“Zaštita okoliša dio je rješenja za gospodarsku krizu, a nikako opterećenje koje si ne možemo priuštiti. Briga o okolišu može značajno doprinijeti gospodarskom rastu, povećanju kvalitete života i standarda građana i ima direktan utjecaj na očuvanje radnih mjesta i stvaranje novih u najranjivijim sektorima. Gospodarenje otpadom, zaštita okoliša i prirode, mjere energetske učinkovitosti stupovi su stabilnog i dugoročnog razvoja,” poručio je u Rijeci SDP-ov ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović.
Na skupu “Zajedno do EU fondova – za čist okoliš i održivi razvoj” mogućnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova uz ministra Zmajlovića, predstavili su potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a, Branko Grčić i ministar poduzetništva i obrta, Gordan Maras.
“Sve što radimo tiče se okoliša. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša. I zato zaštita okoliša zadire u sve sektore. Okoliš imamo samo jedan, ponosni smo time što je očuvan, a sada imamo 21 milijardu kuna da osiguramo da tako i ostane. Svaka ta kuna potencijal je koji se može direktno pretvoriti u zeleni rast i razvoj i nova radna mjesta, a uz nikad veća europska sredstva koja su nam na raspolaganju ta radna mjesta su i ostvariva”, istaknuo je Zmajlović.
Za zaštitu okoliša na raspolaganju je 21 milijarda kuna. To je velika prilika za održivi razvoj Hrvatske jer sa 3,6 milijardi kuna, koje imamo na raspolaganju, izgradit ćemo centre za gospodarenje otpadom i sanirati dio postojećih odlagališta.
Zmajlović je naglasio kako ove godine s radom kreću dva centra za gospodarenje otpadom, ŽCGO Marišćina za Primorsko-goransku županiju i ŽCGO Kaštijun za Istarsku županiju. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat će potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije i njihovih 504.000 stanovnika. Vrijednost svih 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih u Hrvatskoj biti, procjenjuje se na oko 5 milijardi kuna, a za njihovu izgradnju osigurano je 90% sredstava, i to 70% sredstava iz EU fondova te ostatak do 90% iz nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Europska sredstava, među ostalim, koristit će se i za sanaciju visoko-onečišćene lokacije Sovjak u Općini Viškovo vrijednosti 365 milijuna kuna.
Svjesni važnosti očuvane prirode i razvojnog potencijala koji ona ima za naše zemlju, u infrastrukturne projekte u zaštićenim područjima ulaže se više nego ikad prije. Do sada je u infrastrukturne projekte uloženo oko 200 milijuna kuna. U razdoblju do 2020. na raspolaganju je 830 milijuna kuna. Četiri projekta su spremna za financiranje, ukupne vrijednosti od 150 milijuna kuna. To su Eko kampus Puljani u Nacionalnom parku Krka, Podzemni grad Velika Paklenica u Nacionalnom parku Paklenica, Info centar Geo parka Voćin u Parku prirode Papuk i posjetiteljski centar Poklon u Parku prirode Učka. Još 11 projekata procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna je u fazi projektiranja.
Zaštita zraka i ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena također su jedno od prioritetnih područja rada. S 232 milijuna kuna na raspolaganju za prilagodbu klimatskim promjenama modernizirat će se meteorološka mreža kako bi se povećala dostupnost podataka o klimatskim promjenama. Sljedeće godine započinje veliki projekt nadogradnje i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka vrijednim oko 153 milijuna kuna. Uz sve navedeno, gotovo 4 milijarde kuna namijenjeno je za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
“Hrvatskoj je za razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, koje našoj zemlji otvaraju velike mogućnosti u zapošljavanju, posebice mladih, stvaranju konkurentnog gospodarstva, ravnomjernom razvoju svih hrvatskih krajeva i osiguranju dugoročno održivog gospodarskog rasta. To su naši ciljevi, odredili smo prioritete ulaganja, započeli cijeli niz projekata, a sad je na nama svima da zajedno iskoristimo sve mogućnosti koje nam se pružaju iz EU fondova”, podsjetio je potpredsjednik Vlade, Branko Grčić.
SDP-ov ministar poduzetništva i obrta, Gordan Maras, osvrnuo se i na mogućnosti koje se kroz EU fondove otvaraju malim i srednjim poduzetnicima: “Našim je poduzetnicima u narednom razdoblju na raspolaganju 7,4 milijarde kuna, što je neusporedivo najveći iznos bespovratnih potpora koji im je ikad bio dostupan. Kroz bespovratne potpore poduzetnicima želimo omogućiti da lakše razvijaju svoje proizvode i usluge, da povećaju produktivnost, a time otvore i nova radna mjesta. Želimo da svaki, i najmanji poduzetnik bude upoznat s mogućnostima koje mu se nude iz EU fondova i da tu priliku iskoristi za vlastiti uspjeh, ali i uspjeh gospodarstva u cjelini.”
(Vlada RH, SDP, foto: Vlada RH)
