SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu je, blago rečeno, šokiran nastupom ministrice poljoprivrede Marije Vučković u posljednjoj emisiji „Plodovi zemlje“. Njezini odgovori na pitanja novinara i poljoprivrednika bili su općeniti, zaobilazni i u većini nejasni. Na prilog iz Banije o teškom životu tročlane obitelji koja živi u skučenom prostoru kontejnera, a bavi se stočarstvom i s velikom ljubavlju brine o 30 krava, ministrica kaže da će se tijekom 2022. aktivnosti na obnovi ubrzati. Ova obitelj, bez kuće i skladišnih kapaciteta za smještaj hrane za svoju stoku na sreću neće odustati od proizvodnje, ali je pitanje koliko je drugih obitelji prodalo svoju stoku i otišlo iz ovog kraja. Naš prijedlog je da ministrica naloži nadležnim službama da žurno posjete tu obitelj te da se pronađe način kako im pomoći.

Apelirali smo nekoliko puta odmah nakon potresa da se analizira stanje i potrebe poljoprivrednih gospodarstva na terenu i pripremi plan obnove. Ministrica je spomenula Revitalizacijski plan za Banovinu i Akcijski plan za poljoprivredu. Jedino je donesen „Program društvene i gospodarske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije za razdoblje od 8 godina“, kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila 30. prosinca 2021. godine. Ministarstvo na temelju njega treba pripremiti godišnji Operativni program za poljoprivredu čije usvajanje nadamo se neće biti na drugu godišnjicu potresa. Dakle sve u svemu nadležne institucije će „ubrzati“ tako da godinu i pol do dvije godine pripremaju programe i planove? Po pitanju natječaja za obnovu proizvodnog potencijala uz pomoć kojeg bi se trebala realizirati potpora na području Sisačko-moslavačke županije ministrica je istakla da je najveći problem priprema projektno tehničke dokumentacije? Ne možemo vjerovati da Ministarstvo nije moglo raspisati javni natječaj i odabrati pravne i fizičke osobe koje bi pripremile dokumentaciju. Ne, naprotiv poljoprivrednici iz kontejnera na brojnim mjestima bez pitke vode trebaju tražiti i financirati njenu izradu.

Dodatno, poljoprivrednicima koji već 6 mjeseci na području Požeško-slavonske županije čekaju raspisivanje natječaja za obnovu voćnjaka stradalih od elementarne nepogode ministrica poručuje „da ih nema puno i da će se natječaj vrlo brzo raspisati“. Pa zar se nije trebao raspisati odmah, a nadležne službe pomoći na terenu. Ministrica je navela i da Hrvatska ima iznadprosječne pokazatelje u pogledu korištenja pesticida i mineralnih gnojiva. Po brojnim podacima poljoprivrednici u posljednjih nekoliko godina zbog nedostatka financijskih sredstava smanjuju ulazne troškove. Muče ih visoke cijene repromaterijala, a naročito mineralnog gnojiva. Na apel ministrici da im pomogne, ona odgovara kako Ministarstvo prati situaciju. Mi im predlažemo da smanje porezno opterećenje na energente i na mineralna gnojiva, jer bi od toga poljoprivrednici imali više koristi nego od praćenja situacije.

I onda tema državnog poljoprivrednog zemljišta. Konkretno općina Čađavica o kojoj je bilo riječi i u emisiji Provjereno. Poljoprivrednici s tog područja tvrde da su zemljište na natječaju dobivali kumovi, rođaci, trgovkinje, ljudi koji nemaju baš puno veze sa poljoprivredom, ali su podobni. Takvih slučajeva ima po cijeloj Republici Hrvatskoj. Žalosno je kada ministrica tvrdi da je Zakon dobar, a prigovora od strane poljoprivrednika na natječaje nikada više. Ako je Zakon dobar zašto se ide u njegove izmjene i kad će one stupiti na snagu? Da li se sa izmjenama čeka dok se zemljište ne podijeli onima koji to „zaslužuju“ po nekim drugim osnovama? Zabrinjavajuće je ako se jedan od temeljnih prirodnih resursa za poljoprivrednu proizvodnju koristi u političke svrhe i njime ucjenjuje poljoprivrednike.

Vrlo slikovito je opisan način obrade prijava za program ruralnog razvoja na primjeru mjere 6.2.1 za koju je natječaj bio otvoren u lipnju 2020., a zatvoren u rujnu iste godine. Taj natječaj nakon više od 16 mjeseci još uvijek nije obrađen, a ministrica kaže da će ovih dana biti sve gotovo. Vjerojatno će biti odustajanja poljoprivrednika, jer cijene iz poslovnih planova nisu iste već su značajno povećane pa je sama ekonomska održivost projekta upitna, što bi ministrica kao ekonomistica trebala znati. Općenito obrade prijava treba skratiti maksimalno, pojednostaviti dokumentaciju i ubrzati procedure kako bi se ulaganja što prije realizirala. Postavlja se pitanje kako poljoprivrednici mogu dugoročnije planirati ako na odluku o prijavi čekaju 2 godina.

Ministrica je često navodila „Strateški plan u okviru ZPP“. Brojne informacije bile su nejasne, a prije svega one o područjima s težim uvjetima gospodarenja, ekološkoj proizvodnji, krškim pašnjacima i manjim potporama za one koji imaju više hektara. Čini nam se da Republika Hrvatska neće odrediti gornju granicu iznosa osnovne potpore dohotku za održivost prema kojoj bi se npr. iznos koji premašuje 100.000 EUR za poljoprivrednika u određenoj kalendarskoj godini smanjio za 100%. Napominjemo i da je EK u svojim preporukama navela da se dio travnjačkih površina nalazi u NATURA 2000 te da Republika Hrvatska zaostaje s pripremom planova upravljanja područjima te mreže čime se hrvatskim poljoprivrednicima i drugim potencijalnim korisnicima ograničava pristup određenom broju programa potpore u okviru ZPP-a. Stoga ovim putem apeliramo da ministrica ubuduće jasnije prezentira što je predloženo u „Strateškom planu u okviru ZPP“.

Zbog svega navedenog ne čudi da je broj osiguranika sa statusom aktivnih poljoprivrednika u zadnje četiri godine pao za gotovo 35% sa 16.429 u 2017. na 10.746 u 2020. Pitanje koliko će ih biti u 2021. kad u statistiku uđi svi oni koji su napustili potresom pogođena područja kao i svi oni koji su rasprodali stoku jer nisu dobili državno poljoprivredno zemljište ili oni koji će odustati od sredstava iz fonda EU jer skoro dvije godine nakon objave natječaja ne znaju što je s njihovom prijavom. Objavljeni demografski podaci su poražavajući, a stanje u ruralnim područjima je alarmantno sa sve više napuštenih gospodarstva. Stoga poručujemo ministrici da s riječi „vrlo brzo ćemo“, „uskoro će biti gotovo“ pređe na djela.