Ministar zdravlja Siniša Varga posljednjih je tjedana oborio sve rekorde u količini gafova, neprimjerenih izjava i pogrešnih poteza što ih je napravio neki Vladin dužnosnik. To mu, kaže, ne smeta, jer će svoj posao reforme zdravstvenog sustava u cilju bolje i brže zdravstvene usluge provesti do kraja.

Zadnjih dana gafovi su vam se počeli događati svakodnevno. Ljudi se već pitaju koji vam je vrag… Jeste li podcijenili težinu javne funkcije koju obnašate? 
– Obim reformskih mjera koje se obavljaju u Ministarstvu zdravlja, količina novca koji štedimo i prenamjenjujemo u neposrednu zdravstvenu skrb pridonose negativnom doživljavanju mene u medijima. Naravno, i sam sam u određenim okolnostima tome pridonio i za to sam se pravodobno ispričao javnosti.

Mislite na pripijene kute medicinskih sestara…
– Bilo je to u određenom kontekstu. Medicinsku sestru Štefaniju Bagarić znam više godina, s obzirom na to da sam bio više godina u Upravnom vijeću HZZO-a, mogu je smatrati prisnom suradnicom. Našao sam se u situaciji da je naočigled dobila premalu kutu, a dogovor je s njom bio kako bi se razbila njena trema, da ćemo to okrenuti na šalu. To je preneseno u medijima i svima koji su se osjetili povrijeđeni mojom opaskom ispričao sam se.

Niste, dakle, seksist.
– Seksist definitivno nisam. Ja sam osoba koja će u napetim situacijama probati izvući situaciju pošalicama ili vicom. To je s moje strane ispalo neumjesno, međutim, radilo se o specifičnoj situaciji, i kad razmislim o tome kako bih postupio da se tako nešto ponovi, ne bih takvo nešto rekao, ali bih opet stvar okrenuo na šalu da razbijem tremu. Naime, upravo sam ja zajedno s ovom administracijom Ministarstva zdravlja prepoznao problematiku odnosa prema ženama u zdravstvenom sustavu, problematiku pobačaja, nedopustivog odnosa prema ženama u rodilištima… I u svim povjerenstvima pazi se na spolnu zastupljenost. Po nesmotrenoj se izjavi možda mogu smatrati seksistom, ali po djelovanju kroz mojih sedam mjeseci u Ministarstvu to sigurno nisam.

Jeste li u nizu afera koje su vas pratile kroz to vrijeme ikada pomislili da ipak podnesete ostavku? Tražili su je od vas više puta.
– Ne razmišljam o ostavci, a mandatni zadatak koji imam je da za naše građane napravim bolji zdravstveni sustav u zadanim financijskim okvirima. Taj zadatak ispunjavam i ispunjavat ću ga. O ostavci nikad ne razmišljam, mandat je stalno na raspolaganju.

Za vaše ste brojne afere, za koje vas je zbog utvrđenog sukoba interesa kaznilo povjerenstvo, optužili parazite kojima ste izbili ekstraprofit u zdravstvu. Ispada da i drugi ministri rade isto, samo što nisu nikome stali na žulj? 
– Postoje i drugi resori koji su teški, poput poljoprivrede, graditeljstva, ali ni jedan resor nema 4,3 milijuna aktivnih sudionika kontinuirano. Ukupno 24 milijarde kuna unutar zdravstvenog sustava, što javnog, što privatnog, imamo puno partnera koji žele svoj dio kolača, i to je apsolutno opravdano. Problem nastane kad se počne kuloarski govoriti o nekakvim provizijama, dugovima iz prošlosti ili zalogu za budućnost koji bih ja kao trebao ispoštovati. Ja ne sudjelujem u takvim pričama. Kad sam revidirao javnu nabavu radiološke opreme, isti dan sam bio napadnut kroz medije konstrukcijama, iako od toga nisam imao nikakvu posrednu ili neposrednu korist. Uštedjeli smo državnom proračunu stotine milijuna kuna, a netko je izgubio taj novac i opravdano je zbog toga ljut. Prihvaćam tu ljutnju i njihove reakcije da plasiraju svakojake stvari u medijima, ako je to cijena poboljšanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima, u krajnjoj liniji mojoj djeci i meni u starosti. Samo smo u KBC-u Rijeka kroz obnovljeni postupak javne nabave za CT za cijenu 128-slojnog uređaja dobili 256-slojni s kardiološkim dodacima. Riječ je milijunskoj uštedi i boljoj opremi za KBC.

Što će biti s ECMO uređajima? Hoćete li slučaj proslijediti DORH-u? 
– Imamo kontinuirano kontakte s DORH-om, USKOK-om i PNUSKOK-om u vezi s raznim predmetima. Je li došlo do njihova upita, još ne znam.

Ali državni proračun je tu bio oštećen? 
– To je teško procijeniti. To nije na meni, nadležne službe će to odraditi. Dogovor je da će novo, manje povjerenstvo sastavljeno od kardiokirurga, infektologa i intenzivista napraviti preraspodjelu postojećih aparata, a za višak ćemo pokušati dogovoriti s dobavljačima da uz određenu kompenzaciju preuzmu opremu natrag.

Masterplan bolnica kasni pola godine. Kad se mogu očekivati konkretni rezultati? 
– Nažalost, državna birokracija je takva kakva jest, na nju sam kivan i gnjevan svaki dan. Konačno se zna da će 11. veljače biti glavna rasprava o Nacionalnom planu u Saboru, vjerujemo da će glasovanje biti vrlo skoro, jer svi željno čekamo da se počne primjenjivati.

Nakon donošenja Nacionalnog plana bolnice moraju napraviti svoje operativne planove. Koliko to može potrajati? 
– Vrlo kratko. Brojke su im već odavno poznate, s bolnicama u sanaciji dulje vrijeme razgovaramo o tome kojim modalitetima i brzinom će to početi primjenjivati. Međutim, to je upareno s novim modelom ugovaranja s HZZO-om koji potiče primjenu nacionalnog plana i operacionalizaciju novca iz EU-a koji je većim dijelom namijenjen opremanju i uređenju centara dnevnih bolnica. Radi se o dvogodišnjem razdoblju od dana donošenja, prema tome imamo vremena za postupno uvođenje nacionalnog plana, i ništa se neće događati preko noći. Već imamo pozitivnih primjera u suradnji između Čakovca i Varaždina i još nekih bolnica, vjerujemo da će i u Primorsko-goranskoj županiji doći do sličnih razmjena. Hoće li Gospić imati veću suradnju s Rijekom ili Zadrom, u to ne ulazimo, ali funkcionalno spajanje bolnica mora se napraviti, kao i definirati supsidijarnost, da se što više jednostavnih zahvata radi u općim bolnicama, a visokodiferentne i skupe postupke u KBC-ima. Tako ćemo osloboditi resurse koje opet vraćamo u zdravstveni sustav da bude bolji i efikasniji. Nema razloga da taj sustav u sadašnjim financijskim okvirima ne bude uspješan.

Masterplan ministra Ostojića razdvojili ste na dva dijela. Taj drugi dio s konkretnim brojkama nikad nismo vidjeli. Zašto? 
– On proizlazi iz Nacionalnog plana, i čim se on donese, bit će objavljen u obliku pravilnika. Nacionalni registar je gotov i objavit će stvarno stanje, a Nacionalni plan su ciljane vrijednosti koje se žele postići u vezi sa smanjenjem akutnih kreveta, povećanjem broja dnevne kirurgije i bolnice. Taj dio će biti fluidan, trpjet će dosta promjena.

Koliko ćete biti fleksibilni? Vjerojatno će bolnice tražiti ustupke? 
– Neke će bolnice pružati otpore iz povijesnih razloga. Nailazimo na štošta u posjetima bolnicama. Vjerovali ili ne, ali priličan broj šefova odjela dandanas misli da HZZO obračunava prema bolno opskrbnim danima, a ne prema DTS sustavu.

S upravama KBC-a ste obračunali, hoćete li smjenjivati sanacijske upravitelje općih bolnica? 
– Njihov mandat traje koliko i moje povjerenje u njih da ispunjavaju svoje sanacijske programe.

Imate li financijske pokazatelje o poslovanju općih bolnica? Koliki su im dugovi? 
– Još se zbrajaju. Problematično je da podatke koje svi moraju dostaviti do 10. u mjesecu, za siječanj još dosta bolnica nije poslalo. Nekoliko ih kasni opravdano, zbog knjiženja sanacijskog programa. Zakonski rok za predaju završnih računa je 28. veljače, pa ćemo vidjeti.

Onda ćete odlučiti o smjenama? 
– Ima pokazatelja da neke bolnice, bez obzira što će poslati, imaju značajnih odstupanja od sanacijskih programa. Neki upravitelji izvještavaju da nisu u mogućnosti provesti sanacijski program, u takvim slučajevima određenih promjena će biti.

Koliki je danas dug bolnica? 
– Kreće se oko dvije milijarde kuna, što je apsolutno nedopustivo. Naš program je da ne tražimo od države ni lipu za sanaciju. Iz vlastitih sredstava do 2017. godine imat ćemo sustav zdravstva saniran vlastitim sredstvima i u zakonskim rokovima plaćanja.

Kakvi su prihodi i rashodi u siječnju? Jeste li od države dobili ono što pripada zdravstvu? 
– Država se obvezala na 2,4 milijarde kuna, od čega su polovina trošarine na duhan. Ministarstvo financija je ispunilo svoje obveze, svaka dvanaestina stiže svaki mjesec. Pred potpisivanjem smo sporazuma o međusobnom pokrivanju likvidnosti, puno su nam pomogli u siječnju jer smo krenuli od apsolutne nule na žiroračunu. S obzirom na tempo punjenja proračuna iz doprinosa i drugih izvora, zasad nema naznake problema po pitanju stabilnosti financiranja sustava.

Što ako kroz godinu ministar Lalovac bude morao posuđivati novac od HZZOa? Kako će sustav onda funkcionirati? 
– Ako budemo raspolagali tim novcima, posudit ćemo rado. Ono čime ne raspolažemo, ne možemo posuditi.

Kad se mogu očekivati prvi pomaci u skraćenju lista čekanja? 
– Upravo krećemo s »Programom plus«, projektom koji kreće u kliničkim bolnicama srijedom popodne i subotom, da se smanje liste čekanja koje su neopravdano velike. U 33 bolnice, 29 pod sanacijom i još četiri u sustavu, danas starta projekt u kojem same bolnice određuju deset postupaka za koje postoji najveća lista čekanja, te pokrivaju i dijagnostiku i internu i kirurgiju. Bolnice će pacijente same obavještavati o pomicanju lista čekanja. Već se počelo u nekoliko bolnica, primjerice Vinogradskoj, gdje se nekoliko UZV aparata, koji su se slabije koristili, prebacilo na odjele gdje imaju duge liste čekanja i one se već smanjuju. Uskoro krećemo s regionalnim i općim bolnicama, najkasnije od 1. ožujka, i vjerujemo da ćemo vrlo brzo smanjiti liste čekanja. Prepuštamo bolnicama da same odrede kako će to organizirati, da li kroz dežurstva, smjenski rad, pripravnost.

Mnogi od liječnika već rade popodne, ali privatno. Hoćete li to regulirati? 
– Po našim podacima, samo sporadično, tu i tamo, netko ima dozvolu za privatni rad. Veliki je prekršaj raditi bez te dozvole. Ako je to nekome izlika, imat će problema s Ministarstvom.

Hoćete li radom popodne preopteretiti liječnike? 
– Nama je problem neujednačeno opterećenje liječnika. Sad postoji apsolutna uravnilovka po pitanju plaća, pa očekujemo da se uravnilovka napravi i po pitanju opterećenja. Radimo na tome da razvijemo model stimulacije djelatnika koji pokažu da mogu raditi brže, bolje i efikasnije od drugih i uskoro ćemo imati modalitet da ih financijski nagradimo.

Kako?
– Donijet ćemo uskoro posebni pravilnik koji se odnosi na stimulaciju radnika.

U kojem roku namjeravate liste čekanja svesti u medicinski prihvatljive okvire? 
– Oko toga se diže prevelika buka. Kod nas je na listama čekanja oko 300.000 ljudi, što je oko tri posto od ukupno obavljenih usluga godišnje. Vjerujem da se tih tri posto može vrlo brzo bez većih teškoća apsorbirati u sustavu.

S obzirom da zdravstvo ove godine raspolaže s više novca, participacije ne bi smjele rasti? 
– Nemamo namjeru povećavati participacije u apsolutnom smislu, ali ćemo ih podesiti tako da se za jednostavniji zahvat obavljen u lokalnoj bolnici plaća participacija manja nego ako se taj isti zahvat obavi u KBC-u. Tako ćemo poticati pacijente da ne idu bez potrebe u KBC jer će im participacija tamo biti veća.

Dobro, pacijente s dopunskim osiguranjem to neće dirati …
– Njih neće, ali osiguravatelja da, i zato će osiguravatelj pacijente poticati da se odluče za manje bolnice goljom informiranošću, putem letaka …

Hoće li se dopunsko osiguranje izdvojiti iz HZZO-a?
– Hoće, najkasnije do srpnja.
Razgovarala: Ljerka Bratonja Martinović 

(Novi list)