S obnovom Zagreba se kasni, a HDZ po stoti put stavlja svoje interese ispred interesa države

Na konferenciji za medije u utorak potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, doc. dr. sc. Zrinka Paladino i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar osvrnuli su se na situaciju u Zagrebu i okolici nakon potresa, istaknuvši da se u Zagrebu kasnilo s reakcijom.

Arhitektica Zrinka Paladino ističe da će problematika vezana uz potres i obnovu Zagreba trajati vjerojatno dva desetljeća. Pritom, Grad Zagreb ima poseban problem sa svojom kompleksnom strukturom zaštićene povijesne urbane cjeline.

“Obnova će biti dugotrajna. Građani su na početku bili prepušteni sami sebi. Bilo bi dobro da se od samog starta pristupilo kako je trebalo, da su konzervatori bili prisutni na terenu i da su se ljudima dale upute za postupanje u hitnim situacijama. Možda neke hitne intervencije ne bi bile odrađene uzalud,” rekla je Paladino, istaknuvši da će financiranje biti opsežno, radi se o milijardama, i pitanje je tko će to sve skupa odraditi. Mišljenja je da su nadležna konzervatorska tijela potkapacitirana i ljudstvom i znanjem. Odavno smo zanemarili zanate i majstorske vještine, bilo bi vrijeme za ozbiljno razmišljanje i razgovore s ministarstvom obrazovanja, kaže.

Problem u Zagrebu je i što struka ne vodi glavno tijelo koje je nadležno za zaštitu. Podsjeća da Hrvatska ima mnogo stručnjaka koji su vodili kvalitetnu obnovu Dubrovnika i Vukovara i da ih treba staviti u prvi plan, ispred politike. Pa tako smatra da je nužno osnivanje izdvojenog stručnog Zavoda za obnovu Zagreba, koji bi trebao uključivati različite specijalnosti, od građevinara, statičara, arhitekata, sociologa i ekonomista.

“Ovo stručno povjerenstvo za procjenu šteta koje će biti osnovano će biti uglavnom od ljudi koji su već zaposleni u Zagrebu, a znamo tko ih je birao. Obnova će trajati duže od izbornih promjena, izmijenit će se nekoliko vlada, stoga ona mora biti iznad politike i sitnih interesa.”

Snimke stanja i sve što je odrađeno treba biti na raspolaganju svim građanima. Paladino je pozvala da se digitalizira baza po uzoru na već postojeće baze, primjerice Udruge hrvatskih arhitekata, te da svi koji to žele i mogu da je upotpune tlocrtima, nacrtima, fotodokumentacijom, različitim 3D snimkama.

“Vrijeme je da se povuku pravi potezi, da se novci ne bace u vjetar. Primarna je hitna sanacija. Treba upotpuniti timove kako bi se analiza što prije napravila. Pomoć od 5 posto građanima čije su građevine oštećene više od 60 posto je zapravo nikakav doprinos grada. Apeliram da primjedbe struke budu uvažene i da ono što se radi da se napravi na korist Zagreba.”

Župan Željko Kolar navodi da u Krapinsko-zagorskoj županiji imaju evidentirano 608 oštećenih objekata, od čega su 42 objekt predviđena za rušenje. Ističe da to ne smije trajati u nedogled, jer je neizvjesnost kod građana sve veća.

“Zakon bi trebalo preimenovati u Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Potres se nije mogao dogoditi u lošijem trenutku, jer pad gospodarske aktivnosti zbog korona virusa znači i pad prihoda za lokalnu i regionalnu samoupravu. A zakon je predvidio da će obnovu uz Vladu financirati i jedinice lokalne samouprave, kao i EU fondovi,” kaže Kolar.

Treba balansirati između brzine i kvalitete obnove, zato treba staviti struku u prvi plan, ali ne smijemo zaboraviti na transparentnost samog postupka, ističe.

“S ukidanjem ili stavljanjem van snage nekih pozitivnih propisa ostavlja se mogućnost nekih direktnih pregovaranja i povećanje praga javne nabave. Bitno je da se svaka kuna koja će se usmjeriti u obnovu plasira i usmjeri baš tamo gdje je najpotrebnija i na najbolji mogući način. Važno je da se kroz program mjera i aktivnosti napravi okvirni plan u kojem mogu ljudi očekivati da će se krenuti s obnovom i kad će ona završiti. Pozivam ministarstvo da čim prije izađe s prijedlogom zakona, da ostavi vremena stručnjacima da daju prijedloge i sugestije kako bi dobili što bolji zakon. Želimo biti sudionik čitavog procesa kako bi on bio što učinkovitiji i transparentan.”

Rajko Ostojić mišljenja je kako HDZ svoje interese stavlja ispred interesa Hrvatske, zdravlja građana, ekonomskih interesa, ali i ispred interesa predsjedanja EU-om.

“Njima su očito izbori ključ svega. Isto se dogodilo 15. ožujka kad su im interesi stranke bili važniji od interesa države, a upravo dan nakon izbora uvedene su mjere, dok su ostale zemlje primjerice mjere donijele ranije,” rekao je, napomenuvši kako je HDZ odmah po donošenu mjera i zabrana iste prekršio. Naveo je primjere direktora Hrvatskih pošta koji nabavlja opremu po dva puta većoj cijeni, direktora HEP-a koji mešetari nekretninama te državnog inspektora koji umjesto da brinue da nema korona-profitera, on brine o članovima svoje obitelji. HDZ ne može protiv svoje čudi.

Prokomentirao je i zabranu rad nedjeljom, ustvrdivši da HDZ to radi da se dodvori konzervativnoj desnici, da se dodvori svima onima koje im je Škoro uduzeo. Struci koja je to pokušala podržati poručio je da ne ulazi u politiku.

Situaciju u Domu za starije u Splitu nazvao je nečuvenom. Umrlo je 9 štićenika, tražimo minimum političke i moralne odgovornosti, od ravnatelja do ministrice.

“Imamo proboj virusa u cijeli niz domova za starije osobe, ministrica ne reagira, ne daje priopćenja i svjesno manipulira podacima. 2016. obećali su 2.000 staračkih domova, 200.000 smještajnih jedinica. Danas četiri godine nakon napravili su nula domova i nula smještajnih jedinica. To je najlošiji resor, sjetite se samo ministrice Murganić, njenog slijeganja ramena i izjave “Tako vam je to u obitelji”. A pogledajte samo kako je nasilje eskaliralo u obitelji osobito u ovoj fazi samoizolaciji. Ministrica Bedeković ne reagira, nje nigdje nema,” rekao je Ostojić.