Tijekom današnjeg Aktualnog prijepodneva, na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, zastupnici SDP-a postavili su članovima Vlade pitanja čije su teme bile: uvođenje poreza na imovinu koja nije u funkciji, sigurnosti uvoza hrane iz Bosne i Hercegovine, institutu mirnog rješavanja spolova, učincima uvođenja financijske discipline u gospodarstvo, koracima za smanjivanje lista čekanja za prijem u staračke domove i širenja pomoći u kući, borbi protiv korupcije i smanjivanju lista čekanja u zdravstvu, rješavanju problema 3. maja kvaliteti studija utjecaja na okoliš, mogućnosti uvođenja instituta osobnog stečaja, statusu dadilja u sustavu izvaninstitucionalne skrbi za djecu, dosadašnjoj niskoj razini prijavljivanja prihoda u gotovini, uspješnosti povlačenja sredstava iz fondova EU te o restrukturiranju Hrvatskih šuma.

Vesna Fabijančić-Križanić postavila je pitanje premijeru Zoranu Milanoviću o tome što se želi postići uvođenjem poreza na imovinu koja nije u funkciji, o čemu se sada vodi javna rasprava: Poštovani predsjedniče Vlade, najavljeno je uvođenje poreza na nekretnine i izazvalo je dosta interesa u javnosti. Danas je dio nekretnina oporezovano na način da postoji komunalna naknada, porez na vikend kuće, a sada se najavljuje oporezivanje ukupnih nekretnina. Da li to znači kao što možemo u javnosti čuti da se radi o dodatnom poreznom opterećenju naših građana i da li će to utjecati na povećanje prihoda u državnom proračunu?

Nadica Jelaš pitala je ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu o sigurnosti uvoza hrane iz Bosne i Hercegovine: Znamo da je BiH jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera RH i dokumentirat ću to određenim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla u BiH roba i usluga u vrijednosti od 545 milijuna eura. To je 12% ukupnog hrvatskog izvoza. BiH je druga po redu hrvatska izvozna destinacija, odmah iza Italije. Istovremeno vrijednost uvoza iz BiH iznosi 265 milijuna eura ili 3.3 posto ukupnog hrvatskog uvoza. Po vrijednosti uvoza BiH na 8. mjestu zemalja iz kojih Hrvatska najviše izvozi.  Iz iznesenih podataka jasno je vidljivo da je saldo vanjskotrgovinske razmjene sa BiH izrazito povoljan za RH, obzirom da dvostruko više izvozimo nego što uvozimo. Međutim, u posljednje vrijeme svjedočili smo brojnim medijskim reakcijama s obje strane granice na temu uvoza iz BiH mlijeka i mesa sumnjive kvalitete. Slušali smo o najavama rigoroznijih strožih kontrola pa i zabrane uvoza tih namirnica iz BiH. Poštovani ministre, obzirom da je vaše ministarstvo nadležno za kontrolu uvoza hrane iz BiH dakle za kompletnu kontrolu uvoza u našu zemlju, molim vas da kao odgovorna osoba kažete o kakvim je to novim kontrolama riječ? Mogu li hrvatski građani biti mirni u pogledu ispravnosti hrane uvezene iz BiH, a s druge strane, a to je svakako vrlo važno u kontekstu aktualne gospodarske situacije, što vaše ministarstvo poduzima da se ne ugrozi tradicionalno dobra suradnja sa BiH?

Ingrid Antičević-Marinović postavila je pitanje ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću o institutu mirnog rješavanja sporova: Iz izvješća EU komisije o monitoringu za Poglavlje 23 posebno se ističe kao problem povećanje sudskih predmeta iz građanskog sudovanja. Iako mi već desetak godina imamo Zakon o mirnom rješavanju sporova očito da on sve ove godine nije u potpunosti zaživio iako jedini pravi način brzine rješavanja sudskih predmeta i rješavanja zaostalih neriješenih predmeta jeste upravo mirno rješavanje sporova. Dakle kada smo prije desetak godina ovaj institut uveli u naše zakonodavstvo to je bila negdje 2003.godina rukovodili smo se upravo iskustvom zemalja koje to već imaju, prije svega jednom Amerikom koja je kada se u jednoj njihovoj saveznoj državi pokazao ovaj problem oni su uočili i rekli mi nemamo novaca za graditi nove sudove i uveli su taj institut. On je dvije godine šepao ali već nakon pet godina imali su 70% smanjenja zaostalih predmeta. Zato mi molim vas recite, koje sada mjere provodi Ministarstvo pravosuđa da bi ovaj zakon, Zakon o mirnom rješavanju sporova zaživio u potpunosti i stranke na jedan brz, jednostavan i jeftin način došle do pravednog i za njih prihvatljivog rješenja i to ne kao nekakve drugorazredne pravde jer upravo na takav način obje stranke su zadovoljne, prema tome to je brz, efikasan način i prvorazredna pravda.

Ivo Jelušić pitao je ministra financija Slavka Linića o učincima uvođenja financijske discipline u gospodarstvu: Svjedoci smo gospodine ministre ovih zadnjih godina duboke i teške nelikvidnosti koja opterećuje hrvatsko gospodarstvo. Nažalost mnogi su na svojoj politici poslovnoj politici neplaćanja istovarali svoja poslovna carstva, ako to uopće možemo nazvati poslovnom politikom. Time su doveli u težak položaj koji su uredno plaćali svoje obveze i dobavljačima i zaposlenima i državi, a to se ogleda i kroz financijsku nedisciplinu neplaćanja poreza i drugih davanja državi. U međuvremenu je Vlada na prijedlog vašeg ministarstva donijela niz zakona i propisa i mjera kojim se uvodi financijska disciplina i red u plaćanja i prema državi i prema vjerovnicima. Dio gospodarstva i dio javnosti to tumači kao još veći pritisak i presing na gospodarstvo, da time se još više njima otežava položaj. Moje pitanje je koji je efekt svih ovih mjera za uvođenje reda i financijske discipline u hrvatskom gospodarstvu.

Tatjana Šimac-Bonačić pitala je potpredsjednicu Vlade, ministricu Milanku Opačić o koracima za smanjivanje lista čekanja za prijem u staračke domove i širenja pomoći u kući: Poštovani gospođo ministrice evo već 11 godina se pokušava napraviti reforma sustava socijalne skrbi, no nažalost nije se uspio transformirati sustav. Jedan od ciljeva reforma, a kad govorimo o starijoj populaciji je sigurno da institucionalizacija i to putem dnevnih boravaka, putem sustava geronto domaćica, odnosno pomoć i njega u kući. Krajnji cilj deinstitucionalizacije je naravno da što duže ostavimo te naše sugrađane u svojim domovima, međutim činjenice pokazuju da su sve duže liste čekanja u domove, odnosno u institucije i u druge socijalno-zdravstvene ustanove. Isto tako činjenice pokazuju da je novac koji je potreban za infrastrukturu velik i da se sigurno može usmjeriti ka drugim projektima da se može i civilno društvo uključiti kao dobar partner države. Upravo zbog toga pitam vas što se poduzima za provođenje deinstitucionalizacije time i smanjenje liste čekanja.

Mirela Holy pitala je ministra Rajka Ostojića o smanjivanju lista čekanja i borbi protiv korupcije u zdravstvu: Poštovani ministre, hrvatska javnost prije dva dana svjedočila je velikoj korupcijskoj aferi u zdravstvenom sustavu gdje je jedna farmaceutska tvrtka na različite načine financijski pogodovala liječnicima obiteljske medicine kako bi propisivali njihove lijekove. S druge strane često spominjete razlike u nabavnim cijenama medicinskog materijala pojedinih, između pojedinih bolnica. Kako je došlo do toga da jedna bolnica do prije godinu dana primjerice protezu kuka plaćala po nižoj, a druga po višoj cijeni. Zanima me zbog čega to nije otkriveno i javnost s time upoznata ranije, te što Ministarstvo zdravlja poduzima da se suzbija korupcija u zdravstvu.

Zlatko Komadina postavio je pitanje premijeru Zoranu Milanoviću o rješavanju problema 3. maja: Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, moje je pitanje vezano za opstojnost hrvatske brodogradnje, konkretno za budućnost brodogradilišta 3.maj u Rijeci. Vi ste danas već u svom odgovoru na ekspoze gospodina Jandrokovića dijelom spomenuli, ali gospodin Jandroković je rekao da bi mogao pitat ali na kraju nije pitao za konkretno 3.maj pa pitanje postavljam u ime 2500 zaposlenih 3.maja i negdje 1000 njihovih kooperanata i zavisnih firmi koje posluju sa 3. majem, kao i  u ime građana Rijeke koji ovih dana potpisuju peticiju za opstojnost i budućnost 3. maja. Ne moram previše elaborirati o 3.maju, inače hrvatska brodogradnja je jedno od rijetkih hrvatskih tradicija, jedna od rijetkih proizvodnih industrijskih djelatnosti, jedna od rijetkih izvoznih djelatnosti i inače u programu Vlade i u orijentaciji Vlade Republike Hrvatske je bitka zapravo za očuvanje radnih mjesta za gospodarske subjekte, pogotovo za izvoz. Pa u tom kontekstu me interesira kao i javnost o kojoj sam govorio, vjerujem i širu hrvatsku javnost kakva je budućnost hrvatske brodogradnje, pogotovo u ovom konkretnom slučaju 3. maja, kako ide plan odnosno program restrukturiranja i eventualne privatizacije i što je u vezi s tim ukoliko Hrvatska kao većinski vlasnik sadašnjeg brodogradilišta kao i Brodosplita u ovom trenutku ne nađe validnog kupca. Što je sa pregovorima u smislu zaključenja s Europskom unijom i ulaska u Europsku uniju, da li to znači likvidaciju brodogradilišta koji ne nađu privatnog vlasnika jer svjedoci smo da u svijetu postoji niz gospodarskih subjekata koji imaju državu kao vlasnika, a svjedoci smo i državnog intervencionizma, pogotovo zemlje Europske unije u ovim trenucima krize i zapravo borbe za očuvanja proizvodnih djelatnosti. Pa me u tom kontekstu interesira kako stoji situacija sa 3.majem.

Marija Vukobratović postavila je pitanje ministru zaštite okoliša Mihaelu Zmajloviću o kvaliteti studija utjecaja na okoliš: Poštovani gospodine ministre, u medijima se mogu vidjeti napisi u kojima se postavlja pitanje kvalitete studija utjecaja na okoliš. Pojavljuju se informacije da nas je Europska komisija upozorila na nedostatnu kvalitetu pojedinih studija, a znamo da su te studije podloga za donošenje raznih dozvola, rješenja i u krajnjoj liniji ozbiljnih zahvata i investicija. Moje pitanje glasi: Molim vas da mi odgovorite kakvo je stanje sa studijima i što ministarstvo poduzima po tom pitanju.

Peđa Grbin pitao je ministra pravosuđa Orsata Miljenića o mogućnosti uvođenja instituta osobnog stečaja, kako bi se olakšao položaj onima kojima ne mogu vratiti dugove: Poštovani gospodine ministre ekonomska situacija u Hrvatskoj je teška, a ona hrvatskih građana još i teža. Predsjednik Vlade je slikovito opisao kako su se mnogi hrvatski građani dižući kredite u pravilu u stranoj valuti prezadužili zbog čega su se mnogi našli pod udarom prisilne naplate. Mi od prisilne naplate ne možemo tek tako odustati, a suprotno onome što navode kolege iz opozicije kroz primjerice Ovršni zakon dosta toga smo učinili kako bi se prisilna naplata olakšala, odnosno kako bi postala pravednija primjerice kroz podizanje cijene za koju se nekretnina smije prodati na dražbama. Međutim, složit ćete se sigurno sa mnom da to nije dovoljno. Stoga, pitam vas što Hrvatska, što Hrvatska vlada u ovom trenutku može učiniti kako bi se položaj onih građana koji su pod udarom ovrha, koji su pod udarom kredita olakšao? Primjerice uvođenjem nekih instituta koji su poznati u drugim zapadnim, modernim državama kao što je institut osobnog stečaja.

Sandra Petrović pitala je potpredsjednicu Vlade, ministricu Milanku Opačić o statusu dadilja u sustavu izvaninstitucionalne skrbi za djecu: Moje pitanje tiče se statusa dadilja u sustavu izvaninstitucionalne skrbi za djecu. Dakle u Hrvatskoj ne postoji niti jedno dijete koje čuva legalno zaposlena dadilja, toga smo svi svjesni, a tete koje čuvaju po kućama po jedno dijete ne prijavljuju se, one ne mogu raditi legalno i iščekuju najavljeni Zakon o dadiljama. Možete li nam reći kada će Zakon biti upućen u proceduru i koje su novine koje će on donijeti u sustav izvaninstitucionalne skrbi za djecu.

Marin Jurjević postavio je pitanje ministru financija Slavku Liniću o dosadašnjoj niskoj razini prijavljivanja prihoda u gotovini: Poštovani ministre, podaci o poslovanju s gotovinom pokazuju nisko prikazivanje prihoda što upućuje na evidentnu mogućnost za utaju poreza i snimljenih prihoda naplaćenih gotovinom u nekim djelatnostima vidljivo je da se radi o sivoj zoni ekonomije, a dio poduzetnika kaže da svjesno neplaćanje poreza znači njihovo preživljavanje. Gospodine ministre, je li to prihvatljivo stanje za jedno uređeno gospodarstvo?

Draženko Pandek pitao je potpredsjednika Vlade, ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića o uspješnosti povlačenja sredstava iz fondova EU: Poštovani potpredsjedniče, nedavno je navedeno da je uspješnost povlačenja sredstava za projekte koji se financiraju iz sredstava Europske unije da je to poraslo sa 37 na 60% što implicira i otvaranje dodatnih radnih mjesta na poslovima vezanim uz povlačenje sredstava iz tih fondova. Moje pitanje je: kolika je ukupna vrijednost projekata koji se realiziraju i pripremaju i kako iskorištenost sredstava koja su na raspolaganju iz fondova Europske unije očekujete nadalje?

Željko Mirković postavio je pitanje ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini  o restrukturiranju Hrvatskih šuma: U svom poslovanju Hrvatske šume su do sada ostvarivale uvijek dobit, a treba naglasiti da nisu na teret državnom proračunu već da one sudjeluju u njegovom punjenju. S druge strane, šumarstvo je oduvijek za Gorski kotar i njegove ljude značilo egzistenciju, kako u prošlosti, tako i danas. Prema mojim saznanjima predstoji restrukturiranje Hrvatskih šuma. Zanima me kako se ono misli provesti, što nam u cjelini donosi nova organizacija u šumarstvu i što se njome misli postići, te kakvu ulogu u svemu tome ima i novi Zakon o šumama? Kako će se cijela ta situacija odraziti na cjelokupno šumarstvo, na šumarstvo pojedinih regija, a tu posebno mislim na Gorski kotar i njegovo osiromašeno stanovništvo. Da li to u konačnici znači smanjivanje broja zaposlenih, te još veći odlazak stanovništva iz ovog ionako napuštenog kraja, te s tim u svezi i u tom kontekstu zanima me i perspektiva