“Novca za povećanje plaća liječnicima, medicinskim sestrama, učiteljima, policajcima, vatrogascima ima, samo nema političke volje za to”, istaknuli su predstavnici SDP-a na današnjoj konferenciji za medije o aktualnoj problematici plaća u javnom sektoru.

Sudjelovali su predsjednik stranke Davor Bernardić, član Predsjedništva Rajko Ostojić, glavni koordinator javnozdravstvene akcije “Prevencijom do zdravlja” Saša Srića i predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, znanost i inovaciju Emil Tafra.

Sažetak SDP-ovog prijedloga:

“Sindikati u zdravstvu traže tri posto povećanja plaće na osnovu uvjeta rada, i još četiri posto na račun odgovornosti za život i zdravlje za sve zdravstvene i nezdravstvene djelatnike u procesu dijagnostike i liječenja, što godišnje iznosi oko 400-450 milijuna kuna. A ljudima to znači sljedeće: u prosjeku bi spremačica imala 80 kuna više, medicinske sestre, laboranti, tehničari oko 250 kuna, a liječnici u prosjeku 600 kuna više na mjesec.

Ako želimo zadržati liječnike i sestre, treba povećati plaće. To doista izgleda kao minorna obveza za Vladu u odnosu na stvarno stanje i potrebe u zdravstvenom sektoru. Problem je što nitko više ne želi raditi u javnom zdravstvu jer su plaće veće kod privatnika, a još veće u inozemstvu. Posljedica koja nam prijeti je potpuni kolaps sustava.

Većinski sindikati u obrazovanju u svibnju prošle godine potpisali su kolektivne ugovore na rok od četiri godine, pa Vlada u ovom trenutku nema obvezu pregovaranja o većim plaćama u prosvjeti. Međutim, sindikati traže povećanje koeficijenata složenosti poslova od 6,11 posto, čime bi se nastavničke plaće izjednačile s plaćama asistenata na visokim učilištima. To bi na godišnjoj razini koštalo proračun oko 360 milijuna kuna. Motiv za povišicu vide u povećanom opsegu posla koji učitelje i nastavnike očekuje od rujna zbog ulaska reforme u škole.

Mijenjanje koeficijenata u skladu sa složenosti posla zatražio je i sindikat policije, a pridružio im se i Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Inače, ukupni rashodi za zaposlene u javnom sektoru ove godine trebali bi iznositi nešto više od 29 milijardi kuna. No, tu nedostaje niz kategorija, poput liječnika, ali i zaposlenika u javnim poduzećima i ustanovama. Kada bi se i oni uzeli u obzir masa plaća u javnom sektoru dosegla bi i 40 milijardi kuna. Želimo podsjetiti da bi ukupan iznos godišnjih troškova povećanja plaća bio tek 2% iznosa koji se danas isplaćuje u javnom sektoru te da je u potpunosti pokriven očekivanim rastom proračunskih prihoda u skladu s projiciranom stopom (nominalnog) gospodarskog rasta u 2029. godini.

Ministar Marić je otprilike rekao da je on prvi za povećanje plaća, ali da treba uvažiti hrvatsku realnost, a realnost je da trenutno novca ima, u najmanju ruku dovoljno za ispunjenje zahtjeva sindikata.

Potrebnih 800 milijuna kuna na godišnjoj razini za 7% rasta plaća u zdravstvu i 6% rasta plaća u obrazovanju:

• Prema Smjernicama fiskalne politike za 2020. Godinu Vlada planira gotovo 3 milijarde veće porezne prihode – unatoč i usprkos tzv. poreznoj reformi Vlade koja je trebala voditi ka poreznom rasterećenju
• Prema istim Smjernicama ukupni prihodi državnog proračuna biti će 5,3 milijarde kuna veći nego u 2019.

Zato pitamo Vladu: Gdje će ići taj novac? Što su stvarni prioriteti ove Vlade i HDZ-a? Kako to da u takvim iznosima nema mjesta za 800 milijuna kuna kojima bi se pokrili svi zahtjevi sindikata  – ili bolje rečeno radnika u zdravstvu i obrazovanju koji tražena povećanja plaća zaslužuju.

Nevjerojatno je da Vlada ne može naći u današnjim uvjetima 800 milijuna kuna za ključne sektore na kojima počiva društvo – zdravstvo i obrazovanje.

Za dvije tri godine u Hrvatskoj nećemo imati liječnike, medicinske sestre, učitelje i profesore kao stup društva.

Mi u SDP držimo da se pametnom fiskalnom i poreznom politikom može učiniti još veći iskorak u povećanju plaća u državi, a koji bi uključio i ljude u zdravstvu i školstvu.

Zato Vladu još jednom pozivamo da odustane od smanjenja opće stope PDV-a sa 25 na 24% čime bi se odmah “oslobodio” iznos od 2 milijarde kuna (2,5 puta više od potrebnog za zahtjeve u zdravstvu i obrazovanju).

Nadalje, povećanjem osobnog odbitka s 3.800 na 5.000 kuna, i sa 2 milijarde kuna oslobodjenog novca, svim zaposlenima u Hrvatskoj koji danas plaćaju porez na dohodak porasle bi plaće između 330 i 500 kuna. To je linerana mjera koja bi zahvatila oko 700 tisuća ljudi, ali među njima posebno učitelje, medicinske sestre i drugo osoblje, liječnike i mnoge druge.

Ovom mjerom plaće između 5.000-7.000 kuna porasle bi dodatno za 5-6,5%. Tako bi plaće učitelja i medicinskog osoblja porasle ukupno – kumulativno sa povećanjem iz zahtjeva sindikata (6% u obrazovanju i 7% u zdravstvu) između 12-13%. Plaće liječnika kumulativno oko 10%.

Dakle, ovaj naš prijedlog je i te kako realan, provediv i utemeljen na ranije istaknutim brojkama. Samo je pitanje odgovorne i sposobne vlade koja zna prepoznati što su stvarni prioriteti u državi.