je to bio neki mobilizirajući element za prvo pitanje”, dodala je.

    Poručila je da ocjena da drugo pitanje nije u skladu s Ustavom je bila apsolutno jasna gotovo svima i prije ove odluke, a rekla je i da Ustavni sud treba razmotriti način na koji se biraju ustavni suci te način na koji im se daje ovlast da primjenjuju ono što se donosi. Ipak, protivi se ideji ukidanja Ustavnog suda.

    “Treba neke stvari posložiti, zadati neki drugačiji okvir, ali taj Ustavni sud je donio i neke odluke koje su poprilično zaštitile određena ustavna prava pojedinih građana. Da Ustavni sud nije rješavao ovo pitanje o prekidu trudnoće, tko zna što bi bilo i kako bi se taj Ustav tumačio. Kada govorimo i o slučaju dvojice muškaraca koji žive u registriranom partnerstvu, država im je uskraćivala njihova prava na udomljavanje”, navela je Glasovac.

    Treba smanjivati broj potpisa za referendumske inicijative, definirati mogu li uopće na referendumima biti raspravljana pitanja koja se tiču ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, poreznog zakona i slično, kaže.

    Ističe kako SDP radi na svojim politikama, na zdravstvenoj politici, politici stanogradnje, politike rada, kako bi hrvatskim građanima ponudili rješenja za njihove stvarne probleme.

    “Kako je moguće u jednoj državi da jedan premijer kaže da neće poslušati zahtjev Ustavnog suda?”, rekla je referirajući se na novi zakon o prekidu trudnoće.

    “Sumrak onoga što se događa u nekim našim institucijama se dogodio u onom trenu kada je za gospođu Žalac, umjesto da smo mi odreagirali, posao morala odrađivati europska tužiteljica. Zvati gospođu Hrvoj-Šipek da ne radi ništa po pitanju kako kaže huškanja predsjednik Republike po meni je pritisak na instituciju glavne državne odvjetnice. Koliko mi je poznato, DORH bi prema napisima iz medija i informacija koje dobije trebao pokrenuti određene izvide. Možda i jest”, rekla je Glasovac.

    “Ako imate tako ozbiljne optužbe na teret osobe koja je član Vlade, onda se to treba raščistiti, ovako ili onako. Dakle, da se ili otkloni nekakva sumnja iskazana u javnosti ili da se pokrenu određeni postupci ako tu postoje nekakvi elementi. Jer nečinjenjem i guranjem problema pod tepih, ne činimo ništa”, rekla je.

    Ne možemo smatrati pritiskom kada predsjednik, političari ili javnost ukazuju na nešto problematično, kazala je.

    “Pravo žena na izbor trebalo bi se osnažiti ako treba i ulaskom u Ustav. Tu je par političkih mehanizama koji nam stoje na raspolaganju, nismo se još odlučili ni za jedan, ali donijet ćemo odluku o onom za koji budemo smatrali da je najbolji”, rekla je.

    “Za oba postoje prednosti i nedostaci. Treba paziti da dugoročno ne naštetite u dobroj namjeri nekim događajima koji bi mogli proizaći iz vašeg političkog djelovanja. Nisam vidjela da ne postoji dvotrećinska većina za pravo žene na izbor u Saboru. Ako je točno da HDZ misli ono što govori i da nije licemjeran. Oni su rekli da pravo žene na izbor nije sporno. Postavljam pitanje, danas je sastav Ustavnog suda takav kakav je, ali nadam se da nam se neće dogoditi scenarij kao u SAD-u gdje se preko Vrhovnog suda de facto pokušava poništiti pravo koje u SAD-u živi već 50 godina. To bi značilo jedan osigurač, mi danas imamo elemente tog prava, koje je podložno tumačenjima i Ustavni sud je to ispravno istumačio. Ali ima logike i u tome što smo u Jugoslaviji imali tu kategoriju u Ustavu, što su je Slovenci i Srbi zadržali, a mi nismo”, rekla je Glasovac.