O jednom od najsloženijih resora u državi, izloženog čestim i žestokim kritikama građana, seniorima je u utorak, 09. lipnja govorio mr. sc. Orsat Miljenić, ministar pravosuđa. Suočen s punom velikom dvoranom na Iblerovom trgu 9 u Zagrebu, više od dva sata odgovarao je na pitanja i davao meritorne komentare i to u atmosferi nabijenoj emocijama zbog osobnih loših iskustava nazočnih. Ministar Miljenić je odlučno branio boje svojeg ministarstva s optimizmom i vjerovanjem u bolja vremena kojima je ovo ministarstvo već postavilo okvire.

Zahvaljujući na pozivu ministar je pozdravio prisutne i dao kraći prikaz što je u resoru pravosuđa do sada napravljeno i kakvi su planovi za ubuduće. Resor pravosuđa je problematičan zbog toga što postoji paralelna vlast: s jedne strane imamo sudbenu vlast nad kojom ministarstvo nema nikakvu kontrolu niti ovlast, a s druge strane građanima za njezin rad račune polažu i odgovaraju resorni ministar i vlada. Pravosuđu se 90-tih godina dogodio odlazak kadrova iz raznih razloga: odlaskom u mirovinu ili zbog nezadovoljstva plaćom ili jednostavno zbog toga što su se ljudi tamo loše osjećali pa su otišli.

Isto tako, pravosuđe je popunjavano prema ne uvijek dobrim kriterijima te smo se sada, ulaskom u EU, našli u stanju zamrznutosti pa imamo situaciju da su nam ti kadrovi neovisni i sami sobom upravljaju. Jedna od karakteristika sudbene vlasti jest ta da sama upravlja sobom. Suci imenuju druge suce, suci odlučuju tko će ići na viši sud i odlučuju tko će im biti šefovi, a to je moguće zbog toga što je tako napisano u Ustavu. Pokušalo se ići na promjene tog sustava, ali nije bilo potrebne dvije trećine zastupnika. Tako da zakonodavna, izvršna i sudska vlast mogu djelovati samo paralelno, dakle izravnog utjecaja ili ingerencija na sudstvo nemamo, objasnio je ministar. To je dobro za samostalnost sudova u odlučivanju prilikom rješavanja sudskih predmeta, međutim svi imamo problema kad postupci traju nedopustivo dugo, organiziranost je upitna i na žalost, u tom području su mogućnosti utjecaja ministarstva vrlo ograničene.

Kad je ovo ministarstvo započelo svoj rad nakon osvajanja vlasti, zatečeno je oko 830.000 neriješenih predmeta u pravosuđu, a sada smo na 550.000 s ciljem do kraja godine da ta brojka padne ispod 500.000 najavio je Miljenić. Trajanje prvostupanjskih postupaka skraćeno za nekih 15-20 posto i taj trend će se nastaviti. Međutim, to još uvijek nije dovoljno i građani ne pokazuju zadovoljstvo jer ekstremi još uvijek postoje. No promjenom zakonskog okvira npr. kod parničnih postupaka, stvari idu puno brže; izmijenjen je prekršajni zakon pa se kazne efikasnije naplaćuju, a građanima je olakšano plaćanje i smanjen je pritisak na pravosuđe. Uvodi se i model stečaja potrošača i do kraja ove godine taj zakon će biti na snazi, poručuje ministar. On je važan za one građane koji su se našli u situaciji da ne mogu servisirati svoje dugove pa proglase osobni bankrot. Zakonom smo išli na ruku građanima jer ih na stečaj nitko ne može prisiliti, pogotovo ne njihovi vjerovnici. Građanima bez imovine stečaj se otvara i zatvara isti dan, dug im se otpisuje i oni kreću ispočetka, a oni koji imaju imovinu i mogu raditi u roku od 5 godina bit će u kontroliranom režimu namirivanja dugova iz imovine i plaće, dio će se otpisati i potom kreću od nule, objasnio je Miljenić.

Paralelno s tim ide i novi stečajni zakon koji će 01. rujna stupiti na snagu i donijeti bitnu promjenu time što će omogućiti bolju konkurenciju na tržištu s jedne strane, a s druge strane izbjeći ono što je inače hrvatska karakteristika, a to je dugotrajno vođenje stečajeva samo zato da bi se naplatio trošak. Često se naime događa da se vodi stečajni postupak nad imovinom koji će na kraju koštati i do 80 posto vrijednosti imovine. Zakonom će se osigurati da stečaj traje samo onoliko koliko je to nužno i to s ciljem da se subjektu u stečaju osigura preživljavanje i sačuvaju radna mjesta. Također, često osporavana ali korisna mjera su i predstečajne nagodbe što smo u međuvremenu malo dotjerali i ulaze u stečajni zakon i dio su stečajnog postupka, obavještava Miljenić.

Po prvi puta u Hrvatskoj uvodi se automatski stečaj, a to se događa kada je firma duže od 120 dana u blokadi. Mi imamo takav nered da se upropaštavaju i zdrave firme, konstatirao je ministar. Primjera radi, 15 000 firmi u Hrvatskoj s nula zaposlenih dužne su 15 milijardi kuna i to je samo glavnica bez kamata i troška, a svi su u blokadi duže od 120 dana, a neki godinama.

Govorio je dalje ministar o utjecaju javnosti na rad pravosuđa, o smanjenju kamata i naknada, o samostalnosti sudova i brzini donašanja presuda pogotovo pravomoćnih.

Više o tom razgovoru pročitajte u novom broju „Senior“-a.