Predsjednik SDP-a Peđa Grbin i saborski zastupnik Arsen Bauk danas su u Saboru predstavili SDP-ov prijedlog preustroja izbornih jedinica za izbor saborskih zastupnika. Njime bi se korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te ispoštovala odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom, koji dopušta razliku do 5 posto, a razlike su još tada iznosile i 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.
HDZ je pokazao nedostatak političke volje za sređivanjem fiktivnih prebivališta, što je započela SDP-ova Vlada, kao preduvjeta realnijeg stanja birača u Hrvatskoj. SDP prvenstveno predlaže da broj stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva bude temelj za usklađivanje izbornih jedinica, a ne broj birača kao što je predviđeno važećim zakonodavstvom. Izabrani zastupnici predstavljaju sve hrvatske državljane, tj. stanovnike bez obzira jesu li birači ili ne. Broj stanovnika kao osnova za određivanje veličine izborne jedinice, broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici trenutno je jedini realan i najpouzdaniji alat za određivanje realnog broja građana koji žive u Hrvatskoj, a time i birača.
SDP predlaže da se umjesto fiksnog broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici, bira različit broj mandata u šest izbornih jedinica. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika, a sada je to njih 14.
Bitna promjena u SDP-ovu prijedloguje i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra. Prema SDP-ovom modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika.
Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeve-rozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to one slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi zapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije: Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska, u kojima bi se biralo 29 zastupnika.
Prema SDP-ovom zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da napravi redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
Kako bi se povećala participacija građana i omogućio veći utjecaj birača u izbornom procesu, SDP bi broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s koje se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto i uveden bi bio još jedan preferencijalni glas.
Nadalje, potrebno je unaprijed utvrditi jasna pravila izmjena izbornih jedinica i kasnije njihove eventualne prilagodbe zbog promjene broja stanovnika u određenoj izbornoj jedinici. Stoga se daje Hrvatskom saboru u nadležnost da u roku od šest mjeseci od objave popisa stanovništva uskladi broj mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici s obzirom na eventualne promjene u broju stanovnika. Ukoliko Hrvatski sabor ne uskladi broj mandata u propisanom roku, usklađivanje je dužno učiniti Državno izborno povjerenstvo u roku od tri mjeseca od isteka roka koji je dan Hrvatskom saboru.
Iz Izvješća Ustavnog suda o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (“Narodne novine” broj 116/99.) (NN 142/2010): „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti.“ Dodatno, Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja granica općih izbornih jedinica.
