Antiinflacijske mjere i mjere za ublažavanje negativnih učinaka inflacije

Korijeni inflatornog udara koji je pogodio hrvatskog gospodarstvo primarno su uvoznog karaktera i proizlaze iz rasta cijena energije i sirovina na svjetskim tržištima. Stoga je nužno fokusirati napore nosioca ekonomske politike na usporavanje i amortiziranje prenošenja uvozne inflacije na hrvatsko gospodarstvo.

Za razumijevanje izbora u ekonomskoj politici je nužno istaknuti činjenicu kako je inflacija uvoznog karaktera te kako je propuštanje uvozne komponente inflacije u domaće gospodarstvo pod kontrolom nositelja ekonomske politike kroz određivanje jednadžbi za izračun ili razinu maloprodajnih cijena. Viša stopa inflacije pospješuje punjenje proračuna (veće cijene=veći računi=veći porez) te potpomaže konsolidaciju javnih financija, ali s druge strane odvajanje domaće stope inflacije od ostalih zemalja (za što sada postoji realna opasnost) implicira gubitak konkurentnosti u izvoznom sektoru, te visok stupanj ugroženosti radnih mjesta u sektorima s malom dodanom vrijednošću i energetski intenzivnim sektorima.

Odnosno u svim sektorima koji nemaju tržišnu moć za prebacivanje cjelokupnih ulaznih troškova na kupce. Navedeni sukob ciljeva nositelja ekonomske politike postoji čak i ako inflacija uistinu ostane tranzitorna (nestane sama od sebe), jer će relativno veća domaća inflacija kontrakcijski djelovati u domaćem izvoznom sektoru.

Iz prijedloga rebalansa proračuna iščitava se implicitna strateška odluka prema kojoj Vlada RH u biti olako tolerira inflaciju kako bi olakšala postizanja fiskalnih Maastrichtških kriterija. Porast cijena, odnosno inflacije blagotvorno djeluje na porast proračunskih prihoda, porast BDP-a (po tekućim cijenama), a samim time djeluje direktno i indirektno i na smanjenje omjera deficita i BDP-a, te duga i BDP-a.

Međutim, strategija olakog propuštanja uvozne inflacije u domaće gospodarstvo može biti kratkovidna. Ukoliko se u dinamici propuštanja porasta uvoznih cijena kroz maloprodajne cijene energenata pretjera, stope inflacije u Hrvatskoj bi mogle divergirati od inflacije u ostalim zemljama te dovesti do ugrožavanja ne samo Maastrichtških kriterija, već i čitavog niza sektora u domaćem gospodarstvu.

Cijeli niz privrednih grana u Hrvatskoj pripada sektoru gospodarstva koji stvara nisku dodanu vrijednosti i najmanji poremećaji u strukturi troškova u odnosu na ostala gospodarstva zajedničkog tržišta EU mogu rezultirati ogromnim poslovnim poteškoćama. Posebno su u tom smislu izloženi dijelovi gospodarstva u prerađivačkoj industriji i općenito u izvoznom dijelu gospodarstva. Povrh toga, agresija na Ukrajinu je ugrozila egzistenciju čitavog niza poduzeća koja su izgubila izvozno tržište.

Veliki dio umirovljenika i radnika ima izuzetno niska primanja i veliko je pitanje na koji način se mogu osigurati od naglih podizanja cijena energije, te je i u tom kontekstu nužno osmisliti mjere kako bi se zaštitile najugroženije dohodovne skupine stanovništva. Upravo stoga je nužno dio prihoda od ekonomskog rasta i dio novonastalih proračunskih prihoda od porasta opće razine cijena preusmjeriti i u ublažavanje i usporavanje prenošenja uvozne inflacije na domaće gospodarstvo, ali i u ublažavanje posljedica inflacije na životni standard građana, osobito onih najugroženijih.

Energetski cjenovni poremećaji su veliki i nužno je gospodarstvu i stanovništvu omogućiti vrijeme i prostor za prilagodbu na novonastalu situaciju kroz aktivnije doziranje prenošenja uvozne inflacije na domaće gospodarstvo i ubrzanu energetsku tranziciju.

Zaključno, sustav antiinflacijskih mjera i mjera za ublažavanje negativnih učinaka inflacije na kupovnu moć i standard građana mora obuhvatiti mjere za smanjenje troškova i održanje konkurentnosti, ali i mjere za korekciju dohotka i drugih primanja (posebno onih socijalnih) građana, te paralelno ubrzati energetsku tranziciju.

Trenutna situacija – energetski šok i stopa inflacije

Nagli rast cijena energenata uzrokovan poremećajima na energetskim tržištima dodatno je ubrzao rast cijena u Hrvatskoj. Na godišnjoj razini u travnju 2022. su ovisno o kategoriji proizvoda cijene bile i do 20% više u odnosu na travanj 2021. godine. Povrh toga, cijene su se gotovo udvostručile za električnu energiju za poduzetnike, kao i neki od osnovnih prehrambenih proizvoda što dodatno pridonosi porastu percipirane inflacije i jačanju psihološke komponente inflacije. Ukupno je prosječan rast cijena u travnju iznosio 9,4% u odnosu na travanj 2021. godine.

Grafikon 1 : Stopa inflacije ožujak 2022. u odnosu na ožujak 2021.

Izvor: DZS 2022

Rast cijena hrane i energije posebno pogađa skupine građana sa niskim primanjima iz razloga što im dominantni dio dohotka upravo i odlazi na navedene kategorije potrošačkih proizvoda. Posebno su inflatornom udaru izloženi umirovljenici s primanjem ispod 4000 HRK kojih prema podacima HZMO-a ima oko 940 000 (prema ZMO-u) i zaposlenici sa neto mjesečnim plaćama ispod 4000 HRK kojih je 220 000 samo u pravnim osobama. Broj umirovljenika i zaposlenih s mjesečnim neto primanjima ispod 4000 HRK je svakako veći ako broju umirovljenika pridodamo korisnike koji su ostvarili pravo prema DVO, ZPHBDR i HVO, kao i zaposlene u samostalnim djelatnostima, obrtu i poljoprivredi.

Tablica 1 : Struktura umirovljenika i zaposlenih prema visini mjesečni primanja (umirovljenici bez 93481 korisnika koji su ostvarili pravo prema drugim propisima DVO, ZOHBDR I HVO, zaposleni bez samostalnih djelatnosti, obrta i poljoprivrednika)

Primaoci niskih plaća i mirovina skupine su koje su posebno ugrožene zbog inflacije iz dva razloga. S jedne strane nemaju prostor za amortiziranje troškovnog udara jer cijeli dohodak troše na preživljavanje, a s druge strane u strukturi dohotka su im hrana i energija (grijanje) nadprosječno zastupljeni u odnosu na više dohodovne skupine koje imaju manji udio navedenih kategorija u potrošnji.

Mjere Vlade Republike Hrvatske od 9. ožujka 2022. (107. sjednica) bile su usmjerene na proširenje primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuku prirodnog plina obavljenu u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023., dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

Vlada je također predložila promjenu uvjeta za stjecanje statusa za stjecanje ugroženog kupca energije, te povećala naknadu za ugrožene kupce do najviše 400,00 kuna mjesečno za razdoblje do 31. ožujka 2023. Osigurana su dodatna sredstva za energetske potrebe pružatelja socijalnih usluga u visini od 34 mil. HRK. Predložena je i isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina koji primaju mirovinu ispod 4000 HRK u iznosima od 1200 do 400 kuna ovisno o visini mirovine.

Uvedena je subvencija od 0,1 do 0,15 HRK po kWh za obračunska mjerna mjesta do 10 GWh za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Procijenjeni fiskalni učinak svih mjera na prihodnoj i rashodnoj strani je bio negativan na saldo proračuna i prema procjenama se kretao između 4 i 5 mlrd. HRK.

Vlada je također 7. ožujka na 106. sjednici Izmjenom uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, s ograničenim rokom važenja do isteka roka od 90 dana, smanjila trošarine na dizelsko gorivo sa 3,06 na 2,86 HRK po litri i trošarine na bezolovni motorni benzin sa 3,86 na 3,46 HRK po litri.

Kasnije su donesene dvije Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata s tim da je u prvoj limitirana maloprodajna cijena, a u drugoj je uvedena formula za izračun jedinične cijene i limitirana je marža “za motorne benzine 0,75 HRK/l, dizelska goriva u iznosu od 0,75 HRK/l i plavi dizel 0,50 HRK/l”, a u izmjeni Uredbe je promijenjena formula. Uredbe su donesene na rok od 90 dana od stupanja Uredbe 7. ožujka 2022.

Nakon isteka navedenih Uredbi, na 123. sjednici, dana 6. lipnja 2022. godine, Vlada je donijela prijedlog nove Uredbe najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata kojom se utvrđuje najviša visina premije energetskog subjekta (P) utvrđuje za motorne benzine na 0,650 HRK/l, dizelska goriva u iznosu od 0,650 HRK/l i plavi dizel 0,400 HRK/l, što predstavlja smanjenje marže za 10 lipa za sve tri cijene. Također, prijedlogom Uredbe o izmjeni uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju smanjena je trošarina na bezolovni benzin na 3,06 HRK i 2,66 HRK za dizelsko gorivo.

Paralelno sa ublažavanjem inflatornih udara kroz navedene mjere Vlade RH, HEP je od prvog travnja 2022. godine više nego udvostručio cijene električne energije poduzetnicima i stvorio podlogu za novi inflatorni val kojeg će ovoga puta kreirati prenošenje troškova električne energije niz dobavne lance. Navedeni potez je u biti ukazao kako je i politika Vlade po pitanju inflacije nekonzistentna jer je u razdoblju manjem od mjesec dana rasterećivala gospodarstvo antiinflatornim programom, da bi paralelno s time udvostručila cijene električne energije poduzetnicima i nešto manje povećala cijene kućanstvima.

Iako su posljednji podaci o inflaciji dostupni za travanj 2022. godine, imajući u vidu udvostručenja cijene energije za poduzetnike koja su udvostručila troškove s početkom travnja, kao i daljnji rast cijene naftnih derivata na benzinskim postajama, te štete gospodarstvenicima uzrokovane agresijom na Ukrajinu, smatramo kako je nužno osmisliti novi paket mjera za gospodarstvo te predložiti konzistentniju antiinflatornu politiku u gospodarstvu.

Rast cijena energenata, a onda posljedično i drugih proizvoda i usluga, utjecali su na veliki pad kupovne moći i standarda stanovništva. Zadnji podaci o inflaciji iz travnja od 9,4%, kako je prethodno prikazano, pokazuju da je čak 20% rasla cijena energije za stanovništvo, a drugi najveći porast su cijene hrane od 12%. Što je manji dohodak građana to je inflacijski udar jači, jer su ove dvije komponente u tim slučajevima sa značajno većim udjelom zastupljene u potrošnji. Stoga držimo kako je nužno osmisliti i predložiti konkretne mjere ublažavanja posljedica inflacije na kupovnu moć i standard građana, posebno onih najugroženijih.

Prijedlozi SDP-a idu u smjeru:

• promjene načina usklađivanja mirovina kako bi se promjenom načina (formule) za indeksaciju mirovina zaštitili umirovljenici od gubitka kupovne moći njihovih mirovina;
• osiguravanja sredstava za novi energetski dodatak za najugroženija kućanstva, jer sadašnji trendovi ukazuju da će cijena grijanja nastaviti rasti i na jesen (primjerice, najava poskupljenja grijanja putem HEP-ovih toplana) te će kroz sljedeći rebalans proračuna biti nužno osigurati sredstva za ovu mjeru;
• povećanje iznosa osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih naknada u sustavu socijalne skrbi;
• korekcije načina izračuna cijene naftnih derivata, kroz smanjenje davanja i promjenu načina obračuna;
• ublažavanja i usporavanja prenošenja uvezene inflacije na cijene električne energije za poduzetnike, kako bi se smanjio energetski šok i omogućilo prijelazno razdoblje prilagodbe na novonastale okolnosti;
• osiguravanja paketa pomoći za poduzetnike koji su pretrpjeli štete uzrokovane agresijom na Ukrajinu;
• podizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, korekcije troškova putnih naloga i podizanje osobnog odbitka.

Pravednije usklađivanje mirovina

Glavni datumi za usklađivanje mirovina u Hrvatskoj su 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.

No, novac se u pravilu isplaćuje tek s dva mjeseca zakašnjenja i isplatom zaostatka. Mirovine se u Hrvatskoj usklađuju prema dva faktora – inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih. Promatra se jedan polugodišnji period u usporedbi s polugodištem koje mu prethodi i dolazi se do same formule usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku daje podatke o indeksu potrošačkih cijena i nominalnom indeksu prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Mirovine se usklađuju po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne brutoplaće.

(Primjer: U razdoblju I-VI 2021. udjel stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa promjene manji je od 50%, što znači da se stopa usklađivanja mirovina odredila tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena (0,36%) i 70% stope promjene prosječne bruto plaće (2,1%) tako da je stopa usklađivanja od 1. srpnja 2021. iznosila 2,46%.).

SDP drži da postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv!

Više je razloga za to: ovaj model ne omogućava očuvanje kupovne moći umirovljenika u uvjetima izraženije inflacije (kod visoke stope inflacije indeks usklađivanja će biti manji od stope inflacije), a u drugom slučaju izraženijeg rasta plaća ne omogućava da bi rast mirovina pratio rast plaća (kod više stope rasta prosječne plaće i niže inflacije indeks usklađenja zaostaje za indeksom rasta plaća te vodi ka padu udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći).

Tome treba dodati i slučajeve kakva je trenutna situacija sa vrlo izraženim inflatornim pritiscima, pri čemu posebno rastu cijene onih komponenti osobne potrošnje koje imaju nadprosječni udjel u potrošnji umirovljeničkog kućanstva (to su uglavnom egzistencijalna dobra koja imaju dominantni udjel u potrošnji umirovljenika zbog njihovog niskog dohotka kao što su npr. hrana, stanovanje, energenti…). Anketni podaci o strukturi potrošnje opće populacije i strukturi potrošnje umirovljenika to pokazuju, pa bismo mogli govoriti o „općim troškovima života“ koji se bitno razlikuju od „troškova života umirovljenika“. Mogli bismo čak govoriti i o „općoj inflaciji“ i „umirovljeničkoj inflaciji“.

Zbog svega rečenog treba raditi na izmjeni sustava usklađivanja mirovina.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

U slučaju da je veći indeks potrošačkih cijena novim modelom usklađivanja će se postići 100%-tna zaštita kupovne moći umirovljenika, a s obzirom da je opći indeks rasta bruto plaća u tom slučaju manji, usklađivanjem će se popraviti indikator „udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći“.

U slučaju da je veći indeks prosječne bruto plaće novi model usklađivanja će postići očuvanje postojećeg udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a s obzirom da je indeks potrošačkih cijena manji usklađivanjem će se popraviti kupovna moć mirovina (raste realna vrijednost mirovina).

Do sada, u dva mandata ove vlade (promatrani period je od listopada 2016. do studenog 2021.) nominalne bruto plaće u Hrvatskoj porasle su sa 7.681 kn na 9.597 kn, ili relativno za 25%. Slično su rasle i bruto plaće (kumulativno 26%). Kada se u izračun uzmu vrijednosti godišnje stope inflacije, uz kumulativni porast cijena od cca 8,5%, realni rast bruto plaća iznosio je 15,2% ili prosječno godišnje oko 2,85%.

U istom vremenu, uz postojeći sustav usklađivanja, prosječna mirovina koja se isplaćuje za 1.140.000 umirovljenika koji mirovinu primaju u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju porasla je sa 2.253 kn na 2.645 kn krajem 2021. ili relativno za 17,4%. Kada se u izračun uzmu vrijednosti godišnje stope inflacije, uz kumulativni porast cijena od cca 8,5%, realni rast prosječne mirovine iznosio je 8,6%, odnosno prosječno godišnje za oko 1,6%.

Može se zaključiti da su prosječne plaće rasle gotovo dvostruko brže nego prosječne mirovine! U apsolutnom iznosu, prosječna neto plaća porasla je za 1.498 kn, a prosječna mirovina za samo 392 kn. Uz ovakav sustav usklađivanja mirovina sasvim je očito da su mirovine u stalnom zaostatku za plaćama, što je u konačnici rezultiralo daljnjim padom udjela prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći (sa 40% u listopadu 2016. na 37% u studenom 2021.).

S druge strane, da se predložena formula usklađivanja mirovina u 100% iznosu povoljnije faktora koristila od početka mandata ove Vlade, dakle od 2016. godine, prosječna mirovina bi danas bila za gotovo 400 kuna veća!

Izvanredni inflacijski energetski dodatak – rebalans proračuna

Vlada RH je u ožujku prihvatila SDP-ov prijedlog o jednokratnom novčanom primanju korisnicima mirovina kako bi se ublažio energetski cjenovni udar koji je pogodio građane. Kako na jesen kreće nova sezona grijanja nužno je u idućem rebalansu proračuna osigurati sredstva za novi krug energetskog dodatka. Procjena još jednog kruga energetskog dodatka umirovljenicima se kreće oko 450-480 mil. HRK za korisnike prema ZMO-u i još približno 30-50 mil. HRK za korisnike prema ostalim propisima.

Osim uključivanja umirovljenika u inflacijski energetski dodatak, SDP smatra nužnim da se i radnike  s najnižim primanjima (ispod 4000 HRK) također uključi u mjeru pokrivanja energetskih troškova i to po istim potpornim razredima kao i umirovljenike. Dodavanje zaposlenih s plaćama ispod 4000 HRK u obuhvat predložene mjere, troškovi za proračun bi prema procjenama porasli za 60-70 mil. HRK.

Navedena sredstava bi trebalo osigurati slijedećim rebalansom proračuna kako bi bila spremna u trenutku kada stignu prvi računi za jesensku ogrjevnu sezonu.

Naknade u sustavu socijalne skrbi

Vlada je u veljači 2022. godine donijela Odluku o osnovici za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, kojom je stavila van snage Odluku iz 2014. godine. Međutim, unatoč novoj odluci, iznos osnovice je ostao nepromijenjen.

Imajući u vidu da su se iznosi nekih naknade koje proizlaze iz Zakona o socijalnoj skrbi korigirali, nužno je uskladiti i iznos osnovice iz članka 22. Zakona o socijalnoj skrbi, barem za iznos inflacije u ovoj godini te osigurati da se navedeno usklađenje kontinuirano provodi kako bi se zaštitili dohodovno najugroženiji slojevi stanovništva (primjerice, navedena osnovica koristi se kao temelj za izračun doplatka za pomoć i njegu, kojeg prima više od 80.000 ljudi!).

Osim navedenog, smatramo nužnim proširiti krug korisnika Naknade za ugroženog kupca energenata i na korisnike doplatka za pomoć i njegu.

Cijene naftnih derivata

Vlada RH je donijela privremenu uredbu o smanjenju trošarina na naftne derivate u kojima su trošarine smanjene za 0,4, odnosno 0,8 HRK kako bi ublažila cjenovni udar na građane i poduzetnike. Unatoč smanjenju trošarina, u usporedbi sa srpnjem 2008. godine kada je nafta bila 40% skuplja na Europskom tržištu (Brent), trošarine su gotovo tri puta veće nego što su tada bile te zajedno sa znatno većim tečajem dolara i profitnim maržama, objašnjavaju zašto su danas maloprodajne cijene znatno veće nego 2008. godine kada je nafta na svjetskim tržištima bila znatno skuplja.

Tablica 4: Usporedbe cijena nafte, maloprodajnih cijena derivate, trošarina, tečaja između srpnja 2008. i svibnja 2022.

Kako je kretanje tečaja i cijene nafte na svjetskim tržištima egzogeno zadano, jedini prostor za intervenciju Vlade preostaje daljnje smanjivanje trošarina do minimalnih razina definiranih Energy Taxation Directivom. Sukladno tome, SDP se zalaže za produljenje Uredbe o izmjeni uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju od 6. lipnja 2022. godine, praćenje budućih trendova u kretanju cijene naftnih derivata i dodatno smanjenje trošarina na minimalno dopuštenu razinu Energy Taxation Directivom (0,42, odnosno 0,33 EUR po litri) u slučaju daljnjeg rasta cijena naftnih derivata.

Proračunski prihodi od trošarina su u 2021. godini prema podacima MFIN-a iznosili oko 16 mlrd. HRK, a prema procjeni približno 9 mlrd. HRK prihoda od trošarina se odnosi na trošarine na naftne derivate (podaci za prethodne godine). Fiskalni učinak smanjenja trošarina od 12 do 20% bi stoga približno iznosio dodatnih 1-1,8 mlrd HRK godišnje, odnosno 85 do 160 mil. HRK po mjesecu implementacije.

Također, a imajući u vidu da je Hrvatska članica Europske unije, a da je pitanje obračuna PDV-a na trošarine i minimalna visina trošarina uređena pravnim aktima EU-a, očekujemo od Vlade da pred nadležnim tijelima EU-a (Komisija i Europsko vijeće) otvori raspravu o obračunu PDV-a na trošarine i minimalnoj visini trošarina, kako bi se omogućilo da se za vrijeme trajanja energetske krize osigura daljnji prostor za rasterećenje cijene goriva.

Cijene električne energije

Rast cijene plina, nafte i ostalih sirovina odražava se i na cijenu električne energije na europskom tržištu. Između travnja 2021. i travanja 2022. godine, cijene električne energije su se utrostručile, da bi se tijekom travnja smanjile. Tijekom navedenog razdoblja maloprodajne cijene električne energije su podizane za tarife koje se odnose na poduzetnike dok je cijena električne energije za kućanstva povećana tek u travnju 2022. godine.

Tablica 5: Veleprodajne cijene prema CROPEX-u i HEP Elektra d.o.o. maloprodajne cijene tarifnog elementa radne energije poduzetnicima (nakon prva dva mjeseca korištenja zajamčene opskrbe, jedinstveni račun – energija i naknada za korištenje mreže)

Navedena poskupljenja električne energije, a posebno poskupljenja iz tarife za poduzetnike koja se primjenjuju od 1. travnja 2022. godine, djeluju na način da poništavaju anti-inflatorne mjere koje je Vlada predložila u ožujku. Dakle nepunih mjesec dana nakon puštanja u proceduru paketa pomoći za umirovljenike i smanjenja PDV-a od strane Vlade, HEP podiže cijenu struje za poduzetnike za gotovo 100% od 1. travnja (Tablica 5).

Potez je posebno kontroverzan iz razloga što HEP većinu električne energije proizvodi po troškovima koji su višestruko niži od tržišnih. HEP većinu energije dobiva iz hidro potencijala, nuklearne elektrane Krško i obnovljivih izvora, te se uvoz, te proizvodnja električne energije od plina i ugljena kreće negdje oko 40% ukupne potrošnje (Grafikon 3). Energija iz obnovljivih izvora i iz nuklearne elektrane nije pod direktnim utjecajem poskupljenja i predstavlja prostor za ublažavanje inflatornog udara.

SDP je stava kako je nužno voditi konzistentnu politiku te iskoristiti interne potencijale domaćeg energetskog sektora kako bi se ublažio udar rasta cijena energije na hrvatsko gospodarstvo te zaustavilo ubrzavanje inflacije. Sukladno tome, predlažemo privremenu izmjenu utvrđivanja maloprodajne cijene struje industriji sa ciljem ublažavanja inflatornog udara na gospodarski sektor. SDP predlaže uvođenje subvencije cijene električne energije od najmanje 40 lipa po kWh po istom modelu kao i subvencioniranje plina na određeno razdoblje kako bi se privremeno pomoglo poduzetnicima u razdoblju prilagodbe na novonastalu situaciju.

Oscilacije na tržištu su toliko velike i potrebno je internim proizvodnim kapacitetima i/ili subvencijama i/ili izmjenom visine naknada ublažiti i usporiti prenošenje navedenih inflatornih poremećaja kako bi se poduzetnicima i kućanstvima dalo dodatno vrijeme za restrukturiranje i prilagodbu na novonastalu energetsku situaciju.

Za energetsku tranziciju je potrebno vrijeme i investicije i nemoguće ju je napraviti u kratkom roku, stoga je nužno intervencijom Vlade osigurati prijelazno razdoblje za sve dionike energetskog sustava kako bi mogli napraviti restrukturiranja i dodatna ulaganja putem kojih će restrukturirati energetske izvore i potrošnju.

Mjere za ubrzavanje energetske tranzicije

Zaštita od inflacije u kojoj dominira porast cijene energenata ne može se promatrati samo kroz kratkoročne mjere, stoga je potrebno promišljati i kako ubrzati i olakšati energetsku tranziciju. Stava smo da je nužno osloboditi ulaganja u građanske sunčane elektrane do 50 kW od plaćanja PDV-a čime bi se na jednostavan način omogućio poticaj za njihovu izgradnju te pokrenuo val investicija. Ovu mjeru trebalo bi primjenjivati uz istovremeno pojednostavljenje svih procedura za građane.

Nužno je omogućiti trajno otvorene natječaje za sufinanciranje građana s jedinstvenom stopom sufinanciranja investicije u sunčane elektrane do 25%, umjesto dosadašnjih natječaja koji se povremeno i neredovito otvaraju, a prijave vrednuju po kriteriju najbrži prst. Predložena jedinstvena stopa sufinanciranja u kombinaciji s prethodnom mjerom bila bi dovoljna za sve kategorije građana – trenutno je najnepovoljnije ulaganje u sunčane elektrane građana u kontinentalnoj Hrvatskoj s obzirom na loše poklapanje dnevne krivulje proizvodnje energije iz sunčane elektrane i dnevne potrošnje energije. Ovakvo sufinanciranje trebalo bi jednako omogućiti za postavljanje sunčanih elektrana na postojećim krovovima kao i na novogradnjama.

Zalažemo se za uspostavljanje dediciranog financijskog mehanizma za investiranje u sunčane elektrane dostupnog građanima u obliku povoljnih kredita s niskom kamatnom stopom, (npr. 1-2%) čime bi se, uz već navedeno oslobađanje od PDV-a te sufinanciranje, omogućilo zatvaranje financijske konstrukcije investicije u vlastitu sunčanu elektranu za veliku većinu građana/kućanstava. Primjerice HBOR već niz godina podupire energetsku obnovu zgrada javnog sektora upravo putem ovakvih financijskih mehanizama, a ovakav mehanizam treba uspostaviti u suradnji s poslovnim bankama.

SDP smatra kako je tijekom prelaznog razdoblja nužno aktivno poticati građane na energetsku tranziciji i paralelno kontrolirati cijene električne energije sve do dovršetka procesa energetske tranzicije.

Promjenu sustava trebala bi pratiti jaka obrazovna i promotivna kampanja i financijski poticaji kako bi se građanima pružila prilika da vlastitim ulaganjima smanje izloženost povećanim cijenama energije, ali i dodatni razvoj sustava zaštite socijalno osjetljivim kategorijama građana. Konačni cilj ovakve promjene sustava je omogućiti dekarbonizaciju građana te potaknuti njihovo uključivanje i sudjelovanje na energetskom tržištu kao proizvođača i potrošača u duhu najbolje prakse i europskog zakonodavstva.

Potpore za gospodarstvenike izložene štetnim posljedicama agresije na Ukrajinu

Agresija na Ukrajinu i posljedično ekonomske sankcije uvedene Ruskoj federaciju su izazvale čitav niz poremećaja na svjetskom tržištu kojima su snažno pogođeni i domaći ekonomski subjekti koji su svoje poslovanje u dominantnoj mjeri bazirali na prodaji proizvoda i usluga na tržištima Ukrajine i Ruske federacije ili koji su upravljanje likvidnosti i kapitalne investicije planirali u suradnji sa poslovnim bankama i ostalim financijskim institucijama koje su se našle pod udarom sankcija. U skladu s tim EU komisija je pripremila Privremeni krizni okvir (Temporary crises framework) sa ciljem pomoću pogođenim poduzećima.

Stav SDP-a o agresiji na Ukrajinu je jasan i nedvosmislen, ali isto tako smatramo kako bi teret ekonomskih poremećaja proizašlih iz agresije i posljedičnih sankcija trebali u Hrvatskoj, ali i EU snositi solidarno. Osim ublažavanja energetskog udara na poduzeća i kućanstva, smatramo kako je nužno izraditi paket pomoći domaćim gospodarstvenicima kojima su tržišta Ukrajine i Rusije bila značajna iznosom u ukupnom poslovanju, odnosno koji su se našli u financijskim poteškoćama zbog cijena energije, agresije ili sankcija.

Navedeni okvir je baziran na članku 107(3)(b) Ugovora o funkcioniranju EU koji definira djelovanje u kontekstu izvanrednih okolnosti. I u Hrvatskoj je npr. općim poreznim propisima definirana mogućnost “posebnih okolnosti” iz kojih proizlazi mogućnost odgode izvršenja poreznih obveza. Općim poreznim zakonom (107.a) je određeno kako je moguće u navedenim okolnostima odgoditi i/ili omogućiti obročnu otplatu poreznih obveza, kao i da za vrijeme trajanja odgode plaćanja i obročne otplate ne dolazi do obračuna kamata, a zastara je suspendirana. Privremeni krizni okvir još dodatno dozvoljava uporabu izravnih potpora usmjerenih na poduzeća pod udarom energetskog šoka i/ili poremećajima u trgovini s Ruskom federacijom i/ili Ukrajinom.

U skladu s tim predlažemo formiranje paketa pomoći koji će se sastojati od tri dimenzije predviđene Privremenim kriznim okvirom.

Prvo, potrebno je oformiti sustav direktnih potpora ugroženim proizvođačima koji su pogođeni agresijom Rusije na Ukrajinu na načine koji nisu usko vezani uz energetsku krizu. Privremeni krizni okvir predviđa mogućnost isplate direktnih potpora od 35.000 EUR u sektoru poljoprivrede, ribarstva i akvakulture do 400.000 EUR u svim drugim sektorima koji su pogođeni agresijom.

Drugo, nužno je uspostaviti sustav subvencioniranja zajmova za poduzeća pogođena ratnim zbivanjima i popratiti ga sustavom privatnih i javnih zajmova sa subvencioniranim kamatnim stopama. Unutar okvira predviđen je sustav garancija zajmova malim i srednjim poduzećima i uspostavljanje sustava zajmova uz subvencionirane kamatne stope malim i srednjim poduzećima.

Treće, nužno je uspostaviti sustav potpora i subvencioniranja za poduzeća koja imaju energetski intenzivnu proizvodnju. Za energetski intenzivne sustave proizvodnje Privremeni krizni okvir predviđa pomoć u bilo kojem obliku uključujući potpore. Limiti su predviđeni na razini od 30% troškova i do 2 miliona EUR po intervenciji. Ukoliko je ugrožen opstanak poduzeća, limiti se penju na 25 mil. EUR u energetski intenzivnim sektorima i 50 mil. EUR u proizvodnji aluminija, metala, vlakana, gnojiva, vodika i bazičnih kemikalija. Postoje već primjeri proizvodnih poduzeća koja su morala zaustaviti proizvodnju uslijed tržišnih događanja, a upravo ovaj okvir dozvoljava državama članicama djelovanje u smislu ublažavanja ekonomskog udara.

SDP smatra da je nužno pod hitno osmisliti instrumente intervencije za Vladu RH sa ciljem osiguravanja opstojnosti poslovanja u ugroženim poduzećima, a u kontekstu okvira kojeg nudi Privremeni krizni okvir. Reakcija mora biti brza jer je okvir za djelovanje za sad otvoren samo do 31. prosinca 2022. godine!

Porezno rasterećenje

Inflacija utječe na brži nominalni rast prihoda i umanjuje realnu vrijednost čitavog niza novčanih pragova ili granica koji se koriste unutar zakonodavnog okvira za određivanje poreznih obveza ili administrativnih postupanja u svezi s poreznim obvezama. SDP stoga predlaže da se korigiraju slijedeći nominalni pragovi izraženi u kunama i usklade s višom razinom cijena:

• Kako zbog inflacije poduzetnici lakše dolaze do praga od 300.000,00 za ulazak u sustav PDV-a, u uvjetima rastuće inflacija nužno je održati prag za ulazak u PDV u realnim okvirima te stoga SDP predlaže da se prag podigne na 350.000,00 HRK.
• Pravilnikom o porezu na dohodak iz 2005 g. (NN 95/05) naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada što ga poslodavac isplaćuje svojem radniku. Prije toga, Pravilnikom iz 2003.g. (NN 140/03) naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe bila je neoporezivo dozvoljena do visine 30% cijene litre benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru. Maloprodajna cijena goriva 2005. g. uglavnom se kretala od 6,50 do 8,00 kn po litri, ovisno o vrsti goriva, uz moguće manje oscilacije. Prijelaz s 30% na 2,00 kn uvjetovan je prvenstveno iz knjigovodstvenih razloga, tj. radi lakšeg obračunavanja takvih troškova – fiksni iznos je jednostavnije pratiti nego promjene cijena svakih 14 dana. Obzirom na aktualne cijene goriva i trendove, smatram da je minimalno 3,50 kn po prijeđenom kilometru opravdano ne smatrati oporezivim primitkom prilikom obavljanja službenog putovanja
• Rast cijena nagriza i realnu vrijednost dohodaka, tako da u biti s rastom cijena realno raste i porezna presija dohodaka jer su porezni odbici definirani u nominalnim iznosima. U kontekstu navedenog SDP predlaže da se podigne neoporezivi dio dohotka na 5000 HRK. Navedena mjera će zaštiti građane od porasta porezne presije uzrokovane padom realne vrijednosti novca, ali će isto tako povećati dohotke osoba koji plaćaju porez na dohodak.

SDP-ove mjere u borbi s inflacijom 2.0